Na nedavno održanim parlamentarnim izborima u Mađarskoj građani su odlučili da žele promjene i nakon 16 godina vlasti Viktora Orbana pobijedila je stranka Petera Mađara. Već je jasno da ovi rezultati neće ostaviti trag samo na Mađarsku već će imati svoje refleksije na cijelu Evropsku uniju, kao i na naš region, ali i BiH. Prof. dr. Elmir Sadiković, profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, za „Avaz“ je govorio o tim posljedicama.Kako će se rezultati izbora u Mađarskoj odraziti na Evropsku uniju, ako znamo da je Orban bio protivnik mnogih procesa?- Da, Viktor Orban je bio protivnik brojnih procesa i odluka, posebno u domenu vanjske politike EU i jedan od njenih najglasnijih kritičara. Ipak, indikativno je da nikada nije otvorio pitanje izlaska Mađarske iz EU. Ta činjenica govori mnogo. Prvo, pokazuje svijest o tome da bez EU Mađarska nema održivu razvojnu perspektivu. Drugo, upućuje na činjenicu da male, u globalnim okvirima suštinski beznačajne evropske države svoju političku relevantnost ostvaruju prvenstveno kroz članstvo u EU.

U širem kontekstu izborni rezultati u Mađarskoj kao članici EU svakako nadilaze nacionalne okvire. Oni ukazuju na ograničen domet utjecaja Rusije i Trampove administracije na unutrašnje političke procese u državama članicama EU, ali i predstavljaju upozorenje desničarskim i antievropskim političkim projektima širom Evrope. Ipak, presudne uzroke izbornih rezultata treba tražiti u unutrašnjim faktorima. Slab kvalitet javnih usluga, raširena korupcija i pad životnog standarda od 2022. godine bili su ključni elementi političke promjene. Mađarska se, uprkos članstvu u EU od 2004. godine, nalazi među najsiromašnijim državama Unije. Nakon šesnaest godina Orbanove vlasti, birači su demokratskim činom izrazili zahtjev za boljim životnim standardom i drugačijim načinom upravljanja državom. Lider opozicije Peter Mađar (Magyar), vodio je izuzetno mudru i racionalnu kampanju, uspješno artikulirajući društveno nezadovoljstvo i slabosti protivnika. Ostvario je neočekivano dobar izborni rezultat, uprkos izrazito nepovoljnom izbornom sistemu.Iskustvo odnosa EU s Orbanovom politikom zapravo razotkriva strukturalne slabosti EU. Orban je uspio Mađarsku učiniti važnom u međunarodnim odnosima kroz instrumentalizaciju institucionalnih slabosti sistema odlučivanja u EU, posebno u pitanjima od strateškog značaja. Ukoliko se EU želi afirmirati kao relevantan i ravnopravan akter u novoj geopolitičkoj stvarnosti, nužno je pristupiti temeljitim reformama osnivačkih ugovora i mehanizama odlučivanja, kako se ne bi „desio novi Orban“.<h2>Politika proširenja EU</h2>Može li sada doći do ubrzanog prijema Ukrajine u EU i promjene politike proširenja?- Što se tiče Ukrajine, dok se ne uspostavi održivo mirovno rješenje nije realno očekivati prijem u EU. EU se danas suočava sa strateškim izborom. S jedne strane, postoji mogućnost da Unija prihvati ulogu ograničeno uticajnog aktera u globalnom poretku podjele moći. S druge strane, može pokrenuti proces političkog i institucionalnog jačanja i strateške konsolidacije, čime bi potvrdila svoju ulogu autonomnog i relevantnog faktora u širem međunarodnom sistemu. U tom smislu promjena politike proširenja je za EU politička i historijska nužnost. Sa stanovišta geopolitičkog položaja, EU bi proširenje trebala posmatrati kao jednu od prelomnih tačaka u njenom budućem razvoju. Politiku proširenja bi trebala debirokratizirati i koncipirati kao sastavni dio vlastite geopolitičke konsolidacije. Naravno, to je viđenje iz moje „bosanske“ ili „balkanske“ perspektive. Proširenje je dvosmjeran i složen proces na koji utječu brojni faktori.Koliko će se politički kurs Mađarske promijeniti u odnosu na dosadašnji?- Bez obzira na to što nova vlast u nizu pitanja dijeli slične ideološke orijentacije s prethodnom, izvjesno je da će doći do značajnih promjena, kako na unutrašnjem, tako i na vanjskopolitičkom planu. Mađar (Magyar) najavljuje temeljite sistemske reforme i kadrovske promjene u ključnim institucijama, naročito u sektoru pravosuđa, s ciljem jačanja demokratije i vladavine prava. Na vanjskopolitičkom planu može se očekivati pragmatično približavanje Briselu, prije svega radi pristupa evropskim fondovima za potrebe ekonomskog oporavka i razvoja. Imat će veliku podršku EU, posebno njenih najmoćnijih članica, ali će biti i zahtjeva.<h2>Orban i Dodik</h2>Mađarska je u prethodnom periodu imala specifične odnose s pojedinim političkim akterima u BiH, konkretno prema Miloradu Dodiku i njemu bliskim ljudima. Očekujete li promjenu tog pristupa?- Apsolutno. Riječ je i o dimenziji ličnih političkih odnosa. Može se očekivati distanciranje od aktera koji su otvoreno podržavali Orbana. Takav trend već je vidljiv u odnosu prema vlastima u Srbiji, što ne iznenađuje, imajući u vidu kontroverze oko „terorističkog napada“. Takvi događaji dugoročno naruše političko povjerenje i teško se zaboravljaju. Očekujem i nadam se boljim međudržavnim odnosima BiH i Mađarske.<h2>Ubrzani evropski put BiH</h2>Da li bi nova vlast u Budimpešti mogla zauzeti konstruktivniji stav prema evropskom putu BiH?- I prethodna Orbanova vlast je deklarativno podržavala ubrzanu integraciju zemalja zapadnog Balkana u EU. Problem je, međutim, bio u tome što je istovremeno pružala otvorenu podršku destruktivnim, antievropskim i proruskim akterima, čime je njena politika poprimala obilježja političkog licemjerja. U tom smislu, zaokret u politici prema regionu mogao bi biti značajan. Nacionalni interes Mađarske podrazumijeva stabilno i mirno susjedstvo, a to pretpostavlja integraciju svih zemalja u EU. Stoga je realno očekivati da će nova vlast na konstruktivniji i konzistentniji način podržavati ubrzanu evropsku integraciju BiH.

Očekujem i nadam se boljim međudržavnim odnosima BiH i Mađarske

Profesor Elmir Sadiković za "Avaz": EU se mora reformisati, kako joj se ne bi desio "novi Orban"

Radnici Tehničko-remontnog zavoda Hadžići posljednjih mjeseci bili su na rubu egzistencije, jer više od četiri mjeseca nisu bili primili plaću. Ove sedmice isplaćena im je jedna i obećana još jedna, a do kraja mjeseca treća. Koliko je situacija ozbiljna, govori i to da je prije nekoliko dana jedan od radnika objavio fotografiju praznog frižidera.Još krajem februara radnici su održali mirni protest i obustavu rada, te zaprijetili generalnim štrajkom ukoliko im se ne isplate zarađene plaće i ne obezbijede poslovi i repromaterijali za nesmetan nastavak proizvodnje.

Tada je trenutni direktor TRZ-a Hadžići Enes Kazić priznao da radnici nisu dobili dvije plaće, ali da se u medijima pojavljuju “senzacionalistički intonirane objave”.Treba podsjetiti da je Kazić kao kandidat Naroda i Pravde (NiP) za načelnika Općine Hadžići obećavao “mnogo bolje dane za Hadžiće”, a realnost njegovog direktorovanja su prazni frižideri radnika. Isti taj direktor nakon lokalnih izbora, na kojima nije odnio pobjedu, nagrađen je imenovanjem na direktorsku poziciju KJKP „Rad“, a nakon toga i na mjesto v. d. direktora TRZ „Hadžići“.I dok njegov stranački šef Elmedin Konaković smatra da je zapošljavanje po rođačkim i stranačkim linijama "zaista štetno po društvo", lista kadrova NiP-a koji su se uhljebili u institucijama u KS, ali i drugim preduzećima, poprilično je duga.Zbog Kazićevog vođenja preduzeća, ministar Lakić je u petak, 10. aprila, razgovarao s predstavnicima sindikata TRZ Hadžići, s ciljem pronalaska rješenja za stabilizaciju i oporavak ovog preduzeća. Iz Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije saopćeno je da je na sastanku razmatrano trenutno stanje u kompaniji, kao i konkretne mjere usmjerene ka njenom oporavku i dugoročnoj održivosti, uz veće uključivanje domaćih industrijskih kapaciteta.Načelnik Općine Hadžići Eldar Čomor za „Avaz“ je kazao da je Tehničko-remontni zavod Hadžići decenijama bio ponos općine i važan dio industrijske tradicije Hadžića.- Zato nas sve duboko pogađa teška situacija u kojoj se Zavod nalazi, a posebno činjenica da radnici već duži period (decembar 2025., januar i februar 2026. godine) nisu primili plate. Potpuno razumijemo zabrinutost radnika i njihovih porodica – kazao je.<h2>Načelnik Općine apeluje</h2>Apelovao je na nadležne institucije da hitno razmotre mogućnost pružanja neophodne podrške TRZ-u Hadžići, kako bi se omogućila isplata zaostalih plaća radnicima, pokretanje proizvodnje i realizacija pokrenutih ugovora, te kako bi se spriječilo gašenje preduzeća i očuvala postojeća radna mjesta.

- Spreman sam pružiti punu institucionalnu podršku u okviru svojih nadležnosti svim aktivnostima koje doprinose očuvanju i daljem razvoju TRZ-a Hadžići u interesu radnika i lokalne zajednice. Općina Hadžići nije osnivač niti većinski vlasnik TRZ-a (to je Federacija BiH), ali ovo pitanje smatramo izuzetno važnim za našu lokalnu zajednicu i zato smo spremni pružiti svu podršku u okviru naših nadležnosti, posebno u oblasti infrastrukture i logističke podrške – istakao je.<h2>Naredni koraci</h2>U narednim danima, u saradnji s Općinskim vijećem Hadžići, upućujemo urgenciju za rješavanje ovog problema prema Federalnoj direkciji za namjensku industriju, Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije, predsjedniku Vlade FBiH Nerminu Nikšiću i Vladi FBiH – kazao je Čomor za „Avaz“.

Isti taj direktor nakon lokalnih izbora, na kojima nije odnio pobjedu, nagrađen je imenovanjem na direktorsku poziciju KJKP „Rad“

Tehničko-remontni zavod Hadžići na rubu egzistencije: Direktor iz NiP-a prevario radnike

Zakon o zdravstvenoj zaštiti Federacije BiH formalno osigurava univerzalna prava: dostupnu zdravstvenu zaštitu, informisanost, izbor liječenja i zaštitu od diskriminacije.&nbsp;Međutim, ključna formulacija da se prava ostvaruju „u skladu sa mogućnostima sistema“ otvorila je prostor kantonima da kreiraju vlastita pravila. Razlike u participaciji, dostupnosti usluga i obimu zdravstvene zaštite dovele su do sistema u kojem građani nemaju jednaku zdravstvenu sigurnost u svim kantonima.<h2>Liječenje u Hrvatskoj</h2>Jedan od najkonkretnijih primjera nejednakosti su zdravstvene markice koje se u nekim kantonima uopće ne plaćaju, a u nekim su 30 KM.Još jedan sloj nejednakosti dolazi kroz liste lijekova. Svaki kanton definiše vlastitu listu, što znači da lijek koji je u jednom kantonu besplatan, u drugom može biti djelimično pokriven, a u trećem u potpunosti na teret pacijenta. Tako pacijenti s istom dijagnozom nemaju isti tretman, ne zbog medicinskih razloga, već administrativnih granica.Onkološki pacijenti, iako imaju prednost u odnosu na druge pacijente, nemaju jednak tretman u svim kantonima u Federaciji BiH.- Ako ćemo krenuti od ortopedskih pomagala namijenjenih ženama operisanim od karcionama dojke, sigurno smo mi u HNK u prednosti. Zavod zdravstvenog osiguranja je ispoštovao svaki zahtjev. Sada vam je različito u svih 10 kantona što se tiče ortopedskih pomagala. Imamo 10 zavoda i 10 pravilnika, sve vam je to različito – kazala je za “Avaz” Maja Memić, predsjednica Udruženja Novi pogled iz Mostara.S druge strane, pacijenti u HNK ne mogu otići privatno kod doktora sa zdravstvenom knjižicom, kao što je to slučaj u KS, gdje pacijenti usluge porodične medicine mogu dobiti u pojedinim privatnim poliklinikama.Također, specifično za ovaj kanton je i to da njihovi pacijenti mogu ići na liječenje u Hrvatsku, ukoliko liječenje nije moguće obaviti u kantonu. U tom slučaju ZZO snosi troškove liječenja. Ovakvu privilegiju pacijenti u ZDK i BPK, recimo, nemaju.Razlike nisu samo finansijske. U manjim i slabije razvijenim kantonima često nedostaju specijalisti i oprema, pa se pacijenti upućuju u veće centre poput Sarajeva ili Tuzle. Međutim, ni to nije jednostavno rješenje. Troškovi puta nisu uvijek pokriveni, a liste čekanja su duže. Tako pravo na liječenje postoji formalno, ali je u praksi teže ostvarivo.<h2>Tretman penzionera</h2>Čak su i penzioneri negdje potpuno oslobođeni participacije, dok drugdje moraju ispunjavati dodatne uslove ili snositi dio troškova.- Čak su penzioneri u ZDK u težem položaju nego u drugim kantonima. Sve lijekove koji su bili u slobodnoj prodaji uz obrazloženje da je to zaustavila finansijska inspekcija u Federaciji, sada se dobijaju uz recept. A znam da u Srednjobosanskom i Tuzlanskom kantonu nije takav slučaj – kazao je Mustafa Trakić, predsjednik Saveza penzionera ZDK.U konačnici, sistem u Federaciji BiH stvorio je situaciju u kojoj zdravstvena zaštita zavisi od adrese stanovanja. U zemlji u kojoj bi zdravlje trebalo biti univerzalno pravo, ono sve više postaje kantonalna privilegija.<h2>Razlike u pravima djece</h2>U nekim kantonima, poput Sarajeva, dijete automatski ostvaruje zdravstveno osiguranje preko roditelja.&nbsp;U drugim, poput Unsko-sanskog kantona, roditelji moraju dodatno plaćati kako bi djeca imala punu zdravstvenu zaštitu. Ovakva praksa dovodi u pitanje osnovni princip sistema, a to je da djeca imaju prioritet u zdravstvenoj zaštiti.

Pacijenti u HNK ne mogu otići privatno kod doktora sa zdravstvenom knjižicom, kao što je to slučaj u KS

Nejednak tretman pacijenata po kantonima: Jednima liječenje u Hrvatskoj, drugima ni lijek bez recepta

Sindikat radnika zdravstva u KS najavio je mirne proteste za 24. april, a ukoliko Vlada KS ne bude imala sluha za njihove zahtjeve, ne isključuju ulazak u generalni štrajk. Štrajk su najavili i doktori medicine i stomatologije u Tuzlanskom kantonu, ali i u Srednjobosanskom kantonu.- Propali su pregovori o pitanju izmjene i dopune kolektivnog ugovora za radnike u zdravstvu KS. Mislim da će ova vlast shvatiti da mora ponuditi prihvatljivu ponudu za radnike u zdravstvu. Ja im preporučujem da ne dozvole kolaps u zdravstvenom sistemu u KS i da povećaju plate uposlenicima u zdravstvu – kazao je predstavnik Sindikata radnika u zdravstvu KS.<h2>Odgovornost na vlasti</h2>Kazao je da im štrajk nije u interesu, ali da ako vlast u KS dozvoli, doći će do općeg kolapsa zdravstva. Štrajk će 21. aprila razmatrati i Strukovni sindikat doktora medicine i stomatologije SBK, jer, iako su pristali na kompromisno povećanje plaća od 10 posto, tvrde da su na kraju izigrani. Osim toga, štrajk je izvjestan i u TK jer doktori nisu priznati kroz koeficijent stručnosti.Predsjednica Strukovnog sindikata doktora medicine i stomatologije TK prof. dr. Elvira Konjić za “Avaz” je kazala da doktori kao glavni nosioci zdravstvenog sistema nisu poštovani.

- Da se razumijemo, mi apsolutno nemamo ništa protiv drugih uposlenika u zdravstvu i drago nam je što su ostvarili ono što su tražili, ali krucijalni problem je što za Vladu Tuzlanskog kantona najobrazovaniji i najodgovorniji u zdravstvenom sistemu, a to su doktori i subspecijalisti, nisu priznati kroz koeficijent stručnosti – istakla je Konjić.<h2>Razlike po kantonima</h2>Ona je istakla da se doktori bez obzira na specijalizaciju ili subspecijalizaciju bore za osnovnu plaću.- Građani često ne mogu da razumiju zašto se borimo za osnovnu platu. Osnovna plata je ono od čega živimo. Imamo mnogo kolega koji rade na patologiji i mikrobiologiji i imaju samo osnovnu platu. To su specijalisti koji imaju oko 3.000 KM osnovne plate i to je sramota – kazala je.Poređenja radi Konjić je kazala da ona i njen kolega u Sarajevu, isti specijalista, hirurg, sa trideset godina radnog staža, nemaju istu plaću, te da taj kolega ima gotovo 1.000 KM veću osnovnu plaću.- Ako moj kolega ima koeficijent 6,2, zašto u Tuzlanskom kantonu to nije moguće? Imamo isto obrazovanje, iste godine školovanja, a nemamo isti koeficijent stručnosti. To je razlog zašto smo povrijeđeni – objasnila je.

Kada su u pitanju koeficijenti, istog mišljenja je i Sadiković, kazavši da je je to ono što oni žele da postignu na nivou FBiH, a to je krovni kolektivni ugovor prema kojem će u svim kantonima koeficijenti biti identični, a da se pitanje satnice dalje pregovara po kantonima.<h2>Bit ćemo primorani na liječenje privatno</h2>- Specijalisti su traženi i u privatnom sektoru, gdje su plate i do tri puta veće. Ali mi se borimo da u javnom zdravstvenom sektoru ostane kadar, da građani imaju zdravstvenu uslugu. Nemaju svi novac za privatno liječenje. Ko može sebi priuštiti liječenje onkoloških ili hroničnih bolesti privatno? To je nemoguće. Možete otići na jedan ili dva pregleda, ali ozbiljno liječenje je uvijek u javnom sektoru. Zato moramo imati jak javni zdravstveni sistem. Kolege odlaze i to je u Tuzlanskom kantonu već alarmantno – kazala je doktorica Elvira Konjić.

Doktor specijalista, hirurg s trideset godina radnog staža u Tuzli i u Sarajevu nema istu plaću

Ljekari iz tri kantona najavili štrajk: Zdravstveni radnici ogorčeni na vlast

Vojni ekspert i brigadir Hrvatske vojke u penziji Vilko Klasan govorio je u „Avazovovom intervjuu“ o aktuelnim dešavanjima na Bliskom istoku, trenutnom primirju, te mogućim scenarijima u narednom periodu.

Na portalu "Avaza" ste mogli pratiti najzanimljivije izjave iz intervjua.1' – Vrijeme je pokazalo da Trampovim bombastičnim izjavama ne treba u potpunosti vjerovati. Možemo se samo nadati da će u ova dva dana doći do pregovora u Islamabadu. Vidimo da se aktivnosti pojačavaju, jer je cijeli svijet vidio da je puno bolje pregovarati nego ratovati.2' – Nadamo se da će se primirje produžiti i da će doći do ponovnih pregovora. Primirje je takvo kakvo je, ali manje se puca, nevini ljudi su ipak pošteđeni.3' – Pozitivno je to što se nakon toliko godina sjelo za sto da se pregovara. Obje strane su sada već prisiljene sjesti za sto, jer imaju samo štete od rata koji se odražava na cijeli svijet.4' – Zaraćene strane jedna prema drugoj nemaju apsolutno nikakvo povjerenje, zbog toga što je to povjerenje Amerika već dva puta izigrala. 5' – Teme o kojima se razgovara da bi se došlo nekakvog mira su teme koje su već apsolvirane u Ženevi i na prethodnim razgovorima. To nepovjerenje pokazuje da Amerika šalje još 10.000 vojnika u krizno područje i da Iran nastavlja sa vojnim aktivnostima. Da ne kažem koliko je kargo letova bilo u prvom danu nakon proglašenog primirja iz Amerike, nekih 70.6 – U istom danu bilo je pet kargo letova iz Kine za Iran. Sigurno nisu i jedni i drugi slali avionima vuvuzele da slave primirje niti dječije igračke. Možemo pretpostaviti šta je bilo u tim zrakoplovima. Ovo sada možete smatrati da su „reklame“ između dvije faze rata.7' – Iran je ostao zadnja zemlja koja se nekada davno pojavljivala u planovima kao nekadašnji sovjetski satelit koji treba „riješiti“ dok se ne pojavi novi neprijatelj, a to je Kina. 8' – Kada odgrnemo ova ljudska prava koja su bila spominjana u Iranu, a ne spominju se u Sjevernoj Koreji, iza svega su resursi, nafta i novci. Međutim, ovaj put je Iran odigrao pametno sa Hormuzom, jer se ne može vojno suprotstaviti Americi i Izraelu. Sada se dešava ovaj apsurd koji se zove „blokada blokade“.9' – Iran je postavio mine za koje ni oni ne znaju gdje su. Sada Amerika hoće uklanjati te mine, a Iran ne da. Da nije rat u pitanju stvarno bi bilo smiješno. Što znači blokadi staviti blokadu? Vojni rat se pretvorio u ekonomski.10' – Sada držimo jedan drugog za vrat i gledamo ko će prvi trepnuti. To se dešava sa Hormuškim moreuzom. Oni hoće kao proći, a Amerika kaže mi to ne damo.11' – Evropa je policija koja dođe kada je sve gotovo i kada mrtvi već leže. Iranu je ostao još jedan veliki adut. Neće prvi pokleknuti. Taj narod tamo navikao je živiti pod sankcijama i ne očekuju neki komoditet od života i spremni su duže trpiti.12' – Pogledajte cijene goriva u Americi. To je ono što Trampa prisiljava na pregovore, a ne vojno djelovanje. 13' – Postoji još jedan prolaz. Svi govore da se može u određenim dijelovima svijeta pojaviti glad. Iranci su već uveli „hormuzninu“, ali mogli bi uvesti i „bab el-mandebninu“, odnosno blokadu moreuza Bab el Mandeb. Ako Amerika previše stisne Iran onda se može zatvoriti taj izlaz kroz Cveno more. 14' – Onda tri posto svih globalnih roba dolazi u pitanje i to prva Amerika neće moći izdržati, naravno i Kina itd. To će se pretvoriti u ekonomski rat i to bi bilo produženje rata.15' – Kina je jedan od pobjednika ovog rata. Ponašaju se „kul“. Rade sa obje strane i odgovara joj održati trgovinske odnose SAD i održati Iran, ali neće rizikovati rat zbog njih. Kina šuti i muti što bi se reklo. 16' – Kina je ovdje posrednik i najveći dobitnik uz Rusiju i bez Kine se rat ne može riješiti. Kina je svojim utjecajem preko Pakistana dala garancije za Iran. Iran mora slušati Kinu. 17' – Podržavajući Iran, Kina je naučila mnogo o Americi i korištenju američke vojne sile. Kina promatra i čeka svoju šansu za rješavanje Tajvana. 18' – Možemo očekivati da Kuba bude sljedeća, ali tek nakon što se smiri situacija sa Iranom ili predsjednik Tramp proglasi pobjedu.&nbsp;19' – Tu sigurno neće biti pobjednika, ali svi će reći da su pobijedili. Trampu treba jedan uspjeh. Ušao je u rat sa Iranom koji je bio apsolutno nepripremljen i ne može se okititi uspjehom. 20' – Treba mu nešto što će prije ovih izbora stvarno proglasiti pobjedom, a to je Kuba. Kuba je puno slabija i manja zemlja u dvorištu Amerike.21' – Stav zemalja EU.22' – Velike zemlje - Francuska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Italija su pokazale nešto, ja bih rekao malo, jer su bili prozvani od strane Trampa, što od ostalih zemalja teško možemo očivati.23' – Boje se uvođenja sankcija, jer mala zemlja može nestati preko noći zbog sankcija. Čak i Kina i Indija mijenjaju i ublažavaju retoriku.&nbsp;24' – Evropa je pred velikom raskrsnicom gdje će morati odlučiti u kojem smjeru će ići. Evropa je najveći gubitnik ovog rata.25' – Nismo se izborili za svoj status, prestali smo biti globalna sila, postali smo apsolutno čimbenik kojeg niko više ni ekonomski ni vojno više ne uvažava. To je cijena koju je Evropa platila. 26' – Jedini remetilački faktor bilo kakvog mira na Bliskom istoku je premijer Netanjahu. 27' – Rat Netanjahuu lično odgovara. U nedjelju je trebalo da mu počne suđenje za korupciju i on je to pomjerio ponovo za dvije sedmice iz sigurnosnih razloga.&nbsp;28' – Ne vjerujem da Tramp može držati na kratkoj uzici Netanjahua, dok god njemu ne bude „biti ili ne biti“. On je vezan za vraćanje duga izraelskim sponzorima koji su ga doveli na vlast u Americi.29' – Tramp i Netanjahu su u prisilnom braku ali moraju se voljeti. Kada se bude jednom ili drugom radilo o glavi onda će se razići. Mislim da će Liban biti žrtva na oltar primirju u Iranu. 30' – Do Libana nije stalo nikome. Tamo se ponavlja ono što smo već vidjeli u Gazi.<a href="https://www.youtube.com/@DnevniAvazTV/videos">Besplatno se pretplatite na Youtube kanal Avaz TV.</a>

Obje strane su sada već prisiljene sjesti za sto, jer imaju samo štete od rata koji se odražava na cijeli svijet

Video / Vilko Klasan: Iran ima još jedan adut, Evropa dođe kada mrtvi već leže, jasno je zbog čega SAD pregovara

Mirza Alihodžić ima 45 godina, a 26. februara 1995. je teško ranjen zbog čega je ostao paralisan i u kolicima i, kako kaže, život mu se okrenuo za 360 stepeni. Mirza je kao 15-godišnjak s drugarom otišao do vojnika UN-a kako bi uzeo čokoladice, kojih tada u opkoljenom Sarajevu nije bilo, a planirao je da ih podijeli s ostalom djecom. Nažalost, dva pucnja su promijenila sve. Jedan metak je pogodio njega, a drugi njegovog druga.<h2>Posebna fotografija</h2>U ljeto 1996. godine kada je prvi put izašao iz bolnice za vikend, jednim sanitetom je prebačen do Čengić-Vile, a drugim do Dobrinje i tada je nastala fotografija koja je, kako kaže, simbol prkosa.

- Kao što se vidi na slici, pored svega toga što se izdešavalo i svega što sam prošao do tog momenta, bio sam nasmijan isto kao što sam i dan-danas. Naravno da je sve to ostavilo neke posljedice, ali ta slika je dokaz da život nije stao, bez obzira na tu doživotnu paralizu. Ta slika je simbol dostojanstva, prkosa i inata. Pokazuje koliko je tada bilo pozitivnog duha u meni koji imam i dan-danas – kazao je.Govoreći o procesu prihvatanja i navikavanja na novi život, kaže da nije znao šta ga čega, te da je morao da nauči da prihvati da čarape navlači drugačije, da trenerku ne oblači nego navlači, da mora preći s kreveta na kolica, a ne da ustane i još mnogo toga.-Taj boravak u bolnici je bio rehabilitacioni period gdje su oni mene uspjeli da osposobe i nauče tom transferu iz kreveta u kolica, iz kolica u krevet itd. Nakon toga život je nastavio dalje. Upisao sam srednju školi i taj period mi je pomogao da se integrišem u društvo – kazao je Alihodžić ističući da je on uvijek bio društvena osoba.Fakultet, nažalost, nije završio iako je imao ambiciju i želju, a i predispozicije. Međutim, njemu s kolicima je pristup fakultetima, kao i mnogim institucijama bio onemogućen i otežan.<h2>Civilne žrtve rata</h2>Alihodžić ima status civilne žrtve rata, a, kako navodi, ova populacija danas je marginalizovana, a jedino što imaju od države je pravo na ličnu invalidninu.- Nažalost, u ovome vremenu gdje sve divlja i gdje cijene idu uvis, invalidnine stagniraju i povećane su minimalno. Oni misle da je to zadovoljavajuće, ali nije zadovoljavajuće. Uvijek sam bio zagovornik toga da se oformi ministarstvo za pitanje civilnih žrtava rata, da imamo svoj budžet, da nemamo nikakvih problema prilikom nabavke ortopedskih pomagala, da ljudi ne sakupljaju pare da se nabavi. Imate civilnih žrtava rata koji su dizali kredite da kupe kolica – kazao je Alihodžić.Nedopustivo je, kaže, da ljudi u 21. vijeku voze kolica koja su teška 20 ili 30 kilograma, pored kolica koja su teška 10 kilograma.- Najtužnije od svega toga je što kada sam se lično obratio ministru on je rekao da to nije njegova nadležnost. Pa dobro, šta je onda tvoja nadležnost, ti si ministar za pitanje za socijalne politike, rada, raseljenih lica i pitanje civilnih žrtava rata – upitao je za kraj razgovora Alihodžić.

Uvijek sam bio zagovornik toga da se oformi ministarstvo za pitanje civilnih žrtava rata, da imamo svoj budžet, kaže Alihodžić

Mirza Alihodžić o marginalizaciji civilnih žrtava rata: Ministar rekao da moja kolica nisu njegova nadležnost

Radnicima Tehničko-remontnog zavoda Hadžići koji više od četiri mjeseca nisu primili platu danas je uplaćena decembarska plata, potvrđeno je za "Avaz".- Nadamo se da će u naredne dvije sedmice, kako je i dogovoreno, da će biti isplaćene još dvije i da možemo ući u proces proizvodnje. Da nam daju to nešto para, šta nam treba za proces i da se aktiviramo i da radimo - kazao je uposlenik Fuad Kadrić.On je istakao da je radnicima najbitnije da je uplaćena jedna plata, jer situacija je bila izuzetno teška.Neki od radnika su prethodnih dana upućivali kritike resornom ministru Vedranu Lakiću, a jedan od njih je objavio fotografiju praznog frižidera ironično zahvaljujući Vladi FBiH.

Nakon mjeseci bez primanja stigla prva uplata, dok radnici poručuju da bez preostalih plata nema povratka u proizvodnju

Uplaćena plata za decembar u TRZ Hadžići: Radnici čekaju ostatak

Direktne strane investicije (DSI) u Bosnu i Hercegovinu u prvoj polovini 2025. godine iznosile su približno 780 miliona konvertibilnih maraka, što predstavlja pad od 111 miliona KM u odnosu na isti period prošle godine, pokazuju podaci Centralne banke BiH.Naime, u prvih šest mjeseci 2024. godine priliv investicija iznosio je 891 milion KM, dok je naredne godine zabilježen osjetan pad. Ovaj trend nastavlja se i na godišnjem nivou, s obzirom na to da je tokom cijele 2024. godine u BiH ušlo 1,76 milijardi KM direktnih stranih investicija, što je za 301 milion KM manje nego 2023. godine, kada je taj iznos bio 2,06 milijardi KM.<h2>Usluge i trgovina</h2>Podaci pokazuju da investitori i dalje najveći interes pokazuju za uslužne i trgovinske djelatnosti, što je potvrdio i generalni direktor Vijeća stranih investitora u BiH Nedim Makarević.

- Kada je riječ o pitanju u šta se najviše ulaže u Bosni i Hercegovini, najnoviji zvanični podaci Centralne banke BiH za 2024. godinu pokazuju da je najveći godišnji priliv stranih investicija zabilježen u finansijskim uslugama u iznosu od 503,8 miliona KM, zatim u trgovini na malo sa 219,8 miliona KM, te u trgovini na veliko sa 205,1 milion KM. To znači da najveći tokovi novog kapitala trenutno ulaze prije svega u finansijski sektor i trgovinu – kazao je Makarević.Dalje objašnjava da ako gledamo ukupno stanje stranih investicija, a ne samo godišnji priliv, struktura je slična, ali još jasnije pokazuje gdje je strani kapital dugoročno najviše prisutan.- Centralna banka navodi da je najveći ukupni “stock” stranih investicija koncentrisan u finansijskim uslugama sa 4,27 milijardi KM, zatim u telekomunikacijama sa 2,02 milijarde KM i u trgovini na veliko sa 2,01 milijardu KM – kazao je.<h2>Hrvatska i Njemačka najprisutnije</h2>To potvrđuje da se BiH i dalje dominantno posmatra kao tržište u kojem su strani investitori najjače pozicionirani u finansijama, trgovini i telekomunikacijama, dok bi u narednom periodu bilo važno snažnije privlačiti ulaganja i u proizvodnju, energetiku, logistiku i projekte veće dodatne vrijednosti.Kada je riječ o porijeklu kapitala, dominiraju investitori iz regiona i Evropske unije. Najviše ulaganja u prvoj polovini 2025. godine stiglo je iz Hrvatske, u iznosu od 203 miliona KM. Slijedi Njemačka sa 174 miliona KM, dok je Srbija investirala 108 miliona KM. Značajan priliv zabilježen je i iz Slovenije (85 miliona KM), Austrije (52 miliona KM), Italije (49 miliona KM) i Mađarske (39 miliona KM). Manji, ali ne zanemariv iznos investicija došao je i iz Luksemburga (34 miliona KM) te Turske (27 miliona KM).Sličan obrazac zabilježen je i tokom 2024. godine, kada su najveći investitori bili Hrvatska sa 391 milion KM, Njemačka sa 255 miliona KM i Slovenija sa 247 miliona KM.<h2>Stumulisati dolazak</h2>- U budućnosti je ključno da politika prema direktnim stranim investicijama bude usklađena sa strukturnom transformacijom privrede. Potrebno je stimulisati dolazak investicija s višim stepenom dodatne vrijednosti, koje otvaraju kvalitetna radna mjesta i povećavaju konkurentnost ekonomije. U tom smislu, ulaganje u obrazovanje je presudno, jer kvalifikovana radna snaga privlači investitore iz tehnološki naprednih sektora – objasnio je ekonomista Predrag Mlinarević.

Investitori i dalje najveći interes pokazuju za uslužne i trgovinske djelatnosti

U šta se najviše ulaže u BiH: Hrvatska i Njemačka uvoze najviše kapitala

Poslovno okruženje u Bosni i Hercegovini i dalje je opterećeno brojnim strukturnim izazovima, među kojima se posebno izdvajaju složena administracija, rascjepkan regulatorni okvir i manjak predvidivosti. To se navodi u najnovijem poslovnom barometru za 2025. godinu, koji analizira stanje poslovnog i investicionog ambijenta na osnovu ankete među članicama Vijeća stranih investitora.Prema tim podacima, gotovo 38 posto kompanija nije zadovoljno postojećim uslovima poslovanja. Ipak, uprkos tim poteškoćama, investitori i dalje iskazuju značajno povjerenje u tržište. Čak 90 posto ispitanika preporučuje BiH kao poželjnu destinaciju za ulaganje, dok 65 posto njih planira nova ili dodatna ulaganja u naredne tri godine.Nedim Makarević, izvršni direktor Vijeća stranih investitora u BiH (FIC BiH), za „Avaz“ je prokomentarisao ove podatke kazavši da to što 38 posto kompanija nije zadovoljno uslovima poslovanja u BiH govori da investitori ne osporavaju potencijal zemlje, nego ukazuju na slabosti sistema. <h2>Ključni izazovi</h2>- U izvještajima i medijskim sažecima Poslovnog barometra kao glavni razlozi nezadovoljstva navode se složena administrativna struktura, rascjepkan regulatorni okvir, spore procedure, administrativne barijere i politička nepredvidivost. I sama zvanična objava FIC-a uz Poslovni barometar 2025. naglašava da su upravo regulatorno i administrativno okruženje, kao i potreba za jačanjem institucionalne sigurnosti, efikasnije administracije i regulatorne stabilnosti, među ključnim izazovima za investitore – istakao je Makarević.

Na pitanje šta bi se moglo poboljšati Makarević odgovara da, prije svega, investitorima treba predvidivost.- To znači manje preklapanja nadležnosti, brže izdavanje dozvola, jasnije procedure, digitalizaciju administracije i stabilniji regulatorni okvir. Drugim riječima, BiH ne mora postati savršena da bi bila privlačnija, ali mora postati funkcionalnija. Kada investitor zna koliko traje procedura, ko donosi odluku i kakva su pravila igre za šest ili dvanaest mjeseci unaprijed, tada je spremniji ulagati i širiti poslovanje. Upravo zato FIC u zvaničnim porukama nakon predstavljanja Barometra insistira na institucionalnoj sigurnosti, efikasnijoj administraciji i regulatornoj stabilnosti kao prioritetima – kazao je.<h2>Snažan signal</h2>S druge strane, podatak da više od 90 posto kompanija preporučuje BiH za ulaganja veoma je snažan signal, kaže Makarević. Objašnjava da to znači da investitori koji su već prisutni na našem tržištu, uprkos problemima, i dalje vide realan poslovni potencijal.- Zvanični FIC-ov sažetak navodi da više od 90 posto članica smatra BiH pogodnom za investiranje i ostanak, da 60 posto planira reinvestirati, te da nijedna velika kompanija sa stranim kapitalom ne planira zatvaranje pogona niti povlačenje iz BiH. To je važna poruka jer pokazuje da je povjerenje u tržište i dalje visoko, ali i da investitori očekuju da institucije uklone prepreke koje usporavaju dalji rast – kazao je Makarević.Ukupan doprinos članica Vijeća stranih investitora premašuje devet milijardi maraka, uz više od 20.000 zaposlenih. Iako je porez na dobit od 10 procenata među najnižim u Evropi, administrativne prepreke i utjecaj dnevne politike često stvaraju nesigurnost među investitorima. Sve ovo trebalo bi da služi kao važan osnov za kreiranje politika i mjera koje mogu unaprijediti poslovni ambijent u Bosni i Hercegovini.<h2>Prednosti BiH</h2>Makarević je istakao da BiH ima stvarne komparativne prednosti: geografski položaj, relativno konkurentne troškove, domaću radnu snagu i pristup regionalnim i evropskim tržištima.- Drugo, najveći dio povjerenja danas dolazi od onih koji su već ovdje i koji iz iskustva znaju da se, uprkos teškoćama, u BiH može poslovati i razvijati. Zato je ključno da taj postojeći kapital i postojeće povjerenje pretvorimo i u signal za nove investitore, a to je moguće samo ako se poboljša poslovni ambijent. FIC također navodi da je najveći fokus ulaganja usmjeren na ljudske resurse i razvoj kadrova, što dodatno pokazuje da investitori u BiH ne vide samo kratkoročan profit, nego i prostor za dugoročniji razvoj – objasnio je.

Kada investitor zna koliko traje procedura, ko donosi odluku i kakva su pravila igre za šest ili dvanaest mjeseci unaprijed, tada je spremniji ulagati

Čak 90 posto njih preporučuje BiH za ulaganje

Trećina stranih investitora se žali na BiH: Imamo potencijal, ali moramo postati funkcionalniji

Vjernici pravoslavne vjeroispovjesti u nedelju, 12. aprila, obilježavaju Vaskrs.&nbsp;Prema pravoslavnom kalendaru, ovo je najveći hrišćanski blagdan koji slavi vaskrsenje Isusa Hrista, a tim povodom razgovarali smo s arhijerejskim sarajevskim namjesnikom, protojerejem-stavroforom Vladimirom Stuparom.Koje su temeljne vrijednosti koje simbolizira Vaskrs?- Vaskrsenje Hristovo otvara put ljudima i daje Božiju silu da ljudska priroda može u Hristu kao Novom Adamu prevazići smrt. Čovjekov najveći neprijatelji su grijeh, đavo i smrt, koji bivaju pobijeđeni Hristovim Vaskrsenjem. U Crkvi vjernici koji su sjedinjeni sa Hristom kroz Svete tajne, ujedno bivaju pobjedioci grijeha, smrti i đavola.<h2>Duhovni smisao</h2>Kako danas tumačite suštinsku poruku Vaskrsa u vremenu brzih promjena i nesigurnosti?- Suštinska poruka Vaskrsa danas, kao uostalom i u svim vremenima, je da će konačnu pobjedu dobra nad zlom i života nad smrću donijeti Hristos kada dođe da sudi živima i mrtvima. Na posljednjem sudu jedina mjera će biti ljubav. Sve što je osvijetljeno dobrotom i ljubavlju će naslijediti život vječni. Dakle, u budućem životu neće biti boli, smrti i propadljivosti, već samo radost i punoća života sa Bogom.Da li se, prema Vašem mišljenju, duhovni smisao Vaskrsa gubi u savremenom društvu ili dobija nove oblike?- Duhovni smisao Vaskrsa se ne temelji na prolaznom svijetu niti na društvu koje se stalno mijenja u borbi sa svojom smrtnošću i prolaznošću. Vaskrsenje Hristovo uvodi u život svakog čovjeka svijest da dobro i ljubav prema ljudima treba da bude motiv čovjekovog života i rada. Samo ono dobro koje smo ljudima učinili pokrenuti Hristovom ljubavlju, bit će nam uračunato kao pravednost na Božijem sudu da zadobijemo vječni život budućeg vijeka koji dolazi.Kako gledate na komercijalizaciju blagdana u današnjem vremenu i na to što se pojedini običaji danas više praktikuju iz forme nego iz suštine?- Nisu svi ljudi dostigli savršenstvo vjere kroz ljubav prema Bogu i zbog toga u skladu sa svojim duhovnim uzrastom i proslavljaju praznik na način koji su izabrali.Koliko je Vaskrs danas prilika za jačanje porodičnih i društvenih veza?- Ako Vaskrs postane sadržaj čovjekovog života, onda preobražen čovjek po mjeri ljubavi i približavanja Bogu postaje prisan svima, kako u porodici tako i u široj zajednici kojoj pripada.Kako obnoviti osjećaj solidarnosti i brige za druge u duhu Vaskrsa?- Drugi ljudi nisu slučajni prolaznici u našem životu. Drugi su ogledalo naše duše i zbog toga milost koju pokazujemo kroz solidarnost i brigu otkriva naše srce i istinsku čovječnost. Bogoljublje i čovjekoljublje su sjedinjeni u Hristu i kroz Hrista, preko vjernika sa svim ljudima i cjelokupnom Božijom tvorevinom.<h2>Radost Vaskrsa</h2>Može li ideja vaskrsenja biti metafora za društveni oporavak i novi početak?- Vaskrsenje Hristovo je činjenica koja dva milenijuma živi kao pokretačka snaga čovječanstva i neprestano obnavlja civilizaciju i ljudska društva po mjeri povratka Hristu i Njegovom Jevanđelju.Kako Vi lično doživljavate Vaskrs danas u odnosu na djetinjstvo?- Vaskršnja radost koju djeca osjećaju je iskrena i blagodatna radost života. Istu radost iznova osjećam svakog Vaskrsa, tako da i ove godine doživljavam vaskrsenje kao i u djetinjstvu.Postoji li neka poruka ili običaj koji posebno nastojite prenijeti mlađima?- Svaki čovjek je mlad bez obzira na biološki uzrast, jer duša ljudska teži za vječnim i neprolaznim životom. Punoću vječnog života nam daruje Hristos svojim slavnim vaskrsenjem. Poštovanje roditelja i poslušnost prema roditeljima osigurava blagoslov Božiji, zdravlje, kako duhovno tako i tjelesno, kao i napredak djeci, jer je to volja Božija.<h2>Uzrok konflikata je&nbsp;nedostatak ljubavi</h2>Kakvu poruku Vaskrs može poslati društvu koje je često podijeljeno i opterećeno konfliktima?

Danas se proslavlja najveći hrišćanski praznik

Danas je dan Hristova vaskrsenja - Vaskrs

- Vaskrsenje Hristovo poziva sve ljude da oproste jedni drugima. Uzrok konflikta i podjele je u nedostatku ljubavi. Ako istinski volimo Boga onda ćemo lako oprostiti i prevazići sve nesporazume i na taj način izbjeći konflikte.

<h2>Društvo činimo svi zajedno</h2>Šta biste poželjeli ljudima povodom ovog Vaskrsa, imajući u vidu društveni moment?- Učinimo ljepšim život jedni drugima kroz dobre misli, želje i djela. Društvo činimo svi zajedno. Pronađimo u sebi svjetlost Božije ljubavi da bismo je mogli vidjeti istovremeno i u drugim ljudima. Zanemarimo zlo i vidimo samo ono što je dobro, kako u našim tako i u životima ljudi koji sa nama žive. Na taj način će društvo u kojem živimo postati bolje. Svim pravoslavnim hrišćanima čestitam praznik uz vaskršnji pozdrav, Hristos vaskrse – Vaistinu vaskrse!


Ako istinski volimo Boga onda ćemo lako oprostiti i prevazići sve nesporazume i na taj način izbjeći konflikte, kazao je Stupar

Stupar: Učinimo ljepšim život jedni drugima

Arhijerejski namjesnik sarajevski Vladimir Stupar za "Avaz": Na posljednjem sudu jedina mjera će biti ljubav

Gost novog izdanja „Avazovog intervjua“ bio je vojni stručnjak i analitičar Nedžad Ahatović koji je govorio o trenutnom dvosedmičnom primirju između Irana sa jedne i Amerike i Izraela sa druge strane, kao i pregovorima koji se očekuju.

Na portalu "Avaza" ste mogli pratiti najzanimljivije izjave iz intervjua.2' -&nbsp;Iranu odgovara primirje, jer time smanjuje tenzije kod zemalja u okruženju i onih zemalja koje su u zapadnoj Evropi, a koje su počele da se organizuju kako bi izvršile pritisak na Iran da otvori Hormuški moreuz. Amerika je poslala Iranu zahtjev sa 15 tačaka što oni nisu prihvatili kao ozbiljan povod za primirje, nego je Iran dostavio svojih 10 tačaka od kojih je jedna prihvaćena.3' -&nbsp;Ovog puta rizik pregovora i kompletne situacije ogleda se u nemogućnosti Trampa da kontroliše ono što Izrael radi. Izrael je nastavio bombardovanje Libana, brutalno su bombardovali Bejrut. Oni nastavljaju po starom dobrom receptu da kreiranjem haosa prave političku pozadinu za vladajuću garnituru. Politički alibi naplaćuju tako što kreiraju haos.4' -&nbsp;Tu će Bijela kuća imati velikih problema da ispoštuje ono što je dogovoreno preko Pakistana. Iran prijeti opet zatvaranjem Hormuškog moreuza zbog ponašanja Izraela. Veća eskalacija od ove u Libanu ne može biti. Izrael je ušao u otvoreni duel sa Hezbolahom što nije preporučljivo.5' - Izraelske snage se kreću jako sporo u Libanu i imaju velike gubitke. Hezbolah tačno zna kako da zaustavi izraelku vojsku.6' -&nbsp;Netanjahu je rekao da neće odustati od sukoba sa Hezbolahom, ali da će zaustaviti svoje vojne akcije kada je u pitanju Iran. 7' -&nbsp; Iran izašao kao moralni pobjednik, jer nije pokleknuo pod pritiscima. Na kraju su isposlovali da se njihov zahtjev ispoštuje. Regionalne sile će se sada potpuno drugačije ponašati prema Iranu.8' -&nbsp;Vjerovatno će doći do redefinisanja uloge Sjedinjenih Američkih Država na Bliskom istoku. Saradnja Turske, Pakistana i Saudijske Arabije je proizvela ovo primirje.9' - Mislim da je vrijeme da se zaustavi ovaj konflikt i da su i jedni i drugi toga svjesni. Samo ego predsjednika Trampa može biti prepreka u uspostavljanju primirja, jer on neće nikada priznati da je izgubio, da nije mogao natjerati Iran da promjeni režim.10' - Sve će zavisi od Izraela i toga kako će se oni ponašati.11' - Iran nije pristao ni na jedan od uslova koji su bili postavljeni u 15 tačaka koje je Tramp predložio. Tačno je da je Iran pretrpio ogromne štete, ali njegova mogućnost stvaranja startegijskog balansa nije poremećena. Ne može se govoriti da Iran ima narušenu vojnu infrastrukturu.12' – Iran je pobijedio sa vlastitom tehnologijom. Amerika je previše ozbiljna država za „tviter politiku“.13' – Pentagon godinama upozoravao da se ne treba ulaziti u vojni sukob sa Iranom. Imate podatak da se 14 miliona ljudi u Iranu javilo za vojnu službu.14' – Zapadna hemisfera kompletna ne može da mobiliše toliki broj ljudi. Tačno je da su SAD pokazale da silom mogu da unište dosta toga, ali nisu uspjele da slome Iranu moć.15' – Najveći problem za Ameriku će biti da drži pod kontrolom Izrael. Netanjahu se ne slaže sa američkom administracijom u tome da mu oni određuju kada će vojno djelovati protiv svojih susjeda.16' – Tramp nije uspio da nagovori svoje saveznike u Evropi da mu se priključe u otklanjanju blokade Hormuškog moreuza. Velika Britanija preuzela diplomatsku inicijativu.17' – Britanci će u narednom periodu ispred Evrope vjerovatno biti pregovarači koji će pregovarati sa Iranom i dogovoriti možda potpuno odvojeni aranžman sa naftom u odnosu na SAD što će biti presedan.18' – Stanovište Velike Britanije dijeli 90 posto ključnih evropskih zemalja. Znate kako je kod Evropljana, dovoljno je da jedan iskoči sa nekim stavom i da se svi oni nadovežu. 19' – Između saveznika je došlo do razdora, potpuno su dijametralno suprotni stavovi. Oni žele pregovore sa Iranom, žele uspostavu trgovinskih odnosa, šta više pominje se skidanje sankcija od strane Evropske unije da bi se na neki način Iran odobrovoljio. 20' – Boljka Evropske unije je što ne može da jasno definiše svoj stav. Velika Britanija vidjela priliku da iskoči ispred svih njih. 21' – Po načinu pregovaranja Iranaca vidite da imate posla sa civilizacijom koja je šest hiljada godina stara.22' – Svjesni su da je većina uslova koje su postavili nerealna. Amerika će morati da potpuno redefiniše svoju politiku prema Iranu. Izrael dvadeset godina gradi priču da je Iran najveća prijetnja miru i stabilnosti, a u stvari vidi se da su to oni.23' – Sada će se svi početi distancirati od takve politike Izraela. Pokušat će da naprave svako za sebe ili EU za sebe poseban trgovinski sporazum i dogovor sa Iranom u kojem će vjerovatno sankcije postepeno biti dizane.24' – Kina i Rusija imaju interes da razvale primirje. Posebno Rusiji se ne isplati da padne cijena nafte.25' – Njemačka je platila prolazak ogromnog broda kroz Hormuz tokom blokade. Dali su dva miliona dolara, ali u juanima, kineskoj valuti. 26' – Sa Iranom se mora pregovarati. Obamina doktrina se pokazala kao najbolja. Iranu sada da skinete sankcije imali bi super silu u ekonomiji, zato što oni faktički ništa ne trebaju da uvoze.&nbsp;27' – Evropa kalkulira šta uraditi. Uticaj Evrope na Kinu u ekonomskom smislu je ogroman i zbog toga Amerika treba da bude u dobrim odnosima sa Evropom, a Tramp to ne razumije.28' – Amerika i Kina jesu glavni suparnici, ali ne moraju nužno biti neprijatelji. 29' – Vojne diverzije se mogu očekivati samo od Izraela, ali sve je moguće. Izrael je osumnjičen i da je gađao Tursku.30' - Kada god se bilo blizu pregovora Izrael je pogađao ciljeve unutar Irana. Treba vremena da se sva vojna dejstva zaustave.31' - Tramp je bio pod pritiskom kako iz vana tako i iznutra.32' – Rat je potpuni promašaj za Trampa. Svaki dan mira za Netanjahua je mogućnost da mu se napravi nova krivična prijava za korupciju.33' – Nemojte zaboraviti da je Katar pogođen. Nema gdje Izrael nije rovario ili slao svoje ubice da nekoga likvidiraju. Tramp nasjeo na priče Mosada o Iranu.34' – Zemlje regiona na Bliskom istoku će se okrenuti malo više prema Iranu. 35' – Rodonačelnik saradnje sa Iranom će biti njihov najveći rival Saudijska Arabija. 36' – Slika Bliskog istoka se neće radikalno promijeniti, ali odnosi više neće biti isti.37' – Katar je skoro ostao bez hrane s obzirom da je Hormuški moreuz bio zatvoren. 38' – Preispitat će se da li će se američke baze u regionu obnavljati. Amerika mora biti čizmom na terenu gdje se proizvodi nafta, ali je pitanje koliko će im se gostoprimstvo dati.39' – Kada je u pitanju režim u Iranu nastavit će se tamo gdje se stalo u januaru.&nbsp;40' - Ići će se dalje u reforme i liberalizaciju. Reformisti u Iranu imaju prođu kod mlađih generacija.<a href="https://www.youtube.com/@DnevniAvazTV/videos">Besplatno se pretplatite na Youtube kanal Avaz TV.</a>

Ahatović je govorio o trenutnom dvosedmičnom primirju između Irana sa jedne i Amerike i Izraela sa druge strane, kao i pregovorima koji se očekuju

Video / Nedžad Ahatović: Najveći izazov za SAD je kako da iskontroliše Izrael, Evropa kalkulira šta uraditi

Sistem ulaska i izlaska u Evropsku uniju (ESS) od danas postaje u potpunosti operativan, što znači da je ručno pečatiranje pasoša prošlost, a zamijenit će ga biometrijsko skeniranje za građane zemalja izvan EU, uključujući i Bosnu i Hercegovinu. Putnici koji ulaze u EU tako će morati ostaviti otiske prstiju i fotografiju po dolasku u Šengenski prostor. Sistem se primjenjuje u 29 evropskih zemalja, s ciljem strože sigurnosti i poboljšanog otkrivanja prekoračenja boravka.EES doprinosi sprečavanju ilegalnih migracija i pomaže u zaštiti sigurnosti svih koji žive u Evropi ili putuju u nju, međutim, sama primjena ovog sistema izazvala je haos na granicama, odgromne gužve i duga zadržavanja, što je rezultiralo nezadovoljstvom putnika, ali i brojnim problemima za prevoznike i privrednike.<h2>Problemi za turiste i dijasporu</h2>- Svi granični prelazi blizu Bihaća su svakodnevno zapušeni, ljudi postaju sve nervozniji, što će se sigurno odraziti da ljudi dođu, ali i na motivaciju da ljudi idu van BiH. To je posebno primjetno kada su praznici u zemljama Evropske unije, a znamo da Krajina ima itekako veliku dijasporu koja je svakodnevno izuzetno motivisana da posjeti svoju rodnu grudu – kazao je Mehmed Mahmutović, uposlenik Turističke zajednice Bihać za „Avaz“.

Dolazi sezona godišnjih odmora, a samim tim kreće i turistička sezona, a kako su nam kazali iz turističke zajednice, većina turista nakon Hrvatske često bira i BiH kao svoju destinaciju za odmor. Sve to zajedno s primjenom novog sistema stvara dodatni problem.Oni koji donose odluke moraju konkretnije da se osvijeste ili da dođu na teren da se uvjere u stanje koje postaje haotično. Čekanje na granici sve iznad sat je nepodnošljivo, a posljednjih dana se dešava da ljudi čekaju po pet, osam, deset sati. To je stvarno nemoguće – ističe Mahmutović.<h2>Problemi za prevoznike</h2>Uvođenje ESS sistema donosi potpunu digitalnu evidenciju ulazaka i izlazaka, bez mogućnosti odstupanja, što će značajno utjecati na rad profesionalnih vozača. Bez jasnih pravila i jedinstvene primjene na granicama, postoji rizik od zabrana ulaska, kazni i poremećaja u transportu, poručio je Velibor Peulić iz Konzorcija Logistika BiH.- Informacije o navodnom „nuliranju“ boravka vozača od 10. aprila 2026. godine nisu zvanično potvrđene i stvaraju ozbiljnu zabunu u sektoru. Pravilo 90/180 i dalje važi, a svaka pogrešna interpretacija može značiti zabrane ulaska i direktne gubitke za prevoznike – kazao je Peulić.S druge strane, ministar komunikacija i saobraćaja BiH Edin Forto ponosno poručuje kako prevoznici mogu da odahnu bar neko vrijeme.- Sad u ovom trenutku oni mogu da dišu, svi dani su svedeni na nulu, čak i oni koji su imali određeni broj dana u proteklih šest mjeseci. Vjerujem da je to Evropska komisija uradila kordinirano s Republikom Hrvatskom, tražili smo uporno da to urade, a i zbog nadolazećih odmora, kako bi se smanjile neminovne gužve. Zadovoljan sam što se to desilo, ali to je privremeno rješenje - poručio je Forto.Ipak, Peulić ističe da BiH nije dobila nikakav konkretan mehanizam zaštite, te čak i ako hipotetički pretpostavimo da bi došlo do „nuliranja“ podataka, iako za to nema zvanične potvrde, suštinski problem ostaje isti.<h2>Šta trebamo znati?</h2>Sistem odmah izbacuje upozorenje ako je neko prekoračio dozvoljenih 90 dana u okviru 180 dana. Prekoračenje boravka automatski znači rizik od deportacije i zabrane ulaska u EU. Za nepoštovanje pravila, kazne mogu biti značajne, a u nekim slučajevima se spominju i drastični iznosi. Prilikom prvog ulaska uzimaju se otisci prstiju i fotografija lica, koji važe tri godine. ESS bilježi tačno vrijeme i mjesto ulaska, odnosno izlaska, pa se "nuliranje" boravka kroz susjedne zemlje više ne može sakriti.

Svi granični prelazi blizu Bihaća su svakodnevno zapušeni, ljudi postaju sve nervozniji, što će se sigurno odraziti da ljudi dođu, kazao Mahmutović

Puna primjena ESS sistema: Na granici se čeka i do deset sati, postaje haotično

Dionica Foča – Šćepan Polje godinama važi za jednu od najkritičnijih saobraćajnica u zemlji, uprkos činjenici da predstavlja ključnu vezu na pravcu Sarajevo – Podgorica. Još nema ni naznaka kada bi mogla početi izgradnja najskupljih dvanaest kilometara asfalta na magistralnom putu M-18, koji povezuje glavne gradove Bosne i Hercegovine i Crne Gore. Iako je Vlada Republike Srpske ovaj projekt najavljivala više od decenije, istovremeno je zapostavljala održavanje postojeće ceste, ostavljajući je u sve lošijem stanju. Prije nekoliko dana ministar saobraćaja i komunikacija BiH Edin Forto najavio je da radovi na mostu Šćepan Polje počinju prije ljeta. Podsjećanja radi, u septembru prošle godine Forto je kazao kako „očekuje da se na proljeće zakopa prva lopata na projektu mosta i pristupne ceste, a nedugo zatim, u proljeće, da se zakopa prva lopata na dodatnih 13 kilometara, za koje je obezbijeđeno finansiranje Svjetske banke“. Proljeće je uveliko tu, kao što znamo prije ljeta je, a ništa se ne dešava. Nijedna lopata još nije zakopana i nema naznaka kada bi radovi mogli početi. <h2>Kočničar razvoja</h2>- Taj put je veliki kočničar razvoja ovog kraja. Kada se pridoda problem s putem Foče i Sarajeva to stvarno otežava život i komunikacije ovdje. Ovaj kraj je dosta orijentisan na turizam, kako o pitanju smještaja, tako i kao tranzitna destinacija. Sve to stvara lošu sliku o ovom dijelu Crne Gore, ali i Foče – kazao je za „Avaz“ Ivan Doderović, direktor Parka prirode “Piva” sa sjedištem u Plužinama, crnogorskoj opštini koja graniči s Fočom.

Od nedavno je zatvoren i put na relaciji Sarajevo – Foča, što dodatno otežava putovanje i komunikaciju prema ovom dijelu BiH, ali i dalje prema Crnoj Gori, međutim, nadležne očigledno nije briga.- Predstavnici vlasti u Foči trebaju da se zapitaju zašto je ovaj kraj ostao zaboravljen od državne vlasti. To je njihov problem koji se reflektuje i na nas – kazao je Doderović.<h2>Decenije nemara</h2>Decenije nemara za putnu infrastrukturu u ovom dijelu naše zemlje došle su na naplatu kroz turizam i privredu, kako u našoj zemlji, tako i u susjednoj Crnoj Gori. Uz samu granicu s Crnom Gorom nalaze se brojni rafting centri koji su ocijenjeni kao jedni od najboljih u Evropi i koji iz sezone u sezonu privlače kako domaće, tako i strane turiste. Međutim, kada jednom dođu putem koji vodi do njih, pitanje je koliko se vraćaju.- Nevjerovatno je da niko ne obraća pažnju na to i ne preduzima nikakve korake. Foča nam je komšija i znamo koliko potencijala imaju što se tiče turizma i koliko je rafting popuran – kazao je direktor Parka „Piva“.

Dok se dionica puta između Nikšića i Plužina na crnogorskoj strani užurbano proširuje, kašnjenje sa radovima postaje očigledno čim se pređe granica. Nakon mosta s drvenim pragovima preko kojeg istovremeno može prelaziti najviše nekoliko vozila u istom pravcu, putnike s bosanskohercegovačke strane dočekuju kontejneri graničnog prelaza Hum i zapuštena dionica postojećeg magistralnog puta. Dobro upućeni kažu da ovu granicu u sezoni pređe više od 300 hiljada vozila, a stanovnicima okolnih sela poseban problem su gužve u toku sezone na graničnom prelazu koji izgleda kao iz ratnih filmova.<h2>Problem finansije?</h2>Da nije sve do finansija, iako se često pokušava predstaviti da je tako, govori i izjava našeg sagovornika Ivana Doderovića.- Taj put bi više napravila neka jedinica lokalne samouprave. Ovdje kod nas u Plužinama nije loša finansijska situacija, mislim da bismo mogli to isfinansirati možda za jedno pet, šest godina – kazao je kroz smijeh.

Decenije nemara za putnu infrastrukturu u ovom dijelu naše zemlje došle su na naplatu kroz turizam i privredu, kako u našoj zemlji, tako i u susjednoj

Da li će Forto održati riječ za Šćepan Polje: Još nema početka radova na najkritičnijoj dionici u BiH 

Posjeta Donalda Trampa (Trump) mlađeg Banjoj Luci je bila školski primjer „plati pa ćeš igrat'“ politike. Milorad Dodik je parama građana kupio vizuelni legitimitet, a možda i krčmio javne resurse, kritikuju mediji i opozicija RS.&nbsp;Ali koja je stvarna korist ove posjete, vrijedne blizu 200 hiljada dolara? Tramp mlađi se na Banskom dvoru dotakao priče o pravosuđu kao „oružju neizabranih birokrata“ protiv izabranih lidera, kao što je njegov otac. Povukao je paralelu između sudskih procesa protiv njegove porodice u SAD i pravosudnih muka Milorada Dodika u BiH.Dao je prividni legitimitet Dodikovom kukanju da su njegove pravosudne muke tek politički „lov na vještice“. Tramp mlađi je ponudio i simetriju u neprijateljima. Za njega je to „duboka država“ u SAD, a Dodiku „strani faktor“ u obliku OHR-a. Dodik je parama građana kupio privid američkog pečata i međunarodne podrške svojim pravosudnim mukama. Kupio je simboličnu direktnu vezu s Vašingtonom, te iluziju da je napokon okončana politička izolacija ovog bh. entiteta. Dodik nemušto pokušava najaviti da će se novi svjetski poredak stvarati na privatnim okupljanjima u Bakincima, bez nepotrebnog miješanja američkih ili bilo čijih državnih institucija. Poručuje da će novoosnovanom Kancelarijom za međunarodnu saradnju uraditi više za RS nego sve nadležne institucije BiH skupa. Da nije riječ o zvaničnoj državnoj posjeti, jasno je poručila Ambasada SAD, navodeći da je posjeta privatna i nema nikakvu vezu sa zvaničnom politikom.Svima je jasno da se američki odnos prema BiH nije mnogo promijenio još od mandata Bila Klintona (Bill Clinton), iako je od tada Bijela kuća pet puta mijenjala domaćina Bijele kuće. Dodik je dobio fotografije s moćnim prezimenom i privid političkih mišića. Građani su dobili tek Dodikovo obećanje da je Tramp mlađi obećao dovesti investitore. A posljedice investitora koje je Dodik dovodio su tragično vidljive, sjetimo li se Vladimira Romanova, Arija Levina, Olega Burlakova, Rašida Sardarova i sličnih. Iza njih su ostali siromašniji građani i bogatiji Dodik.&nbsp;

Dodik je parama građana kupio privid američkog pečata i međunarodne podrške svojim pravosudnim mukama

"Plati pa ćeš igrat" politika

Prihodi od indirektnih poreza u Bosni i Hercegovini u prva tri mjeseca 2026. godine iznosili su dvije milijarde i 920 miliona KM, što je za 169 miliona KM ili 6,14 posto više u odnosu na isti period prošle godine, kada su iznosili dvije milijarde i 751 milion KM. Samo u martu 2026. godine prikupljena je jedna milijarda i 34 miliona KM indirektnih poreza, što je za 85 miliona KM, odnosno 8,96 posto više nego u istom mjesecu prošle godine.Ovo, prema riječima ekonomskog stručnjaka Faruka Hadžića, na prvi pogled djeluje kao snažan fiskalni signal. Međutim, kako kaže, kada se uđe u strukturu podataka, jasno je da ovaj rast rezultat kombinacije cjenovnih efekata i stabilnog nominalnog nivoa potrošnje. <h2>Odgođeni efekt</h2>- Posebno je važno naglasiti da je u istom periodu izvršen povrat PDV-a u iznosu od 516 miliona KM, što znači da su neto prihodi za raspodjelu iznosili 2,403 milijarde KM, uz rast od čak 8,75 posto. Drugim riječima, nakon svih povrata, javni sektor je dobio još snažniji rast nego što sugerišu bruto podaci, što ukazuje na relativno stabilnu fiskalnu bazu – kazao je.

Dalje objašnjava da u uslovima kada je zvanična inflacija pala na gotovo četiri posto, a prihodi rastu iznad šest posto, jasno je da postoji tzv. “odgođeni efekt inflacije”, cijene su ostale na povišenom nivou iz prethodnog perioda, što i dalje generiše visoku osnovicu za PDV.- Drugim riječima, može se reći da građani ne troše nužno više u realnom smislu, ali troše zbog skupljih proizvoda i usluga – objasnio je Hadžić.<h2>Hoće li pomoći?</h2>Prema mišljenju ekonomskog stručnjaka i federalnog zastupnika Admira Čavalića, ovaj podatak je očekivan, ako uzmemo u obzir da svjedočimo izuzetnoj inflaciji.- Indirektni porezi su fokusirani na potrošnju tako da inflacija naglašava prihode od istih. U pozadini, realna kupovna moć građana opada – kazao je Čavalić.

Ekonomistkinja Svetlana Cenić sličnog je mišljenja jer, kako je kazala, kolika je inflacija i kako je porastao uvoz ovo nije veliko povećanje.- Samo je pitanje hoće li to povećanje i ti milioni otići za ublažavanje posljedica inflacije i neracionalnog ponašanja vlasti u ova teška vremena. Ili, hoće li pomoći poljoprivredi da bismo imali šta da jedemo – kazala je Cenić za „Avaz“.

<h2>Kako se prihodi raspoređuju?</h2>Prihodi od PDV-a, akciza, carina i drugih indirektnih poreza uplaćuju se na Jedinstveni račun UIO. Prije raspodjele, iz tih sredstava se izdvaja minimalna rezerva za svakodnevne povrate poreza obveznicima. Nakon izvršenih povrata, dio sredstava se koristi za finansiranje institucija BiH, u skladu s budžetom. Preostali iznos se zatim raspodjeljuje entitetima i Brčko distriktu. Raspodjela se vrši prema koeficijentima koje kvartalno utvrđuje Upravni odbor UIO. Prema posljednjim važećim koeficijentima, Federaciji BiH pripada 62,01 posto, RS-u 34,44 posto, a Brčko distriktu 3,55 posto.

Samo je pitanje hoće li  to povećanje i ti milioni otići za ublažavanje posljedica inflacije i neracionalnog ponašanja vlasti u ova teška vremena, kaz

Samo u martu prikupljeno 2 milijarde i 751 milion KM

169 miliona veći prihodi od indirektnih poreza: Više novca u budžetu, manje u džepovima građana

Novinar i urednik portala Istraga.ba, Avdo Avdić bio je gost novog izdanja „Avazovog intervjua“ gdje je govorio o informaciji da je autobomba koja je pronađena 13. januara u automobilu koje se kretalo od Zvornika prema Sarajevu, a u kojem su se nalazile osobe koje se dovode u vezu sa Dinom Muzaferovićem Cezarom, bila namijenjena za njegovu likvidaciju.

Na portalu "Avaza ste mogli pratiti najzanimljivije izjave iz intervjua.1' – Ne želim da pravim lični marketing, ali ne treba minimizirati objektivne prijetnje koje postoje. Dino Muzaferović je čovjek koji je optužen za ubistvo zaštićenog svjedoka pred slovenačkim pravosuđem.&nbsp;2' – Muzaferović je već godinu, dvije mene označio kao neku svoju potencijalnu metu i to nije ni skrivao na suđenju. Na prvom ročištu je mene prozvao zato što sam objavio da je on ubio Satka Kekića i da se skriva u Ljubljani. 3' – Policija je uradila svoj dio posla, ali je okružna javna tužiteljica iz Istočnog Sarajeva kazala da nema razloga da se traže mjere zabrane niti pritvor za osobe koje su prevozile autobombu, imale drogu, krivotvorene dokumente i od ranije su poznate policijskim i istražnim organima i hapšene su zbog veze sa organiziranim kriminalom. 4' – Tužilaštvo KS je pokušalo da ispravi grešku kolega iz Istočnog Sarajeva, ali ne možete vi ispraviti grešku ako imamo nadležnosti.&nbsp;5' - Može biti da je bomba bila namijenjena meni. Ne isključujem tu mogućnost. Ali isto tako postoji mogućnost da je neko od tih ljudi kazao da je bila namijenjena meni, a ne nekoj drugoj meti koja bi trebala biti.&nbsp;6' -&nbsp; Citirat ću rahmetli Muhameda Filipovića: „Kako će na mene izvršiti atentan, kad ujutru krećem na posao, ne znam ni ja gdje ću?“. Vozim automobil, ali je on u ovom trenutku pod policijskim nadzorom.7' -&nbsp;Ja sam samo pisao o Cezaru prije nego je naredio ubistvo Satka Kekića u Ljubljani. Ima jedno ubistvo u Velikoj Kladuši za koje nije odgovarao nikad. Ubijen je jedan drugi zaštićeni svjedok u predmetu „Eskobar“ koji je tužilac Džermin Pašić potpuno upropastio. 8' -&nbsp;On je neko ko živi u holivudskim filmovima, ko se ponaša kao da je na čelu meksičkog kartela i pokušao je da organizira napad ručnim bacačima na zatvor kako bi kroz te rupe od raketa on pobjegao.9' - Ranije sam imao informacije da Cezar sa Kekićem ima određenih problema zbog biznisa. Ja sam kazao ubio ga je Cezar. Kasnije sam provjerio sa policijskim izvorima van BiH i saznao sam da su slovenčke policijske agencije obavještene da će Dino Muzaferović i njegova kriminalna grupa ubiti Satka Kekića.&nbsp;10' -&nbsp;Te noći Muzaferović je kontaktirao određene kriminalne grupacije na području Sarajeva da me lociraju i da poduzmu određene akcije protiv mene. Tog dana kada sam ja obavješten da se to priprema, popodne Dino Muzaferović je uhapšen.11' - Konaković stavlja svima mete na čelo. Ko god napiše bilo kakav tekst o Elmedinu Konakoviću, ministru vanjskih poslova BiH i predsjedniku vladajuće političke partije, to je vrlo bitno naglasiti, dobije „porciju“ na njegovom Facebook profilu. Ne možete očekivati ništa drugo od čovjeka koji kao ministar vanjskih poslova upotrijebi termin „guzica“ u raspravi sa srbijanskim folk pjevačicama.&nbsp;Ministar vanjskih poslova jedne države u raspravi sa folk pjevačicama ne bi trebao biti nigdje, a kamoli u jednoj državi koja pretendira da bude članica EU.12' -&nbsp; Ima još gore, on se raspravlja sa botovima. Elmedin Konaković je čovjek koji se raspravlja sa anonimnim botovima na Facebooku. Zamislite ministra koji sjedi i troši svoje vrijeme raspravljajući se sa ljudima koje ne zna. Piše poruke botovima. 13' -&nbsp; Zamislite da ministar vanjskih poslova, čovjek koji je na čelu vladajuće političke partije šalje poruke ljudima koji ga kritikuju. Zato ne stiže ništa drugo osim da prezentira svoje protokolarne sastanke kao diplomatski cunami.&nbsp;14' – Prije godinu dana je Dodik bio „bjegunac“ od pravosuđa. Tad sam kazao da se ne iznenadimo ako za par mjeseci Dodik uđe u Bijelu kuću i evo ušao je.&nbsp;15' - Problem je što su ljudi vjerovali da su posjete i sastanci Denisa Bećirovića sa trećom nabitnijom osobom koju niko i nije vidio na fotografiji osim zastave Denisa Bećirovića tako bitni sastanci, da će to promijeniti odnos SAD-a prema BiH i odnos zapadnih sila prema Miloradu Dodiku i da će zbog toga Dodik biti pometen.16' – Problem je što su oni stvarali lažnu sliku da nešto rade, a nisu radili ništa, pri tome istovremeno omalovažavajući ono što je radio Dodik. Sve što su oni govorili da će biti danas Dodik nije, njemu danas dolazi sin Donalda Trampa. Kakav god da je on može prenijeti svome ocu poruke koje Dodik kaže.&nbsp;17' – U ovom mandatu Denis Bećirović šta je radio samo obmanjivao javnost, kao i Elmedin Konaković.&nbsp;18' – Jučer mediji bliski Konakoviću pišu da je to nešto što se može platiti. Zašto onda vi niste platili da dodje ovdje da mu ponudite recimo kasarnu Jajce gradi, pa da onda on štiteći svoju imovinu u Sarajevu štiti interese i BiH?&nbsp;19' – Vi sada u ovoj situaciji kada imate Gazu, Sudan i ratove po Africi, kada imate rat u Iranu i ekonomski raspad u svijetu idete u SAD da ponudite Cvijet Srebrenice. To je sada ovdje nepopularno reći.20' – Otišli su na promociju Hagade, a da nisu konsultovali Muzej u Sarajevu.&nbsp;21' – Posljedica te priče je da je jedan od rabina sa kojim se sreo Konaković optužio reisu-l-ulemu Islamske zajednice u BiH da je širio antisemitizam. I taj čovjek će, nakon što su Konaković i Bećirović održali vrhunske sastanke, pojaviti se u Banjoj Luci, ne u Sarajevu.&nbsp;22' – Bošnjački korpus u vanjskoj poltici je potpuno razjedinjen, lebdi između Istanbula, Brisela, Vašingtona, Teherana.23' – Bošnjački političari ne trebaju da vode vanjsku politiku ni Palestine, ni Irana, ni Saudijske Arabije, ni Emirata, ničiju. Tebamo da vodimo svoju vanjsku poltiku i da gledamo svoje interese.24' – Nisam imao nikakvih problema sa vođom kartela Edinom Gačaninom, osim što su mi njegovi saradnici jedno sedam dana rušili portal. Nije mi nikad prijetio.&nbsp;25' – Gačanin se „zasitio“ ubistava i sada pokušava da opere savjest. NiP je definitivno nastao finansiranjem novca iz kartela.26' – U Sky prepiskama se govori o finansiranju NiP-a.27' - Procesuiranje u okviru „Black Tie“ predmeta traje ovoliko zbog procedura.28' – Imam informaciju da je nedavno saslušan ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac u vezi sa imenovanjem konzula Fatih Kola u Panami koji je bio povezan sa kartelom Titom i Dinom i kumom Elmedina Konakovića.29' – Obijanje nagodbe sa Alemom Hodovićem može uticati na procesuiranje nekih drugih osoba koje se na ovaj način pokušavaju zaštiti.30' – Ministar vanjskih poslova koji me nazivao klevetnikom izgubio je tri tužbe od mene, Gordan Memija koji je govorio da sam klevetnik je uhapšen.&nbsp;31' – Prema mojim informacijama sigurnosne agencije BiH poslale su svojim italijanskim kolegama službenu informaciju da postoji sumnja da će preko kupovine Telemacha biti opran veliki iznos novaca i da se za potrebe toga trebaju koristiti italijanske banke i evo italijanske banke ne žele da učestvuju u tome.32' – Afera Spengavanje ide svojim tokom u POSKOK-u. Ustavni sud BiH odbio zahtjev Vahidina Munjića da se istraži odakle meni poruke. 33' – Ko god me pita odakle mi informacije ja govorim „Osmica mi dao“.34' – Neostvarena želja mi je odlazak u još jedno dvije, tri ratne zone. Još uvijek nisam dobio vizu za Iran. 35' – Jedna od mojih prvih priča bila je u Gornjoj Maoči gdje su me opkolili i udarali motkama. 36' – Tokom boravka na ratištu u Siriji izbjegavao susret sa Nusretom Imamovićem. 37' – Nisam se bojao susreta sa HTS (Al Kaida), ali sam izbjegavao da sretnem Bosance i Hercegovce na ratištu u Siriji.38' – Ako Denis Bećirović ostane u Predsjedništvu BiH, najmanje SDP, a vjerovatno i Trojka će ostati na vlasti. Ako ne ostane Bećirović, to je gotovo, to je kraj Trojke.39' – Prognozirao mandate nakon izbora u oktobru.40' – Koja će politička partija pristati da bude dio vlasti u Vijeću ministara BiH da ga izaberu SNSD i HDZ? To je samoubistvo političko.41' – Teško je očekivati veliku promjenu nakon izbora ukoliko Denis Bećirović ostane.42' – Govorio je o istrazi tramvajske nesreće u Sarajevu.43' – Niko nije saslušan za Jablanicu jer je POSKOK preuzeo taj predmet. Previše se očekivalo od POSKOK-a, a imaju 800 predmeta i osam tužilaca.<a href="https://www.youtube.com/@DnevniAvazTV/videos">Besplatno se pretplatite na Youtube kanal Avaz TV.</a>

Ekskluzivno je otkrio i informaciju da je Staša Košarac saslušan zbog imenovanja Fatiha Kola za počasnog konzula u Panami, s obzirom da je riječ o osobi povezanoj s kartelom "Tito i Dino" i kumom Elmedina Konakovića

Profesor Elmir Sadiković za "Avaz": EU se mora reformisati, kako joj se ne bi desio "novi Orban"

Tehničko-remontni zavod Hadžići na rubu egzistencije: Direktor iz NiP-a prevario radnike

Nejednak tretman pacijenata po kantonima: Jednima liječenje u Hrvatskoj, drugima ni lijek bez recepta

Ljekari iz tri kantona najavili štrajk: Zdravstveni radnici ogorčeni na vlast

Video / Vilko Klasan: Iran ima još jedan adut, Evropa dođe kada mrtvi već leže, jasno je zbog čega SAD pregovara

Mirza Alihodžić o marginalizaciji civilnih žrtava rata: Ministar rekao da moja kolica nisu njegova nadležnost

Uplaćena plata za decembar u TRZ Hadžići: Radnici čekaju ostatak

U šta se najviše ulaže u BiH: Hrvatska i Njemačka uvoze najviše kapitala

Trećina stranih investitora se žali na BiH: Imamo potencijal, ali moramo postati funkcionalniji

Arhijerejski namjesnik sarajevski Vladimir Stupar za "Avaz": Na posljednjem sudu jedina mjera će biti ljubav

Video / Nedžad Ahatović: Najveći izazov za SAD je kako da iskontroliše Izrael, Evropa kalkulira šta uraditi

Puna primjena ESS sistema: Na granici se čeka i do deset sati, postaje haotično

Da li će Forto održati riječ za Šćepan Polje: Još nema početka radova na najkritičnijoj dionici u BiH

"Plati pa ćeš igrat" politika

169 miliona veći prihodi od indirektnih poreza: Više novca u budžetu, manje u džepovima građana

Video / Avdo Avdić: Sigurnosne agencije u Italiji obaviještene da se kupovinom Telemacha pere veliki novac

Profesor Elmir Sadiković za "Avaz": EU se mora reformisati, kako joj se ne bi desio "novi Orban"

Tehničko-remontni zavod Hadžići na rubu egzistencije: Direktor iz NiP-a prevario radnike

Nejednak tretman pacijenata po kantonima: Jednima liječenje u Hrvatskoj, drugima ni lijek bez recepta

Ljekari iz tri kantona najavili štrajk: Zdravstveni radnici ogorčeni na vlast

Video / Vilko Klasan: Iran ima još jedan adut, Evropa dođe kada mrtvi već leže, jasno je zbog čega SAD pregovara

Mirza Alihodžić o marginalizaciji civilnih žrtava rata: Ministar rekao da moja kolica nisu njegova nadležnost

Uplaćena plata za decembar u TRZ Hadžići: Radnici čekaju ostatak

U šta se najviše ulaže u BiH: Hrvatska i Njemačka uvoze najviše kapitala

Trećina stranih investitora se žali na BiH: Imamo potencijal, ali moramo postati funkcionalniji

Arhijerejski namjesnik sarajevski Vladimir Stupar za "Avaz": Na posljednjem sudu jedina mjera će biti ljubav

Video / Nedžad Ahatović: Najveći izazov za SAD je kako da iskontroliše Izrael, Evropa kalkulira šta uraditi

Puna primjena ESS sistema: Na granici se čeka i do deset sati, postaje haotično

Da li će Forto održati riječ za Šćepan Polje: Još nema početka radova na najkritičnijoj dionici u BiH

"Plati pa ćeš igrat" politika

169 miliona veći prihodi od indirektnih poreza: Više novca u budžetu, manje u džepovima građana

Video / Avdo Avdić: Sigurnosne agencije u Italiji obaviještene da se kupovinom Telemacha pere veliki novac