Iran je izveo raketni napad balističkim projektilima na britansku vojnu bazu na Ostrvima Čagos, što je dodatno pojačalo strahove da su glavni evropski gradovi sada u dometu mogućih napada ovog režima.
Napad na bazu
Dvije balističke rakete ispaljene su prema Dijego Garsiji, bazi u Indijskom okeanu koju zajednički koriste SAD i Velika Britanija, u noći između petka i subote.
Ova značajna eskalacija neprijateljstava dogodila se samo nekoliko sati nakon što je Kir Starmer dao dozvolu Donaldu Trampu da koristi bombardere bazirane u Velikoj Britaniji za prijetnju prema Ormuskom moreuzu.
Izvori su naveli da je jedna od raketa otkazala tokom leta, dok je druga presretnuta od strane američkog ratnog broda.
Evropa u dometu
Stručnjaci za odbranu ističu da je incident značajan jer označava prvi put da su rakete srednjeg dometa korištene u ovom konfliktu, odnosno rakete koje mogu preći znatno veće udaljenosti nego što se ranije smatralo da Iran posjeduje.
Dijego Garsija nalazi se oko 3.800 kilometara od Irana, čime se dovodi u pitanje ranija tvrdnja režima da njegove balističke rakete mogu dosegnuti samo 2.000 kilometara.
Stručnjaci upozoravaju da bi potvrda većeg dometa iranskih raketa značila da su i glavni gradovi Zapadne Evrope sada u njihovom dosegu.
To uključuje i Pariz, koji je udaljen 4.198 kilometara od Teherana, dok se London nalazi na "ivici ranjivosti" na oko 4.435 kilometara.
Upozorenja stručnjaka
Ova uznemirujuća procjena dolazi u trenutku kada general Sir Ričard Barons upozorava da je moć Irana možda "serijski potcijenjena".
Bivši šef snaga odgovarao je na pitanja da li je Tramp bio u pravu kada je rekao da Velika Britanija nije uradila dovoljno ili da su protivnici rata u pravu da je Velika Britanija uvučena u rat.
- Oboje može biti tačno. Rat generalno ne prati scenario, a neprijatelj uvijek ima svoj glas, a u ovom slučaju taj glas ima Iran i on je serijski potcijenjen. Gdje smo sada ovaj konflikt i način na koji se razvija sada stavlja britanske interese i interese naših saveznika u rizik i potpuno ignorisanje više nije prihvatljivo, čak i ako su odluke na početku konflikta bile drugačije - rekao je Barons.
General je dodao da Velika Britanija pomaže SAD-u u "primjeni vojne sile", naglašavajući da imaju obaveze prema njima i da su, iako se to možda na početku nije smatralo dobrom idejom, sada uključeni.
Stručnjak za spoljne poslove Navaf Al-Tani također je reagovao na napade na Dijego Garsiju, tvrdeći da je dugo važeće mišljenje o iranskim raketnim sposobnostima "upravo srušeno".
- Raketa koja je stigla do Dijego Garsije sugeriše domet od oko 4.000 kilometara, što prelazi srednji domet i ulazi u kategoriju raketa srednjeg dometa (IRBM). To je strateški skok jer 'Pariz dolazi u domet, London se približava ivici ranjivosti, zavisno od tačke lansiranja i tereta' - rekao je Al-Tani.
Širi kontekst
Iran je prije napada upozorio da je Kir Starmer stavio britanske živote "u opasnost" dopuštajući Trampu da koristi B-52 i druge avione sa RAF Fairford i Dijego Garsije za napade na iranske raketne lokacije.
Petak navečer označio je početak treće sedmice konflikta i poklopio se s udarom američkih i izraelskih snaga na postrojenje za obogaćivanje urana u Natanzu, pri čemu nije došlo do curenja radioaktivnosti.
Ministarstvo odbrane opisalo je iranske akcije protiv vojne baze kao "prijetnju" britanskim interesima, naglašavajući da RAF avioni i drugi britanski vojnici nastavljaju štititi osoblje u regionu.
Dijego Garsija ima veliki strateški značaj za SAD i godinama se koristi kao polazna baza za operacije na Bliskom istoku, sa velikim aerodromom, skladištima goriva, radarima i dubokom lukom.
SAD i Izrael tvrde da je glavni motiv vojnih akcija u Iranu sprječavanje razvoja nuklearnog oružja.
Napadi Irana na Dijego Garsiju dolaze u trenutku rastuće zabrinutosti zbog uticaja na cijene nafte i gasa, izazvanog konfliktom između SAD-a, Izraela i Irana.
