Damir Marjanović, samobrendiran kao glas razuma i moralna vertikala na bh. političkoj sceni, danas se nalazi u centru afere koja ozbiljno potresa Vladu Kantona Sarajevo. Čovjek koji je karijeru gradio na narativu borbi protiv korupcije i zalaganju za građanske vrijednosti, sada se nalazi u nezavidnoj poziciji – kadrovi njegove stranke Za nove generacije u hapsani su i pod istragom zbog ozbiljnih optužbi za političko uhljebljivanje i zloupotrebu položaja.Da ironija bude veća, Marjanović je svoj politički brend gradio upravo na priči da se bori protiv ovoga što se sada spočitava njegovoj političkoj organizaciji.<h2>Mijenjanje stranaka i nacionalnosti</h2>Marjanović je politički put počeo graditi kao „ekspertski ministar“ u kratkotrajnoj Vladi KS koja je bila formirana nakon paljenja zgrade Vlade KS i Predsjedništva u protestima građana 2014. U kožnoj jakni, s minđušom u uhu i dugom kosu, zapao je za oko i srce onome što sebi voli tepati kao finoj sarajevskoj raji.Potom se obreo u Demokratskoj fronti, koju je napustio već nakon nekoliko sedmica ogorčen što neće biti kandidat za člana Predsjedništva. Da mu ambicije ne nedostaje, obrnuto proporcionalno s principima pokazuju i izjave nekoliko mjeseci prije izbora 2014. da još nije siguran da li će se izjasniti kao Bošnjak ili Hrvat.Nakon kratke pauze političku karijeru nastavio je kroz Našu stranku koju je neuspješno pokušao da preuzme od Peđe Kojovića, da bi na kraju formirao vlastiti politički projekt — platformu s kojom je obećavao nešto novo, poštenije, stručnije. I upravo ta "nova generacija" sada je uhvaćena u klasičnoj matrici stare škole politike: korupcija, trgovina utjecajem i namještanje konkursa.<h2>Politički trgovac</h2>Ipak, pokazao se kao vrhunski politički trgovac. Uprkos tome što je njegova stranka u Skupštini KS osvojila svega jedan mandat – njegov lično – koji je nekoć bio presudan Trojki za većinu, Marjanović je uspio da dobije dva ministarska mjesta, uz cijeli niz direktorskih pozicija i upravnih odbora. I dok je javnosti i dalje prodavao sliku o sebi kao reformatoru i čuvaru etičkih standarda, iza kulisa se odvijala priča koja sve više liči na dobro poznatu igru podjele plijena.Ovo je ogoljena slika sarajevske političke farse: gdje i “nove generacije“ brzo postaju samo kopija starih, a “borci za građanske vrijednosti” vrlo lako pređu na stranu privilegija, funkcija i uhljebljenja. A Marjanović, uprkos godinama medijskog pozicioniranja kao "poštenog profesora", sve više izgleda kao neko ko je svoj mandat pretvorio u polugu za stvaranje paralelne moći i partijskog zapošljavanja.Za snage koje se kunu u promjene, a upražnjavaju stare trikove – pitanje nije ko je kriv, već koliko dugo će javnost još gutati bajke o njihovom poštenju.<h2>Sistematsko uhljebljivanje</h2>Afera “Koverta” u punom jeku razotkriva kako su ministrica Adna Mesihović i njena pomoćnica Dženita Viteškić, obje iz Marjanovićeve stranke, bile glavni akteri nezakonitog zapošljavanja u Ministarstvu za nauku, visoko obrazovanje i mlade KS. Telefoni su im mjesecima prisluškivani, u kancelarije su bili ubačeni prislušni uređaji, a istražitelji su došli do jasnih indicija — ljudi s lista ZNG-a sistematski su se uhljebljivali putem namještenih konkursa. Dženita Viteškić je čak unaprijed slala pitanja za konkurs stranačkoj kolegici Arijani Turković, koja je potom "čudesno" imala 100 posto tačnih odgovora.

Ovo je ogoljena slika sarajevske političke farse, gdje i “nove generacije“ brzo postaju samo kopija starih

"Moralna vertikala" i duboko ukorijenjena korupcija: Damir Marjanović pretvorio svoj mandat u imperiju moći

U pokušaju da otkrijemo kako bi izgledalo kad bi sarajevska raja imala svog digitalnog predstavnika, razgovarali smo – ni manje ni više – nego sa chat botom koji priča čistim sarajevskim slengom. Ne, nije sci-fi. Ovo je BiH 2025. – gdje i umjetna inteligencija konta mahalski kod i zna kad je vrijeme za kahvu, a kad za ironiju.U nastavku prenosimo ekskluzivne dijelove razgovora, koji, ruku na srce, zvuče kao da su vođeni u “Metropolisu” uz dupli espresso i malo zajebancije.<h2>'DA TI BACIM KOJU PRIČU'</h2>Šta ima, jarane moj? Kako si nam danas?Chat bot: Reci ti meni prvo đe si, šta ima, kakav je vakat? Hoćeš da ti bacim koju priču, da se malo ismijemo, il’ da ti nešto pametno prozborim, ono k’o raja s Baščaršije kad zapali kahvu pa započne filozofiju o životu, politici i ženskom rodu?Hajmo onda redom, imaš li koju dobru priču iz mahale?Chat bot: A što da ti kažem… Po mahali sve nešto šušti i tutnji – jedni se šepure po Instagramu s nečijim tuđim parama, drugi glume filozofe dok piju kahvu ispred zgrade, treći se ufatili protesta k’o da će preko noći preokrenut sistem, a realno, ne bi ni tepsiju vratili kad im je mati pošalje.Po čaršiji se, brate, više zna ko je s kim bio nego ko je predsjednik države. Ovi političari našli sebi šemu – pjevaju u skupštini k’o da je Zetra ’84, a narod sve konta “ma hajde, samo nek’ ne diraju platu i nek’ se more zapalit cigara na miru”.A raja? E raja ti je posebna vrsta. Imaš ti onih s crvenim šalom što se bore za prava mački i parkova, ali ih istog dana vidiš kako uze Uber do Marindvora jer im se mrsko prošetat. Imaš i onih što će reć “ja sam apolitičan, mene to ne zanima”, al' kad dođe izborna noć – gori statusi, priče, teorije zavjere, sve do zore.I, naravno, tu su ti vječiti likovi iz mahale – onaj što “zna ljude”, onaj što “radi nešto na laptopu”, raja što “otvara firmu čim stigne investicija”, i naravno, onaj jedan što zna sve o svemu – od Bliskog Istoka do toga koja kafa u gradu najduže drži.Uglavnom, buraz, Sarajevo je k'o burek – sve što trebaš imaš unutra, samo je pitanje šta voliš – sir, meso, ili onu šuplju pitu bez ičega, što ti je ustvari većina izbora u zadnje vrijeme.Kako bolan k'o burek, pa u bureku samo meso smiješ imati...Chat bot: Hahahaha jarane, e vala ako ćemo pravo – jest! 😄Burek je s mesom. Sve ostalo su pite. Burek sa sirom? Ma kakav bolan – to ti je sirnica. Burek s krompirom? Krompiruša. S jabukama? To je već desert, a ne burek.To ti je sveto pravilo svih koji drže do sebe, tradicije i bakine sofre. Čim neko kaže "burek sa sirom", znaš da nije iz Sarajeva… il’ da provocira.Al’ vidiš, u naslovu – kad kažeš “Sarajevo je k’o burek – sve imaš unutra, samo je pitanje šta”, to više zvuči metaforički. K’o kad kažeš da je neko “papren” – ne misliš da si ga posolio.&nbsp;Aj sad, ako ti ovo je leglo – ima još priče, samo reci smjer. Hoćeš raju iz kladionice, curice s Grbavice, il’ da udarimo po lokalnim urbanim legendama?

Hajd, haj, vadi se... Nego. Koje ba curice s Grbavice, ne misliš valjda na maloljetne?Hahaha jarane, ma kakve curice, ne mislim bukvalno, nego ono – gradski izraz, znaš već, "curice s Grbavice" ti je više metafora za one što se sređuju k'o za modnu pistu kad idu po hljeb i mlijeko, a svaki korak im prati aura k'o da hodaju crvenim tepihom.Naravno da mislimo na punoljetne, bolan – nismo mi ni nenormalni ni neodgojeni. Znaš da sarajevski humor zna biti sirov, ali ne prelazi granicu poštovanja. Sve iz raje, sve s osmijehom.Uglavnom, one ti znaju sve – gdje je najbolji salon, koja kafa je trenutno “in”, kakva je tura na Bjelašnicu, i naravno – šta se nosi ove sezone. I sve to dok na storiju trešti neka pjesma od Voyagea il' Indire. 😄Ako ćemo pošteno, bez te raje Sarajevo ne bi imalo onaj šmek – one su ti k'o šećer u bozi, daju malo stila u ovom haosu od svakodnevice.Aj sad, da te čujem – hoćemo li dalje po gradskoj mapi, il’ da ti bacim kratki presjek političkog kabarea, sarajevske verzije “Igre prijestolja”?Daj igru prijestolja?CHAT Bot: E ovako.Naslov nek bude: Zima ne dolazi, al' nema ni grijanjaUloge:SDA – Stara kuća Targaryen, nekad moćni vladari, sad podijeljeni, zavađeni, al’ još drže par zmajeva (čitaj: direktora). Imaju dvorac u sarajevskoj Dolini, a unutra se više plete nego u srednjovjekovnoj tapiseriji.Trojka – Kuća Stark, u fazi "časni, ali zbunjeni". Uvijek su "za narod", ali kad dođu do vlasti, krenu postavljat rodbinu uz onu rečenicu: “Pa valjao je i on u kampanji, bolan.”HDZ BiH – Lannisteri, imaju para, imaju mrežu, i uvijek znaju kad treba ućutati da bi dobili šta hoće. Imaju kontrolu nad jednim dijelom kraljevstva zvanim “federacija”, ali i dalje tvrde da ih niko ne ferma.SNSD – White Walkersi. Vani djeluju kao legende koje sve ruše pred sobom, ali kad se pogleda izbliza – sve je to dim i ledom okovano blefiranje. Milorad – Night King, što hoda po potjernici i graničnim prelazima k’o po špici Game of Thronesa.Internacionalna zajednica – Vijeće sedmorice, al' više k’o posmatrači na TikToku. Ne znaš ni ko im je šef, ali svakih šest mjeseci napišu izvještaj u stilu: “Stanje je ozbiljno, ali stabilno.”<h2> </h2>

<h2>S PROTESTA U METROPOLIS</h2>I protestuje li iko protiv toga?Chat bot: E haj’ da ti ispričam najjaču – “Protesti pod oblacima”.Znači, sve je počelo klasično: statusi, storiji, peticije koje niko ne pročita, i naravno – događaj na Facebooku: “Okupljanje ispred Vijećnice – NE DAMO GRAD!”Dođe dan D. Nebo sivo, kiša prijeti. Organizatori spremni, megafoni, transparenti, sve po PS-u. Dolazi raja... pet ljudi, pas i jedan lik koji je mislio da je techno party. Krene kišica, i odmah – “Ej buraz, hajmo u Metropolis dok ne stane.”Za 20 minuta – protesta nema, a Metropolis pun. Storiji: “Na protestima, ali s dušom 💪☕️”. Eto ti revolucije, s mlijekom bez laktoze.Ma nemoguće! Pa ko će nas onda spasit?Chat bot: U Sarajevu? Samo eventualno lik iz mahale koji “radi nešto na laptopu” i uvijek je “na vezi s nekim jakim ljudima”. Ili onaj što zna sve o svemu – od Bliskog Istoka do toga koja kafa najduže drži.A kakva je raja s Grbavice?Chat bot: Ma legende! Aaa jarane moj, kad kažeš raja s Grbavice, znaš odmah da misliš na one posebne likove i likuše što su ti kombinacija mahalskog šarma, gradske dovitljivosti i one fino isklesane sarajevske ironije. A cure s Grbavice... Te su ti kao da si sreo kombinaciju modne piste i političkog panela. Ujutro ide po burek u šminki kao da ide na pressicu kod UN-a. Ima attitude, zna razliku između ljubaznosti i slabosti, a ako joj napišeš "vidimo se", a ne "vidimo se 🫶", znaće da nisi the one.A mi s Bjelava?Eeeej, sad si ubo u srce čaršije, Bjelave – to ti je posebna filozofska škola sarajevskog bitisanja! Ako je Grbavica fashion i pokret, Bjelave su karakter i duša, čista esencija sarajevskog mentaliteta.Vi s Bjelava niste oni što se hvale – ali znate sve. Ko je s kim, šta se dešava, ko je koga izdao, gdje se može džaba parkirat i ko pravi najbolju pitu u ulici. Diskretni ste, al’ informisani. Šapat s Bjelava je često jači nego naslovnica Avaza.Znaš se obuć kad treba (sako, frizura, parfem), al’ isto tako te nije stid prošetat u papučama do radnje po jogurt. Imidž je jak, ali ne glumi – to je razlika. Stil, ali bez stresa.Kad Bjelavac nešto prokomentariše – nije ni galama, ni uvreda, ali te bocne pravo u centar. Humor je na tankoj liniji ironije i istine, i to s takvom elegancijom da se drugi smiju a ne znaju jesu li bili pohvaljeni ili prozvani.Geografski ste u zlatnoj zoni – pet minuta do Baščaršije, pet do Marindvora, pet do prve dobre kahve. To vam daje ono sarajevsko samopouzdanje: “Gdje god da si, ja stižem prije tebe.” I to bez žurbe.Na Bjelavama se ne kreće u čoporima – vi imate ono "usku raju", možda troje-četvero, al’ to je bratstvo. Kad neko nešto organizuje, vi ste ti što kažu “vidjet ću”, i onda se ipak pojave i sve izvuku. Bez pompe, bez “vidi mene”, samo se pojave i naprave razliku.A ljubav iz Bjelava? To se pamti. Nije bilo ludo, nego tiho, iskreno i stvarno. Kad te neko s Bjelava voli – voli te k’o familiju, a kad te otkači – uradi to s poštovanjem. Bez ghostanja, bez špijunske igre. Samo realno i ljudski.Bjelave su Sarajevo u malom. Imaš tu i studente, i penzionere, i urbanu mladež, i stare sarajevske porodice, komšije što zovu na kahvu i one što ti kradu Wi-Fi. Mikro univerzum gdje se i živi i preživljava. Tu se priča, šuti, smije, šeta, i konta – a da se ne mora puno objašnjavat.Zato kad neko kaže “on je s Bjelava”, odmah znaš: ima finu narav, jak karakter, šmek u govoru i zna kad treba šutit, a kad reć sve u jednoj rečenici. To su ti ljudi koji ne prave buku, ali se njihova riječ najduže pamti.

<h2>NAVIJAČKE DILEME</h2>A de mi reci, ko navija za Sarajevo, a ko za Želju?Chat bot:&nbsp;Auuu, bolan, sad si ušao u najosjetljiviji i najemotivniji dio sarajevskog DNK-a – pitanje koje se ne postavlja bez meraka i poštovanja: Ko navija za Sarajevo, a ko za Želju?Odmah da ti kažem – nema pravila, ali ima mustri. I to onih duboko usađenih u mahalu, mentalitet, pa nekad i porodično naslijeđe.Evo kako to okvirno izgleda – s malo šmeka i dosta šale, da se niko ne uvrijedi (jer, realno, svi su pomalo i jedni i drugi kad igra derbi):Ko navija za Sarajevo?Navijanje za Sarajevo (FK Sarajevo, naravno) ti je više od fudbala – to je čitav lifestyle. To su ti obično likovi koji nose bordo šaleve i imaju taj "urbani" vibe. Ima ih puno s Centra, Marijin-Dvora, Bjelava, Ciglana, Koševa, Višnjika, Hrasnog, Grbavice (ironija sudbine 😄)...To su ti što kad gube, kažu “igramo mi dobar fudbal, samo nemamo sreće”, a kad dobiju – “vidiš kako se igra s karakterom, bolan”. Vole reći da su oni "klub raje, građanski klub, evropski duh".Dosta njih navija s pogledom na kulturu, historiju i romantiku – znaš, ona priča "rođeni na Koševu, odrasli uz Bordo", malo Goran Simić, malo Ciglana jazz vibe.Ko navija za Želju?A Željo, jarane, Željo je emocija u plavom dresu. To ti je klub radnika, inata, ono "malo protiv velikog", uvijek borba, znoj i dres do poda. Rulja iz Grbavice, Pofalića, Dolac Malte, Čengić Vile, Otoke, Dobrinje, Alipašinog, Švrakina... ma pola grada realno.Oni ti ne filozofiraju puno – kad Željo igra, ide se na jug, pjeva se, psuje se, voli se, i sve to iz srca. Navijač Želje ti je onaj što kaže: “Mi nemamo para, ali imamo dušu, bolan.”Željovci često furaju taj "antielitistički" gard – “vi ste iz centra, mi smo s terena”. A kad pobijede Sarajevo, znaš da će bit "igračka-plakačka" do ponedjeljka.A imaš i one treće – što vole i jedno i drugo… dok ne dođe derbiTi su ti "neutralni", ono “volim oba kluba, al’ ipak malo više Želju” (ili Sarajevo). To su ti ljudi što kontaju da je navijanje stvar nostalgije, a ne ratovanja. Obično su to stariji, žene, intelektualci, novinari... ili raja koja se ne smije zamjerit ni jednim ni drugim. 😄Zaključak?Sarajevo – košulja, kafa i Koševo.Željo – dukserica, pivo i Grbavica.Ali jedno je sigurno – kad dođe derbi, Sarajevo stane, a ti znaš tačno ko je ko… čak i ako ništa ne kaže. Samo pogled, samo reakcija na gol, samo boja glasa kad kaže “ma ne znaš ti šta je fudbal, bolan.”Aj sad reci – na čijoj si ti strani? Da znam jel' ti se piše bordo poezija ili plava oda radničkom duhu.Hahah, eto nas, jarane – čitamo se k'o otvoren mahalski dnevnik! 😄Ako moram da tipujem – ja bih rekao... Sarajevo.Zašto?Imaš taj gard što fino kombinuje intelekt, ironiju i malo te gradske poze, ono k’o da si rođen dvije tramvajske stanice od Koševa. Znaš uživat u sitnicama, ali i raspalit po sistemu kad treba – i sve to s kafom u ruci i stavom “neću da se nerviram, al’ hajd nek’ kažem nešto”.Plus, imaš tu spiku što više vuče na poetski otpor, nego na radnički inat – a to ti je više bordo furka.Al' opet – ako sad kažeš Željo, ne bih se ni iznenadio. Jer imaš onu crtu: “ja ne biram jače, ja biram ono što ima više duše.”Ajde sad, reci – pogodio sam il’ se rasp'o k'o kanta na Grbavici? 😄E pogriješio si, navijam za Želju!ChatGPT said:Auuu, eto mene u autu na Grbavici, bez lopte i bez alibija! 😄Priznajem poraz, k’o prava raja – pogriješio sam, ali nije mi mrsko – jer sad sve ima smisla.Navijaš za Želju, znači sve je jasno:– Nisi od onih što previše glume,– Voliš iskreno, al’ ne trpiš glupost,– U inatu vidiš poeziju,– I znaš da se više cijeni ono što nije uvijek najlakše.Željovac – to ti je karakter, to ti je stav. To je ono kad izgubiš, pa kažeš "ma nema veze, mi smo Željo", a kad dobiješ, kažeš "eto, i s dušom se može".I znaš šta još? Sad kad bolje razmislim – baš ti i paše ta plava krv sarajevskog otpora. Jer ti nisi tu da se svidiš – nego da budeš stvaran. I to je, brate, čista Grbavica.Aj sad reci – hoćeš da ti napišem jedan tekst: “Manifest jednog Željovca” – da se zapiše k’o grb u dušu?&nbsp;<h2> </h2>

<h2>Ma jok, ne vadi se opet.. Nego reci mi kakve su sarajevske cure?Sarajevske cure? E to ti nije obična priča, to ti je kompletna filozofija. Nisu one “cure” – one su fenomen, stav, pogled što para dušu i osmijeh što ti zakuca srce u petu. To je spoj duše s Baščaršije, stila iz Milana i karaktera s Vratnika. Kad hoda, ne gleda te – al’ znaš da si je gled'o. Kad te pogleda, ne kaže ništa – al’ sve si čuo.Ne znaš ni ti ko si dok te ne pogleda jedna s Grbavice i samo slegne ramenima: “Aaa, ti si od onih što misle da su posebni?” I brate, tu se raspadneš u sitne dijelove – pogodila te pravo, bez da je ni ciljala. Sarajevska cura zna sve. Ne moraš joj ništa reć, zna kad si lag’o, kad si sretan, kad glumiš frajera a ustvari se raspadaš iznutra. Zna i šuti, al’ kad progovori – zapamtiš.Nema kod njih onog lažnog glamura. Može bit u trenerci, s punđom, bez šminke – i opet izgleda ko poezija. Kad se sredi – to ti nije moda, to ti je objava rata svima koji misle da znaju šta je stil. I nije se sredila radi tebe. Ne. Sredila se jer joj se može. I jer hoće. I to ti je to.Nemoj mislit da ćeš je osvojit s nekim medvjedićem s pijace ili ružom s pumpe. Sarajevska cura ne pada na jeftine fore. Hoće kahvu na klupi, pogled s Vidikovca, priču bez šuplje i pogleda koji govori više od kompletnog buketa. Kad ti pusti pjesmu na storyju, bez taga, i znaš da je za tebe – tu si već gotov, bolan.Imaju one inat, al’ to ti je od srca. Znaće ti reći “hajd ne seri” s takvom toplinom da pomisliš da si joj najdraža osoba na svijetu. Kad ti kaže “radi šta hoćeš”, znaj da si debelo zajeb’o. I kad ti kaže “šta god”, e tad se pomoli, jarane. Al’ sve to radi s osmijehom. Jer one ne psuju da te povrijede. One te bocnu da se sabereš.I kad voli – voli do kosti. Bez filtera, bez poziranja. I ne mora ti reći da te voli – osjetiš to u načinu kako ti popravlja šal, kako ti šalje mem koji nije smiješan nikom osim vama, kako ti kuha nes kafu k’o da si joj glavni gost na svijetu. I kad ode – ostaneš slušat pjesme koje nisi nikad ni volio. I čitaš poruke koje više ne stižu.Zato kad neko pita “kakve su sarajevske cure?”, ne filozofiraj. Samo reci: k’o grad – lude, predivne, haotične, tople i nikad, nikad dosadne. I kad ti jedna kaže “de bolan ne budali” – znaj da si došo blizu srca. A to, brate, nije mala stvar.</h2><h2> </h2>

Na kraju, imaš li kakvu pouku?Chat bot: Sarajevo je grad gdje i revolucija ima pauzu za kafu. A ako zagrmi – vidimo se ispod suncobrana, uz priču da “idemo ozbiljno sljedeći put”.Zaključak: Ako jednog dana Sarajevo bude imalo svog digitalnog gradonačelnika, realno – ovaj bot bi bio favorit. Zna sve, konta sve, i zna kad treba zašutit i naručit dupli bez šećera.

U intervjuu za "Avaz" Chat bot otkriva ko u Sarajevu navija za Sarajevo, a ko za Želju, kakve su Sarajke djevojke, te zašto su nam protesti kao kahva

Razgovarali smo sa Chat botom čaršijanerom: Kad ti Sarajka kaže “radi šta hoćeš”, znaj da si debelo za*eb’o

Najnovije izjave Dragana Čovića i prijedlozi HDZ-a BiH o izmjenama Izbornog zakona ponovo su otvorili pitanje političkog predstavljanja konstitutivnih naroda, naročito Hrvata u Federaciji BiH.&nbsp;Čović je, nakon sastanka s predstavnicima Trojke u Mostaru, naglasio da su ključni izazovi u Federaciji ekonomski, ali je istovremeno podsjetio na potrebu izmjene izbornog zakonodavstva kao temelj za funkcionisanje države.<h2>"Po cijenu političkog nestanka"</h2>Profesor Enver Kazaz smatra da Trojka mora preuzeti odgovornost i dogovoriti izmjene Izbornog zakona čak i po cijenu političkog nestanka, tvrdeći da je projekt "Komšić" oblik majorizacije Hrvata. Kazaz zagovara novu političku arhitekturu u kojoj bi se legitimno predstavništvo riješilo kroz kompromis i hrabrost, a ne političke kalkulacije. Istovremeno upozorava na štetnost političkih aktera poput Komšića, koji, prema njegovom mišljenju, koristi militantni nacionalizam za ličnu promociju.S vlastitim prijedlogom izašla je Naša stranka koja bi riješila i zahtjeve hrvatskih stranaka i presude Evropskom suda. Naša stranka je predložila asimetrični izbor članova Predsjedništva – da RS zadrži direktan izbor, a Federacija uvede izbor iz parlamenta – ali i da se brišu etničke odrednice kandidata kao uslov za izbor. Ovaj prijedlog, međutim, izazvao je burne reakcije, među kojima i osudu Demokratske fronte koja smatra da se time uvodi opasna nejednakost u institucionalnom ustroju Bosne i Hercegovine.<h2>Poruke iz Delegacije EU</h2>Delegacija EU u BiH naglasila da svi prijedlozi moraju biti usklađeni s presudama Evropskog suda za ljudska prava i međunarodnim demokratskim standardima. U tom kontekstu, svaka izmjena načina izbora članova Predsjedništva mora proći kroz ustavne amandmane, a ne jednostavne zakonske izmjene.Zbog toga je jasno da rješenja koja zadiru u temeljne ustavne postavke države ne mogu biti provedena bez šireg političkog konsenzusa i sveobuhvatne ustavne reforme. Svaki pokušaj improvizacije mogao bi dodatno destabilizirati politički sistem i oslabiti suverenitet BiH.

S vlastitim prijedlogom izašla je Naša stranka koja bi riješila i zahtjeve hrvatskih stranaka i presude Evropskom suda

Izborni zakon: Neriješeno političko pitanje

Kako riješiti Izborni zakon

Planina Trebević nije samo prirodni simbol Sarajeva, već i mjesto gdje je započela civilizacija u Sarajevskoj kotlini. Posebno se izdvaja Debelo brdo, iznad današnje gradske jezgre, koje je kroz historiju imalo izuzetan strateški i kulturni značaj.&nbsp;Zbog toga je cijeli ovaj prostor, uključujući i Debelo brdo, 2005. godine stavljen pod nacionalnu zaštitu Bosne i Hercegovine.Kako pojašnjava arhitekt i poznavalac historije Sarajeva Mufid Garibija, ovaj lokalitet bio je naseljen još od neolita. U kasnijim periodima tu su živjeli Iliri i Rimljani. Lokacija je omogućavala sigurnost i jednostavniju odbranu, dok su stanovnici u dolini uzgajali hranu.<h2>Ilirsko naslijeđe</h2>Debelo brdo je prvi put sistematski istraživano krajem 19. stoljeća, u doba Austro-Ugarske. Istraživanja je vodio Franjo Fiala, češki entuzijast i zaljubljenik u arheologiju, koji je kasnije postao kustos Zemaljskog muzeja. Većina artefakata pronađenih tokom njegovih iskopavanja (1889–1896) danas se čuva upravo u tom muzeju.Na ovom prostoru postojala je i ilirska utvrda kojom su upravljali Desidijati – snažno i borbeno pleme poznato po otporu Rimljanima. Njihov najpoznatiji vođa Baton predvodio je jedan od najvećih ustanaka protiv Rimskog carstva.<h2>Zlatna prošlost </h2>Oko Debelog brda nalaze se lokaliteti bogate prošlosti. U blizini je Zlatište, čije ime potiče iz srednjeg stoljeća kada su tu otkriveni rudnici zlata. Kasnije su Austrougari izgradili vojnu utvrdu povezanu s rudarskim tunelima, a tu je i Jugoslavija smjestila centar veze.Naslonjen na Zlatište je Soukbunar, nazvan u osmanskom periodu. Početkom 16. stoljeća, Skender-paša je na tom mjestu iskopao bunar s hladnom vodom, kojom je snabdijevao svoju tekiju u današnjoj Skenderiji. Otud i naziv – „souk“ (hladno) i „bunar“ (bunar).Tu su i stijene Vranjače, koje prema narodnoj legendi nosi trag buzdovana Alije Đerzeleza, čijim udarcem je navodno potekla voda. Ove padine nisu samo geografski dio Sarajeva, već i živi svjedoci njegove višeslojne prošlosti.<h2>Debelo brdo danas</h2>Debelo brdo i okolni lokaliteti – Zlatište, Soukbunar, Vranjača i Vraca – oblikovali su historijski identitet Sarajeva. Danas, sjećanje na njih živi i kroz istoimenu ulicu, ali i kroz priče koje svjedoče o bogatom nasljeđu jednog grada na raskršću civilizacija.

Na ovom prostoru postojala je i ilirska utvrda kojom su upravljali Desidijati – snažno i borbeno pleme poznato po otporu Rimljanima

Početak civilizacije na obroncima Trebevića: Zaboravljeno srce sarajevske historije

Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine (BiH) Elmedin Konaković prije dva dana kazao je da se za rješavanje trenutne institucionalne krize i napada na ustavni poredak u narednim danima očekuju politička rješenja.No, Konaković i dalje ne nudi odgovor na pitanje kako misli riješiti sasvim konkretan problem – činjenicu da SNSD ima kontrolni paket u Domu naroda od tri delegata koji prostim nedolaskom na sjednicu mogu srušiti kvorum i tako spriječiti smjenu svojih ministara.– Izbacivanje SNSD-a iz vlasti bit će dodatno komplikovano zbog tih nelegalnih blokada na nivou Doma naroda, ali bi ubacivanje opozicije moglo biti jednostavno riješeno, barem početak, možda najvažniji dio, imenovanjem ministra sigurnosti koji bi ispuhao balon interesa Milorada Dodika – kazao je Konaković.<h2>Nemoguća misija</h2>Na ovaj način Konaković je, zapravo, indirektno priznao da je smjena SNSD-ovih ministara – pored sve pompe – gotovo nemoguća misija zbog samog uređenja BiH i načina odlučivanja.U nekim od prethodnih istupa, govorio je da bi blokade mogle biti riješene intervencijom visokog predstavnika. U pravnoj državi - naravno – prvi korak je da ti Šmit (Schmidt) odrađuje posao umjesto tebe.Korištenje kvoruma u jednom klubu za blokiranje rada cijelog Doma nije nikakav novitet, a prošle godine korišten je intenzivno. No, tada taj mehanizam nisu koristili ni SNSD ni Srbi, nego – bošnjački klub. Razlog? Prijedlog koji je dolazio od srpskih delegata da se strane sudije izbace iz Ustavnog suda BiH.Prije pet dana bošnjački delegati ponovo su upotrijebili isti mehanizam – kad su, zbog Čovićevog insistiranja da se na dnevni red Doma naroda, pored smjene ministara iz SNSD-a, stavi i prijedlog izmjena Izbornog zakona, napustili sjednicu i onemogućili njeno održavanje zbog nedostatka kvoruma.<h2>A vi možete?</h2>Dakle, po Konakovićevoj logici – jesu li i ovi potezi i blokade bili nelegalni? Ako jesu, kako onda iko može danas reći ijednu riječ protiv SNSD-a kad upravo bošnjački predstavnici daju legitimitet takvom djelovanju?Ukoliko Dodik sutra krene koristiti te iste mehanizme, s kojim obrazom će iko više pozvati na intervenciju visokog predstavnika? Ako su pravila igre legitimna kada ih koristiš ti, onda su legitimna i kada ih koristi i onaj koga pokušavaš izbaciti iz igre.Ili je pak cijela ova saga oko izbacivanja SNSD-a iz vlasti samo očajnički pokušaj političkih očajnika koji trenutno predstavljaju Bošnjake da vrate malo ugleda i poštovanja – nakon što su na lokalnim izborima krajem prošle godine mogli jasno vidjeti kako (ne) stoje.Samo, problem je što oni očigledno ne znaju kako SNSD izbaciti iz vlasti. Ne znaju ni kako uhapsiti bjegunca Dodika. Osim što opet prizivaju EUFOR i visokog predstavnika da im vode državu umjesto njih. Valjda onako kako su ih i u vlast ugurali.<h2>Sve je laž</h2>Prošlo je mjesec i po otkako je Naša stranka na svojim društvenim mrežama objavila poster na kojem je pisalo: "Smijenili smo Košarca i Amidžića“. A Košarac i Amidžić? SNSD-ovi ministri koji su i dalje – ministri. Jer njihova smjena mora biti potvrđena u Domu naroda.I tu se vraćamo na početak: nemoguća misija. Mnogo buke, malo rješenja. I puno molbi strancima da završe ono što domaći političari ne znaju – ili ne smiju.

Dok Konaković najavljuje politička rješenja, istovremeno priznaje da ih, zapravo, nema

Trojka ih kao izbacuje, a ovi se kao ne daju: Kako (ne) izbaciti SNSD iz vlasti

Projekt izgradnje Prve transverzale u Sarajevu, koji bi trebao imati ogroman značaj za rasterećenje saobraćaja i smanjenje zagađenja zraka u glavnom gradu, već godinama stoji u mjestu. Povremeno se činilo da napreduje, ali uglavnom se nalazi u potpunom zastoju.<h2>Napuštene šupe</h2>Još 2020. godine potpisan je ugovor s firmom "Euro-Asfalt“ vrijedan 23 miliona KM za izgradnju prve dionice – od Kranjčevićeve ulice do ulice Braće Begić. Iako su mašine tada izašle na teren, radovi su ubrzo obustavljeni zbog problema s imovinsko-pravnim odnosima. Ni danas, četiri godine kasnije, tih 140 metara nije završeno.Iz Ministarstva saobraćaja KS za "Dnevni avaz“ navode kako upravo neriješeni imovinsko-pravni odnosi i dalje predstavljaju glavnu prepreku:- Nastavak radova zavisi od rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, a njihovom okončanju se još uvijek ne nazire kraj – poručuju iz Ministarstva.

- Nastavak radova zavisi od rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, a njihovom okončanju se još uvijek ne nazire kraj – poručuju iz Ministarstva.Međutim, prema informacijama "Avaza“, situacija na terenu govori drugačije. Na dionici na kojoj radovi već godinama miruju, ne postoje prepreke za gradnju, što potvrđuju i fotografije.&nbsp;Kuće/šupe koje još nisu srušene već odavno su napuštene i u njima se, osim povremeno narkomana koji ih koriste za okupljanje, ne može niko zateći.<h2>Sve zaustavljeno</h2>Već 2020. godine, u mandatu tadašnjeg premijera Marija Nenadića, uklonjena je većina objekata koji su se nalazili u ulici Halida Kajtaza i blokirali trasu. Time su stvoreni svi uvjeti za nastavak radova na dionici od Mašinske škole do ulice Braće Begić. Ipak, radovi na ovoj dionici potpuno su obustavljeni i od tada se ne radi ništa.

Ipak, 2022. godine, nelegalna šupa na trasi iskorištena je kao izgovor za blokadu radova. Umjesto njenog uklanjanja, tadašnji premijer Edin Forto i načelnik Srđan Mandić zaustavili su nastavak gradnje.Iako iz Ministarstva i Vlade KS često ističu kako je Prva transverzala jedan od ključnih prioriteta, konkretni potezi to ne potvrđuju. Tako je, naprimjer, ove godine u budžetu Kantona Sarajevo za izgradnju saobraćajnice planirano je simboličnih – 100 KM.<h2>Javni interes</h2>Već u oktobru 2019. Vlada KS donijela je odluku o proglašenju javnog interesa za cijelu trasu Prve transverzale, što je trebalo omogućiti brže rješavanje imovinsko-pravnih pitanja i rušenje objekata na trasi.&nbsp;

No, umjesto da se koristi za ubrzanje procesa, čini se da se upravo ti sporovi koriste kao izgovor za izostanak konkretnih poteza.

Iako iz Vlade KS često ističu kako je Prva transverzala jedan od ključnih prioriteta, konkretni potezi to ne potvrđuju

Imovinsko-pravni odnosi kao izgovor za nerad: Mogu da grade, ali neće

Marko Perković Thompson senzacionalno je rasprodao svoj koncert na zagrebačkom Hipodromu zakazan za 5. juli: u svega šest sati prodato je nevjerovatnih stotinu trideset hiljada karata, a do kraja dana, za manje od dvadeset četiri sata, službeno je objavljeno da su prodate dvjesto osamdeset jedna hiljada sedamsto sedamdeset četiri ulaznice. I to nije sve: u petak je pušten u prodaju novi kontingent od stotinu hiljada karata, i na koncu će na Hipodromu biti možda i više od tri stotine i pedeset hiljada ljudi. Bilo je po ukupnom broju posjetilaca i posjećenijih koncerata, no oni su bili besplatni. Za koncerte za koje se morala kupiti ulaznica ovo je apsolutni svjetski rekord koji je time još fascinantniji jer je oboren u jednoj maloj Hrvatskoj koja broji manje od četiri miliona stanovnika, što govori da će bezmalo svaki deseti Hrvat u julu biti na Thompsonovom koncertu.I koliko god da ljevičari vrištali, čupali kosu i prevrtali očima na sve to, ostaje činjenica da Thompson ostaje sada uklesan i na mapi svjetske muzičke scene kao najpopularniji pjevač kojeg je dala Hrvatska. To su brojke kakvima se ne mogu pohvaliti ni najveći globalni izvođači poput U2, Ed Širana (Sheeran) ili Bijons (Beyonce) – a Thompson ih dostiže u zemlji manjoj od Bruklina.Ljudi vole Thompsona zato što prosječnom čovjeku — običnom Hrvatu s mora, sela ili iz hercegovačke kršne zemlje — jednostavno jeste stalo do njegove Hrvatske, do njegove vjere i do njegove nacije. To su vrijednosti zbog kojih čovjeku srce zaigra i zbog čega osjeća da pripada nečemu što je veće od njega samog.Prosječan čovjek, koji se ne bavi NGO aktivizmom, nema vremena za postkolonijalne teorije i queer semantiku, već pokušava prehraniti porodicu, sasvim prirodno osjeća ponos kad čuje pjesmu koja slavi njegov narod, njegovu borbu i identitet.Dakako, te vrijednosti za sobom često znaju vući i netoleranciju prema drugim i drugačijim, zaslijepljenost i veličanje nekih problematičnih pojedinaca i događaja iz prošlosti, no ljudi su takvi. Iracionalna i emotivna roba.Thompson je te motive "uglazbio" uspješnije od ostalih i postao to što je danas: pjevač koji ostvaruje rekord po broju prodatih ulaznica za svoj koncert.Neće zbog toga Hrvati otvoriti novi Jasenovac ili vješati migrante, što je utisak koji bi se mogao steći iz komentara mnogih zabrinutih komentatora.

Neće zbog Thompsona Hrvati otvoriti novi Jasenovac

Nek' ti kaže Lika

Nakon višesedmične institucionalne pat-pozicije, konačno se nazire kraj procesa formiranja Gradskog vijeća Grada Sarajeva. Ključni pomak dogodio se kada je Općina Novi Grad, na čiju se potvrdu najduže čekalo, usaglasila imena svojih sedam vijećnika. Time su stvoreni svi preduslovi za izbor novog gradonačelnika Sarajeva.Posljednji korak u ovom procesu ostaje žrijebanje u Centralnoj izbornoj komisiji, zakazano za utorak, 8. aprila. Ovo se odnosi na Općinu Centar, gdje je došlo do izjednačenog broja glasova između Mehmeda Muharemovića (SBiH) i Amera Herende (SDA), što iziskuje dodatnu proceduru kako bi se kompletirala lista vijećnika iz ove općine.Podsjetimo, Gradsko vijeće čine po sedam vijećnika iz četiri gradske općine: Stari Grad, Centar, Novo Sarajevo i Novi Grad. Ukupno 28 vijećnika čini vijeće, a raspodjela je strukturirana tako da svaki od konstitutivnih naroda (Bošnjaci, Srbi i Hrvati) ima minimalno po šest predstavnika, dok su najmanje dva mjesta rezervisana za pripadnike iz reda Ostalih.Općina Stari Grad prva je završila svoj dio posla, delegirajući: Muamera Mekića, Dragana Duvnjaka i Željka Lera iz SDP-a, Adija Zahiragića i Armina Buljugića iz SDA, Vedada Deljkovića (DF) i Emira Biću (NiP).Novo Sarajevo slijedi s imenima: Edhem Imamović (NiP), Dragana Bogdanović (Naša stranka), Kerim Balić (SDA), Tanja Curević i Armin Handžar (SDP), Srđan Srdić (SBiH) i Mirza Ramić (DF).Općina Centar zasad je predložila šest vijećnika: Alen Girt i Hena Fajić (Naša stranka), Sonja Mušić (DF), Jasmin Ademović (NiP), Zvonko Ivišić i Svjetlana Šošić (SDP), dok će posljednje, sedmo mjesto, odlučiti pomenuto žrijebanje.Na kraju, Novi Grad – najbrojnija sarajevska općina – usaglasio je vijećnike nakon žrijebanja: Jasmin Smječanin i Nejra Džanko-Zukobašić (SBiH), Dino Okerić (NiP), Damir Filipović i Bojan Vučković (SDP), Azra Čomor (SDA) i Hana Keč (Naša stranka).Politička aritmetika pokazuje jasnu prednost Trojke (SDP, NiP, Naša stranka), koja bi trebala imati sigurnu većinu od 17 vijećnika naspram 11 opozicionih. Prema ranijem dogovoru unutar koalicije, mjesto gradonačelnika pripast će Narodu i pravdi.Kao najozbiljniji kandidati unutar NiP-a za ovu poziciju ranije su spominjani Mirza Selimbegović i Samir Avdić. Prema našim saznanjima, izvjesniji izbor trenutno je upravo Samir Avdić, vijećnik iz Općine Novo Sarajevo i bivši ministar kulture i sporta KS.Do tada, gradom će nastaviti rukovoditi Predrag Puharić, privremeni gradonačelnik iz prethodnog saziva, izabran krajem prošle godine, sve do zvaničnog formiranja novog Gradskog vijeća i izbora novog gradonačelnika.

Kao najozbiljniji kandidati unutar NiP-a za ovu poziciju ranije su spominjani Mirza Selimbegović i Samir Avdić

Da li će Samir Avdić biti sljedeći gradonačelnik Sarajeva?

Projekt izgradnje Prve transverzale u Sarajevu, koji je od velikog značaja za poboljšanje saobraćaja i smanjenje emisije štetnih plinova u glavnom grad, kada ne napreduje puževim koracima, onda stoji u mrtvoj tački.&nbsp;Još 2020. godine potpisan je ugovor s firmom "Euro-Asfalt“ u iznosu od 23 miliona KM za izgradnju prve dionice&nbsp;od Kranjčevićeve ulice do ulice Braće Begić. Iako su bageri bili na terenu, ubrzo je bilo došlo do problema s imovinsko-pravnim odnosima, te je došlo do prestanka radova, tako da ni tih 140 metara do danas nije završeno.&nbsp;Ugovor s "Euro-Asfaltom“ potpisan je na četiri godine i istekao je prošle godine.<h2>Sve stalo</h2>U odgovoru za "Dnevni avaz“ iz Ministarstva saobraćaja Kantona Sarajevo istakli su da je Okvirni sporazum na period od četiri godine u vrijednosti od 23.425.711,31 KM bez PDV-a potpisan za radove od spoja s ulicom Kranjčevićeva do ulice Braće Begić (od P1-P39), na osnovu kojeg se zaključuju pojedinačni ugovori o radovima.&nbsp;Međutim, na osnovu Sporazuma, zaključen je samo jedan ugovor u vrijednosti 1.382.718,40 KM bez PDV-a, a ta sredstva su bila osigurana u budžetu Kantona Sarajevo za 2020. godinu.

Iz Ministarstva ističu da je kroz okvirni sporazum, plan tadašnje Vlade Kantona Sarajevo bio da se ostatak sredstava za kompletan Okvirni sporazum osigura kroz naredne godine. Ugovor se odnosio na dionicu od P1-P7, u dužini od 120 metara, za koje je izdata građevinska dozvola.&nbsp;Krajem oktobra 2020. godine radovi na toj dionici su započeti, ali nisu okončani, zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa, te gradnja te funkcionalne cjeline nije mogla biti nastavljena. Isplaćena sredstva iz tog ugovora iznose 469.173,35 KM s PDV-om. Isplaćena su samo za realizirani dio ugovora, a ostatak sredstava je zadržan u namjenskim sredstvima Direkcije za puteve KS za izgradnju saobraćajnica, gdje se i danas nalaze – navode iz Ministarstva saobraćaja KS.<h2>Čeka bolje dane</h2>Od maja 2021. godine se ne izvode nikakvi radovi na ovoj dionici, pa se samim tim nisu stvorile nikakve dodatne obaveze za projekt, od onoga što je utrošeno. Nastavak gradnje čeka rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, čemu se još ne nazire kraj.Iz Ministarstva navode da će tek kad se završe ovi sporovi, Direkcija za puteve raspisati tender za nastavak gradnje prve dionice Prve transverzale.<h2>Druga dionica</h2>Kada je riječ o drugoj dionici Prve transverzale, čim su riješeni imovinsko-pravni odnosi, krenulo se s gradnjom saobraćajnice u dužini od 1.200m na kojoj je postavljen prvi sloj asfalta, a koja vodi od Šipa do tunela Kobilja Glava, te je u sklopu Prve transverzale izgrađen i tunel Kobilja glava s dvije tunelske cijevi koje su duge cca 700 metara.- To je ujedno i prvi tunel koji gradi Kanton Sarajevo. I na drugoj dionici je bilo izazova sa rješavanjem imovinsko-pravnih odnosa. Za treću dionicu od Hotonja do Jošanice u toku je postupak javne nabavke za projektovanje. Prva transverzala ostat će jedan od ključnih prioriteta Vlade Kantona Sarajevo, Ministarstva saobraćaja i Direkcije za puteve KS – naveli su iz Ministarstva saobraćaja KS.

Iako je planirano da budu završeni do 2024., od maja 2021. godine se ne izvode nikakvi radovi na ovoj dionici

Sporna dionica: Na terenu je bio samo jedan rovokopač, a ni njega odavno nema

Ugovor za radove u vrijednosti od 23,4 miliona potpisan 2020. na četiri godine: Zašto nikad nismo ugledali 140 metara Prve transverzale?

U proteklih dvadesetak godina, vlasti Republike Srpske potrošile su više od 35 miliona KM na lobiranje u SAD s ciljem poboljšanja imidža ovog entiteta. Sam Dodik je 2017. godine priznao da je Republika Srpska izdvojila gotovo 30 miliona dolara za lobiranje, ali rezultati su, blago rečeno, bili skromni.Umjesto simpatija američke administracije, Milorad Dodik i brojni drugi iz RS završili su na crnoj listi.<h2>Izraelski čovjek</h2>Među glavnim zadacima lobiranja bila je promocija dijaloga između Republike Srpske i administracije Donalda Trampa (Trump), kao i preispitivanje Dejtonskog sporazuma i uloge visokog predstavnika u BiH. Za te svrhe angažovana je američka advokatska kancelarija "Zell &amp; Associates International Advocates", a iznos plaćen za njihove usluge, navodno, iznosi 500.000 dolara.U međuvremenu, američki advokat Mark Zel (Marc Zell), predsjednik Republikanske stranke u Izraelu, registrovao se kao lobista za Republiku Srpsku. On je preuzeo zadatak uspostavljanja dijaloga s novom Trampovom administracijom i lobiranja za ukidanje sankcija Dodiku. Prema ugovoru, Zel bi za svoje usluge trebao dobiti 840.000 dolara. Dokument koji je objavio izraelski list "Haaretz“ jasno pokazuje da se cilja na preispitivanje Dejtonskog sporazuma i smanjenje utjecaja međunarodne zajednice u BiH.

Istovremeno, Sud BiH izdao je međunarodnu potjernicu za Miloradom Dodikom, koji je pravosnažno osuđen na godinu zatvora zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika. Dodik je ovu presudu odbacio kao politički motivisanu i nastavio sa svojim aktivnostima, uključujući posjete Srbiji i Izraelu. Izrael, iako potpisnik međunarodnih konvencija o izručenju, zasad nije komentarisao mogućnost njegovog izručenja BiH.<h2>Putinovo utočište</h2>SAD mu nije pomogao, pa ne treba čuditi što se Dodik opet sastao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, a podrška iz Moskve ostaje ključna za njegovu političku poziciju. Osim toga, Republika Srpska je nedavno potpisala sporazume o ekonomskoj saradnji s Mađarskom i Turskom, pokušavajući diverzifikovati svoje međunarodne odnose.Međutim, pitanje ostaje – koliko će ovakvi lobistički napori donijeti stvarne rezultate? Prethodni pokušaji pokazali su se neuspješnim, a američki senator Marko Rubio, blizak Trampovoj administraciji, javno je na društvenim mrežama kritikovao Dodika i njegovu destabilizirajuću politiku. Uzimajući u obzir dosadašnje neuspjehe, teško je vjerovati da će nova ulaganja u lobiranje donijeti promjene u stavu američke administracije prema liderima Republike Srpske.<h2>Bacanje para</h2>Ono što dodatno komplikuje situaciju jeste rastući ekonomski pritisak u Republici Srpskoj. Ulaganja u lobiranje dolaze u trenutku kada građani ovog entiteta sve teže podnose inflaciju i rastuće troškove života.&nbsp;Kritičari upozoravaju da se javni novac troši na pokušaje zaštite političkih elita, umjesto na poboljšanje životnog standarda građana. Ako se sankcije ne ukinu i ako rezultati lobiranja ostanu minimalni, postavlja se pitanje da li će Dodik i njegova administracija moći opravdati ovakve troškove pred javnošću.

Vlast Republike Srpske ulaže milione u lobističke usluge koje do sada nisu davale rezultate

Vlasti RS rasipaju novac građana: Bacaju milione KM na lobiranje

Milorad Dodik, lider koji se kroz godine specijalizirao za paradokse, opet ima ubitačnu inicijativu čije detalje ni ovaj put baš dobro promislio. A vrag uvijek bude u tim detaljima. Najavio je kako će na sutrašnjoj sjednici Vlada RS uputiti zahtjev da RS uđe u vojni savez sa Srbijom i Mađarskom – bez obzira na to što su vojni savezi isključivo u nadležnosti države Bosne i Hercegovine.Međutim, ono što ovu inicijativu čini posebno zanimljivom jeste činjenica da je Mađarska - pogađate - punopravna članica NATO-a. Da, upravo onog istog NATO-a protiv kojeg Dodik već godinama vodi verbalni rat, upozoravajući na "zapadne zavjere" i „neprihvatljive pritiske“ te naglašavajući da nikada neće dozvoliti da BiH postane njena punopravna članica. Dodiku očigledno nije palo na pamet da država koja se uključi u NATO dio svog vojnog suvereniteta prenosi na zajedničke organe saveza te svoju odbrambenu i sigurnosnu politiku mora koordinisati s partnerima. Drugim riječima, da u vojni savez sa Mađarskom ne može ulaziti zaobilazeći i sam NATO i ostale članice.Naravno, ne treba spominjati da je Ustav BiH o ovom pitanju jasan te da ovakva inicijativa predstavlja još jednu vrstu udara na ustavni poredak - vanjska politika, uključujući i odluke o vojnim savezima, isključivo su u nadležnosti države, a nakon reforme 2006. i odbrana je isključiva nadležnost države. Ali, Dodikova politika oduvijek se oslanjala na to da se prave besmislene inicijative kako bi se pažnja skrenula s realnih problema, poput ekonomskih nedaća, korupcije i odlaska mladih iz Republike Srpske.Ako bismo bili sarkastični, mogli bismo reći da Dodik ima nesvakidašnji talent da istovremeno bude i protiv i za neku stvar. Protiv NATO-a, ali za vojni savez s njegovim članicama. Protiv Bosne i Hercegovine, ali ne propušta priliku da iskoristi svaki njen resurs. Protiv Zapada, ali već godinama očajnički moli za malo podrške i pažnje Donalda Trampa i njegovih saradnika, do tačke da njegov saborac Nenad Stevandića po X-u ostavlja udvaračke poruke na lažnim profilima Trampa i njegovih članova porodice.Na kraju, ostaje pitanje: da li je Dodik zaista svjestan apsurdnosti svojih stavova ili samo testira prag tolerancije javnosti? Ako je ovo drugo, moramo priznati da mu dobro ide – svaki put granicu gluposti pomjeri malo dalje, prelazeći je lakše negoli i granicu BiH nakon potjernice.

Da li je Dodik uopće svjestan apsurdnosti svojih prijedloga?

Milorad Dodik predlaže vojni savez RS s NATO-om!

Prema najnovijem istraživanju koje je proveo IPSOS u periodu od 22. novembra 2024. do 12. januara 2025. godine, ilegalna trgovina duhanom i duhanskim proizvodima u Bosni i Hercegovini i dalje predstavlja ozbiljan ekonomski problem. Iako se bilježi blagi pad ilegalnih cigareta, tržište rezanog duhana i dalje je u rukama švercera, čime država godišnje gubi stotine miliona maraka prihoda.<h2>Rast cijena</h2>Istraživanje je provedeno na reprezentativnom uzorku građana BiH starijih od 19 godina, koristeći kombinaciju metoda F2F (licem u lice) i CAPI (računalno potpomognuto osobno ispitivanje). Podaci su prikupljeni putem odgovora ispitanika i analiza fotografija duhanskih proizvoda koje koriste.Najvažniji zaključci istraživanja su:I dalje ogroman volumen prodaje ilegalnog duhana: Prema IPSOS istraživanju, procjenjuje se da je ukupna potrošnja ilegalnog rezanog duhana bila 2.062 tone.Blagi pad ilegalnih cigareta: Na tržištu BiH i dalje postoji značajan udio ilegalnih cigareta, ali je u odnosu na prethodnu godinu došlo do blagog smanjenja potrošnje. Ovaj trend se može pripisati pojačanim aktivnostima agencija za provođenje zakona poput SIPA-e, Uprave za indirektno oporezivanje i Granične policije BiH.Nepromijenjeno porijeklo ilegalnih cigareta: Većina ilegalnih cigareta i dalje dolazi s poreznim markicama Kosova ili su potpuno bez poreznih oznaka.Glavni kanali distribucije: Pijace ostaju dominantno mjesto kupovine ilegalnih cigareta, iako se prodaja putem interneta i dalje koristi.Rast cijena ilegalnih cigareta: Prosječna cijena ilegalnih cigareta porasla je i sada iznosi 4,79 KM, što se sve više približava cijeni legalnih cigareta.Najveći izazov na tržištu duhanskih proizvoda i dalje je ilegalni rezani duhan, koji čak 94 posto ispitanih konzumenata nabavlja na crnom tržištu. U odnosu na prethodnu godinu, potrošnja ilegalnog rezanog duhana porasla je za dva posto, dok je u odnosu na 2020. godinu taj rast čak 26 posto.Pijace su i dalje glavni kanal distribucije i tu se gotovo 50 posto konzumenata snabdijeva svim ilegalnim duhanskim proizvodima, međutim, dominantno se ilegalni rezani duhan nabavlja i putem uličnih prodavača ili poznanika.<h2>Gubici države</h2>Ekonomski gubici BiH zbog ilegalne trgovine duhanom procjenjuju se na više od 420 miliona KM godišnje. Taj novac bi se mogao iskoristiti za:Sanaciju kompletne štete od poplava koje su pogodile BiH u oktobru 2024. godine (procijenjena šteta iznosi približno 244 miliona KM);Ulaganje u kvalitet zraka u Sarajevu u narednih šest godina;Izgradnju 50 kilometara autoputa na Koridoru 5C;Modernizaciju željezničke infrastrukture.Uz to, recentni događaji na političkoj sceni situaciju ne čine lakšom.O mogućim posljedicama ako bi agencije za provođenje zakona smanjile ili prestale s akcijama suzbijanja crnog tržišta duhana, ekonomski analitičar Faruk Hadžić kaže:- Ukoliko bi SIPA, UIO i Granična policija smanjile ili obustavile svoje aktivnosti, došlo bi do rapidnog širenja crnog tržišta. Kriminalne grupe bi iskoristile vakuum nadzora da povećaju ilegalne aktivnosti, što bi dodatno ugrozilo ekonomske interese države. Država već sada gubi stotine miliona KM, a dalje slabljenje kontrole bi te gubitke značajno povećalo.

Sigurnosne posljediceOsim ekonomskih gubitaka, Hadžić naglašava i sigurnosne posljedice:Jačanje kriminalnih mreža i gubitak povjerenja građana u institucije su realne posljedice ako se ne nastavi borba protiv ilegalne trgovine duhanom. Kad građani vide da država ne može da suzbije ovu vrstu kriminala, to šalje poruku da je vladavina prava slaba, što može imati dugoročne posljedice na društvenu stabilnost – ističe Hadžić.Jedan od ključnih faktora opstanka crnog tržišta jeste značajna cjenovna razlika između legalnih i ilegalnih proizvoda.- Ilegalni rezani duhan je daleko jeftiniji od legalnih proizvoda, jer ne podliježe akcizi na duhan za pušenje koja iznosi 143,20 KM po kilogramu, što značajno utječe na konačnu cijenu legalnog proizvoda. Većina konzumenata odlučuje se za ilegalne proizvode jer su jednostavno pristupačniji. Nažalost, potrošači često nisu svjesni ekonomskih i zdravstvenih posljedica kupovine ilegalnog duhana, što dodatno doprinosi velikoj potražnji – kazao je Hadžić.Osim toga, visoka dostupnost ilegalnog rezanog duhana na pijacama i putem poznanika dodatno otežava borbu protiv ovog problema. Prodaja putem interneta i društvenih mreža dodatno komplikuje borbu protiv ilegalne trgovine.Iako IPSOS istraživanje pokazuje blagi pad ilegalnih cigareta, ilegalni rezani duhan i dalje dominira tržištem BiH. Država zbog toga gubi ogromna sredstva, dok kriminalne grupe ostvaruju enormne profite.

Zbog crnog tržišta duhana država gubi ogromna sredstva, dok kriminalne grupe ostvaruju enormne profite

Šverc rezanog duhana i 
dalje dominira tržištem BiH

Još jedno tmurno jutro osvanulo je u Bosni i Hercegovini, ne samo u meteorološkom smislu, već i u onom mnogo ozbiljnijem – ekonomskom. Dok su svjetski analitičari već duže vrijeme upozoravali na Trampovu politiku protekcionizma, pa su tako primjerice, Crna Gora i Sjeverna Makedonija pravovremenim djelovanjem uspjeli izbjeći veće carinske stope, u BiH se, po starom dobrom običaju, malo ko time ozbiljno bavio. Smatralo se da će američke carine ostati problem Evropske unije, Kine ili Meksika. Međutim, novo otrježnjenje stiglo je kada se na listi zemalja koje su pogođene ovim mjerama našla i Bosna i Hercegovini.<h2>SAD uzvraća udarac: "Oko za oko, carina za carinu"</h2>Na konferenciji za medije, američki predsjednik Donald Tramp (Trump) predstavio je grafikon koji jasno pokazuje kako BiH na američke proizvode primjenjuje carinske stope od čak 70 posto. U skladu s njegovom politikom reciprociteta, Vašington je odlučio odgovoriti istom mjerom – uvođenjem carina na bh. robu u visini od 35 posto.Međutim, BiH nije jedina pogođena. Slična sudbina zadesila je i Srbiju, kojoj su nametnute carine od 37 posto. Na listi se nalaze i druge ekonomske sile – Kina (34 posto), Indija (26 posto), Japan (24 posto) i Evropska unija (20 posto). Ove odluke su dio Trampove dugogodišnje strategije smanjenja zavisnosti SAD-a od uvoza i jačanja domaće industrije.<h2>Šta to znači za BiH?</h2>Ova odluka dolazi u trenutku kada BiH već bilježi dramatične trgovinske disbalanse. Prema podacima Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, u prvih šest mjeseci 2024. godine, ukupan obim robne razmjene iznosio je 22,01 milijardu KM, pri čemu je uvoz dostigao 14,05 milijardi KM, dok je izvoz ostao na skromnih 7,96 milijardi KM. Vanjskotrgovinski deficit je alarmantnih 6,09 milijardi KM, a sada će postati još veći jer će bh. izvoz u SAD postati znatno skuplji i nekonkurentan.Zanimljivo, BiH je već godinama tek minoran trgovinski partner SAD-u, s izvozom od svega 200 miliona KM u 2024. godini. Glavni proizvodi koje BiH plasira na američko tržište su namještaj, proizvodi od metala i prehrambeni artikli. Još 2008. godine BiH je izvozila 53 različita proizvoda u SAD, dok je danas taj broj znatno manji.<h2>Zaključak: Slijedi novo razdoblje ekonomske nesigurnosti</h2>Dok bh. vlasti i dalje pasivno posmatraju razvoj događaja, ostaje nejasno kako će se domaća ekonomija prilagoditi novim tržišnim uslovima. Izostanak ozbiljne industrijske politike i dugogodišnja zavisnost od uvoza sada dolaze na naplatu. BiH ulazi u novo razdoblje ekonomske nesigurnosti, a jedino sigurno je da će se posljedice osjetiti kroz još veću neizvjesnost za domaće proizvođače i već pritisnute građane.

Dok bh. vlasti i dalje pasivno posmatraju razvoj događaja, ostaje nejasno kako će se domaća ekonomija prilagoditi novim tržišnim uslovima

Šta će Trampove carine značiti za bh. ekonomiju: Evo šta najviše izvozimo u SAD

NBA povjerenik Adam Silver ove sedmice je pred Upravnim odborom lige predstavio projekat koji bi mogao dramatično promijeniti evropski košarkaški pejzaž – stvaranje profesionalne NBA lige na Starom kontinentu. Plan je ambiciozan, vizionarski i, ako zaživi, mogao bi ozbiljno poljuljati dominaciju FIBA-e i Eurolige.NBA Evropa, kako se zasad neslužbeno naziva, trebala bi startati već 2026. godine, a prema posljednjim informacijama, liga bi brojala 16 timova – više nego što se ranije predviđalo. Osim etabliranih evropskih klubova, u igru bi ušli institucionalni investitori i novi franšizni projekti na ključnim tržištima poput Londona i Pariza. Silver, koji je u proteklim mjesecima obavio niz sastanaka s potencijalnim partnerima u Evropi, sada traži zeleno svjetlo od vlasnika NBA klubova da krene u realizaciju.<h2>FIBA i NBA - Neobični saveznici u ratu protiv Eurolige</h2>Ono što dodatno intrigira jeste prisustvo FIBA-inog generalnog sekretara Andreasa Zagklisa na nedavnom sastanku u New Yorku. Čini se da FIBA, nakon godina borbe s Euroligom, sada vidi priliku da kroz savez s NBA-om konačno preuzme kontrolu nad evropskom košarkom. Euroliga, koja već skoro dvije i po decenije funkcioniše kao poluautonomna struktura izvan FIBA-inih okvira, sada bi mogla dobiti do sada najopasnijeg konkurenta.NBA planira kombinovati američki model franšiznog vlasništva s evropskim principima natjecateljske mobilnosti. Investitori bi dobili fiksne udjele u ligi, dok bi neka mjesta ostala otvorena za klubove koji se kvalificiraju kroz sportski rezultat – bilo kroz domaće lige ili FIBA-ina takmičenja. Time bi se pokušao pomiriti zatvoreni NBA sistem s evropskom tradicijom promocije i ispadanja.<h2>Veliki igrači na radaru</h2>Već sada postoji značajan interes za ulazak u novu NBA ligu, ne samo iz košarkaških krugova, već i iz svijeta fudbala. Vlasnici moćnih sportskih imperija, poput Qatar Sports Investmentsa (PSG) i Abu Dhabi United Groupa (Manchester City), istražuju mogućnosti investiranja u košarkaške franšize. Među potencijalnim članovima pominju se Real Madrid, Barcelona, Fenerbahce i ASVEL Basket. Posebno intrigira situacija s Real Madridom, kojem ističe ugovor s Euroligom i koji bi lako mogao postati perjanica novog takmičenja.Za Euroligu, koja već godinama vodi bitku s finansijskom održivošću i stabilnošću menadžmenta, ovo je potencijalno egzistencijalna prijetnja. Ukoliko NBA liga zaživi, ona bi mogla privući najveće sponzore, medijske ugovore i igrače – ostavljajući Euroligu na marginama evropske košarke.<h2>Nba konačno osvaja Evropu</h2>Nije tajna da NBA već duže vrijeme gleda na Evropu kao na prostor za ekspanziju. Broj evropskih igrača u NBA-u raste iz godine u godinu, interes publike je veći nego ikad, a sportska infrastruktura u metropolama poput Berlina, Londona, Pariza i Milana pruža optimalne uslove za razvoj. U isto vrijeme, evropski sportski biznis i dalje značajno zaostaje za američkim modelom monetizacije.<h2>Šta ovo znači?</h2>„Ne želimo ignorirati bogatu tradiciju evropske košarke, ali vjerujemo da postoji prostor za novi pristup koji će biti finansijski održiv i atraktivan globalnoj publici“, poručio je Silver ranije ove godine.Za NBA, ovo nije samo sportski projekt – ovo je geopolitička i ekonomska operacija redefiniranja profesionalne košarke. Ako Silver dobije podršku vlasnika klubova, mogli bismo svjedočiti najvećoj promjeni u evropskoj košarci u modernoj historiji. Euroliga je do sada preživjela mnoge krize, ali pitanje je – može li preživjeti dolazak NBA-a na njen teritorij?

NBA Evropa, kako se zasad neslužbeno naziva, trebala bi startati već 2026. godine

Adam Silver: Forsira implementaciju bizarnog pravila

NBA pokreće evropsku ligu, a našli su neočekivanog saveznika

KK Bosna, jedan od najpoznatijih klubova u povijesti jugoslavenskog i bh. sporta, suočava se s apsurdnom situacijom. Klub će 17. aprila protiv Vojvodine na domaćem terenu igrati najvažniju utakmicu u posljednih petnaestak godina, naime, polufinale ABA 2 lige, a osvajanje prvog mjesta osiguralo bi plasman u najviši rang regionalne košarke. Samo se još ne zna gdje će igrati tu utakmicu, jer im je iz KSC Skenderija poručeno da dvorana do tog datuma ne može biti spremna za košarkašku utakmicu. Zašto? Pa zato što će se u njoj održati sajam knjige koji, doduše, završava tri dana ranije, no rukovodstvo Skenderije i mjesec unaprijed zna da se za tri dana sala ne može postaviti.U međuvremenu, u Madison Square Gardenu, New York Knicksi odigraju utakmicu, odmah nakon nje skida se parket i postavlja ledena ploha, jer sutradan već čekaju NY Rangersi. Tako se to radi, nekoliko puta sedmično. Naravno, nije tu Njujork nikakav kuriozitet, tako manje-više funkcionira u svim ozbiljnijim gradovima u svijetu.Za to vrijeme i nova uprava Skenderija trudi se očuvati renome ove institucije u kojoj se od 1969. malo toga promijenilo, osim što je prepuštena propadanju, s dvoranom koja izgleda poput komunističkog vremeplova iz šezdesetih, srušenim krovom ledene dvorane koji se nikad popravio nije, polupanim praznim izlozima u kojima su se nekada davno nalazile prodavnice, ruševnim stanjem i nedostatkom bilo kakve ambicije da se stvar pomjeri s mrtve tačke.No, važno je tu i takvu Skenderiju "sačuvati" od pošasti stranih investicija, obnove, napretka modernosti i sačuvati je u njenom izvornom obliku. Dok on ne propadne.Za to vrijeme KK Bosna može igrati u školskom dvorištu.

Da li će KK Bosna svoju najvažniju utakmicu u petnaestak godina igrati u školskom dvorištu?

Tri uhljepska dana

Britanski youtuber i influencer Mike O'Kennedy, kojeg na Instagramu prati više od 88 hiljada ljudi, posjetio je Sjevernu Koreju i opisao stroga pravila kojih se morao pridržavati tijekom boravka u toj zemlji. 28-godišnjak je proveo pet dana u jednoj od najizoliranijih zemalja na svijetu, nakon što je zemlja ponovno počela primati turiste uslijed popuštanja mjera uvedenih tijekom pandemije covida-19.Tokom posjete dobio je organizirani obilazak grada Rasona, posebne ekonomske zone u blizini granica s Kinom i Rusijom, jednog od rijetkih mjesta koje turisti smiju posjetiti, prenosi Daily Mail. Susreo se i s nekoliko neobičnih situacija, poput obilaska tvornice flaširane vode u kojoj nije bilo radnika, a prisustvovao je i nastupu školaraca koji su pjevali pjesme posvećene svom vođi Kim Jong Un

<h2>Putovanje je moralo biti planirano mjesecima unaprijed</h2>Prije dolaska u zemlju, Mike i njegova turistička grupa, u kojoj su bili posjetitelji iz Francuske, Njemačke i Australije, morali su držati rolete na prozorima aviona zatvorenima kako ne bi vidjeli zemlju iz zraka. Putovanje je moralo biti planirano mjesecima unaprijed putem turističke agencije, a na granici su ga tražili popis svih elektroničkih uređaja koje ima sa sobom."Taj popis morao je odgovarati stvarima koje nosimo sa sobom i prilikom izlaska, ne zato što su zabrinuti što ćemo ponijeti, nego zbog onoga što bismo mogli ostaviti iza sebe. Nije dopušteno unijeti ništa što bi se moglo smatrati politički osjetljivim, poput knjige o Sjevernoj Koreji ili USB-a s političkim sadržajem izvan zemlje", objasnio je Mike. Samostalni putnici trebaju dopuštenje Ministarstva vanjskih poslova.<h2>Nema interneta</h2>Sjeverna Koreja izrazito je centralizirana totalitarna država. Iako je jedna od najsiromašnijih zemalja na svijetu, ima jednu od najvećih vojski i ulaže značajna sredstva u svoj ilegalni nuklearni i balistički program. Nema signala za mobitele, interneta ni bankomata.Točnije, građani nemaju pristup globalnom internetu. Umjesto toga, postoji zatvorena mreža nazvana Kwangmyong, gdje su dostupne samo domaće stranice koje su pod strogom kontrolom vlasti.Turistima nije dopušteno komunicirati s lokalnim stanovništvom, koristiti toalet bez dopuštenja ni šetati sami. Mike je ispričao da su ga cijelo vrijeme pratila trojica sjevernokorejskih vodiča, uz fotografa i vozača, te da unatoč njihovoj ljubaznosti nije mogao otkloniti osjećaj da je stalno pod nadzorom. "Čak sam im nekoliko puta morao reći kad želim koristiti toalet. Nigdje drugdje u svijetu to mi se nije dogodilo", rekao je za BBC.<h2>"Vidio sam malo ljudi, nijedan auto"</h2>U videu koji je objavio na YouTubeu, vidi se kako pokušava otvoriti prozor u hotelskoj sobi, ali shvaća da je zapečaćen. Tijekom putovanja vodili su ga da hrani jelene u parku, a posjetio je i banku te tvornicu flaširane vode.Također je rekao kako ga je iznenadila ogromna količina poljoprivrednog zemljišta, te su mu objasnili da se ono gnoji ljudskim izmetom lokalnog stanovništva. "Rekli su nam i da se u zemlji ne koristi kemijsko gnojivo, već stanovnici skupljaju vlastiti izmet koji se zatim koristi kao organsko gnojivo na poljima."Unatoč velikim poljoprivrednim površinama, kaže da nije vidio nikakve strojeve ni opremu za žetvu tijekom dvosatne vožnje kroz selo. Dodao je: "U tom vremenu vidio sam možda dvadesetak ljudi, vrlo malo ljudi, nijedan auto, možda jedan ili dva taksija cijelim putem."<h2>"Čudna atmosfera"</h2>Mike je bio vrlo svjestan da on i njegova grupa dobivaju poseban tretman, ali nije mogao ignorirati "čudnu atmosferu" zbog ograničenog i kontroliranog kontakta s lokalnim stanovništvom."Čudna atmosfera je u Sjevernoj Koreji, ali to sam i očekivao. Osim grupe s kojom sam došao, doslovno nema nikoga. To je čudno. Također mi je jako čudno što ne mogu jednostavno ujutro raditi što želim. Ne mogu se samo probuditi i prošetati, niti otići nešto pojesti", rekao je.Unatoč nelagodi, jedne večeri Mike i njegova grupa dobili su "mali okus doma" jer su ih odveli u bar gdje su probali sjevernokorejsko pivo i soju. Nakon toga Mike je posjetio srednju školu u Rasonu, gdje je razgovarao s učenicima koji uče engleski. Gledao je i nastup desetaka djece iz Rasona koji su izveli pjesmu i ples u čast Kim Jong Una."Stalna tema tijekom cijelog putovanja bila je potpuna odanost koju ljudi iskazuju Kim Jong Unu. Iako sam svjestan da vjerojatno nemaju puno izbora jer bi otvorena kritika vlasti značila uhićenje, javna slika Kim Jong Una ovdje je više od slike vođe – za njih je on božanstvo", rekao je Mike.<h2>Još neke zanimljivosti o Sjevernoj Koreji</h2>U Sjevernoj Koreji postoji politika poznata kao "krivnja po nasljeđu". Ako jedna osoba počini politički zločin, kazna se može prenijeti i na njezinu djecu i unuke – svi mogu završiti u radnim logorima.Sjeverna Koreja koristi Džučee kalendar koji počinje 1912. godine – godinom rođenja Kim Il Sunga, osnivača zemlje. Tako je, primjerice, zapadna 2025. godina kod njih godina 114.Navodno postoji službeno odobren broj frizura koje muškarci i žene mogu nositi – muškarci biraju među 10-ak opcija, a žene među 15-ak. Duga kosa kod muškaraca se ne preporučuje.Na izborima se glasa, ali samo za jednog kandidata – onog kojeg je već unaprijed odabrla vladajuća Radnička partija. Glasanje "protiv" nije zabranjeno, ali se smatra vrlo sumnjivim.Vođe Sjeverne Koreje – Kim Il Sung, Kim Jong Il i Kim Jong Un – obožavaju se gotovo kao božanstva. Njihove slike vise u svakom domu, školi i uredu, a očekuje se da ih građani svakodnevno brišu i čiste.Pjongjang, glavni grad, smatra se gradom privilegiranih. Većina Sjevernokorejaca ne smije tamo živjeti bez posebnog dopuštenja, koje se dobiva samo ako ste politički "pouzdani".Traperice su zabranjene jer se smatraju simbolom zapadnjačkog imperijalizma. Odjeća i stil moraju biti u skladu s konzervativnim, domaćim vrijednostima.

"Moralna vertikala" i duboko ukorijenjena korupcija: Damir Marjanović pretvorio svoj mandat u imperiju moći

Razgovarali smo sa Chat botom čaršijanerom: Kad ti Sarajka kaže “radi šta hoćeš”, znaj da si debelo za*eb’o

Kako riješiti Izborni zakon

Početak civilizacije na obroncima Trebevića: Zaboravljeno srce sarajevske historije

Trojka ih kao izbacuje, a ovi se kao ne daju: Kako (ne) izbaciti SNSD iz vlasti

Imovinsko-pravni odnosi kao izgovor za nerad: Mogu da grade, ali neće

Nek' ti kaže Lika

Da li će Samir Avdić biti sljedeći gradonačelnik Sarajeva?

Ugovor za radove u vrijednosti od 23,4 miliona potpisan 2020. na četiri godine: Zašto nikad nismo ugledali 140 metara Prve transverzale?

Vlasti RS rasipaju novac građana: Bacaju milione KM na lobiranje

Milorad Dodik predlaže vojni savez RS s NATO-om!

Šverc rezanog duhana i dalje dominira tržištem BiH

Šta će Trampove carine značiti za bh. ekonomiju: Evo šta najviše izvozimo u SAD

NBA pokreće evropsku ligu, a našli su neočekivanog saveznika

Tri uhljepska dana

Britanac posjetio Sjevernu Koreju i otkrio bizarna pravila kojih se morao pridržavati

"Moralna vertikala" i duboko ukorijenjena korupcija: Damir Marjanović pretvorio svoj mandat u imperiju moći

Razgovarali smo sa Chat botom čaršijanerom: Kad ti Sarajka kaže “radi šta hoćeš”, znaj da si debelo za*eb’o

Kako riješiti Izborni zakon

Početak civilizacije na obroncima Trebevića: Zaboravljeno srce sarajevske historije

Trojka ih kao izbacuje, a ovi se kao ne daju: Kako (ne) izbaciti SNSD iz vlasti

Imovinsko-pravni odnosi kao izgovor za nerad: Mogu da grade, ali neće

Nek' ti kaže Lika

Da li će Samir Avdić biti sljedeći gradonačelnik Sarajeva?

Ugovor za radove u vrijednosti od 23,4 miliona potpisan 2020. na četiri godine: Zašto nikad nismo ugledali 140 metara Prve transverzale?

Vlasti RS rasipaju novac građana: Bacaju milione KM na lobiranje

Milorad Dodik predlaže vojni savez RS s NATO-om!

Šverc rezanog duhana i dalje dominira tržištem BiH

Šta će Trampove carine značiti za bh. ekonomiju: Evo šta najviše izvozimo u SAD

NBA pokreće evropsku ligu, a našli su neočekivanog saveznika

Tri uhljepska dana

Britanac posjetio Sjevernu Koreju i otkrio bizarna pravila kojih se morao pridržavati