Kada je u Americi pobijedio Donald Tramp (Trump), imao sam namjeru da proglasim nezavisnost Republike Srpske, a onda su se neki oko mene uplašili i to nisam uradio.&nbsp;Moram da kažem da mi je danas žao što nisam. Ali ako bi Tramp ponovo pobijedio, mislim da ne bih oklijevao – ovo su bile riječi Milorada Dodika nedugo prije nego što je Tramp izabran za predsjednika SAD.<h2>Istrčao pred rudu</h2>Nekoliko puta prije i poslije toga Dodik je ponavljao identičnu izjavu. I uistinu, Tramp je ponovo pobijedio, u vodećoj evropskoj sili, Njemačkoj, došlo je političke krize i vakuuma vlasti, američkom ambasadoru u BiH Majklu Marfiju (Michael Murphy) je istekao mandat, a uporedo s tim Dodik je išao ususret osuđujućoj presudi na Sudu BiH. Ipak, predsjednik RS nesumnjivo je pravio kalkulaciju da mu međunarodni odnosi idu naruku i da, ako će ikad krenuti u totalni haos, čini se da je sad trenutak. Vjerovatno je u tome ležao i jedan od ključnih motiva za Dodikove izljeve ljubavi prema Trampu, koje je demonstrirao i ugošćavanjem u Banjoj Luci njegovog bivšeg saradnika i gradonačelnika Njujorka Rudija Džulijanija (Rudy Giuliani).Stoga, odvažio se kroz NSRS progurati četiri zakona kojim se vrši direktni udar na ustavni i pravni poredak BiH i izaziva i potencijalni fizički sukob o zabrani djelovanja Sudu, Tužilaštvu, OSA-i i SIPA-i na teritoriji RS, a poslije toga odbiti i da se odazove na poziv Tužilaštva BiH.Kalkulacija je, vjerovatno, bila da međunarodne, prvenstveno američke reakcije neće biti, barem ne dalje od saopćenja u kojem se izražava zabrinutost, no onda je uslijedio hladan tuš. Marko Rubio, američki državni sekretar, javno se oglasio i nimalo uvijeno optužio Milorada Dodika da podriva institucije države Bosne i Hercegovine (BiH)&nbsp;te pozvao "naše partnere u regionu da nam se pridruže u suprotstavljanju ovom opasnom i destabilizirajućem ponašanju“. Drugim riječima, pozvao je na zaustavljanje Dodika. Da je predsjednika RS ovo istinski pogodilo, pokazalo je pisanje pa brisanje tvita u kojem je odgovorio Rubiju.Nekoliko dana poslije u Sarajevo je stigao čelnik NATO-a Mark Rute (Rutte) i jasno poručio da ovo više nije 1992. <h2>Živi štit</h2>U svom puču i pokušaju haosa Dodik upravo računa na institucije RS i na sam narod koji će ispred njega stati kao živi štit. No, svi navedeni posljednji događaji jasna su poruka da bi stajanjem uz Dodika ostali sami na svijetu. Dobro, sami s Dodikom. S te strane, vjerovatno je potpuno tačna procjena Nebojše Vukanovića da je samo pitanje ko će Dodiku prvi od njegovih "zabiti nož u leđa", odnosno ko će mu biti ono što je Momčilu Krajišniku bila Biljana Plavšić.Ono što je jasno jeste da povratka više nema. Ili neće biti Bosne ili neće biti Dodika. Kvota na ovo drugo je 1,01. <h2>Sve mu se spojilo</h2>Dodiku se zaista spojilo sve najgore. Osim što nije došlo do nereakcije nove Trampove administracije kojoj se on nadao, i unutar same Evrope zbog zategnutijih odnosa sa SAD dešava se historijska prekretnica okretanja ka jačanju vlastite borbene spremnosti i podrške Ukrajini. A novo žarište usred kontinenta zbog malog i slabog Dodika bio bi savršen test na kojem ne bi smjeli pasti.

Pitanje je ko će Dodiku prvi od njegovih "zabiti nož u leđa", odnosno ko će mu biti ono što je Momčilu Krajišniku bila Biljana Plavšić

Dodiku se zaista spojilo sve najgore: Kako je predsjednik RS doveo sebe pred svršen čin

Najnoviji pokušaj Dodika da mobiliše politički establišment RS u korist svojih poteza – kroz usvajanje zakona kojim se zabranjuje djelovanje državnih institucija BiH na teritoriji entiteta – naišao je na hladan tuš unutar opozicije. To ne predstavlja tako bezazlen problem za Dodika, jer je njegov plan da komplet političku scenu u RS stavi ispred sebe kao živi štit od zakona završio neslavno.- Republika Srpska je preživjela mnoge predsjednike i preživjet će i one koji dolaze. Povezivanje njene sudbine s pojedincima opasna je praksa – poručio mu je Igor Crnadak, šef kluba PDP-a u NSRS.<h2>Sam u avanturi</h2>Ova rečenica najbolje oslikava promjenu političkog diskursa među Dodikovim protivnicima – dok je opozicija često učestvovala u Dodikovim performansima udara na državu ili čak pokušavala igrati na kartu njegovog navodnog nedovoljnog srpstva, sada mu pak jasno poručuje da je u najnovijoj avanturi sam.Poslanik PDP-a Igor Crnadak otvoreno je upozorio na političke pritiske koje vlast SNSD-a godinama provodi nad zaposlenima u javnom sektoru. Najavio je da će, čim SNSD izgubi vlast, PDP uvesti zakonske mjere koje će kriminalizovati političke pritiske i prijetnje državnim službenicima.- Prva sljedeća Vlada Republike Srpske, koja će se formirati bez SNSD-a, mora izmijeniti Krivični zakon i uvesti zatvorsku kaznu u trajanju od jedne do pet godina za prijetnje i politički pritisak na državne službenike. Mora se prekinuti ucjenjivanje zaposlenih u javnom sektoru, pravljenje spiskova sigurnih glasova, obavezni odlasci na mitinge, kontrola privatnih naloga na društvenim mrežama i slično - poručio je Crnadak.<h2>"Pomahnitali luđak“</h2>Najveći kritičar Dodika Nebojša Vukanović otišao je i korak dalje i Dodika nazvao „pomahnitalim luđakom“.- On je pomahnitali luđak kome je strah oduzeo i posljednje tragove razuma. Njegove poruke su opasne, prije svega za sve Srbe i Republiku Srpsku - izjavio je Vukanović.Ipak, u opoziciji postoji jedan izuzetak – Draško Stanivuković. Dok su SDS, Lista za pravdu i red te Narodni front odbili jučerašnji poziv Nenada Stevandića na sastanak o novom Ustavu RS, Stanivuković je odlučio da prisustvuje. Njegova odluka nije prošla bez kritika unutar opozicije, ali on je insistirao da „odgovorna politika znači biti spreman razgovarati o ključnim pitanjima za Republiku Srpsku“.Ostale opozicione stranke ostale su pri stavu da Dodik ne organizuje dijalog iz iskrene namjere da unaprijedi politički sistem, već da Ustav koristi kao alat za političku manipulaciju i zaštitu od pravosudnih procesa. Milan Miličević iz SDS-a naglasio je da njegova stranka „nije spremna razgovarati s Miloradom Dodikom i SNSD-om o ovom pitanju“ jer je „Dodik proizveo najveću političku krizu od Dejtona do danas“.Opozicija, iako još nije potpuno jedinstvena u svojim potezima, postaje sve hrabrija u odbacivanju Dodikovih diktata. Odbijanje učešća na sastanku o Ustavu, osim Stanivukovića, pokazuje da opozicione partije više nisu spremne biti saučesnici u političkim igrama SNSD-a. Srbi u Republici Srpskoj, suprotno Dodikovim tvrdnjama, ne stoje svi iza njega. Štaviše, sve je više onih koji su spremni reći „ne“ njegovoj politici rizikovanja novog sukoba u BiH, uključujući nesumnjivo i veliki dio SNSD-a. No, taj dio vjerovatno šuti i čeka „bolje dane“. Bez Dodika.

Povezivanje sudbine RS sa sudbinom Dodika opasna je praksa, poručeno iz opozicije

Opozicija odlučno odbila učestvovati u Dodikovom ludilu: Srbi nisu jedinstveni

Kao odgovor na presudu Miloradu Dodiku, NSRS je usvojila zakone kojima zabranjuje djelovanje SIPA-e, OSA-e, Suda i Tužilaštva na teritoriji manjeg entiteta, a građani RS zaposleni u ovim institucijama pozvani su da napuste svoja radna mjesta. Nije ovo prvi put da Dodik udara na državne institucije i donosi neustavne zakone, ali ovoga puta to čini brutalnije i bezobzirnije nego ikada.Ni on sam u ovom trenutku vjerovatno nije posve siguran hoće li ovo koristiti kao samo još jedno političko sredstvo trgovine ili će ići do kraja. Ako mu bude zabranjeno političko djelovanje, nakon što su njemu i njegovoj porodici prethodno već blokirani računi, možda računa da mu jedino preostaje da, koristeći vlast, moć i institucije krene do kraja i pokuša spriječiti primjenu zakona na sebi.Međutim, ima jedan mali problem. Čini se da sami građani RS i nisu previše voljni ginuti za Dodika. Svega desetak hiljada ljudi pojavilo se na dugo i pomno planiranom skupu, a još važnije – Srbi zaposleni u državnim institucijama ne pokazuju preveliki entuzijazam prema ideji da se dobrovoljno odreknu sigurne plate.Za razliku od stanja svijesti koje je vladalo početkom devedesetih, danas nema ni približno toliko entuzijazma prema sličnim projektima. Dodikovo skoro dvodecenijsko ponavljanje mantre o nezavisnosti samu tu ideju prilično je izlizalo i obesmislilo.Na nekom hipotetičkom referendumu većina građana RS možda bi i glasala za nezavisnost, ali vjerovatno ne po cijenu ostanka bez posla. Od toga su im sigurniji i draži odlazak u kupovinu, večera, kafana, kino i odlazak na planinu. A teško da bi iko bilo šta od toga zamijenio odlaskom u rov. Dobro, možda Zmaj od Šipova.Većini građana RS, uključujući vjerovatno i ponekog SNSD-ovca, vjerovatno bi laknulo kada bi se s njihovih pleća skinula Dodikova težina, a nošenje tako gabaritnog čovjeka nije nimalo lako.I možda je već krajnje vrijeme za to. Uostalom, neka vam uzor budu vaši sunarodnjaci preko Drine i dajte da svi nastavimo sa svojim dosadnim životima.

Na nekom hipotetičkom referendumu većina građana RS možda bi i glasala za nezavisnost, ali vjerovatno ne po cijenu ostajanje bez posla

Srbi, sami ga maknite

Nakon što je Narodna skupština Republike Srpske donijela četiri skandalozna zakon kojima zabranjuje djelovanje SIPA-i, OSA-i, Sudu i Tužilaštvu BiH na nivou ovog entiteta, predsjednik RS Milorad Dodik pozvao je kadrove iz RS da napuste ove institucije, a u navedenom zakonu predviđene su i zakonske kazne za pojedince koji se ogluše o odluku o napuštanju radnog mjesta.<h2>Vjerni Dodiku </h2>I dok je država u neizvjesnosti kako će završiti ovaj najnoviji udar na državu i da li će srpski kadrovi zaista napustiti institucije, drugi, uključujući i OHR, očekuju reakciju državnih institucija. No, na nekim od ključnih funkcija institucija koje bi trebale provoditi zakonsko sankcioniranje udara na državu od rukovodstva RS nalaze se kadrovi koje su direktno birali i postavili Dodik i SNSD.Da su mnogi od njih neupitno vjerni Dodiku, pokazuje i činjenica odazivanja na sastanak koji je Dodik sazvao u nedjelju. Najistaknutiji među njima bio je Darko Ćulum, direktor SIPA-e, agencije koja bi upravo trebala provesti zakon i odluke zbog udara na državu.Dan poslije, u ponedjeljak, Ćulum se nije pojavio na poslu. Ostaje nejasno je li poslušao Dodikovu naredbu ili su samo u pitanju njegovi običaji nepojavljivanja na poslu na ovaj dan.Sastanku s Dodikom prisustvovao je i zamjenik direktora OSA-e Risto Zarić. Sastanku je prisustvovao i&nbsp;zamjenik direktora Direkcije za koordinaciju policijskih tijela Goran Amidžić, direktor Službe za poslove sa strancima Žarko Laketa, te Veljko Lazić, pomoćnik direktora Granične policije BiH.Dodikov domet i utjecaj na Sud BiH je, istina, umnogome manji, no punu funkcionalnost i smisao ovoj intituciji daju upravo ostali policijski i sigurnosni organi zaduženi za provedbu njegovih odluka. A upravo u takvim organizacijama na državnom nivou Dodik računa na svoje kadrove, što je sastankom u nedjelju jasno i demonstrirao.<h2>Dva pitanja</h2>Uzimajući navedeno, dva su ključna pitanja koja se nameću. Da li će Dodik i pored činjenice da je zatražio napuštanje ovih institucija, pokušati koristiti svoje kadrove unutar njih da spriječi ili barem sabotira njihovu obavezu da provode zakon i zaštite ustavni poredak u BiH?Drugo pitanje svakako je da li će prije ili možda nakon toga doći zaista do realizacija napuštanja srpskih kadrova.

Da su mnogi od njih neupitno vjerni Dodiku, pokazuje i činjenica odazivanja na sastanak koji je Dodik sazvao u nedjelju

Sastanak u Banjoj Luci: SNSD-ovi kadrovi na okupu

Hoće li svoju lojalnost pokazati državi BiH ili predsjedniku RS: Mogu li Dodikovi kadrovi hapsiti Dodika?

Milorad Dodik je osuđen. Osuđen je zbog neprovođenja odluka Christiana Schmidta. Osuđen je po krivičnom djelu koje uopće nije postojalo u Krivičnom zakonu BiH prije nego što ga je nametnuo visoki predstavnik.&nbsp; Dakle, možemo zaključiti da je osuđen zbog Šmita. Nijemac je bio spreman da preuzme na sebe osuđivanje Dodika. No, očigledno ne i posljedice do kojih će njegovi potezi dovesti. A posljedice bi mogle biti katastrofalne.<h2>Najbrutalniji udar na državu</h2>Tu presudu Dodik je, baš kako je i najavljivao, iskoristio da izvrši dosad najbrutalniji i najdirektniji udar na državu BiH i njene institucije. Narodna skupština RS ekspresno je usvojila zakone kojima se Sudu BiH, Tužilaštvu BiH, SIPA-i i OSA-i zabranjuje djelovanje na teritoriji entiteta. Stvari idu i korak dalje – zaprijećeno je krivičnim gonjenjem i zatvorskim kaznama svim građanima iz RS-a koji nastave raditi u tim institucijama.Zlokobno podsjećanje: uvertira u rat, genocid i etničko čišćenje 1990-ih bio je upravo izlazak SDS-ovih kadrova iz institucija Bosne i Hercegovine. Tada su ključni akteri međunarodne zajednice snažno lobirali rukovodstvo BiH da što prije raspiše referendum i proglasi nezavisnost. Kada je nakon toga počeo rat i genocid nad Bošnjacima, isti ti akteri poručili su im da su prepušteni sami sebi. „Don't dream dreams“ (lord Owen) i „bolna, ali neophodna obnova kršćanske Evrope“ (John Major) bile su poruke koje su Bošnjaci slušali dok su prolazili kroz pakao.Danas Christian Schmidt nameće zakon po kojem se Dodik osuđuje. I ništa u tome možda ne bi bilo sporno da isti taj Schmidt ima plan B, odnosno strategiju kako da zaštiti BiH od Dodikovog nasrtaja na državu. No, umjesto toga stiže licemjerna, cinična i generična poruka iz PIC-a:„Članovi PIC-a naglašavaju važnost korištenja svih domaćih pravnih lijekova za očuvanje ustavnog poretka Bosne i Hercegovine. Lideri bi trebali u potpunosti usmjeriti svoju energiju ka postizanju napretka, uključujući put prema Evropskoj uniji, sa svim njenim koristima za građane BiH.“<h2>Neće vas niko braniti</h2>Drugim riječima: mi smo vam kreirali posljednji haos, a vi ga sada sanirajte sami. Može li od ove reakcije PIC-a postojati jasniji dokaz da (ni ovaj put) niko izvana neće braniti Bosnu i Hercegovinu?Evropski vojnici u uniformama EUFOR-a neće ginuti za očuvanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta BiH. Kao što nije ginuo ni holandski bataljon. Oni neće ići u rat s Dodikom. Još manje će to činiti Sjedinjene Američke Države. Američki State Department NIJE pozdravio presudu Miloradu Dodiku. Samo su „primili k znanju“.Mnogi mediji lažno su prenijeli ovu vijest, ali istina je jasna. Kada je, recimo, presuđen bivši premijer FBiH Fadil Novalić, američka ambasada jasno je poručila:„Sjedinjene Američke Države snažno podržavaju nezavisne i hrabre institucije koje provode zakone, tužiteljstva i pravosudne institucije koje rade u ime građana ove zemlje na istraživanju, procesuiranju i kažnjavanju korupcije.“Vidite li ogromnu razliku između te dvije izjave? Milorad Dodik je vidi vrlo jasno. Zato hvali Donalda Trumpa i djeluje uvjeren da nikakva njegova akcija neće izazvati ozbiljnu američku reakciju. To je pokazao i usvajanjem zakona koji najdrastičnije do sada udaraju na državu BiH.OHR ne reagira. Ne poništava neustavne zakone. Ne sankcioniše napade na državu. A nekad jeste. Zašto sada ne?Zato što više nema Michael Murphy u Sarajevu koji bi RS-u i Dodiku prijetio američkom moći. Na njegovoj poziciji sjedi tek otpravnik poslova, a novi ambasador se čeka u neizvjesnoj budućnosti (Čak postoje teorije da bi američka ambasada u Sarajevu mogla biti potpuno ugašena u skladu s Trumpovom politikom smanjenja troškova i birokratije).Navodno je Staljin 1945. na Jalti nakon što je zauzeo već cijelu katoličku srednju Evropu, kada su mu Roosevelt i Churchill sugerisali da Vatikan treba učestvovati u pregovorima o poslijeratnoj Evropi, cinično upitao: „Koliko divizija ima papa?“Danas bi Dodik mogao postaviti isto pitanje: „Koliko divizija ima Schmidt?“Odgovor je – nijednu. Car je potpuno gol.&nbsp;<h2>Bošnjačka nesvijest</h2>No, da li su toga svjesni bošnjački političari?Sudeći po izjavama, očigledno nisu. Član Predsjedništva BiH Denis Bećirović govori o nekakvoj „međunarodnoj zajednici koja neće tolerisati pokušaje narušavanja Dejtonskog sporazuma“. Koji je broj te međunarodne zajednice?Njegov stranački kolega, ministar odbrane Zukan Helez, umiruje nas riječima „mirno spavajte, rata neće biti“ i garantuje da će nas EUFOR braniti. Od koga? Od Dodika?U međuvremenu, ministar vanjskih poslova uglavnom šuti – sve dok mađarski policajci, u dogovoru s Orbanom, upadaju u BiH i izvode zajedničke vježbe s MUP-om RS-a.Jedino Željko Komšić upozorava: međunarodni poredak kakav smo znali više ne postoji, prepušteni smo sami sebi. Ali ni on ne nudi rješenje.I šta sada? Kuda dalje? Ko će zaštititi Bosnu i Hercegovinu?„Domaći pravni lijekovi“ – cinično će nam poručiti Schmidt preko PIC-a.Domaći lijekovi čije recepte trebaju izdati Dodikovi doktori, koji upravljaju ključnim institucijama poput SIPA-e.Ne znam u čemu je spas. Ali neka nam je Bog na pomoći i bosanske patriote!

Danas bi Dodik mogao postaviti Staljinovo pitanje: „Koliko divizija ima Schmidt?“ Odgovor je – nijednu. Car je potpuno gol

Šmit napravio haos, pa poručio: "Branite se sami!"

Tuzlanska kantonalna vlada, predvođena SDP-om, smijenjena nakon samo pet dana, nesumnjivo je ušla u političku historiju kao najkraće trajala vlada u Bosni i Hercegovini, a vjerovatno i šire.&nbsp;Iako nije održala nijednu sjednicu, postala je simbol političke nestabilnosti u zemlji, postavljajući pitanje da li je oborila i svjetski rekord kada je u pitanju trajanje jedne vlade.<h2>U samom vrhu</h2>U poređenju s globalnim primjerima, Tuzlanska vlada zasigurno se nalazi na samom vrhu liste po kratkoći trajanja. Britanska premijerka Liz Tras (Truss) držala je rekord za najkraće trajanje na poziciji premijera u toj zemlji, sa svega 50 dana na funkciji, dok je prethodni britanski rekord bio 119 dana, koliko je služio Džorž Kaning (George Canning) 1827. godine. Iako su njihovi mandati bili izuzetno kratki, ipak su uspjeli provesti određene političke aktivnosti i donijeti odluke, što Tuzlanska vlada nije imala priliku učiniti.

Indija također bilježi sličan primjer s Atalom Bihari Vajpajem (Vajpayee), koji je 1996. godine obavljao funkciju premijera samo 13 dana zbog nedostatka podrške u parlamentu. Ipak, ni ovaj slučaj ne može parirati Tuzlanskoj vladi, koja nije imala priliku donijeti nijednu odluku.Kada je riječ o predsjednicima država, najkraći mandat u historiji pripada Pedru Laskurainu (Lascurain) iz Meksika, koji je bio predsjednik samo 45 minuta 1913. godine, u sklopu političkog manevra tokom državnog udara. S druge strane, Vilijam Henri Harison (William Henry Harrison), deveti predsjednik SAD, umro je nakon samo 32 dana mandata, zbog bolesti koju je, navodno, zadobio tokom svoje inauguracije. Iako su ovi slučajevi ekstremni, Tuzlanska vlada bi mogla držati rekord među kolektivnim organima vlasti.<h2>19 minuta</h2>Najkraći monarhistički mandat pripada Luisu XIX od Francuske, koji je abdicirao nakon samo 20 minuta na prijestolju 1830. godine. Engleska također bilježi primjer Lejdi Džejn Grej (Lady Jane Grey), poznate kao „kraljica devet dana“, koja je 1553. godine svrgnuta s prijestolja nakon što je englesko plemstvo podržalo Mariju I.

Smjena Vlade premijera Edisa Dervišagića rezultat je političkih previranja i promjene skupštinske većine u Tuzlanskom kantonu. Imenovana 20. februara, smijenjena je već 25. februara na hitnoj sjednici na zahtjev nove većine koju čine SDA i DF, što dodatno naglašava političku nestabilnost u ovom dijelu BiH.<h2>Bh. apsurdi</h2>Dok su slučajevi poput Liz Tras i Atala Bihari Vajpajea rezultat političkih pritisaka i nemogućnosti formiranja stabilne većine, slučaj Tuzlanske vlade odražava specifične izazove političkog sistema BiH, gdje su česte promjene koalicija, preleti, stranačka previranja i borba za kontrolu nad javnim resursima. Tuzlanski kanton, kao jedan od politički najdinamičnijih dijelova BiH, često je poprište sličnih političkih turbulencija, ali ova situacija nadmašuje sve prethodne.Ostaje otvoreno pitanje hoće li Tuzlanska vlada biti upisana u svjetske rekorde, ali jedno je sigurno – njen rekord teško će biti nadmašen u bliskoj budućnosti, barem kada je riječ o kantonalnim ili nacionalnim vladama.

Liz Tras izdržala 40 dana, predsjednik Meksika 45 minuta, a Dervišagić pet dana

Najkraća zabilježena vlada, al' ima gorih predsjednika: Edis Dervišagić postao je neslavni rekorder

Kada se pogledaju četiri prijedloga Zakona koje Vlada RS uputila u skupštinsku proceduru, ne može se izbjeći historijska paralela s 1992. godinom i odlukom Radovana Karadžića i Srpske demokratske stranke (SDS) da napuste institucije tadašnje Republike Bosne i Hercegovine. Ovakvi potezi, tada kao i sada, predstavljaju direktan udar na državne institucije, a sve u cilju postepenog slabljenja i fragmentacije Bosne i Hercegovine. <h2>Politika destrukcije</h2>Uoči rata, SDS je provodio politiku destrukcije bosanskohercegovačkih institucija, a vrhunac poteza koji je bio konačna najava odlaska u rat koji će rezultatirati genocidom i etničkim čišćenjem bila je odluka o napuštanju organa vlasti na državnom nivou u martu 1992. godine. Među istaknutim kadrovima koji su tada napustili institucije bili su Nikola Koljević i Biljana Plavšić (kasnije osuđena ratna zločinka), članovi Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine, te brojni drugi predstavnici u Skupštini i Vladi. Koljević i Plavšić su se tada priklonili Karadžiću i njegovoj viziji etnički čiste srpske države na teritoriji BiH, što je rezultiralo stvaranjem parainstitucija koje su ubrzo postale okosnica samoproglašene Republike Srpske. Među službenicima koji su 1992. godine napustili institucije bili su i članovi tadašnje Vlade i Skupština BiH iz reda SDS-a, među kojima je najpoznatiji bio predsjednik Skupštine Momčilo Karadžić.Danas, više od tri decenije kasnije, Dodik koristi gotovo identičan narativ i metode. Vlada Republike Srpske uputila je u Narodnu skupštinu RS-a četiri prijedloga zakona kojima se zabranjuje rad Suda BiH, Tužilaštva BiH, Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) i Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA). Također, propisuju se kazne zatvora do pet godina za sve službenike iz RS-a koji ne napuste ove institucije.<h2>Povlačenje službenika</h2>Povlačenjem službenika iz državnih institucija, Dodik ne samo da narušava pravni poredak BiH, već i otvara vrata dodatnim političkim tenzijama za koje mnogi broje da bi mogle eskalirati u otvorene sukobe. Kao što je Karadžić tada koristio napuštanje institucija kao uvod u secesionizam, Dodik sada primjenjuje istu taktiku kako bi delegitimisao državne organe i stvorio osnovu za eventualno otcjepljenje RS-a.Historija nas jasno uči čemu vode ovakvi potezi Kao što su Koljević, Plavšić i Krajišnik 1992. godine bili predvodnici politike razbijanja BiH, Dodik i njegovi saradnici danas nastavljaju tu tradiciju. No, ključno je pitanje da li smo iz historije išta naučili te da li danas, za razliku od 1992., imamo mudrosti i spreman odgovor da spriječimo njeno ponavljanje?Za nadati se je također i da su međunarodni faktori danas mnogo svjesniji posljedica takvih akcija te da imaju mehanizme da ih spriječe prije nego što eskaliraju u novi sukob.

Ključno je pitanje da li smo iz historije išta naučili te da li danas, za razliku od 1992., imamo mudrosti i spreman odgovor 

Sve miriše na 1992.: Povlačenje Srba iz bh. institucija je kopija Karadžićeve politike

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da se srpski narod zalaže za mir te je, nakon sastanka s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, pozvao sve građane Republike Srpske da očuvaju mir i stabilnost nakon današnje presude Suda BiH.Naveo je da je mir primaran i da ne podržava bilo kakve aktivnosti usmjerene protiv Bošnjaka i Hrvata.„Već sutra ćemo pozvati na razgovore aktere političkog života, kako bismo ih upoznali s geopolitičkim promjenama. Nismo zainteresirani za niti jedan centimetar Federacije BiH, ali jesmo za ono što nam je dato Ustavom“, poručio je Dodik.Dodao je da je spreman na razgovor ako ga pozovu iz Sarajeva.„Pozivam ih na razgovor, stojim na raspolaganju. Ako me pozovu, nudim se da sutra u 10:00 budem u Sarajevu. Gdje god žele, neka me pozovu – ja ću doći. Ako me ne pozovu sutra, ja njih zovem prekosutra. Eto, ponovo u Sarajevu, samo da nađem prostor kod njih, da ne moraju dolaziti u Republiku Srpsku, i da razgovaramo. Spreman sam na razgovor“, dodao je Dodik.Inače, Dodik je nakon presude bio vidno nervozan, što je pratilo niz nepromišljenih izjava i poteza, a jedan od njih svakako je i ovaj poziv.Nije jasno zašto bi neko iz Federacije BiH trebao sastančiti s Dodikom samo dan nakon presude i o čemu bi se uopće razgovaralo?Čini se da ni samom Dodiku nije bilo jasno šta želi postići, dok je jalovo prijetio „promjenom geopolitičke situacije“. No, kad je čovjeku teško, očito mu treba pažnje i sagovornika.Naravno, niko se nije odazvao na Dodikov poziv niti ga je iko pozvao na razgovor. Džaba se nudio. Međutim, najavio je da će možda on uputiti poziv dan poslije, pa ostaje da vidimo hoće li pronaći sagovornika.Ipak, ostaje ključno pitanje – o čemu bi se u ovom trenutku uopće trebalo razgovarati s njim? Možda o jednostranom udaru na državu BiH i njene nadležnosti, koje najavljuje?Zato mu je valjda trebalo biti jasno da u Sarajevu nema sagovornika.

Nije jasno zašto bi neko iz Federacije BiH trebao sastančiti s Dodikom samo dan nakon presude i o čemu bi se uopće razgovaralo?

Dodik se ponudio da danas u 10:00 bude u Sarajevu: Niko nije htio da sjedne s njim

Dodik je konačno osuđen. Doduše, prvostepeno, godina je godina, a ako bude pravnosnažno, puno bitnije od te godine bit će onaj član krivičnog djela koji mu automatski ograničava političko djelovanje. Ako se ne bude žalio, presuda će postati relativno brzo pravnosnažna, ako bude, prolongiranje epiloga na nekoliko mjeseci.No, u odnosu na pravosudnu, puno je bitniji politički epilog ove presude. Dodik najavljuje šta će napraviti – udariti na ustavni poredak države i "vratiti izvorne dejtonske nadležnosti RS“, što znači zabranu rada OSA-e, Sudu, Tužilaštvu i SIPA-i, tj. ključnim pravosudno-sigurnosnim institucijama ove države.A akcija udara na državu zahtijeva reakciju. Hoće li Dodik ovaj put zaista odlučiti da ode do kraja. Ne znam, a izgleda prilično očajno i nervozno, a očajnik je često spreman krenuti na sve ili ništa. Dodik je svakako previše psovao, vrijeđao i prijetio da bi se tek tako mirno povukao. Ta, šta bi on tačno sad bio? Penzioner koji peca, s blokiranim računima. Uostalom, računa vjerovatno i na Trampa (Trump) i nereakciju Amerike.No, šta onda u tom slučaju? Hoće li SIPA hapsiti Dodika? Hoće li ga braniti MUP RS? Hoće li vlast u RS bezglavo za njim jurišati u sukob?U vezi s jučerašnjom presudom, zove me njemački kolega iz FAZ-a da pita kakva je situacija. Nije ljubitelj Šmita (Schmidt), a ni njegovih nametanja i cijela situacija ga brine. Veli mi kako oni u Njemačkoj polako shvataju da je car go, tojest da Šmit i nema neku moć, a previše se silio.Bistrim po glavi šta da mu odgovorim, kažem: "Pa, ima EUFOR, imaju mandat da djeluju“. Odgovara mi da njih na terenu nema dovoljno za ozbiljniju akciju."Pa dobro“, velim, "broj se može brzo povećati, imaju mandat da djeluju ovdje“.Veli ti on meni: "Stvarno misliš da će se Evropljani boriti za vas? Zar nakon Srebrenice i dalje vjeruješ u to?“Na ovo ne znadoh šta da odgovorim.

Zar nakon Srebrenice stvarno misliš da će se Evropljani boriti za vas, reče kolega iz Njemačke

A šta ako stvarno krene?

Za nešto više od mjesec Evropsko vijeće donijet će odluku hoće li BiH konačno otvoriti pregovore s EU. No, iako su ključne preporuke postavljene prije godinu, BiH se ponovo sapliće o vlastite birokratske i političke prepreke.<h2>Sumorna slika</h2>Ako analiziramo šta je do sada urađeno, slika je sumorna. Ispunjenje nekih uslova trajalo je mjesecima, a ključni koraci i dalje su samo mrtvo slovo na papiru. Naprimjer, mehanizam koordinacije, koji je godinama dogovaran kao čarobna formula za usklađivanje evropskih integracija, ostao je tek lijepa priča bez primjene u praksi.I dalje nemamo glavnog pregovarača s EU. Nacionalni program za evropske integracije nije ni na vidiku, a koordinator za pretpristupne fondove još nije imenovan. Ukratko, evropski voz stoji na stanici, a ključni akteri drže ruke u džepovima.Pravosudne reforme, uvijek rak-rana bh. društva, također kaskaju. Izmjene Zakona o VSTS-u usvojene su samo djelimično, odjeljenje za integritet nije formirano, a novi zakon o sudovima i dalje čeka politički kompromis u vezi s lokacijom apelacionog suda. Borba protiv korupcije i organizovanog kriminala i dalje se vodi deklarativno. Zakon o sprečavanju pranja novca usvojen je tek kada je Moneyval zaprijetio sankcijama, dok se Zakon o sukobu interesa i dalje provodi s upitnom efikasnošću. Strategije javnih nabavki i borbe protiv korupcije formalno postoje, ali njihova primjena ostaje priča za sebe.<h2>Jedva vidljivo</h2>Kad je riječ o vladavini prava i slobodi medija, tu je napredak jedva vidljiv. Iako je BiH usvojila Zakon o ombudsmanu za ljudska prava i uspostavila kontaktne tačke za zaštitu novinara, kriminalizacija klevete u RS i dalje visi kao mač nad glavama medijskih radnika. EU je jasno stavila do znanja da sloboda izražavanja mora biti zaštićena, ali BiH ni u 2024. nije napravila konkretne iskorake.Kada se sve sabere, jasno je da se BiH i dalje vrti u krug – između političke neodlučnosti, birokratskih zavrzlama i sistemske nesposobnosti. Izvjesno je da jedino što ćemo od EU dobiti jeste još jedan oštar izvještaj i poruka: "Nazovite nas kada se uozbiljite.“No, stvari su još i gore kada se uzme u obzir da se nakon višemjesečne blokade SNSD-a, državni nivo vlasti nalazi u krizi dok traju pokušaji izbacivanja ove stranke iz vlasti, a Dodik najavljuje nove udare na institucije države. <h2>Lista zahtjeva</h2>Uslovi za početak pregovora su:- Imenovati glavnog pregovarača s EU - nije ispunjeno- Imenovati nacionalnog koordinatora za IPA - nije ispunjeno- Usvojiti nacionalni program za evropske integracije - nije ispunjeno- Izglasati zakon o VSTS-u - nije ispunjeno- Usvojiti odredbe o integritetu nosilaca pravosudnih funkcija – ispunjeno- Formirati odjeljenje za integritet pri VSTS-u - nije ispunjeno- Usvojiti Zakon o sukobu interesa - ispunjeno- Izglasati zakon o sudovima - nije ispunjeno- Uskladiti viznu politiku s EU - nije ispunjeno- Usvojiti Zakon o zaštiti ličnih podataka - ispunjeno- Usvojiti Zakon o graničnoj kontroli - ispunjeno- Usvojiti strategiju upravljanja granicom - nije ispunjeno- Potpisati sporazum s Frontexom - djelimično ispunjeno- Potpisati sporazum s Eurojustom - djelimično ispunjeno- Operacionalizovati saradnju s Europolom - ispunjeno- Izglasati Zakon o strancima - ispunjeno- Izglasati Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma - ispunjeno- Usaglasiti Strategiju za borbu protiv korupcije - ispunjeno- Izglasati Strategiju javnih nabavki - ispunjeno- Izglasati Zakon o ombudsmanu za ljudska prava - ispunjeno- Uspostavljanje kontaktnih tačaka za zaštitu novinara - ispunjeno

Izvjesno je da jedino što ćemo od EU dobiti jeste još jedan oštar izvještaj i poruka: "Nazovite nas kada se uozbiljite"

Odluku o otvaranju pregovara naša zemlja dočekuje u potpunom haosu: BiH izgubila kompas na putu u Brisel

Na posljednjoj tematskoj sjednici Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH o fiskalnoj reformi, poslanici Naše stranke predstavili su prijedloge za izmjene poreskog sistema, među kojima je i uvođenje poreza na nekretnine. Prema njihovim tvrdnjama, ovim potezom bi se omogućilo pravednije oporezivanje, smanjilo prekomjerno fiskalno opterećenje rada i osigurala održivost budžeta i javnih fondova.Predsjedavajući Predstavničkog doma Dragan Mioković istakao je da trenutni poreski sistem u Federaciji BiH neadekvatno raspoređuje fiskalni teret. Naglasio je da je doprinos rada u ukupnim budžetskim prihodima nesrazmjerno visok, dok se kapital i profit oporezuju minimalno ili nikako.„Svako predloženo smanjenje stope doprinosa, bez oporezivanja drugih oblika primanja, neprihvatljivo je sa stanovišta održivosti budžeta i fondova. Da bismo omogućili tu održivost, treba podići poreze na dohodak, dobit, nepokretnosti te imovinu i naslijeđe,“ izjavio je Mioković.Trenutni prijedlog fiskalne reforme, koji Vlada FBiH planira provesti do prvog kvartala 2026. godine, uključuje smanjenje doprinosa na teret poslodavaca, uz istovremeno povećanje osnovice za oporezivanje kapitala i imovine. Naša stranka podržava takav pristup, smatrajući da se oporezivanje mora redistribuirati kako bi se izbjeglo prekomjerno opterećenje rada.Porez na nekretnine, koji bi se uveo u okviru ovih reformi, podrazumijevao bi oporezivanje imovine na osnovu njene tržišne vrijednosti. Prijedlog je inspirisan praksama mnogih evropskih zemalja koje ovakav vid oporezivanja koriste za stabilizaciju budžetskih prihoda i smanjenje poreskog pritiska na radničku populaciju.Protivnici ovog prijedloga, među kojima su predstavnici nekih političkih stranaka i poslovne zajednice, smatraju da bi porez na nekretnine mogao dodatno opteretiti građane, naročito one s nižim prihodima koji posjeduju nekretnine, ali nemaju velike prihode. Također, postoji bojazan da bi se ovakva mjera mogla negativno odraziti na tržište nekretnina i investicije u sektor gradnje.S druge strane, zagovornici poreza na nekretnine smatraju da bi se ovim putem omogućilo pravednije oporezivanje, posebno u slučajevima kada pojedinci posjeduju višestruke nekretnine visoke vrijednosti, dok se istovremeno izbjegava dodatno opterećenje radnika i preduzetnika koji trenutno snose najveći fiskalni teret.Naša stranka je naglasila da bi oporezivanje nekretnina trebalo biti progresivno, što znači da bi veće poreske stope bile primijenjene na luksuzne nekretnine i višestruke stambene jedinice, dok bi osnovni stambeni objekti ostali minimalno oporezovani ili oslobođeni poreza.Fiskalna reforma, uključujući i potencijalno uvođenje poreza na nekretnine, biće predmet detaljnih rasprava u narednim mjesecima. Očekuje se da će konačni prijedlozi biti oblikovani u saradnji sa svim relevantnim akterima, uključujući poslovnu zajednicu, sindikate i međunarodne finansijske institucije.Pored toga, iz NS smatraju da bi trebalo povećati stopu poreza na dobit, dohodak, imovinu i naslijeđe. Drugim riječima, smanjenja doprinosa treba iskoristit za dizanje cijelog niza nameta kako bi se stvarala društvena uravnilovka.&nbsp;Naša stranka se već godinama zalaže za uvođenje progresivnog oporezivanja, gdje bi ljudi s većim zaradama procentualno plaćali veće porezne stope.

NS podršku smanjenju zbirne stope doprinose uslovljava povećanjem cijelog niza nameta

Naša stranka želi uvesti porez na nekretnine

U Banja Luku je danas stigao Rudi Džulijani (Rudy Giuliani), bivši gradonačelnik Njujorka, nekadašnjeg heroja borbe protiv mafije, a danas čovjeka čija je politička karijera u SAD-u u potpunom rasulu. No, uprkos tome što ga u Americi trenutno prate skandali, sudski procesi i finansijski problemi, u Republici Srpskoj ga dočekuju kao uglednog državnika i značajnog aduta za popravljanje imidža RS, ali i približavanje američkom predsjedniu Donaldu Trampu (Trump).Očigledno je da Dodik voli demonstrirati svoje „veze na Zapadu“, iako su te veze sve češće s figurama koje su ili politički irelevantne ili problematične. Džulijani je svakako jedan od njih. Njegova posjeta je Dodiku dobrodošla, jer pruža privid legitimnosti u trenutku kada se nalazi pod sankcijama Zapada i izolaciji zbog separatističke politike.Džulijani je nekada bio simbol američkog uspjeha. Kao gradonačelnik Njujorka, stekao je slavu zbog borbe protiv kriminala i mafije, a posebno nakon terorističkih napada 11. septembra 2001, kada je postao „Američki gradonačelnik“. Međutim, od tada je njegov imidž krenuo nizbrdo.Kao jedan od najvatrenijih advokata Donalda Trampa, bio je ključni igrač u pokušajima da se ospori rezultat američkih izbora 2020. godine. Njegove tvrdnje o izbornoj prevari završile su na sudu – ne u korist Trampa, već protiv Džulianija. Suspendovana mu je advokatska licenca, optužen je za lažne izjave i sada je suočen s brojnim tužbama koje bi ga mogle koštati miliona dolara.<h2>Zašto je u Banjoj Luci?</h2>Zvanično, Džulijana dolazi kao „prijatelj Republike Srpske“ i Dodikov gost. Njegova posjeta može se posmatrati iz nekoliko uglova. Ipak, njegova posjeta i nije toliko beznačajna.Džulijani je možda izgubio uticaj u Vašingtonu, ali je i dalje povezan s Trampovim krugom. Njegova posjeta može biti Dodikov pokušaj da izgradi most prema Trampu.Drugo, Džulijani se u prošlosti bavio lobiranjem za strane klijente, često one koji su u sukobu sa zvaničnim stavovima američke administracije. Nije isključeno da se u Banjoj Luci radi o nekoj vrsti neformalne lobističke misije, bilo da je riječ o pravnim ili finansijskim interesima.Treće, Dodik ovom posjetom pokušava pokazati da nije izolovan i da ima kontakte s „važnim Amerikancima. To je stara strategija kojom Dodik gradi imidž borca protiv zapadnog establišmenta, ali istovremeno želi da pokaže da ima svoje u svim državam a.<h2>Šta to znači za BiH</h2>Ova posjeta svakako može izazvati dodatne sumnje u vezi s Dodikovim pokušajima da pronađe saveznike za svoje separatističke poteze. Zaključak je jednostavan – Džulijani je Dodiku dobrodošao rekvizit u predstavi koju izvodi godinama. No, pitanje je koliko je njen glavni glumac ima težinu kada je u pitanju Donald Tramp, a nekoć mu je bio jedan od glavnih saradnika.

Kao jedan od najvatrenijih advokata Donalda Trampa, bio je ključni igrač u pokušajima da se ospori rezultat američkih izbora 2020. godine

Ko je Rudi Džulijani koji je došao u posjetu Dodiku: Bivši njujorški heroj i čovjek blizak Trampu

Svake godine Agencija za ispitivanje javnog mnijenja IPSOS provodi istraživanje o crnom tržištu duhana i duhanskih proizvoda, s ciljem dobivanja realne slike o ilegalnoj potrošnji. Istraživanje koje je obljavljeno početkom 2024. godine, provedeno u periodu od 18. novembra do 22. decembra 2023. godine, pokazalo je da ilegalna potrošnja duhanskih proizvoda i dalje ostaje visoka, te iznosi čak 35 posto ukupnog tržišta.Jedan od ključnih nalaza istraživanja je drastičan porast potrošnje ilegalnih cigareta, čiji je volumen u proteklih godinu porastao više od četiri puta. Ilegalne cigarete najčešće dolaze s poreznim markicama iz Kosova ili su u potpunosti bez poreznih oznaka, što dokazuje da švercerske mreže pronalaze načine da zaobiđu postojeće kontrole.Posebno se istakao podatak o ekstremno visokoj potrošnji ilegalnog rezanog duhana, koji zauzima 30,9 posto ukupnog tržišta duhanskih proizvoda u BiH. Uprkos tome što je prosječna cijena ilegalnih cigareta porasla i približila se cijeni legalnih proizvoda (4,3 KM po paklici), potrošači i dalje preferiraju jeftinije alternative na crnom tržištu.Novo istraživanje Agencije IPSOS za 2024. godinu, trebalo bi biti objavljeno u martu, ali hoće li pokazati neki značajan pozitivan pomak na našem tržištu, saznat ćemo uskoro.

<h2>Regionalna saradnja imperativ</h2>S ciljem efikasnijeg suzbijanja sive ekonomije, decembra 2024. godine u Skoplju je održana regionalna konferencija u organizaciji Američke privredne komore (AmCham). Konferencija je okupila predstavnike iz BiH, Srbije, Hrvatske, Crne Gore i Sjeverne Makedonije, a fokus je bio na jačanju saradnje između javnog i privatnog sektora u borbi protiv ilegalne trgovine duhanom i duhanskim proizvodima.Među predstavnicima BiH bili su direktor SIPA-e Darko Ćulum, direktor Granične policije BiH Mirko Kuprešaković i načelnik Odjeljenja za komunikacije UIO Ratko Kovačević.- Jedan od prioriteta u radu Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) je suzbijanje nelegalne trgovine i krijumčarenja akcizne robe. Budžet BiH godišnje gubi milione zbog ovih aktivnosti, a ključ za efikasniju borbu leži u boljoj saradnji policijskih, poreskih i pravosudnih organa u regionu - izjavio je Ćulum.Prema podacima UIO, tokom 2024. godine provedena je operativna akcija "Market", koja je rezultirala zapljenom ogromnih količina ilegalnih duhanskih proizvoda. Vrijednost oduzete robe iznosila je 2.365.381 KM, što je značajan porast u odnosu na prethodne godine.- Zabilježili smo ozbiljan rast količina oduzetih ilegalnih cigareta i rezanog duhana. U 2025. godini planiramo nastavak ovih aktivnosti kroz operativni plan „Market 2“, s ciljem još veće prevencije i sankcionisanja prekršitelja - izjavio je Ratko Kovačević.<h2>&nbsp;Dugoročna borba</h2>Ekonomist Faruk Hadžić ocijenio je da je odluka o zaustavljanju rasta akciza na duhan i duhanske proizvode bila nužna, jer su stalna povećanja akciza prethodnih godina dovela do eksplozije crnog tržišta.- Trenutna akcizna politika u BiH stabilizovala je legalno tržište i spriječila njegov daljnji pad. Ipak, podaci IPSOS-a jasno pokazuju da crno tržište i dalje dominira, što znači da borba protiv ilegalne trgovine mora biti dugoročna i multidimenzionalna - rekao je Hadžić u razgovoru za „Dnevni avaz“.

Naglasio je da su akcize prvobitno uvedene s ciljem povećanja budžetskih prihoda i smanjenja konzumacije duhana, ali su rezultati bili suprotni – smanjenje legalne prodaje i eksplozivan rast ilegalne trgovine.- Ilegalni proizvodi najčešće dolaze bez poreznih markica, što ukazuje na slabosti u kontroli granica. Iako UIO, SIPA i Granična policija redovno provode akcije, švercerske mreže i dalje nalaze načine da plasiraju proizvode na tržište - dodao je Hadžić.Prema njegovim riječima, ključne aktivnosti koje bi dodatno pomogle u smanjenju crnog tržišta uključuju modernizaciju tehnološke opreme graničnih službi, povećanje nadzora nad transportnim putevima i oštrije kazne za švercere.- Također, neophodna je kontinuirana edukacija potrošača o posljedicama kupovine ilegalnih proizvoda, jer oni ne prolaze nikakvu zdravstvenu kontrolu i direktno ugrožavaju javno zdravlje, dok istovremeno smanjuju budžetske prihode države - zaključio je Hadžić.<h2>&nbsp;Ozbiljan problem</h2>Iako je odluka o zaustavljanju rasta akciza doprinijela stabilizaciji legalnog tržišta, podaci pokazuju da crno tržište i dalje ostaje ozbiljan problem. Povećane aktivnosti policijskih i poreskih organa rezultirale su značajnijim zapljenama, ali švercerske mreže i dalje pronalaze nove metode distribucije ilegalnih proizvoda.Stručnjaci smatraju da je ključ u kombinaciji strožih zakona, jače regionalne saradnje i edukacije potrošača o štetnosti kupovine ilegalnih proizvoda. Samo dugoročnim i koordinisanim pristupom može se očekivati smanjenje udjela crnog tržišta u BiH.

 Posebno se istakao podatak o ekstremno visokoj potrošnji ilegalnog rezanog duhana, koji zauzima 30,9 posto ukupnog tržišta duhanskih proizvoda 

Istraživanje pokazuje zabrinjavajuće trendove:
Ilegalno tržište duhana u BiH i dalje cvjeta


Sedam dana uoči prijevremenih parlamentarnih izbora u Njemačkoj sve je izglednija pobjeda Unije CDU/CSU i demokršćanskog kancelarskog kandidata Fridriha Merca (Friedrich Merz), dok je kratka predizborna kampanja dodatno podijelila naciju, posebno u vezi s pitanjem o migracijama.U gotovo svim reprezentativnim ispitivanjima Unija CDU/CSU već sedmicama ima gotovo 30 posto podrške. Na drugom mjestu ustalila se desno-populistička Alternativa za Njemačku (AfD). Na trećem i četvrtom mjestu s približno 15 posto su Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD) kancelara Olafa Šolca (Scholz), te stranka Zeleni.Ulazak u parlament je nesiguran za stranku Ljevica, Liberalno-demokratsku stranku (FDP), koja je bila u posljednjoj vladi, te za novoosnovani populističko-ljevičarski Savez Sahra Vagenkneht (Wagenknecht - BSW).<h2>Velika koalicija</h2>Vjerovatna pobjeda saveza Kršćansko-demokratske unije (CDU), koja zastupa demokršćansku opciju na saveznom nivou, i bavarske Kršćansko-socijalne unije (CSU), međutim, bit će prvi korak u formiranju stabilne vlade, toliko potrebne zemlji koja se suočava s nizom problema, počevši od neregulisane migracije, preko posrnule privrede, pa do zastarjele infrastrukture.Matematički gledano i prema aktuelnim ispitivanjima javnog mnijenja, Unija CDU/CSU bi mogla formirati vladu s SPD-om, tzv. veliku koaliciju koja je već nekoliko puta vladala zemljom, posljednji put pod kancelarkom Angelom Merkel.U korist ovoj prognozi govore, ne samo bliski pogledi na mnoge političke teme nego i činjenica da u posljednje vrijeme aktuelni kancelar Šolc i njegov izazivač Merc izbjegavaju međusobne oštre napade.Jedina iznimka je pokušaj Fridriha Merca da uz pomoć glasova AfD-a pogura neke antiimigracijske inicijative u Bundestagu, i to nekoliko sedmica uoči izbora. Za SPD, ali i jedan dio javnosti, Merc je time prekršio svoje obećanje da ni po koju cijenu neće sarađivati s ekstremnim strankama, što mu se u predizbornoj kampanji redovno predbacuje.Koalicija Unije i Zelenih malo je vjerovatna zbog velikih razlika u stavu u vezi s osnovnim pitanjima, ali i oštrog otpora CSU-a, koji je uveo veto na poslijeizbornu saradnju sa Zelenima.<h2>Međusobne optužbe</h2>S AfD-om Unija CDU/CSU ne želi koalirati ni po koju cijenu, a ovakav stav demokršćani imaju i prema strankama koje smatraju ekstremističkim, među koje, prema njihovoj procjeni, spadaju i stranke Ljevica i BSW.U prilog protivnika migracije, među kojima prednjači AfD, ide i nekoliko napada u Njemačkoj u kojima su počinitelji redom bili migranti iz Afganistana i Sirije, što je povećalo pritisak na aktuelnu vladu Olafa Šolca da od početka jeseni počne uvoditi mjere, uključujući uvođenje kontrola na svim kopnenim granicama.U međuvremenu vlada konsenzus u vezi s potrebama smanjenja migracije.Iako se SPD i Unija CDU/CSU međusobno optužuju za povećanje ilegalne migracije, sve je jače uvjerenje da stranke demokratskog centra moraju pojačano sarađivati, posebno na smanjenju neregulisane migracije, a time i smanjenju utjecaja AfD-a.- Jasno je da sve stranke centra moraju sarađivati kako bi spriječile AfD da prije ili kasnije dođe na vlast - rekla je za agenciju AFP politologinja Marian Knojer (Marianne Kneuer) s Tehničkog univerziteta u Drezdenu.<h2>Ekonomski problemi</h2>Merc je rekao da će težiti tome da do Uskrsa sastavi novu vladu, koju očekuje zabrinjavajući popis zadataka s kojima se mora suočiti, a on bi se u eri pojačanih geopolitičkih turbulencija mogao dodatno povećati.Privreda Njemačke, na kojoj joj je cijeli svijet dugo zavidio, nije u stanju vratiti se na pozicije uoči pandemije. Izvoznoj naciji prijeti još više problema jer se Kina iz ključnog tržišta za njemački izvoz pretvorila u ključnog konkurenta.

S AfD-om Unija CDU/CSU ne želi koalirati ni po koju cijenu, a ovakav stav demokršćani imaju i prema strankama koje smatraju ekstremističkim

Izborna debata: Ko će na čelo Njemačke?

Historijski izbori u Njemačkoj: Niko ne želi u koaliciju s AfD-om

Svijet se okreće velikim ekonomskim reformama koje imaju zajednički cilj – smanjenje državnog intervencionizma, ukidanje regulatornih okova i poticanje tržišta na slobodno poslovanje.&nbsp;U Sjedinjenim Američkim Državama, Donald Tramp (Trump) i Ilon Mask (Elon Musk) punom parom rade na smanjenju bespotrebne javne potrošnje i smanjenju birokratskog aparata. Pored toga, u planu je smanjenje poreza te rezanje regulacija koje opterećuju slobodno poslovanje.<h2>Vjetrovi promjene</h2>Tramp je i za vrijeme svog mandata smanjivao broj regulacija, dok je Mask, kao jedan od najutjecajnijih poduzetnika, pozivao na minimaliziranje državne kontrole u industrijama poput tehnologije i automobilske proizvodnje.Sličan pristup zastupa Fridrih Merc (Friedrich Merz), lider CDU-a i vjerovatni budući kancelar, koji najavljuje ukidanje brojnih regulacija i smanjenje iracionalne državne potrošnje kako bi podigao konkurentnost njemačke ekonomije, a njen dosadašnji ekonomski model temeljen na velikoj ulozi države proglasio je "mrtvim“.U Argentini, Havier Milei (Javier), koji je za predsjednika izabran prije nešto više od godinu, poduzeo je najdrastičnije korake kako bi drastično smanjio javnu potrošnju i obuzdao inflaciju. Njegova vlada smanjila je broj državnih zaposlenika i usmjerila se na smanjenje deficita, čime je stabilizirala inflaciju koja je godinama harala argentinskom ekonomijom. U najnovijim poticajima za privatni sektor, Milei je također obećao minimalizirati poreze i ukinuti beskrajne državne intervencije koje guše poduzetništvo.Čak i u Siriji, nova islamistička vlast na čelu s Asadom al-Šabanije (Asaadom al-Shaibanij), najavljuje slobodnotržišne reforme u ovoj zemlji i prepuštanje ekonomije privatnom sektoru kako bi se oživjela posrnula ekonomija.<h2>Put Venecuele</h2>S druge strane, Vlada Federacije BiH, na čelu s Nerminom Nikšićem, ima svoj neki drugi put. Za razliku od lidera zapadnog svijeta koji redom vjeruju da njihovim ekonomija treba manje nameta, manje birokratije, manje regulacija i oslobađanje privatnog sektora, oni misle upravo suprotno – ekonomiju opterećenu najvećim doprinosima u Evropi treba dodatno opteretiti povećanjem minimalca za 744 KM bruto po radniku; rad treba dodatno ograničiti i regulirati zabranom njegovog obavljanja nedjeljom; dodatno treba poticati nerad predloženim rješenjima u Nacrtu zakona o radu; a ako sve to nije dovoljno, tu su sami funkcioneri Vlade i vladajuće koalicije da poslodavce označavaju kao robovlasnike i neprijatelje društva i prijete inspekcijama i sankcijama.Naravno, ne ometa ih nimalo činjenica da se BiH se i dalje nalazi među najgorim državama u Europi prema Doing Business rangiranju – na 90. mjestu, dok konkurentske zemlje poput Slovenije i Hrvatske napreduju zahvaljujući reformskoj agendi koja omogućava lakše poslovanje i poduzetničke inicijative.Tim stvarima nisu ni pomišljali da se bave, jer je fokus na izvlačenju dodatnog novca iz privatnog sektora i zadovoljavanje apetita budžetskih grupacija. Pa možda to donese i dobar rezultat na izborima.<h2>Birokratski pakao</h2>Podaci iz izvještaja Svjetske banke jasno pokazuju da BiH ima jedan od najlošijih regulatornih okvira u Evropi, s visokom birokratskom preprekom i visokim troškovima za pokretanje i vođenje poslovanja. Iako su visoki minimalci i oporezivanje radne snage u nekim zemljama također izazov, zemlje koje provode reforme često uspijevaju pronaći ravnotežu i stimulirati rast privatnog sektora.

Fokus na izvlačenju dodatnog novca iz privatnog sektora i zadovoljavanje apetita budžetskih grupacija

Mask i Tramp: Veliko rezanje birokratije 

Razvijeni svijet oslobađa privatni sektor, a Vlada FBiH uvodi "socijalizam"

Tokom vikenda održavala se 61. sigurnosna konferencija u Minhenu na kojoj su se okupili lideri iz cijelog svijeta. Bosna i Hercegovina je, sudeći barem prema našim brojnim izvorima, bila pravi hit na ovoj konferenciji. No, ne po dobrom. Naime, država koja teško da broji i 3 miliona stanovnika na konferenciji je bila predstavljena s najbrojnijom delegacijom, čime je po hodnicima bila predmetom došaptavanja i ismijavanja. Ili, bolje rečeno, delegacijama, pošto je svako imao svoju ekipu i gurao odvojenu, uglavnom kontradiktornu priču.<h2>Dodik u pravu</h2>Nikada nije lako složiti se s Miloradom Dodikom, no u ovom slučaju stvarno teško je ne složiti se kada kaže: - BiH je ponovo uspjela da nadmaši sebe u haosu! Jedina koja je po Ustavu ovlaštena da zvanično predstavlja BiH na međunarodnom planu je predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović. Ali, koga briga za Ustav kad je u BiH bitnije ko će prvi da izbaci fotografiju sa nekog sastanka.Dodik je dodatno istakao problem neusaglašenosti među bosanskohercegovačkim predstavnicima. - Minhen se bavi globalnim izazovima - SAD, Rusija, Ukrajina, Evropa, koja ne zna gdje udara - a BiH im dođe kao podsjetnik kako izgleda država bez ikakve politike, plana i dogovora. Ako se i u Evropi izgube, lako će ih prepoznati - to su oni što dolaze zajedno, a pričaju kao da se nikad nisu sreli.I uistinu je na terenu bilo tako. Predsjedavajuća Vijeća ministara Borjana Krišto povela je sa sobom čak četrnaestoro ljudi. Svoju, potpuno drugu ekipu, imao je Elmedin Konaković. Pored spomenute Cvijanović, do Minhena su skoknula i druga dva člana Predsjedništva, Željko Komšić i Denis Bećirović.Bećirović se tokom konferencije uspio sastati s članovima odlazeće njemačke Vlade, kancelarom Olafom Šolcom (Scholz) i Analenom Berbok (Baerbock), Konaković se sastao s nekolicinom evropskih ministara, premijerom Irske i predsjednikom Bugarske, Krišto je, pak, bila na panelima na kojima su učestvovali i Kamala Haris (Harris), bivša američka potpredsjednica, kao i generalni sekretar UN-a Antonio Gutereš (Guterres), a na marginama se vidjela i s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem te, naravno, s predstavnicima Hrvatske.Cvijanović je, pak, bila s generalnom sekretarom NATO-a Markom Ruteom (Rutte), te s regionalnim liderima poput Rame i Plenkovića.<h2>Hladan tuš</h2>Komšić je po običaju bio nešto „ljeniji“, pa se zadovoljio susretom s predsjednicom Kosova Vjosom Osmani. I sve bi to možda zvučalo i respektabilno, da svi ovi predstavnici nisu nastupali odvojeno i djelovali potpuno nekoordinisano, pa su evropski i regionalni lideri mogli nemalo ostati iznenađeni kad bi shvatili da od predstavnika iste zemlje slušaju potpuno različite poglede o istim pitanjima.Ipak, Komšiću treba priznati da se jedini usudio spoznati gorku istinu na Konferenciji nakon govora potpredsjednika SAD Vensa da svijet u kojem smo jučer zaspali više ne postoji i da je Evropa sad prepuštena sebi, na šta je Komšić zaključio da se i BiH mora okrenuti sebi, jer „nema više Marfija (Murphy), nema više O'Brajena (O’ Brien), „stručnjaka“ za Balkan i Bosnu i Hercegovinu, Šmit (Schmidt) se sklonio u najdublju rupu...“.Dodik je na kraju mogao samo slavodobitno da zaključi: - Hranitelja Marfija i Šmita više nema – vrijeme je da se konačno pređe iz faze političkog puberteta u stvarnu odgovornost.Možda bi ta odgovornost mogla krenuti od tačke da se međunarodni nastupi počnu zajednički dogovarati i da se konačno počnemo ponašati kao jedinstvena država. Ako je situacija i dalje popravljiva.<h2>Bez hranitelja</h2>Ono što ostaje kao ključno pitanje za Bosnu i Hercegovinu i njene političare jeste kako će se pozicionirati u novim globalnim okolnostima. Dosadašnja praksa oslanjanja na međunarodnu podršku čini se sve manje održivom. Kako je zaključeno na Konferenciji, u novom svijetu koji se oblikuje, samo jaki mogu biti ravnopravni partneri. Vrijeme je da Bosna i Hercegovina preispita svoju strategiju i konačno počne raditi na vlastitoj političkoj stabilnosti i koherentnosti.

Dodiku se zaista spojilo sve najgore: Kako je predsjednik RS doveo sebe pred svršen čin

Opozicija odlučno odbila učestvovati u Dodikovom ludilu: Srbi nisu jedinstveni

Srbi, sami ga maknite

Hoće li svoju lojalnost pokazati državi BiH ili predsjedniku RS: Mogu li Dodikovi kadrovi hapsiti Dodika?

Šmit napravio haos, pa poručio: "Branite se sami!"

Najkraća zabilježena vlada, al' ima gorih predsjednika: Edis Dervišagić postao je neslavni rekorder

Sve miriše na 1992.: Povlačenje Srba iz bh. institucija je kopija Karadžićeve politike

Dodik se ponudio da danas u 10:00 bude u Sarajevu: Niko nije htio da sjedne s njim

A šta ako stvarno krene?

Odluku o otvaranju pregovara naša zemlja dočekuje u potpunom haosu: BiH izgubila kompas na putu u Brisel

Naša stranka želi uvesti porez na nekretnine

Ko je Rudi Džulijani koji je došao u posjetu Dodiku: Bivši njujorški heroj i čovjek blizak Trampu

Istraživanje pokazuje zabrinjavajuće trendove: Ilegalno tržište duhana u BiH i dalje cvjeta

Historijski izbori u Njemačkoj: Niko ne želi u koaliciju s AfD-om

Razvijeni svijet oslobađa privatni sektor, a Vlada FBiH uvodi "socijalizam"

Od 60 delegacija, BiH bila najbrojnija, i bila predmet sprdnje: Kako je "pola BiH" došlo na Minhensku konferenciju

Dodiku se zaista spojilo sve najgore: Kako je predsjednik RS doveo sebe pred svršen čin

Opozicija odlučno odbila učestvovati u Dodikovom ludilu: Srbi nisu jedinstveni

Srbi, sami ga maknite

Hoće li svoju lojalnost pokazati državi BiH ili predsjedniku RS: Mogu li Dodikovi kadrovi hapsiti Dodika?

Šmit napravio haos, pa poručio: "Branite se sami!"

Najkraća zabilježena vlada, al' ima gorih predsjednika: Edis Dervišagić postao je neslavni rekorder

Sve miriše na 1992.: Povlačenje Srba iz bh. institucija je kopija Karadžićeve politike

Dodik se ponudio da danas u 10:00 bude u Sarajevu: Niko nije htio da sjedne s njim

A šta ako stvarno krene?

Odluku o otvaranju pregovara naša zemlja dočekuje u potpunom haosu: BiH izgubila kompas na putu u Brisel

Naša stranka želi uvesti porez na nekretnine

Ko je Rudi Džulijani koji je došao u posjetu Dodiku: Bivši njujorški heroj i čovjek blizak Trampu

Istraživanje pokazuje zabrinjavajuće trendove: Ilegalno tržište duhana u BiH i dalje cvjeta

Historijski izbori u Njemačkoj: Niko ne želi u koaliciju s AfD-om

Razvijeni svijet oslobađa privatni sektor, a Vlada FBiH uvodi "socijalizam"

Od 60 delegacija, BiH bila najbrojnija, i bila predmet sprdnje: Kako je "pola BiH" došlo na Minhensku konferenciju