<p>To što se lijevi bek Sturma Emir Karić našao na spisku Sergeja Barbareza za novembarske kvalifikacije protiv Rumunije i Austrije i što je odlučio ipak igrati za BiH, nije sjelo austrijskim medijima. </p><p>Tako su pojedini austrijski mediji toj vijesti posvetili značajnu pažnju s naglaskom kako će „bivši omladinski reprezentativac Austrije sada igrati protiv zemlje u kojoj je rođen“, ali i kako bi upravo duel BiH i Austrije u Beču 18. novembra mogao odlučiti plasman na Svjetsko prvenstvo.</p><p>Karić je ove sezone jedan od ključnih igrača Sturma, odigrao je 17 utakmica, gotovo sve po 90 minuta, uz tri asistencije. </p><p>Njegova tržišna vrijednost procjenjuje se na milion eura, a iza sebe ima bogato iskustvo igranja u austrijskoj i njemačkoj Bundesligi.</p><p>Iza sebe ima iskustvo od 100 utakmica u austrijskoj Bundesligi, 27 u njemačkoj Bundesligi te 53 u njemačkoj 2. Bundesligi.</p>

To što je na Barbarezovom spisku, nije sjelo austrijskim medijima

Emir Karić: Odabrao BiH

<p>Zbog štrajka zdravstvenih radnika stanovnici Hercegovačko-neretvanskog kantona već više od dva mjeseca ispaštaju, jer su im uskraćene osnovne zdravstvene usluge. Sindikati su upozoravali nadležne da će doći do kolapsa zdravstvenog sistema i za tu situaciju su ih označavali krivcima.</p><p>Situacija je sve napetija, jer medicinari danas izlaze na ulice uz poruku da neće odustati od traženog aneksa kolektivnog ugovora prema kojem bi dobili povećanje koeficijenata za 0.50. Mjesecima tvrde da su diskriminisani u odnosu na ljekare koji su takav aneks potpisali.</p><h2>Najniži koeficijenti</h2><p>Ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite dr.Milenko Bevanda odbacuje takve tvrdnje. Po preuzimanju pozicije, kaže, utvrdili su da je razlika u plaćama medicinskih sestara s visokom stručnom spremom i doktora bila na razini od 159 KM. To je, govori, svima bilo neprihvatljivo te dodaje da su koeficijenti ljekara bili među najnižim u Federaciji BiH, zdravstvenih radnika najviši.</p><p>- Oni ne žele razgovarati ni o čemu, osim o koeficijentima. Ako bismo prihvatili to, stanje bi bilo još više haotično. Stvorili bismo nezadovoljstvo svih ostalih, što ne želimo, naravno - kaže Bevanda</p><p>Sva priča se, naglašava, svodi na povećanje koeficijenata, bez obzira na što što su im ponudili maksimum u smislu satnice.</p><p>- Ne možemo prihvatiti takvu postavku. Bez obzira na sudska događanja smatramo da se stvari ne riješavaju na ulici, nego za stolom i ponovo ih pozivamo na pregovore, jer im za mjesec ističe kolektivni ugovor. Ako se nastave ovako ponašati, doći će do velikih problema - upozorava Bevanda.</p><h2>Politička razina </h2><p>Međutim, stanje u zdravstvenom sistemu u HNK godinama nije dobro. Zdravstevni sistem u HNK je preglomazan, neefikasan i rastrošan. Bevanda kaže da je nelogično da HNK ima tri bolnice te podsjeća da od, čak, 12 domova zdravlja, dva nemaju nikakvu pravnu osnovu.</p><p>- Sve vrijeme insistiram da se to riješi na političkoj razini, jer u krajnjem slučaju konsekvence naših davanja snosimo ja, kao ministar i Andrej Čović, kao direktor Zavoda zdravstvenog osiguranja. Naš kanton ima 20 posto više uposlenih zdravstvenih radnika nego bilo koji drugi kanton u FBiH u odnosu na broj stanovnika, i to se ne može ovakvim finansijskim stanjem izdržati. Naše zdravstvo u ovom trenutku ima više od 300 miliona duga – govori ministar Bevanda za „Dnevni avaz“.</p><h2>Polarizirali se</h2><p>- Nikada nismo razgovarali sa sindikatima u ovom obliku. Sve vrijeme smo razgovarali s reprezentativnim sindikatom SKB-a Mostar, s kojima je kolektivni ugovor potpisan. Kada je bila privremena sudska odluka, pola ih je nastavilo štrajkovati, kao oni nisu reprezentativni sindikat. Pitam se s kim ćemo na kraju potpisati kolektivni ugovor? Oni su se polarizirali, imamo šest različitih sindikata. I kao Vlada smo zatražili objašnjenje o razlogu štrajka, ni od jednog sindikata to nismo dobili - navodi Bevanda.</p>

Ako bismo prihvatili povećanje koeficijenata, stanje bi bilo još više haotično

Dr. Milenko Bevanda, ministar zdravstva HNK, za „Dnevni avaz“: Imamo više od 300 miliona KM duga

<p>BiH i dalje prolazi kroz značajne demografske promjene obilježene padom stanovništva, potaknute niskom stopom nataliteta, starenjem stanovništva i kontinuiranim iseljavanjem približno 25.000 ljudi godišnje, posebno mladih i kvalifikovanih radnika. To da BiH godišnje gubi 25.000 stanovnika, što je ekvivalent prosječnog grada, poput Čapljine naprimjer, objavljeno je u dokumentu „Okvir saradnje za održivi razvoj između BiH i UN za period 2026-2030“ Ministarstva vanjskih poslova BiH!</p><h2>Prirodno kretanje </h2><p>Demograf Aleksandar Čavić u razgovoru za „Dnevni avaz“ naglašava kako je to, čak, i optimistična projekcija, odnosno procjena. Napominje da mi nemamo zvaničnih podataka o obimu spoljnih migracija, bez obzira na sve tehničke pretpostavke. Jasno je, kaže, da je zbog obima spoljnih migracija to vrlo bitno pitanje trebalo biti tretirano na odgovarajući način za razliku od prirodnog kretanja za koja imamo prilično pouzdane podatke.</p>

<p>- Uglavnom, u procjenama spoljnih migracija se oslanjamo na podatke Eurostata o broju doseljenih u zemlje Evropske unije, pa se prema zemlji porijeka vidi ko su doseljena lica, potom na podatke agencija za rad i zapošljavanja diplomatsko-konzularne mreže drugih zemalja u BiH i njihovih statističkih agencija, tako da se na taj način dođe do odgovarajuće procjene - govori nam Čavić.</p><p>Upozorava da je BiH u popisnom periodu izgubila više od 100.000 stanovnika po osnovu negativnog prirodnog priraštaja te gotovo 300.000 po osnovu negativnog migracionog salda u smislu spoljnih migracija.</p><p>- Dakle, samo po osnovu te dvije komponente, mi smo sigurno za punih 12 godina, od popisa stanovništva, izgubili više od 400.000 stanovnika u ukupnom kvantumu - kaže Čavić.</p><h2>Negativni vrtlog</h2><p>U nastavku zastrašajućih podataka, ovaj demograf navodi da smo ušli u jednu negativnu spiralu, gubimo stanovništvo i po odnosu migracija i prirodnog kretanja, što praktično, kaže, jedno drugo dodatno usmjerava u tom negativnom vrtlogu na način da crpimo buduću reproduktivnu bazu. Objašnjava da je za pozitivan prirodni priraštaj neophodna buduća reproduktivna baza, odnosno da je broj današnjih rođenih i broj budućih reproduktivnih kontingenata, kako iznosi, takav da uz postojeće stope ukupnog fertiliteta možete neophodan veći broj rođenih od broja umrlih.</p><p>- Kod nas je situacija takva da nam je praktično svaka sljedeća situacija rođenih malobrojnija od one prethodne, što znači da se piramida sve više sužava. S druge strane, na to negativno djeluje, odnosno tu piramidu još više sužava fertilni kontingent budućih emigracija, tako da mi imamo jako velike demografske izazove, odnosno mi smo već, da tako kažem, manje-više otpisani - poručuje ovaj demograf.</p><h2>Bezizlazna situacija</h2><p>- Mi moramo donositi politike bazirane na nauci. Kod nas, nažalost, svi „vidaju rane“, daju makroonomske projekcije, svi sve živo znaju. Nažalost, neće da se oslanjaju na stručnjake i naučnike. Uporno neoslanjanje na nauku, podilaženje javnom mnijenju, donošenje populističkih mjera dovelo nas je, praktično, u bezizlaznu situaciju - oštar je Čavić.</p>

Mi imamo jako velike demografske izazove, odnosno mi smo već, da tako kažem, manje-više otpisani, kaže Čavić

Zastrašujući demografski podaci: BiH od popisa izgubila više od 400.000 stanovnika!

<p>U mostarskom naselju Podhum danas je u poslijepodnevnim satima došlo do upotrebe vatrenog oružja.</p><p>Kako nam je potvrđeno iz MUP-a Hercegovačko-neretvanskog kantona, u 16. 55 sati policiji je prijavljeno da je u ulici Ismeta Ice Voljevice došlo do verbalne prepirke između dvije muške osobe. </p><p> Odmah po prijavi na lice mjesta je upućena policijska patrola koja je utvrdila da je jedan od njih, vjerovatno, iz straha upotrijebio plinski pištolj  ispalivši  hitac uzrak.</p><p>- Policija je izuzela pištolj i 18 metaka te je nastavljen dalji rad na ovom slučaju - rečeno je za portal "Avaza" iz MUP-a Hercegovačko-neretvanskog kantona</p>

Policija je izuzela pištolj i 18 metaka te je nastavljen dalji rad na ovom slučaju

Drama u Mostaru: Muškarac nakon verbalne prepirke pucao iz plinskog pištolja, reagovala policija

<p>Politički analitičar i novinar, Faruk Kajtaz , komentirajući za „Avaz“ ukidanje američkih sankcija Miloradu Dodiku i njegovoj porodici, kao  drugim funkcionerima i kompanijama  iz RS-a kaže kako je pitanje  šta iza svega  toga stoji.</p><p>- Očigledno je da su sve ovo vrijeme iza scene trajali politički pregovori, da su sankcije Dodiku bile neka vrsta političke ucjene kojom je administracija SAD Dodika dovela pred svršeni čin i onda na osnovu pregovora, prije bih, rekao ispunjavanja želja Vašingtona, da bi se došlo do pozicije da se sankcije ukinu za političare, ali i za firme, koje su, očigledno, povezane sa njima - kaže Kajtaz.</p><p>Dodaje da je najvažnije pitanje, zapravo, šta još vrijedi i da li išta vrijedi nakon  onoga što se već dogodilo, a to je povlačenje svih zakona koji su doneseni u entitetskom parlamentu.</p><p>- Da li je Dodik svjesno  išao u takve vrste prekršaja da bi kasnije mogao pregovarati i nuditi takve stvari za nešto konkretno poput skidanja s tzv. crne liste, ostaje veliko pitanje. Međutim, mislim da je Američka administracija isuviše ozbiljna da bi se ona bavila isključivo i samo Dodikom.  Mislim da je ovo jedan širi plan i mislim da se ovdje krije nešto što je vezano za Srbiju, a kasnije i za BiH,  jer očigledno je da se u BiH nakon svih blokada, prijetnji secesijom, treba doći do novog političkog dogovora. Da li će to biti sa ili bez Dodika i njegovih ljudi, to ćemo da vidimo - govori Kajtaz.</p><p> </p><p>Mišljenja je da će puniji sadržaj dogovornih stvari između rukovodstva SNSD-a i Vašingtona biti poznati u relativno bliskoj budućnosti.</p><p>- Prvi test za to će biti odluka suda u Banjoj Luci, da li Dodik ostaje na čelu SNSD-a, a zatim odluka Ustavnog suda. Ako Dodik ostane na čelu SNSD-a i ukoliko Ustavni sud ukine presudu Dodiku, mislim da onda možemo govoriti da se ovim dogovorima, zapravo, suštinski nije dogodilo ništa osim što je Dodik dobro trgovao - zaključuje Kajtaz.</p>

Očigledno je da su sve ovo vrijeme iza scene trajali politički pregovori, da su sankcije Dodiku bile neka vrsta političke ucjene, rekao je

Kajtaz: Američka administracija je isuviše ozbiljna da bi se isključivo bavila Dodikom

<p>U prvoj polovini ove godine iz inozemstva je u Bosnu i Hercegovinu stiglo više od 2,74 milijarde konvertibilnih maraka, odnosno gotovo 1,4 milijarde eura, pokazuju podaci Centralne banke BiH. To je rekordan iznos do sada, budući da je prošle godine u istom periodu kroz tekuće transfere u zemlju došlo 2,676 milijardi KM ili blizu 1,37 milijardi eura.</p><h2>Zapadna Evropa </h2><p>Iako u Centralnoj banci, za sada, ne raspolažu podacima iz kojih zemalja BiH prima najviše novčanih doznaka, uglavnom, riječ je o novcu koji dolazi iz zemalja zapadne Evrope, Skandinavije i Sjeverne Amerike, odnosno iz onih država u kojima je bh. dijaspora najprisutnija.</p>

<p>- Takvo povećanje možemo zahvaliti upravo migracijskim procesima koje BiH bilježi posljednjih godina. Jer, to su transferi koje, zapravo, šalju građani koji su migrirali u zapadne zemlje i SAD, odnosno koje ostvaruju prema članovima svojih obitelji u zemlji - komentira za „Dnevni avaz“ dr. sci. Igor Živko, redovni profesor Ekononskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru.</p><h2>Nisko plaćeni</h2><p>Jasno je, dodaje, kako ti transferi dolaze, upravo, zbog lošeg socijalno-ekonomskog stanja onih koji žive u BiH i pretpostavljamo, navodi, da je to najugroženija populacija stanovništva od umirovljenika, odnosno nezaposlenih do onih koji rade u nisko plaćenim sektorima.</p><p>- Sama činjenica da je riječ o tekućim transferima, jasno ukazuje na to da će novci koji stižu u BiH biti iskorišteni, najčešće, za troškove života. Naravno da bi bilo daleko bolje kada bi, zapravo, iz tih transfera imali svojevrsna kapitalna ulaganja kod sektora stanovništva, odnosno kada bi se išlo u nekakve poduzetničke inicijative – govori za „Avaz“ profesor Živko.</p><h2>Alarm vlastima</h2><p>- S druge strane, definitivno, takva visoka razina tekućih transfera, pogotovo socijalnih davanja, treba biti alarm vlastima da analiziraju te podatke, situaciju i uzroke koji nisu nepoznati i da pokušaju poduzeti mjere na poboljšanju životnog standarda u BiH - ističe prof. Živko.</p>

Takvo povećanje možemo zahvaliti upravo migracijskim procesima koje BiH bilježi posljednjih godina, kaže prof. Živko

Bh. dijaspora za pola godine poslala 2,7 milijardi maraka

Prema podacima Centralne banke BiH: Bh. dijaspora za pola godine poslala 2,7 milijardi maraka

<p>Zdravstveni radnici u Hercegovačko-neretvanskom kantonu koji su više od dva mjeseca u generalnom štrajku zbog nepotpisivanja aneksa Kolektivnog ugovora kojim bi dobili povećanje koeficijenata za 0.50 danas su ponovo izašli na ulice Mostara. </p><p>Protestnu šetnju su započeli sa Španskog trga, a završit će pred zgradom Kantonalne vlade u Mostaru.</p>

<p>Iz Vlade HNK su ih ponovo pozvali za pregovarački sto, uz poruku da se dijalog ne ostvaruje na ulici.</p>

<p>Naveli da su imenovali Pregovarački tim budući da kolektivni ugovor zdravstvenim radnicima ističe krajem novembra.</p><p>Iz Koordinacije sindikata zdravstvenih radnika HNK su u vezi toga "upozorili Vladu, a posebno resornog ministra dr. Milenka Bevandu da ukoliko najavljena inicijativa ne bude sadržavala povećanje koeficijenata složenosti poslova za sve grupe radnika kao što je to dato doktorima medicine i stomatologije od te inicijative neće biti ništa.</p><p>- Zato poručujemo ministru Bevandi da dalje ne pravi farsu i da ozbiljno pristupi rješavanju našeg zahtjeva iz prijedloga za potpisivanje Aneksa kolektivnog ugovore i da dostavi prijedlog za povećanje koeficijenata kako bi se zaustavio štrajk i normaliziralo stanje u zdravstvenom sistemu u HNK - naveli su iz Koordinacije.</p><p><a href="https://www.youtube.com/@DnevniAvazTV/videos">Besplatno se pretplatite na YouTube kanal Avaz TV.</a></p>

Zato poručujemo ministru Bevandi da dalje ne pravi farsu i da ozbiljno pristupi rješavanju našeg zahtjeva, naveli su iz Koordinacije

Zdravstveni radnici u HNK ponovo na ulicama Mostara: Ozbiljno pristupiti rješavanju našeg zahtjeva

<p>- Moje dijete je bilo divno. To svi znaju i ovdje i u Danskoj. Bila je puna života, ambiciozna, voljela je putovati, pola svijeta je obišla... Govorio je to jučer u sudnici Kantonalnog suda u Mostaru Mehmed Žmiro, otac Mostarke Ines Žmiro (39), koju je prema optužnici Tužilaštva HNK hicima iz pištolja usmrtio njen partner Đenan Đozlić (46) u stanu na Bulevaru u Mostaru gdje su skupa živjeli.</p><p>Tokom svog svjedočenja, Žmiro je ispričao da je njegova kćerka, zajedno s Đozlićevom sestrom Dženanom počela investirati u nekretnine u Danskoj nakon što su dobile veliku odštetu usljed saobraćajne nesreće u kojoj su učestvovale.</p><h2>Vrlo bahato </h2><p>Đozlića je upoznao kada je jedne prilike došao u njihov stan u Danskoj kako bi odveo sestru koja je tada živjela s njima i taj prvi susret s njim nije mu ostao u lijepom sjećanju, jer se on tada ponašao, naveo je, vrlo bahato, „uletjevši u stan s ciljem da pravi probleme“. Govorio je i o svojim saznanjima o Đozlićevoj prošlosti tokom njegovog života u Danskoj, problemima s njegovom tadašnjom suprugom i sličnim događajima.</p><p>- Kao otac, zadnji sam saznao za vezu između njih dvoje. Bio je to šok. Iste sekunde sam se htio vratiti u Dansku iz Mostara... Stid me bilo hodati po Mostaru, jer sam znao ko je i šta je - teško je govorio Žmiro.</p><p>Naveo je i da dugo nije komunicirao sa kćerkom, da to, jednostavno, nije htio, ali i da se nadao da će ona „doći pameti“. Kobnog dana, 2. decembra prošle godine, Žmiro se zatekao u Blagaju, kada ga je nazvala supruga Nataša, kazavši mu: „Braco, Ines je upucana“. Odmah je došao u stan, gdje je zatekao suprugu kako vrišti te s njom i sa sinom su se zaputili na KUM Sveučilišne kliničke bolnice (SKB) Mostar gdje je ekipa Hitne pomoći dovezla Ines. Rečeno im je da je u operacionoj sali. Jedna doktorica mu je, naveo je, kazala da nešto nije kako treba, a nedugo poslije im je prišao doktor i rekao: „Nažalost, pokušali smo sve, ali je previše iskrvarila...“ Žmiro je tokom svog svjedočenja kazao kako je njegova kćerka Đozliću pomagala u vezi s njegovim liječenjem.</p><h2>Bilo mu žao</h2><p>- Spasila mu je život. Da nije, on bi bio tamo gdje je ona sada - izustio je Žmiro. Njemu se obratio Đozlić, kazavši kako mu je „stvarno, od srca žao“. </p><p>Na sličan način je u nastavku glavnog pretresa jučer govorio i Alen Žmiro, brat oštećene, istakavši kako niko od njih nije bio za tu vezu, znajući njegovu prošlost, njegovo ponašanje.</p><p>- Ines je za mene bila sve... Bila je ostvarena žena. Imala je volju za životom, pomagala je svima koliko je mogla - govorio je on.</p><p>Vještaku Mladenu Stuparu iz Agencije za forenzička ispitivanja i vještačenja na analizu je bio dostavljen snimač videonadzora iz Đozlićevog stana. Međutim, izvršenim vještačenjem, zadnji snimak je načinjen u noći s 1. na 2. decembar u 1.43 sati, dok je naredbom trebalo vještačiti snimak od 2. decembra od osam sati. Đozlićev advokat, Haris Hakalović se prethodno usprotivio izvođenju tog dokaza zbog nezakonitosti naredbe.</p><h2>Nema tragova</h2><p>Vještak Edin Čizmo iz Centra za forenzička ispitivanja i vještačenja FUP-a naveo je da nakon analize pištolja, čahure, kao i zrna pištoljske municije, odnosno daktiloskopskog vještačenja otisaka papilarnih linija nisu pronađeni tragovi pogodni za komparaciju.</p>

Kada sam saznao za tu vezu, iste sekunde sam se htio vratiti u Dansku

U nastavku suđenja Đenanu Đozliću svjedočili otac i brat Ines Žmiro: Spasila mu je život

<p>Dok iz Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona pozivaju zdravstvene radnike za pregovarački sto, dotle medicinari, koji su generalni štrajk otpočeli prije dva mjeseca, najavljuju novi protest.</p><h2>Prekid štrajka</h2><p>Tako su iz Kantonalne vlade jučer obznanili da Kolektivni ugovor između Vlade i Nezavisnog sindikata zaposlenika SKB-a Mostar, kao reprezentativnog sindikata, ističe 29. novembra te su imenovali pregovarački tim jednako kao i za Sindikat doktora medicine i stomatologije.</p><p>- Imajući u vidu višestruku izloženost pacijenata koji su već duže vrijeme uskraćeni za čitav niz zdravstvenih usluga u HNK, Vlada javno poziva sindikate zdravstvenih radnika na neodgodivi prekid aktuelnog štrajka koji, skorašnjim istekom postojećeg kolektivnog ugovora, gubi pravnu osnovu i sami smisao. Vlada poziva sindikate da se odmah sjedne za pregovarački stol i tu, a ne na ulici i ne na štetu pacijenata, odmah krene s pregovorima o sadržaju novog kolektivnog ugovora - obznanili su jučer iz Vlade HNK.</p><p>U Koordinaciji sindikata zdravstvenih radnika, koji se, podsjetimo, mjesecima bore za potpisivanje aneksa Kolektivnog ugovora kojim bi dobili povećanje koeficijenata za 0,50 mišljenja su da Vlada HNK cijeli proces namjerno odugovlači.</p><h2>Kolektivni ugovor </h2><p>Da ne odustaju od borbe za svoja prava, posebno u kontekstu da su isti aneks čelnici Vlade HNK potpisali sa Sindikatom doktora medicine i stomatologije, i to u trenutku dok je njihov Kolektivni ugovor bio na snazi, što je ocijenjeno diskriminacijom, sindikati su potvrdili organizacijom novog protesta koji su najavili za sutra.</p><p>Protestnu šetnju će, kao i do sada, početi na Španskom trgu, a okončati pred zgradom Vlade HNK u Mostaru, gdje će održati pres-konferenciju.</p><h2>Sudska rješenja</h2><p>Podsjetimo, Kantonalni sud u Mostaru je pravomoćno donio rješenje kojim je nakon ponovljenog postupka odbačena mjera osiguranja zabrane štrajka Sindikatu SKB-a Mostar. Isto rješenje je nedavno donio Općinski sud u Konjicu kojim je, praktično, potvrđeno da sindikalna organizacija Opće bolnice Konjic ima pravo na štrajk.</p>

Javno pozivamo sindikate zdravstvenih radnika na neodgodivi prekid aktuelnog štrajka, naveli iz Vlade

S posljednje protestne šetnje: Nova zakazana za sutra

Zdravstveni radnici u Hercegovini ne odustaju od svojih prava: Vlada HNK poziva medicinare za pregovarački sto, oni izlaze na ulicu

<p>Rezidentni predstavnik Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u BiH Andreas Tudika (Tudyka), ocjenjujući stanje ekonomije u BiH, u intervjuu za „Dnevni avaz“ kaže da je tokom proteklih nekoliko godina ekonomski rast bio otporan.</p><p>- Međutim, pojačane političke tenzije su smanjile domaću potražnju u prvoj polovini 2025. Trenutno projiciramo rast od 2,4 posto za 2025. godinu i 2,7 posto za 2026. godinu, ali značajni rizici za smanjenje istih i dalje ostaju prisutni - naglašava Tudika.</p><h2>Fiskalni rizik</h2><p><b>Koji je, trenutno, najveći fiskalni rizik u BiH?</b></p><p>- Postoji nekoliko izvora fiskalnog rizika. Ukupni fiskalni deficit Bosne i Hercegovine, koji čine deficiti svih nivoa vlasti, raste od 2022., a naše projekcije ukazuju da će on nastaviti da raste ove, ali i naredne godine. Veći deficit vodi ka višim nivoima duga, što znači da će vlade trebati da obezbijede sve više finansijskih sredstava kako bi refinansirale dospjeli dug i popunile razliku između prihoda i rashoda. Zbog toga preporučujemo vlastima da izbjegavaju mjere kojima će dodatno povećati deficit u 2025. godini te da od 2026. godine počnu smanjivati fiskalni deficit, ali uz održavanje potrošnje na investicije. Fiskalni rizici, međutim, prelaze okvire budžetskog deficita i rastućih potreba finansiranja. Vlade se mogu suočiti s neočekivanim troškovima u pogledu otplate duga, koji su implicitno ili eksplicitno garantovale, ili pak s dodatnom potrošnjom nastalom prirodnim katastrofama ili ekonomskim šokovima. Stoga, naša je preporuka vlastima bila da uspostave posebne jedinice za analizu ovakvih fiskalnih rizika. Ove jedinice bi identifikovale rizike, napravile procjenu vjerovatnoće za ostvarivanje rizika, a istovremeno i  procijenile fiskalne posljedice ostvarivanja tih rizika. Neke od naših preporuka su implementirana analiza fiskalnih rizika koji prate rad javnih preduzeća. Iako javna preduzeća predstavljaju jedan značajan izvor fiskalnih rizika, istik rizik nose i garancije i potraživanja prema vladama.</p><p><b>Jeste li saglasni s ocjenama ekonomskih stručnjaka da je ključna stvar&nbsp;za BiH strukturne reforme utemeljena na inovacijama i obukama, odnosno na povećanju produktivnosti? Kako bh. ekonomiju dići na znatno veću stopu rasta i tako suziti jaz spram zemalja visokog dohotka?</b></p><p>- Provođenje sveobuhvatnih strukturnih reformi je od ključne važnosti za unapređenje konkurentnosti, privlačenje investicija i poticanje održivog rasta, što bi u konačnici ubrzalo prijeko potrebno približavanje nivou prihoda u Zapadnoj Evropi. Mnoge od ovih reformi, kako ste i s pravom naglasili, usmjerene su na povećanje produktivnosti. Neke od glavnih oblasti uključuju jačanje tržišta rada, unapređenje upravljanja, ubrzavanje digitalizacije, poboljšanje poslovnog okruženja i provođenje reformi u energetskom sektoru. Vrijedno je spomenuti da mnoge od navedenih reformi predstavljaju i uslove u okviru procesa pridruživanja Evropskoj uniji. Stoga, provođenje ovih reformi ne bi samo povećalo produktivnost i unaprijedilo ekonomske rezultate već i ubrzalo napredak na putu pristupanja Evropskoj uniji.</p><h2>Analiza kompanija</h2><p><b>MMF je napravio odličnu analizu javnih kompanija, koja je ukazala na nužnost njihovog reformiranja, što se ne dešava. Kako pokrenuti tu reformu?</b></p><p>- Naša analiza je zaista prva sveobuhvatna analiza koja je sagledala finansijsku situaciju u javnim preduzećima. Neki rezultati su prilično zapanjujući. Iako je tačno da se reforma javnih preduzeća odvija sporo, ipak neke od naših preporuka su implementirane. Naprimjer, u Federaciji BiH postoji novi registar javnih preduzeća gdje su javno dostupni podaci iz finansijskih izvještaja. U oba entiteta su uspostavljene jedinice za koordinaciju nadzora nad javnim preduzećima od posebnog značaja. Nadalje, Republika Srpska je nedavno objavila svoj prvi izvještaj o situaciji u sektoru javnih preduzeća i već tri godine zaredom pravi detaljnu analizu fiskalnih rizika koji proizlaze iz javnih preduzeća. Ovo su tek početni koraci, ali su vrlo važni upravo zato jer ukazuju na postojanje problema koji bi trebali potaknuti one koji donose odluke da provode dalje reforme. Iako su ovo hvale vrijedni koraci u pravom smjeru, naša je preporuka da bi upravljanje i superviziju u javnim preduzećima trebalo dodatno ojačati.</p><h2>Stalan vanjskotrgovinski deficit </h2><p><b>Kako je moguće da BiH ima stalan i rastući vanjskotrgovinski&nbsp;deficit i stalno rastuće devizne rezerve? Koliko monetarnoj&nbsp;stabilnosti doprinose doznake neformalne ekonomije i ostale doznake?</b></p><p>- Važno je istaći da, iako BiH ima deficit u trgovini robama, ona dosljedno ostvaruje suficit u trgovini uslugama, što je u posljednje vrijeme snažno podržano rastućim sektorom turizma. Ipak, sveukupni trgovinski bilans roba i usluga je negativan (blizu 14% BDP u 2024.). Oko 10 procentnih poena ovog deficita je nadomješteno doznakama i socijalnim beneficijama iz inostranstva (kao što su penzije). Preostali deficit tekućeg računa (oko 4% BDP u 2024.) u potpunosti se finansira kapitalnim i finansijskim prilivima, poput direktnih stranih ulaganja i drugih priliva po osnovu investicija, uključujući vanjsko zaduživanje vlada, banaka i drugih subjekata privatnog sektora. Kapitalni i finansijski prilivi također pomažu u finansiranju akumuliranja deviznih rezervi. Ovo je uobičajena pojava kod zemalja sa deficitom tekućeg računa. Stoga, Centralna banka BiH sa mandatom da štiti aranžman valutnog odbora, pažljivo upravlja deviznim rezervama zemlje, starajući se da valutni odbor ima adekvatno pokriće. Važno je napomenuti da je valutni odbor dobro služio Bosni i Hercegovini i da predstavlja stub makroekonomske stabilnosti.</p>

Pojačane političke tenzije su smanjile domaću potražnju u prvoj polovini 2025.

Andreas Tudika, rezidentni predstavnik MMF-a, za „Dnevni avaz“: Vlasti se mogu suočiti s neočekivanim troškovima u pogledu otplate duga

<p>Iako nije mogao pomoći Sassuolu u osmom kolu Serije A protiv Rome zbog povrede zadobijene 9. oktobra u utakmici između Kipra i Bosne i Hercegovine, bh. stoper Tarik Muharemović je na drugi način, zaista prekrasan, na sebe skrenuo pažnju.</p><p>Naime, Muharemović je ugostio bosanskohercegovačke paraplivače Ismaila Barlova i Ismaila Zulfića, zajedno s njihovim trenerom Amelom Kapom. Nakon utakmice, sportisti su sišli na teren, pozdravili igrače i dobili dresove od svog kolege iz nogometa.</p><p>Muharemović je na Instagramu podijelio utiske:</p><p>"Hvala od srca Anelu Džankoviću, treneru Amelu Kapi, Ismailu Barlovu i Ismailu Zulfiću na pozivu da pogledam film i provedem vrijeme s vama. Vaša energija, snaga i priča su nešto posebno, ponosan sam što sam imao priliku biti dio ove priče."</p><p>Ovaj gest pokazuje da, i kada nije u mogućnosti igrati, Tarik Muharemović ostaje inspiracija i podrška bh. sportistima, potvrđujući da pravi heroji ponekad djeluju i izvan stadiona.</p>

I kad nije u mogućnosti da igra, ostaje inspiracija i podrška bh. sportistima

Tarik Muharemović: Pokazao srce i van terena

<p>Dok je ne tako davno jesen u brojnim domaćinstvima BiH mirisala na pečene paprike, turšije, razne džemove, dotle sve više kuhinja ostaje bez tih tradicionalnih mirisa. Jednostavno, cijene voća i povrća su takve da za pravljenje domaće zimnice nema računice. Paprika, paradajz, kupus, šljive i brojno drugo voće i povrće koje se, tradicionalno, koristi za pripremu zimnice ima takve cijene, kao da dolazi iz egzotičnih krajeva.</p><p>I, dok u tome ima, donekle, istine, jer, bijeli luk stiže iz Kine, kruške iz Italije, paradajz iz Turske, krompir ko zna odakle sve ne, poljoprivrednici koji prodaju na pijacama su prisiljeni cijenama višim nego u tržnim centrima, koji, opet, daju prednost uvoznoj robi sumnjivog kvaliteta, barem preživjeti.</p><p>U kakvom je stanju poljoprivredna proizvodnja u našoj državi govori činjenica da je u BiH tokom prvih šest mjeseci uvezeno voća i povrća u vrijednosti od gotovo 260 miliona KM! I tako domaćim poljoprivrednicima u stalnoj borbi s nedovoljnim poticajima, vremenskim nepogodama ne preostaje ništa drugo nego podići cijene.</p><p>Njih se, jasno, u toj situaciji proglašava pohlepnim, ali država ništa ne čini da zaštiti vlastitu proizvodnju, odnosno, njen opstanak. U toj stalnoj igri, gdje se trud i znoj poljoprivrednika ne cijeni, gdje oni posustaju pred povrćem i voćem iz uvoza i gdje taj lanac diktira pravila, najviše gube građani.</p><p>Ali, kad zemlja bogata njivama, suncem i vodom, kao i onima koji žele raditi i proizvoditi, samo da ima više sluha i brige, ne može do vlastite zimnice, onda nije problem ni u poljoprivrednicima ni građanima, već u politici koja je ih je sve zaboravila.</p>

Domaćim poljoprivrednicima u stalnoj borbi ne preostaje ništa drugo nego podići cijene

Zimnica iz tuđine

<p>U stravičnoj saobraćajnoj nesreći koja se danas u poslijepodnevnim satima dogodila na lokalitetu Carski Vinograd, na putu Mostar - Nevesinje, smrtno je stradao bračni par iz Nevesinja, potvrdio je za portal "Avaza" dežurni kantonalni tužilac koji je rukovodio uviđajem.</p>

Stravična nesreća na putu Mostar-Nevesinje: Poginule dvije osobe, saobraćaj u potpunosti obustavljen

<p>Supružnici B. S.i M. S. su poginuli na licu mjesta, a nalazili su se u automobilu Golf.</p><p>Oni su se pod još neutvrđenim okolnostima direktno sudarili s automobilom Renault u kojem su se nalazile tri djevojke iz Širokog Brijega.</p><p>Suvozačica je zadobila teške tjelesne povrede, a sve tri su hospitalizirane u Kantonalnoj bolnici "Dr. Safet Mujić" u Mostaru.</p><p>Prema naredbi tužioca, sutra će biti obavljena obdukcija tijela stradalih supružnika, a vozila su radi vještačenja prevezena u krug PU Mostar.</p><p>Također, naložena su sva druga neophodna vještačenja te mjere i rad je a ciljem utvrđivanja svih okolnosti ove tragične nesreće.</p>

Supružnici B. S.i M. S. su poginuli na licu mjesta, a nalazili su se u automobilu Golf

Detalji jezive nesreće kod Mostara: Stradao bračni par iz Nevesinja

<p>Nakon Švedske, Švicarske, Japana i Njemačke, proces deminiranja u BiH napušta i Norveška! Nakon gotovo 30 godina učešća u brojnim projektima deminiranja u našoj zemlji, jedna od najznačajnijih međunarodnih organizacija, Norveška narodna pomoć (Norwegian People's Aid - NPA), povlači se iz BiH.</p><p>Ovu zabrinjavajuću informaciju za „Dnevni avaz“ potvrdio je Enis Horozović, direktor Centra za uklanjanje mina u BiH (BHMAC), kazavši da NPA ostaje u BiH praktično do kraja godine i da je njihova odluka o tome konačna.</p><h2>160 milijardi</h2><p>- Iz procesa deminiranja isključili su tri zemlje, a među njima je, nažalost, Bosna i Hercegovina. U fokusu je sada Ukrajina, gdje će deminiranje, kako se to procjenjuje, koštati oko 160 milijardi eura – kazao nam je Horozović.</p>

<p>Odluku o prekidu aktivnosti u BiH predstavnici NPA su im, rekao nam je, saopćili na sastanku sredinom mjeseca.</p><p>- Imali smo uvjeravanja da će Norveška ostati sve dok BiH ne riješi problem mina, međutim očito je da redukuju ta sredstva. NPA ima projekte deminiranja na Majevici i, nažalost, to se neće riješiti do planiranog roka, aprila naredne godine. Činjenica je da se donatori sve više povlače, zapravo ostaju još SAD na većim projektima, a do kada, ne znamo. Također, na nekim manjim projektima je ostala Češka. Na kraju ćemo ostati samo s našim Oružanim snagama i civilnim zaštitama – nije krio zabrinutost Horozović.</p><h2>Komercijalne organizacije</h2><p>Naglasio je da je pokrenuo inicijativu preko Ministarstva civilnih poslova BiH o tome da naše institucije iz svojih budžeta izdvajaju novac za deminiranje kako bi domaće komercijalne organizacije imale siguran priliv sredstava, a za što, naveo je, ima podršku ministrice Dubravke Bošnjak.</p><p>- Trenutno, svi budžeti skupa u BiH imaju 20 milijardi maraka, pa kada bi samo jedan promil izdvajali to bi bilo sasvim dovoljno da do 2034. godine završimo kompletno deminiranje bez većih problema i bez učešća donatora. Za 2026. i 2027. godinu imamo dovoljno sredstava za deminiranje u okviru dva velika projekta Evropske unije i Svjetske banke u ukupnom iznosu od 18 miliona eura, ali nakon 2027. godine, svi veliki, ozbiljniji projekti će biti upitni – istakao je direktor BHMAC-a.</p><h2>Pod minama još 750 kvadratnih kilometara</h2><p>Horozović je podvukao kako će povlačenje NPA zasigurno negativno utjecati na proces deminiranja u BiH.</p><p>- Bit će usporen. To je sigurno. Prema našoj bazi preostalo je još 750 kvadratnih kilometara u BiH očistiti i to ćemo morati konkretnim učešćem naših institucija – naveo je on.</p>

Jedna od najznačajnijih organizacija NPA naglo se povlači

Proces deminiranja u našoj zemlji ozbiljno ugrožen: Donatori, jedan za drugim, napuštaju BiH

<p>Na pijacama širom BiH ovih dana je bogata ponuda voća i povrća. Na tezgama dominira ono tipično za jesen i za pripremu zimnice. Sudeći po cijenama domaćice ove sezone nemaju računicu da prave zimnicu. Uprkos tradiciji, cijene krastavaca, kupusa, „rog“ paprike, bez koje je nezamisliv ajvar, ali i mrkve, karfiola, šljiva, dunja te ostalog povrća i voća odbijaju kupce.</p><p>Iako cijene variraju od grada do grada, svi oni koji će se posvetiti pravljenju zimnice ove godine će pripremiti i dublje novčanike. Paprike za ajvar, popularne „roge“ su između 3 i 4 KM, koliko im je jučer bila cijena na mostarskoj Tržnici. Domaće paprike „babure“ su i skuplje i dostižu cijenu i do 6 KM.</p><h2>30 kg paprika</h2><p>Kilogram mrkve je od 3 do 3,5 KM, karfiol je 4 KM, luk 3 KM, patlidžani su 3 KM, a „mohuna“, odnosno, boranija je 6 KM. Najjeftiniji bijeli luk je 10 KM po kilogramu. Za 20-tak tegli ajvara potrebno je blizu 30 kilograma paprika „roga“, 12 kilograma patlidžana i više od tri litra ulja. U ajvar se dodaju bijeli luk, slatke ili ljute papričice, pa će domaćice samo za namirnice izdvojiti najmanje 200 KM.</p>

<p>Ilija Rajič prodaje domaći ajvar. Kilogram ajvara koji pravi od svog povrća prodaje po cijeni od 15 KM i to mu je, rekao nam je, isplativo.</p><p>- Sve što napravim, prodam. Rijetko ko se danas odlučuje da pravi ajvar. Nije to baš jednostavno. Oni koji cijene domaće, kupit će, a mlađi više nemaju ni vremena ni živaca za to – ispričao je Rajič za „Avaz“.</p><h2>Kiseli kupus</h2><p>Janja Čondić, trgovkinja na pijaci, godinama prodaje kiseli kupus. Proces pripreme, kazala nam je, nije jednostavan.</p><p>- To se meni isplati, imam stalne kupce i sve što ukiselim zaista prodam. Ajvar ne pravim ni za svoje potrebe, to je daleko skuplje i zahtijeva trud i vrijeme. Inače, žene se sve teže odlučuju praviti zimnicu – kazala nam je Čondrić.</p>

<p>Domaći kupus koji se prodaje „vrećom“ košta 1,5 KM po kilogramu. S druge strane, kilogram šljiva košta od 3 do 5 KM, šipak, odnosno nar je od 3 do 3,5 KM, a suhe smokve 20 KM po kilogramu. Kilogram dunja je 4 KM.</p><h2>Uvozno u tržnim centrima</h2><p>Redžo Omerbašić, ekonomista i predsjednik Udruženja potrošača Posavskog kantona, ukazuje na to da su cijene na pijaci više nego u bilo kojem tržnom centru.</p><p>- U tržnim centrima se prodaje najviše uvozno voće i povrće, a domaća proizvodnja je zbog niza faktora skuplja ove godine. Kalkulacija je da se, zbog visokih cijena, u domaćinstvu ne isplati praviti ajvar niti kiseliti paprike. To govorim kao neko ko se svojevremeno bavio preradom voća i povrća – rekao je Omerbašić za „Dnevni avaz“.</p>

Rijetko ko se danas odlučuje da pravi ajvar, kaže Rajič

Na Tržnici jučer: Paprike skupe, tegla ajvara 15 KM

Na pijacama bogata ponuda, ali povrće i voće za mnoge skupo:  Do domaće zimnice uz dublji novčanik

<p>Šef Kluba SDP BiH u Predstavničkom domu Državnog parlamenta Saša Magazinović u razgovoru za „Dnevni avaz“ kaže kako je nezahvalno prognozirati hoće li biti političke volje i snage da se budžet usvoji. Novi pokušaj usvajanja ovogodišnjeg budžeta planiran je za 30. oktobar.</p><p>- Od samog početka je jasno da onaj u čijim je rukama moć za usvajanje budžeta, a to je ministar finansija Srđan Amidžić ne želi da budžet bude usvojen. Jer, kako drugačije objasniti činjenicu da, nakon što je riješen slučaj „Vijadukt“ i isplaćen novac, razmatran budžet u kojem je on predvidio sredstva za „Vijadukt“. Dakle, trebamo razdvojiti ono što dolazi kao poruka kroz medije - da, ja jesam za budžet, ja jesam za Evropsku uniju – od onoga kako se ljudi stvarno ponašaju – kaže nam Magazinović.</p><h2>Koalicija ne postoji  </h2><p>Navodi kako kod SDP-a i niza drugih stranaka postoji želja da budžet bude usvojen i u vezi s čim, kaže, povlače neke poteze, ali, kako iznosi, nije siguran da svi misle i govore isto.</p><p>- Vladajuća koalicija na državnom nivou ne postoji od trenutka kada je vrlo jasno rečeno da, što se nas tiče, SNSD više nije sagovornik. Ali, postoje razgovori s parlamentarnim strankama iz entiteta RS i u toku ove sedmice će također biti razgovora i na ovu i na druge teme. Jer, stvari su se pomaknule u dogovorima sa onima koji jesu za Evropsku uniju i koji su to dokazali svojim glasanjem. Podsjetit ću da posljednja dva zakona ne bi mogla biti usvojena da nije bilo opozicije iz Republike Srpske, a onda se SNSD tu uključio kada su vidjeli da su prilično nebitni u tom procesu – objašnjava Magazinović.</p><p>U vezi s nesuglasicama i previranjima kako oko imena glavnog pregovarača sa Evropskom unijom, tako i oko same procedure izbora, Magazinović iznosi kako ni na jednom mjestu nema precizno napisane rečenice o tome kako se bira glavni pregovarač te da u vezi s tim ima različitih stavova.</p><h2>Glavni pregovarač </h2><p>U političkom smislu važno je, govori, reći da će, ako ovaj proces vodi Vijeće ministara, glavni pregovarač biti iz SNSD-a, imajući u vidu na odlučujući glas ministara iz SNSD-a, a imajući opet u vidu, kako ističe, da predsjedavajuća Vijeća ministara ne želi dopuniti Vijeće ministara nedostajućim ministrom sigurnosti.</p><p>- Ako se taj proces odvija u Predsjedništvu, jasno je da se bez glasa Željke Cvijanović taj proces ne može završiti, odnosno da će završiti tako da SNSD ima glavnog pregovarača. Zbog toga je Željka Cvijanović pomalo nervozno reagovala na moj istup gdje tvrdim da je jedina opcija gdje SNSD ne može imati utjecaj na izbor glavnog pregovarača Predstavnički dom Parlamenta BiH – zaključuje Magazinović.</p><h2>Nije logično</h2><p>- Nelogično mi je da neko ko apsolutno nije evropski orijentisan, u političkom smislu, kao politička stranka, bude na čelu jednog tako važnog procesa. Dakle, više ne govorim o imenima, već o političkom opredjeljenju – kaže Magazinović.</p>

Emir Karić: Odabrao BiH

Dr. Milenko Bevanda, ministar zdravstva HNK, za „Dnevni avaz“: Imamo više od 300 miliona KM duga

Zastrašujući demografski podaci: BiH od popisa izgubila više od 400.000 stanovnika!

Drama u Mostaru: Muškarac nakon verbalne prepirke pucao iz plinskog pištolja, reagovala policija

Kajtaz: Američka administracija je isuviše ozbiljna da bi se isključivo bavila Dodikom

Prema podacima Centralne banke BiH: Bh. dijaspora za pola godine poslala 2,7 milijardi maraka

Zdravstveni radnici u HNK ponovo na ulicama Mostara: Ozbiljno pristupiti rješavanju našeg zahtjeva

U nastavku suđenja Đenanu Đozliću svjedočili otac i brat Ines Žmiro: Spasila mu je život

Zdravstveni radnici u Hercegovini ne odustaju od svojih prava: Vlada HNK poziva medicinare za pregovarački sto, oni izlaze na ulicu

Andreas Tudika, rezidentni predstavnik MMF-a, za „Dnevni avaz“: Vlasti se mogu suočiti s neočekivanim troškovima u pogledu otplate duga

Tarik Muharemović: Pokazao srce i van terena

Zimnica iz tuđine

Detalji jezive nesreće kod Mostara: Stradao bračni par iz Nevesinja

Proces deminiranja u našoj zemlji ozbiljno ugrožen: Donatori, jedan za drugim, napuštaju BiH

Na pijacama bogata ponuda, ali povrće i voće za mnoge skupo: Do domaće zimnice uz dublji novčanik

Saša Magazinović za "Avaz": Samo na jednom mjestu SNSD ne može imati utjecaj na izbor glavnog pregovarača

Emir Karić: Odabrao BiH

Dr. Milenko Bevanda, ministar zdravstva HNK, za „Dnevni avaz“: Imamo više od 300 miliona KM duga

Zastrašujući demografski podaci: BiH od popisa izgubila više od 400.000 stanovnika!

Drama u Mostaru: Muškarac nakon verbalne prepirke pucao iz plinskog pištolja, reagovala policija

Kajtaz: Američka administracija je isuviše ozbiljna da bi se isključivo bavila Dodikom

Prema podacima Centralne banke BiH: Bh. dijaspora za pola godine poslala 2,7 milijardi maraka

Zdravstveni radnici u HNK ponovo na ulicama Mostara: Ozbiljno pristupiti rješavanju našeg zahtjeva

U nastavku suđenja Đenanu Đozliću svjedočili otac i brat Ines Žmiro: Spasila mu je život

Zdravstveni radnici u Hercegovini ne odustaju od svojih prava: Vlada HNK poziva medicinare za pregovarački sto, oni izlaze na ulicu

Andreas Tudika, rezidentni predstavnik MMF-a, za „Dnevni avaz“: Vlasti se mogu suočiti s neočekivanim troškovima u pogledu otplate duga

Tarik Muharemović: Pokazao srce i van terena

Zimnica iz tuđine

Detalji jezive nesreće kod Mostara: Stradao bračni par iz Nevesinja

Proces deminiranja u našoj zemlji ozbiljno ugrožen: Donatori, jedan za drugim, napuštaju BiH

Na pijacama bogata ponuda, ali povrće i voće za mnoge skupo: Do domaće zimnice uz dublji novčanik

Saša Magazinović za "Avaz": Samo na jednom mjestu SNSD ne može imati utjecaj na izbor glavnog pregovarača