<p>Baš kao i u cijeloj Evropi, gdje je za prvih osam mjeseci ove godine smanjen priliv migranata i gdje je nezakonito ušlo 112.000 osoba, što je za 21 posto manje nego lani, slična je situacija i u BiH. Potvrdio je to u razgovoru za „Dnevni avaz“ Žarko Laketa, direktor Službe za poslove sa strancima, ističući da je priliv migranata u odnosu na prošlu godinu znatno manji.</p>

<p>- To nam pokazuju brojke, jer, prema trenutnom stanju, u našim privremeno-prihvatnim centrima kojima upravljamo su 852 migranta. U kampovima na području Unsko-sanskog kantona su 263 migranta, a 589 na području Kantona Sarajevo. Od toga, u Blažuju ih je trenutno 450, a u Ušivku 139. Međutim, kada govorimo o ovim brojkama, one ne smiju da nas zavaraju, jer generalno situacija u Evropi zbog promjene određenih politika o pitanju migracija, ali i gobalna svjetska politika ukazuje na to da u narednom periodu može doći do priliva migranata - govori nam Laketa.</p><h2>Određeni pomak</h2><p>Ukazuje da cjelokupnu situaciju pomno prate sve nadležne institucije u BiH, ali, kako kaže, dobro je da su susjedne zemlje, Srbija i Crna Gora, napravile određeni pomak o pitanju ulaska migranata u njihove države, pa se samim tim, naglašava, smanjio i priliv migranata na našu granicu.</p><p>Iznosi i kako je Granična policija BiH suočena s izazovima, budući da ipak jedan dio migranata pređe granicu i uđe u Evropsku uniju, odnosno Hrvatsku, jer, kako ističe, BiH je i dalje aktivna ruta zapadnog Balkana.</p><p>- Vjerovatno će ta ruta i dalje biti aktivna, ali ipak određena politička dešavanja u promjeni politike Evropske unije prema migrantima pooštrila su mjere samog regulisanja njihovog statusa u zemljama EU. Međutim, vrlo bitno za BiH jeste da su sve službe, odnosno Granična policija i druge agencije pojačale aktivnosti i dale rezultate bez obzira na uslove koji ne idu u prilog migrantima kada je u pitanju EU - priča Laketa.</p><p>Podsjeća da je Vijeće ministara BiH formiralo radnu grupu čija je zadaća izrada Prijedloga plana tranzicije u upravljanju migracijama i čiji je on predsjednik. Kaže da će u narednih 15-ak dana taj posao biti završen i Prijedlog će biti predat Ministarstvu sigurnosti BiH, odnosno Vijeću ministara BiH.</p><p>- U toj radnoj grupi su predstavnici državnih ministarstava - bezbjednosti, finansija, za ljudska prava i izbjeglice, civilnih poslova, dakle, svi su iz svoje nadležnosti uključeni u taj sistem upravljanja migracijama unutar BiH, i to je obaveza koju smo preuzeli. Vijeće ministara BiH će donijeti konačnu odluku o konačnom preuzimanju upravljanja migracijama u BiH, a također, Evropska unija neće odustati od finansiranja. Vjerujem da će to funkcionisati u punom kapacitetu, odnosno da ćemo preuzeti migracije i upravljati njima uz pomoć Evropske unije - zaključuje Laketa.</p><p>Evropska unija je od 2018. godine osigurala gotovo 150 miliona eura Bosni i Hercegovini za upravljanje migracijama, uključujući podršku prihvatnim centrima i osnovnim uslugama. Sredstva, u saradnji s IOM-om, UNHCR-om i UNICEF-om, pokrivaju smještaj, zdravstvenu zaštitu, hranu, zaštitu ranjivih grupa te jačanje administrativnih kapaciteta.</p><h2>Humanitarna pomoć</h2><p>Stručnjak za sigurnosna pitanja i povjerenik za pitanja migranata Vlade Kantona Sarajevo Safet Mušić kaže da su ta sredstva korištena za finansiranje i upravljanje privremenim prihvatnim centrima, jačanje kapaciteta državnih institucija poput Službe za poslove sa strancima i Granične policije, te za pružanje humanitarne pomoći migrantima. Mušić, također, navodi da, iako i dalje postoji određeni pritisak na granice, on je znatno manji u poređenju s ranijim godinama.</p><p>- U Unsko-sanskom kantonu ostao je aktivan samo Prihvatni centar Lipa, kojim prema planu tranzicije treba da upravlja Služba za poslove sa strancima BiH u saradnji s lokalnim vlastima. U Kantonu Sarajevo još su aktivna dva privremena prihvatna centra, što ukazuje na neravnomjerno raspoređen teret migracione krize unutar zemlje. Tokom ove godine u KS je uglavnom bio veći broj migranata nego u USK, te je zabilježeno i više policijskih akcija u kojima je učestvovao MUP KS u saradnji s ostalim nadležnim institucijama s ciljem uvođenja reda u PPC, kao i s ciljem očuvanja sigurnog okruženja. Govoreći o reakciji nadležnih službi na sigurnosne izazove, Mušić iznosi da se, uglavnom, radi o oslanjanju na državne institucije koje su pojačale kontrolu granica i kapacitete za upravljanje migracionim tokovima.</p><p>- Međutim, često su lokalni nivoi vlasti bili zaobiđeni u planiranju upravljanja migracijama u ranijim fazama — centri su postavljani bez dovoljno uključivanja lokalnih vlasti, zajednica, bez jasnih mehanizama podrške lokalnim službama. To je dovelo do toga da je samo jedan dio države, prije svega USK i KS, nosio najveći teret krize, dok su drugi dijelovi ostali manje pogođeni i manje uključeni - govori ovaj stručnjak.</p>

<p>Podvlači da se migrantska kriza danas tretira organizovanije nego u ranijem periodu, a vidljiv je, navodi, određeni napredak u institucionalnom pristupu.</p><p>- Postoji veće uključivanje državnih organa u upravljanje centrima, bolja koordinacija s međunarodnim organizacijama i više pažnje prema ranjivim grupama. Proces preuzimanja odgovornosti od domaćih institucija ide postepeno, ali su još prisutne ozbiljne prepreke, posebno na lokalnom nivou i u domenu dugoročne održivosti. Bosna i Hercegovina jeste napravila korake ka samostalnom upravljanju migracijama, ali još nije spremna da u potpunosti preuzme sve aspekte bez podrške međunarodnih partnera. Nedostaju finansijska stabilnost, kadrovska pokrivenost i institucionalna ujednačenost među različitim nivoima vlasti. Potrebno je dodatno jačanje lokalnih kapaciteta, bolja koordinacija i osiguranje da se svi dijelovi države ravnomjerno uključe u sistem upravljanja migracijama kako bi BiH mogla samostalno i efikasno odgovarati na buduće izazove - zaključuje Mušić u razgovoru za „Avaz“.</p><h2>Svedruštveni pristup</h2><p>- IOM će promovisati svedruštveni pristup upravljanju migracijama tako što će uključiti, ne samo institucije i lokalne vlasti, već i civilno društvo, lokalne zajednice, migrante, organizacije dijaspore, akademsku zajednicu, medije i privatni sektor. Osim što promoviše učešće i uključivo upravljanje migracijama, cilj ovog pristupa je da poveća pristup javnosti balansiranim informacijama i da promoviše konstruktivni dijalog o nizu tema vezanih za pomirenje, različitost, uključivost, mobilnost, razvoj i migracije. IOM će, između ostalog, proširiti svoju podršku za inicijative koje jačaju socijalnu koheziju i zajednicama koje su domaćini migrantima koje povećavaju interakciju između migranata i lokalnog stanovništva - navedeno je u strateškom dokumentu IOM-a.</p>

Proces preuzimanja odgovornosti od domaćih institucija ide postepeno, ali su još prisutne ozbiljne prepreke, kaže Mušić

U gotovo cijeloj Evropi, pa tako i u našoj zemlji, smanjen priliv migranata: BiH na putu potpunog upravljanja migracijama uz pomoć EU

<p>Predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) Bosne i Hercegovine Sanin Bogunić potvrdio je u razgovoru za „Dnevni avaz“ da će protiv svih sudija i tužilaca u BiH koji nisu ove godine dostavili svoje imovinske kartone najvišem pravosudnom tijelu biti podnesene prijave disciplinskim tužiocima.</p><p>Rok za prijavu imovine sudija i tužilaca u BiH, što je ključna aktivnost u okviru novog, detaljnog sistema koji implementira VSTV, istekao je 9. septembra. Premda je većina nosilaca pravosudnih funkcija u BiH podnijela svoj izvještaj imovini, 60-ak sudija i tužilaca to nije učinilo. Bogunić je naglasio da nepostupanje po nalozima i uputstvima Vijeća može predstavljati obilježja disciplinskog prekršaja koji je jasno propisan zakonom.</p><h2>Ozbiljnost prekršaja</h2><p>- Sada će Ured disciplinskog tužioca cijeniti ko je za procesuiranje, a ko nije. Oni će tražiti izjašnjenja i potom odlučiti da li će pokrenuti disciplinski postupak, a sve će zavisiti od težine, odnosno ozbiljnosti prekršaja te od umišljaja ili nehata samog izvršioca - kazao nam je Bogunić.</p><p>U BiH ima gotovo 1.500 nosilaca pravosudnih funkcija, a njihov broj varira, budući da na gotovo svakoj sjednici VSTV-a budu donesene odluke o tome da za njih od sedam do 10 prestaje mandat. To je, najčešće, iz razloga, kako je naveo Bogunić, odlaska u penziju.</p><p>- U ovom trenutku imamo negdje oko 1.427 nosilaca pravosudnih funkcija koji su prijavili imovinu. U međuvremenu je jedan dio njih otišao u penziju, ali su dužni po zakonu, odnosno izmjenama i dopunama Zakona o VSTV-u, koji je usvojen 2023. godine, dostaviti svoje imovinske kartone. Dakle, i ti ljudi su inkorporirani u taj proces i ponavljam broj od njih 60-ak je onaj kojim u ovom trenutku raspolažemo - kazao je Bogunić.</p><h2>Disciplinske prijave </h2><p>Dodao je da Odjel za provođenje postupka po izvještajima ima svoje prioritete.</p><p>- To su članovi Vijeća i prvo se, uslovno rečeno, provjerava stanje disbalansa, odnosno pozitivnog i negativnog u imovini svakog nosioca. Dakle, po prioritetima se provjeravaju nosioci pravosudnih funkcija i ako se utvrdi disbalans, također, ići će se prema disiplinskoj prijavi i prema procesuiranju - naglasio je Bogunić.</p><p>Osvrnuvši se na novi Zakon o VSTV-u, Bogunić je podsjetio da je formirana radna grupa za usaglašavanje teksta, s obzirom na to da je Vijeće kandidiralo 40 amandmana koje je neophodno usvojiti kako bi zakon bio provodiv u praksi.</p><p>- Ta grupa prilično dobro radi i nadam se da ćemo u konačnici imati znatno poboljšanu verziju tog zakona - naveo je Bogunić.</p><h2>Predmeti ratnih zločina</h2><p>Nadzorni organ za praćenje provođenja Revidirane državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina zatražio je da rok bude produžen za još tri godine. Bogunić je svjestan da je tematika predmeta raznih zločina nešto što i nakon toliko godina opterećuje ovo društvo. Ipak, ukazao je na to da je Nadzorno tijelo tek nedavno otpočelo svoj rad u punom kapacitetu.</p><p>- S druge strane, mislim da je ipak pohvalno da je produžen rok. Jer, da nemamo strategije, da nemamo rokova, onda ne bismo imali, da tako kažem, usmjeravajućeg mehanizma za što brže procesuiranje tih predmeta - iznio je on.</p>

Sve će zavisiti od težine, odnosno ozbiljnosti prekršaja te od umišljaja ili nehata samog izvršioca, kaže Bogunić

Predsjednik VSTV-a Sanin Bogunić za „Dnevni avaz“: Protiv više od 50 sudija i tužilaca bit će podnesene disciplinske i prekršajne prijave

<p>Bosna i Hercegovina je i dalje zemlja porijekla, tranzita i krajnje destinacije za žrtve trgovine ljudima. Potvrdila je to za „Dnevni avaz“ Stanislava Tanić, šefica Odsjeka za borbu protiv trgovine ljudima u Ministarstvu sigurnosti BiH, povodom Evropskog dana trgovine ljudima koji se obilježava 18. oktobra. Prema njenim riječima, tokom prošle godine identifikovano je 37 potencijalih žrtava trgovine ljudima, dok je za prvih devet mjeseci ta brojka još viša.</p><h2>Negativan trend </h2><p>- Riječ je o 50 žrtava trgovine ljudima, a od tog broja je, čak, 41 osoba maloljetna, što je 82 posto, što znači da se taj negativan trend prema kojem u godišnjoj statistici djeca čine 50 posto, nažalost, nastavlja - kazala nam je Tanić.</p>

<p>Naglasila je da se od prošle godine pojavljuje svojevrsni preokret u statistikama, budući da su do sada među žrtavama trgovine ljudima dominirali državljani BiH.</p><h2>Porast stranaca</h2><p>- Prošle godine smo imali povećanje broja identifikovanih stranaca i taj trend je nastavljen i ove godine. Činjenica je, dakle, da i dalje dominiraju domaće žrtve, ali uglavnom je zabilježen porast stranaca u ukupnom broju - navela je Tanić.</p><p>Ukazala je da su žrtve trgovine ljudima podjednako i muškarci i žene. Osvrnuvši se na oblike eksploatisanja, Tanić je kazala da je i dalje najdominantnije prinudno prosjačenje, zatim seksualna eksploatacija, ali i, nažalost, rani ugovoreni dječiji brakovi kojima su podložni i dječaci i djevojčice.</p><h2>Dječiji brakovi</h2><p>Kada je riječ o ugovorenim dječijim brakovima, Tanić je podsjetila na to da je BiH ratifikovala i potpisala brojne evropske konvencije.</p><p>- Neprihvatljivo je da nam u današnjoj vladavini zakona i regulisanim propisima, nečija tradicija ili običajno pravo budu iznad zakona i svih tih konvencija - podvukla je Tanić.</p>

Najdominantnije je prinudno prosjačenje, zatim seksualna eksploatacija, kao i ugovoreni dječiji brakovi, navela Tanić

BiH i dalje zemlja porijekla, tranzita i krajnja destinacija: U devet mjeseci 41 žrtva trgovine ljudima, svi maloljetni

<p>U vremenu kada je mnogima teško doći do posla, a još teže osobama s invaliditetom i kada se zna da je diskriminacija o tom pitanju gotovo vječiti problem u ovoj državi, direktor UKC-a RS Vlado Đajić nam je pokazao kako inkluzija ne smije biti izuzetak, već standard.</p><p>Prije dvije godine svoje mjesto u kolektivu te zdravstvene ustanove pronašao je mladić Haris Eminović koji se od rođenja bori s artrogripozom, zbog koje je prošao 13 operacija. Zahvaljujući upravo Đajiću, Eminović je u UKC-u RS zaposlen kao laboratorijsko-sanitarni tehničar.</p><p>Đajićev čin nije bio vođen sažaljenjem, već iskrenim uvjerenjem da svi imaju pravo na dostojanstven rad i poštovanje. Osim što je sjajan tehničar, mladi Eminović je i odličan sportista.</p><p>Zaigravši s njim revijalni stonoteniski meč, Đajić je pokazao koliko cijeni i poštuje mladog Eminovića, poželjevši mu sreću i uspjeh, javno ga pohvalivši, a svima nama je održao lekciju koliko jedna pojedinačna odluka može imati društvene odjeke i kako se, zapravo, ruše predrasude, ali i otvaraju vrata jednako svima.</p>

Harisu Eminoviću, mladiću s artrogripozom, omogućio zaposlenje

Vlado Đajić: Direktor humanista

<p>Zbog postojanja osnova sumnje da su počinili krivična djela „Navođenje na prostituciju“ iz člana 210. KZ F BiH, „Bludne radnje“ iz člana 208. KZ FBiH na štetu šesnaestogodišnjakinje i „Neovlaštena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga“ iz člana 238. KZ F BiH danas su, kako portal "Avaza" saznaje, uhapšeni R.R. (48) i R.R. (59) iz Čapljine.</p><p>Kako je rečeno iz MUP-a Hercegovačko-neretvanskog kantona, policijski službenici PU Čapljina, Odjela kriminalističke policije, Policijske stanice za sigurnost prometa i Policijske stanice Čapljina i Policijske stanice Neum su pod  nadzorom Kantonalnog  tužilaštva Hercegovačko-neretvanskog kantona,  postupajući po pismenoj naredbi Općinskog suda u Čapljini, izvršili su pretrese na više lokacija na području Grada Čapljine.</p><p> Uz hapšenje te dvije osobe, prilikom pretresa privremeno je oduzeto više komada vatrenog oružja, a radi se o pištolju i četiri puške za koje nije posjedovana potrebna dokumentacija, kao i neodređena količina zeljaste tvari koja svojim izgledom asocira na opojnu drogu marihuanu, te jedan mobilni telefon marke Samsung.</p><p>- Nad navedenim osobama provodi se kriminalistička obrada u službenim prostorijama Odjela kriminalističke policije PU Čapljina, pod nadzorom nadležnog tužioca  Tužilaštva HNK - naveli su iz MUP-a HNK.</p>

Policija pronašla oružje i drogu prilikom pretresa

Uhapšena dva Čapljinca: 16-godišnjakinju navodili na prostituciju

<p>Vijest o tome da je BiH, nakon 14 godina zastoja, napravila značajan korak naprijed podnošenjem pisma namjere Eurotransplantu, čime je obilježen službeni početak procesa pridruživanja naše zemlje prestižnoj evropskoj mreži za razmjenu organa, ulila je nadu brojnim građanima. </p><p>Ministarstvo civilnih poslova BiH, na čijem je čelu Dubravka Bošnjak, napravilo je prve institucionalne korake prošle godine, kada su uputili pismo namjere Eurotransplantu i time službeno iskazali namjeru da se BiH pridruži ovoj važnoj međunarodnoj mreži.</p>

<p>U ovoj sedmici je BiH obilježila i Evropski dan doniranja organa, a upravo Bošnjak u intervjuu za „Dnevni avaz“ govori o ispunjavanju uvjeta za članstvo u Eurotransplantu, sistemu donorstva te o EU projektima.</p><h2>Direktni sporazumi</h2><p><b>Gdje su, prema Vašem mišljenju, najveći izazovi za članstvo u Eurotransplantu?</b></p><p>- Moram reći da je naš cilj općenito jačanje transplantacijske medicine u našoj zemlji i to je nešto što nas zapravo vodi ka Eurotransplantu. Stoga, s rukovodstvom Eurotransplanta ne razgovaramo samo o uvjetima ulaska, već i o mogućnostima otpočinjanja bilateralne suradnje sa zemljama članicama prije stjecanja punopravnog članstva, i to na način da otvorimo mogućnost da transplantacijski centri iz BiH potpisuju direktne sporazume s centrima u zemljama članicama na temelju kojih bi se omogućila razmjena znanja, iskustava, te u ograničenom kapacitetu i eventualna razmjena organa. Ovakav vid suradnje moguć je samo uz suglasnost Eurotransplanta koji nam je zbog blizine i jezika, preporučio Republiku Hrvatsku i Republiku Sloveniju, ali u principu nemamo ograničenja. Hrvatska je trenutno jedna od vodećih zemalja kada je u pitanju transplantacija i mi smo već kroz ministarske razgovore dogovorili edukaciju, suradnju, podršku i posjet hrvatskih stručnjaka BiH. Također, naši bolnički centri odavno surađuju s kolegama iz Slovenije i razmjenjuju iskustva u oblasti transplantacijske medicine. Kada govorimo o izazovima, moram reći da Eurotransplant traži visoko standardiziran i organiziran proces s jasno definiranim procedurama i vremenskim okvirima, odnosno standardiziran proces od prepoznavanja moždane smrti i eksplantacije do transplantacije.</p><p><b>Koji su ključni uvjeti koje je Eurotransplant postavio pred BiH?</b></p><p>- Potrebno je svakako ujednačiti zakonsku regulativu u BiH i uskladiti je s Direktivom 2010/53/EU i standardima Eurotransplanta. Dalje, potreban je jasan sustav upravljanja i koordinacije, akreditacija laboratorija, jedinstvene liste čekanja, zakonski definirana akreditacija transplantacijskih centara, sigurnost i zaštita podataka, prikupljanje i distribucija podataka nakon transplantacija s ciljem poboljšanja raspodjele organa za razmjenu organa s partnerskim zemljama u Eurotransplantu. Ali prije svega, uvjet Eurotransplanta je da se godišnje obavlja barem deset kadaveričnih transplantacija na milijun stanovnika.</p><h2>Zajedničko djelovanje</h2><p><b>Koliko je važna podrška vjerskih zajednica u svemu tome i koje će aktivnosti Ministarstvo civilnih poslova provoditi u narednom periodu s ciljem povećanja svijesti o doniranju organa?</b></p><p>- Nažalost, činjenica da je svijest o doniranju organa u BiH još na niskoj razini predstavlja značajnu prepreku za razvoj učinkovitog transplantacijskog sustava. U tom kontekstu, podrška vjerskih zajednica ima izuzetno važnu ulogu. Njihova jasna i nedvosmislena podrška doniranju organa može doprinijeti smanjenju predrasuda, strahova i pogrešnih uvjerenja koja često prate ovu temu. I upravo iz tog razloga sam sa svojim suradnicima u proteklom periodu održala sastanke s nadbiskupom Tomom Vukšićem i reisu-l-ulemom Huseinom Kavazovićem, koji su simbolično potpisali donorske kartice i tako poslali poruku da spašavanje života nije prijetnja vjeri već njeno najdublje ispunjenje. Ovom prigodom im se iskreno zahvaljujem na razumijevanju, potpori i spremnosti da svojim primjerom potaknu dijalog jer samo zajedničkim djelovanjem možemo graditi sustav u kojem će svaki život imati veću šansu.</p><h2>Možemo i moramo bolje</h2><p><b>Gdje su izazovi u EU programima?</b></p><p>- Moramo biti svjesni da, iako bilježimo značajan rast u svim programima, možemo i moramo bolje, i upravo Dan EU programa je bio prilika da se bolje povežemo, pronađemo partnere i stvorimo temelje za nove projekte. Svjesni smo i da su administrativni i operativni kapaciteti u mnogim institucijama i organizacijama ograničeni, što često predstavlja prepreku za uspješno prijavljivanje na kompleksne EU programe. Upravo je zato Ministarstvo civilnih poslova BiH u suradnji s domaćim partnerima pokrenulo niz aktivnosti usmjerenih na jačanje kapaciteta, uključujući informativne radionice, savjetovanja i redovite komunikacijske kanale za pitanja i pomoć u pripremi projekata.</p>

Uvjet Eurotransplanta je da se godišnje obavlja barem deset kadaveričnih transplantacija na milijun stanovnika

Bošnjak: Reis ef. Kavazović i nadbiskup Vukšić prepoznali važnost doniranja organa i potpisali donorske kartice

Dubravka Bošnjak, ministrica civilnih poslova BiH, za "Avaz": Velika je uloga vjerskih poglavara za spas života

<p>Henley Passport Index objavio je rang-listu kojom se mjeri potentnost pasoša u smislu slobode putovanja bez viza.&nbsp;</p><p>Tako na vrhu liste dominiraju tri azijska pasoša, Singapur, s bezviznim pristupom 193 destinacije širom svijeta, Južna Koreja, koja ima pristup od 190 destinacija i Japan sa 189.</p><h2>Hrvatski najmoćniji</h2><p>Sjedinjene Američke Države se više ne nalaze među 10 najboljih te su u najnovijoj rang-listi pale na 12. mjesto na kojem su izjednačene s Malezijom. Od susjednih zemalja najmoćniji pasoš ima Hrvatska, koja je na osmom mjestu zajedno s još nekoliko zemalja, dok se Srbija sa 37. pozicije popela na 36., a Crna Gora sa 46. na 43.</p><p>BiH je u odnosu na prošlu godinu napredovala na 47. mjesto u svijetu, s mogućnošću putovanja u 122 zemlje bez vize.</p><p>Ovaj pomak, kaže za „Dnevni avaz“ Almir Badnjević, direktor Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA) pokazuje da BiH ulazi u grupu 50 najpouzdanijih pasoša svijeta, čime se potvrđuje kvalitet i sigurnost našeg identifikacionog sistema, ali i međunarodno povjerenje u državu.</p>

<p>- Rang BiH na globalnoj listi pasoša, osim što potvrđuje mobilnost za naše građane, isto tako je i pokazatelj povjerenja drugih država u naše institucije, dokumente i sigurnosne standarde. Agencija IDDEEA kontinuirano jača tehnološku infrastrukturu i usklađuje sve procese s evropskim propisima i ICAO standardima. Naša biometrijska rješenja i digitalni identiteti već danas ispunjavaju najviše zahtjeve koji se primjenjuju u EU prostoru - kaže Badnjević.</p><h2>Tehnička sigurnost</h2><p>Ipak, kako naglašava, ključni faktor u stvaranju bezviznih režima i bilateralnih dogovora koji direktno utječu na rang BiH jeste aktivnost Ministarstva vanjskih poslova BiH, koje vodi međunarodne pregovore i zaključuje sporazume o putnim olakšicama.</p><p>- Zato je važno da tehnička sigurnost i međunarodna diplomatija djeluju sinhronizovano. Agencija IDDEEA gradi povjerenje kroz sigurnost i standarde dokumenata, dok Ministarstvo vanjskih poslova otvara vrata kroz bilateralne sporazume. Samo tako se stvara kredibilitet koji rezultira većom slobodom kretanja naših građana - podvlači on.</p><h2>Gornjih 20 posto</h2><p>- Prema podacima Henley &amp;amp; Partners, ispred BiH na listi su trenutno 34 evropske zemlje, od čega 26 članica Evropske unije, te 12 zemalja izvan evropskog kontinenta.&nbsp;</p>

<p>Time se BiH pozicionirala u gornjih 20 posto svjetskih pasoša, uz trend kontinuiranog napretka u posljednjih pet godina - navodi Badnjević.</p>


Ključni faktor u stvaranju bezviznih režima i bilateralnih dogovora koji direktno utječu na rang BiH jeste aktivnost MVP BiH

Nakon što je objavljen popis najmoćnijih pasoša: Pasoš BiH najlošiji u regionu

<p>Danas je Svjetski dan borbe protiv siromaštva. To je dan koji bi nas makar na trenutak trebao podsjetiti da siromaštvo u BiH nije nikakav apstraktan pojam. Štaviše, to je grozna stvarnost koja je prisutna na svakom pedlju BiH. A u kojoj mjeri, ne zna se.</p><p>Jer Agencija za statistiku BiH je posljednji put mjerila siromaštvo prije 10 godina. I tada je to učinjeno, ukazivali su stručnjaci, na naopak način. Izmjereno je relativno siromaštvo, a u toj zoni, izračun je pokazao da je 16,9 posto građana BiH. Međutim, istraživanja UN-a su pokazala da 17 posto stanovništva BiH živi u ekstremnom siromaštvu, dok je gotovo 700.000 građana na rubu siromaštva.</p><p>Poražavajući je podatak da u BiH, prema međunarodnim standardima, gotovo polovina djece živi u siromaštvu, baš kao i 80 posto penzionera. Premda nemamo zvanične, ažurirane podatke, a tako se, vjerovatno, našim vlastima lakše praviti da problem ne postoji, redovi pred više od 60 javnih kuhinja u BiH sve su duži, ali i raznovrsniji.</p><p>Jer na kazan više ne dolaze samo „socijalni slučajevi“ kako se to grubo naziva, već i radnici koji s „minimalcem“ ne mogu pregurati ni pola mjeseca, penzioneri, studenti, djeca. Pa, ne zaboravimo da imamo i javne kuhinje za bebe.</p>

Prema međunarodnim standardima, gotovo polovina djece živi u siromaštvu, baš kao i 80 posto penzionera

Paralelni svijet

<p>Jedna osoba je lakše povrijeđena u incidentu koji se danas dogodio u mostarskom naselju Panjevina, potvrđeno je za portal "Avaza" iz MUP-a Hercegovačko-neretvanskog kantona.</p><p>Kako nam je kazala Ilijana Miloš, glasnogovornica Uprave policije MUP-a HNK, Policijska stanica Mostar - Centar danas je u 12,05 sati zaprimila prijavu da je grupa od više osoba kamenjem gađala dvije osobe.</p><p>- Odmah po prijavi na lice mjesta su izašli pripadnici Policijske uprave Mostar i provode se sve mjere i radnje na identifikaciji i pronalasku počinitelja. Jedna napadnuta osoba je zatražila ljekarsku pomoć u Kantonalnoj bolnici "Dr. Safet Mujić" - kazala nam je Miloš.</p><p>Prema nezvaničnim informacijama, pod još neutvrđenim okolnostima napadnuti su radnici koji su bili angažovani na poslovima instalacije klima uređaja na jednom objektu. </p><p>Njih je, dok su već bili u automobilu, kamenjem u zasula grupa maskiranih osoba, pri čemu su jednog radnika ozlijedili u predjelu glave.</p>

Jedna osoba je lakše povrijeđena u incidentu koji se danas dogodio u mostarskom naselju Panjevina

U Mostaru grupa maskiranih osoba kamenjem napala dvojicu muškaraca

<p>Bosna i Hercegovina, izvjesno je, većinu počinilaca ratnih zločina nikada neće osuditi i poslati na odsluženje kazne. Brojni su, nažalost, i dalje nedostupni pravosuđu BiH, a nemali je broj predmeta koji nisu rezultirali postupkom pred sudom usljed nedostatka dokaza, smrti osumnjičenog ili smrti ključnog svjedoka.</p><h2>Neprocesuirani zločini </h2><p>Da je ogroman broj neprocesuiranih ratnih zločina, govori podatak da u Tužilaštvu BiH, prema posljednjim informacijama, imaju približno 100 predmeta od čega protiv gotovo 250 nedostupnih osoba. </p><p>S druge strane, značajan broj je u radu nižih tužilaštava, a kada se uzme u obzir činjenica da je Nadzorni organ za praćenje provođenja Revidirane državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina zatražio da rok bude produžen za još tri godine, onda je jasno da pravosuđe u BiH nije ni blizu kraja tog posla. Naime, prema Revidiranoj strategiji, svi predmeti ratnih zločina su trebali biti, najprije, završeni do 2023. godine, a kada je probijen taj rok, kao novi je označen kraj ove godine. S novim produženjem predmeti ratnih zločina ući će u četvrtu deceniju od okončanja rata.</p>

<p>Profesor ustavnog prava i nekadašnji sudija Kantonalnog suda u Mostaru, Nurko Pobrić naglašava kako je dobro da postoji strateški dokument i da se daju vremenski rokovi.</p><h2>Optuženi nedostupni</h2><p>- Bez obzira na to što ti zločini ne zastarijevaju, ljudi ne žive 150 godina, već određeno vrijeme. Dakle, vrijeme teče, a neki od osumnjičenih, optuženih i svjedoka su umrli. Nadalje, postavlja se pitanje i koje su teškoće u radu tih predmeta. Znamo da mnogi optuženi nisu dostupni, a suđenje se ne može održati bez njihovog prisustva. Strategija nije nešto što ne treba. Taj dokument na neki način treba poticati Tužilaštvo, a i sud u fazi suđenja da rad na tim predmetima bude što je brže moguće i prioritet u odnosu na neke druge predmete, ako je to opravdano - ističe Pobrić.161025tahirovic</p><h2>Nemamo nijednu optužnicu za opsadu Sarajeva</h2><p>Murat Tahirović, predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida u izjavi za „Dnevni avaz“ kaže kako ne vidi smisao i svrhu rokova za procesuiranje ovih predmeta, s obzirom na to da je, kako podsjeća, zakonom i međunarodnim pravom definisano da ratni zločin ne zastarijeva.</p>

<p>- Mislim da je to skretanje pažnje s krucijalnih stvari, odnosno da se ne procesuiraju zločini po složenosti i obimu. Pa, 30 godina imamo predmet „Vranica“ u Mostaru, gdje je prvooptuženi pobjegao u Hrvatsku, a koji se godinama vukao s jednog na drugi sud. Nemamo nijednu optužnicu za opsadu Sarajeva, ubistva djece u Sarajevu i drugim gradovima - govori Tahirović.</p><h2>Umiru svjedoci, umiru osumnjičeni</h2><p>Josip Drežnjak, predsjednik Udruge stradalih hrvatskih civila „Grabovica 93“, iznosi kako su od zločina u Grabovici protekle 32 godine i mjesec. Sve to vrijeme, navodi, stvari se nisu pomaknule s mrtve tačke kada je riječ o procesuiranju tog zločina.</p>

<p>- Vrijeme prolazi. Osobe koje su u počinjenju tog zločina bile u najboljim godinama sada su starci. Umiru svjedoci, umiru osumnjičeni. Nažalost, stvari su tako postavljene da se ništa ne uradi. Za brojne zločine nisu još ni istrage otvorene, a ti predmeti bi trebali biti prioriret svih prioriteta - naglašava Drežnjak.</p>

Svi predmeti ratnih zločina trebali biti završeni do kraja godine

Brojni ratni zločinci više od tri decenije bez osude i kazne

<p>Mladen Samardžija uhapšen je jučer u Prozoru prilikom saobraćajne kontrole, neslužbeno je potvrđeno iz MUP-a Hercegovačko-neretvanskog kantona za „Avaz“. </p><p>-	Policijska patrola PS Prozor / Rama sinoć u 19 sati u mjestu Gavranovica zaustavila je vozilo Audi A6 kojim je upravljao M. S. (1990) iz Sanskog Mosta. Prilikom kontrole je utvrđeno da je registracija vozila istekla, a da M. S. ima nevažeću vozačku dozvolu. Daljim provjerama utvrđeno je da je za njim raspisana Interpolova potjernica – potvrđeno je za portal „Avaza“. </p><p>Samardžija, koji se dovodi u vezu sa Kavačkim klanom, ranije je okarakterisan kao jedan od najtraženijih bjegunaca za kojim je tragao i Europol.</p><p>Rođen je 1990. godine, a tereti se da je kao član međunarodne kriminalne grupe koja je djelovala u okviru veće međunarodne kriminalne skupine iz Crne Gore pod nazivom "Kavački klan". Bio je i meta prikrivenih istražitelja slovenačke policije.</p><p>U decembru 2023. godine, u okviru akcije "Tokio, uhapšen je na Jahorini i tom prilikom je zatečena droga, novac te više različitog oružja.&nbsp;</p>

Prilikom kontrole je utvrđeno da je registracija vozila istekla, a da M. S. ima nevažeću vozačku dozvolu

Lice s Interpolove potjernice: U Prozoru uhapšen Mladen Samardžija

<p>Troškovi četveročlane porodice, i to oni minimalni, u proteklom mjesecu su iznosili 3.431,60 KM.&nbsp;</p><p>Izračunali su to u Savezu samostalnih sindikata (SSS) BiH, a prema tim podacima, najveća stavka u potrošačkoj korpi je prehrana u iznosu od 1.434,40 KM.</p><h2>Prosječna plaća</h2><p>Minimalna plaća je 1.000 KM, a prosječna isplaćena u FBiH je 1.628 KM. Pokrivenost sindikalne potrošačke korpe prosječnom plaćom je 47,44 posto, a minimalnom 29,14 posto.</p><p>Prilikom izrade Sindikalne potrošačke korpe u obzir je uzeta prosječna plaća isplaćena u Federaciji BiH, te minimalni troškovi života četveročlane porodice koju čine dvije odrasle osobe i dva djeteta, od kojih je jedno u srednjoškolskom, a drugo u uzrastu osnovca.</p><p>Međutim, koliko se u pet godina promijenio odnos plaća i cijena u BiH ilustruje podatak da je potrošačka korpa za septembar 2020. godine iznosila 1.930,22 KM. Tako je iznos potrošačke korpe u prošlom mjesecu za, čak, 1.501,38 KM viši u odnosu na septembar 2020. godine.</p><p>Te godine na prehranu se izdvajalo „samo“ 818,30 KM. </p><h2>Kilogram junetine</h2><p>Koliko su rasle cijene hrane u tih pet godina ilustruje podatak da je prosječna cijena kilograma junetine tada koštala 13,3 KM, a sada, kako je objavljeno na stranicama Agencije za statistiku BiH 24,7 KM.</p><p>Kilogram maslaca u prosjeku sada košta 33,6 KM, a u istom periodu 2020. godine ta cijena je bila 22,1 KM. Kilogram mljevene kafe, prema zadnjim podacima Agencije, odnosno prosječna cijena tog proizvoda iznosi 29,3 KM, a u avgustu 2020. godine 13,1 KM!</p><h2>Muško šišanje</h2><p>Prema istom izvoru, prosječna cijena porcije šnicle je prije pet godina koštala 13,9 KM, a sada 20,2 KM. Muško šišanje je prije pet godina koštalo 6,1 KM u prosjeku, a sada 12,4 KM.</p>


Minimalni troškovi četveročlane porodice iznose 3.431,60 KM, a iznos potrošačke korpe viši za 1.501,38 KM

Kako su se mijenjale cijene u proteklih pet godina: Kilogram kafe 2020. godine koštao 13 KM, a sada gotovo 30 KM!

<p>Policijski službenici PU Široki Brijeg, jučer su u 18:50 sati, radeći na suzbijanju neovlaštene proizvodnje i stavljanja u promet opojnih droga, u mjestu Privalj, Široki Brijeg, zaustavili i kontrolirali motorno vozilo marke Peugeot bh.registracijskih oznaka kojim je upravljao L.L. iz Gruda.</p><p>- Kod L.L.  je pronađena određena količina opojne droge tipa „marihuana“. Navedena opojna droga je u skladu sa zakonskim propisima oduzeta, a PU Široki Brijeg će po kompletiranju predmeta protiv L.L. Kantonalnom tužiteljstvu u Širokom Brijegu uputiti izvještaj o počinjenom krivičnom djelu Posjedovanje i omogućavanje uživanja opojnih droga iz člana 239. KZ FBiH -naveli su iz MUP-a Zapadnohercegovačkog kantona.</p>

Droga pronađena kod L.L. iz Gruda

Zaplijenjena marihuana u Širokom Brijegu

<p>Bivši diplomata Draško Aćimović u izjavi za „Dnevni avaz“ kaže da podržava odluku Predsjedništva BiH o nominaciji Donalda Trampa (Trump) za Nobelovu nagradu za mir.</p><p>- U prvom redu, podržavam je iz razloga jer je jedna odluka donesena jednoglasno, što u svakom slučaju pokazuje da se u BiH ide ka smirivanju i saradnji. S druge strane, ovo je velika stvar da je potpisan mirovni sporazum koji je doveo do prekida vatre u Pojasu Gaze, uz podršku američkog predsjednika, Trampa. Ako ništa drugo, skrenut ćemo pažnju na BiH kao prva država koja ga nominuje za Nobelovu nagradu. U svakom slučaju, to je jedan vrlo dobar politički potez i za BiH i za jedinstvo BiH u smislu zajedničkih odluka - podvlači Aćimović.</p><p>Akademik Asim Mujkić, profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, ima nešto drugačije mišljenje. Kako kaže, ta odluka ne počiva na dobrom obrazloženju i smatra da je ona više stvar inicijative jednog člana Predsjedništva BiH.</p><p>- Bojim se da je preuranjeno da bilo ko na svijetu u ovom trenutku može s tolikom sigurnošću tvrditi da je Trampov angažman, koji je nesporno bio važan, doveo do mira. Dakle, šta će se desiti ako za sedam dana izbije neki sukob? Stoga, smatram tu inicijativu preuranjenom - kaže prof. Mujkić te dodaje da je upitna Trampova kvalificiranost za jednu takvu časnu nagradu.</p>

Šta će se desiti ako za sedam dana izbije neki sukob, pitao je Mujkić

Različita mišljenja o nominaciji Trampa za Nobelovu nagradu: Neki pozdravljaju, drugi smatraju da je preuranjena

<p>Dok se čeka da nadležne institucije dostave svoja mišljenja kako bi Vlada FBiH utvrdila i u parlamentarnu proceduru uputila izmjene i dopune Zakona o PIO, koje idu u pravcu ispunjavanja zahtjeva penzionera za pravednijim i češćim usklađivanjem njihovih primanja, dotle se istovremeno otvara pitanje dugoročne fiskalne održivosti sistema.</p><h2>Životni standard</h2><p>Potvrđuje nam to ekonomski stručnjak Faruk Hadžić, koji kaže kako sama ideja da se penzije usklađuju dva puta godišnje i da se formula zasniva na rastu plaća i cijena može kratkoročno donijeti poboljšanja životnog standarda.</p><p>- Međutim, s aspekta javnih finansija, to znači znatno veće izdatke koji prema procjenama mogu dostići i nekoliko stotina miliona KM deficita godišnje, što bi zahtijevalo ozbiljno planiranje budžetskih preraspodjela ili nova zaduženja – govori Hadžić za „Dnevni avaz“.</p><p>Naglašava kako je ono što dodatno komplikuje situaciju demografska struktura stanovništva.</p><h2>Osnovni problem</h2><p>- Bosna i Hercegovina svake godine ima sve manji broj radno aktivnih građana i sve veći broj penzionera, što dugoročno znači da ni najbolja formula ne može biti održiva ako se ne riješi osnovni problem, a to je odnos broja zaposlenih i penzionera. Bez jačanja zapošljavanja, povećanja produktivnosti i demografske obnove, svaki pokušaj povećanja penzija, koliko god opravdan bio, može postati teret za buduće generacije - iznosi Hadžić.</p><h2>Nova formula</h2><p>Prema predloženim izmjenama i dopunama Zakona o PIO, penzije bi se od 1. januara naredne godine usklađivale prema procentu rasta plaća u FBiH u kombinaciji s rastom cijena, i to prema formuli 60: 40 u korist parametra koji je povoljniji za penzionere. Penzije bi se redovno usklađivale dva puta godišnje, i to 1. januara i 1. jula.</p>

Uz ovaj zakon paralelno pokrenuti reforme koje će značiti veću naplatu doprinosa kroz smanjenje sive ekonomije

Ekonomski stručnjak Faruk Hadžić za "Avaz": Mora se riješiti odnos broja zaposlenih i penzionera

<p>Grijna sezona je počela. Neovisno od toga na što se griju, gotovo sva domaćinstva u BiH će imati znatno više račune u odnosu na prethodnu sezonu. Dok meteorolozi najavljuju oštru zimu, građani će biti prisiljeni na više troškove zbog poskupljenja, praktično, svih energenata.</p><h2>Viši računi</h2><p>Tako će oni koji se griju na struju, a radi se o potrošačima koji se opskrbljuju preko „Elektroprivrede BiH“, imati gotovo 11 posto više račune. U nezavidnoj situaciji su i građani koji se griju na pelet, pogotovo oni koji se nisu na vrijeme opskrbili tim energentom. Jer, u septembru je tona peleta, čija je cijena tada u odnosu na lanjsku sezonu bila viša između 10 i 25 posto, koštala od 450 do 500 KM, a sada je od 670 do 700 KM!</p><p>Iako je najjeftinije grijanje na drva, i tom energentu je za nešto više od mjesec cijena poskočila. Umjesto 148 KM po prostornom metru, ogrjevno iscijepano drvo sada košta 165 KM, i to u sirovom stanju, a u suhom 195 KM. Također, oni koji se griju preko „Toplana“ imat će više račune.</p>

<p>Nažalost, nemali broj građana BiH ne može efikasno grijati svoje domove. Energetsko siromaštvo pogađa gotovo 50 posto stanovništva BiH! Direktorica Centra za ekologiju i energiju Džemila Agić podsjeća da su uradili istraživanja koja su obuhvatila 10.000 domaćinstava u Tuzlanskom kantonu.</p><h2>Vid pomoći</h2><p>- Utvrdili smo da 10 posto domaćinstava treba hitnu pomoć, jer su ekstremno energetski siromašni. Međutim, u riziku od energetskog siromaštva ih je još 40 posto. Dakle, 50 posto ih treba neki vid pomoći. To istraživanje se, definitivno, može proširiti, odnosno posmatrati na nivou cijele Federacije BiH, pa i BiH, jer je situacija gotovo identična na cijelom prostoru naše države - kaže Agić za „Avaz“.</p><p>U takvoj situaciji, naglašava, neophodno je napraviti, prije svega, socijalnu kartu domaćinstava. S druge strane, navodi, neophodne su dugoročne i održive mjere.</p><h2>Smanjiti potrebe za energijom</h2><p>- Postoje domaćinstva kojima morate pomagati da plate račune za električnu energiju i druge energente na koje se griju. Međutim, to su, najčešće, socijalno-ugroženi, primaoci novčane pomoći koji žive u tuđim objektima ili socijalnim stanovima. Ali, za sva ona domaćinstva kojima se može pomoći to treba učiniti na način da smanje potrebe za energijom. Dakle, mjerama energetske efikasnosti i obnovljivim izvorima energije – ističe Agić.</p>

U gotovo cijeloj Evropi, pa tako i u našoj zemlji, smanjen priliv migranata: BiH na putu potpunog upravljanja migracijama uz pomoć EU

Predsjednik VSTV-a Sanin Bogunić za „Dnevni avaz“: Protiv više od 50 sudija i tužilaca bit će podnesene disciplinske i prekršajne prijave

BiH i dalje zemlja porijekla, tranzita i krajnja destinacija: U devet mjeseci 41 žrtva trgovine ljudima, svi maloljetni

Vlado Đajić: Direktor humanista

Uhapšena dva Čapljinca: 16-godišnjakinju navodili na prostituciju

Dubravka Bošnjak, ministrica civilnih poslova BiH, za "Avaz": Velika je uloga vjerskih poglavara za spas života

Nakon što je objavljen popis najmoćnijih pasoša: Pasoš BiH najlošiji u regionu

Paralelni svijet

U Mostaru grupa maskiranih osoba kamenjem napala dvojicu muškaraca

Brojni ratni zločinci više od tri decenije bez osude i kazne

Lice s Interpolove potjernice: U Prozoru uhapšen Mladen Samardžija

Kako su se mijenjale cijene u proteklih pet godina: Kilogram kafe 2020. godine koštao 13 KM, a sada gotovo 30 KM!

Zaplijenjena marihuana u Širokom Brijegu

Različita mišljenja o nominaciji Trampa za Nobelovu nagradu: Neki pozdravljaju, drugi smatraju da je preuranjena

Ekonomski stručnjak Faruk Hadžić za "Avaz": Mora se riješiti odnos broja zaposlenih i penzionera

Energetsko siromaštvo pogađa gotovo 50 posto domaćinstava: Brojni građani BiH neće moći ugrijati svoje domove

U gotovo cijeloj Evropi, pa tako i u našoj zemlji, smanjen priliv migranata: BiH na putu potpunog upravljanja migracijama uz pomoć EU

Predsjednik VSTV-a Sanin Bogunić za „Dnevni avaz“: Protiv više od 50 sudija i tužilaca bit će podnesene disciplinske i prekršajne prijave

BiH i dalje zemlja porijekla, tranzita i krajnja destinacija: U devet mjeseci 41 žrtva trgovine ljudima, svi maloljetni

Vlado Đajić: Direktor humanista

Uhapšena dva Čapljinca: 16-godišnjakinju navodili na prostituciju

Dubravka Bošnjak, ministrica civilnih poslova BiH, za "Avaz": Velika je uloga vjerskih poglavara za spas života

Nakon što je objavljen popis najmoćnijih pasoša: Pasoš BiH najlošiji u regionu

Paralelni svijet

U Mostaru grupa maskiranih osoba kamenjem napala dvojicu muškaraca

Brojni ratni zločinci više od tri decenije bez osude i kazne

Lice s Interpolove potjernice: U Prozoru uhapšen Mladen Samardžija

Kako su se mijenjale cijene u proteklih pet godina: Kilogram kafe 2020. godine koštao 13 KM, a sada gotovo 30 KM!

Zaplijenjena marihuana u Širokom Brijegu

Različita mišljenja o nominaciji Trampa za Nobelovu nagradu: Neki pozdravljaju, drugi smatraju da je preuranjena

Ekonomski stručnjak Faruk Hadžić za "Avaz": Mora se riješiti odnos broja zaposlenih i penzionera

Energetsko siromaštvo pogađa gotovo 50 posto domaćinstava: Brojni građani BiH neće moći ugrijati svoje domove