<p>Penzioneri u Federaciji BiH su najavljene proteste za kraj ovog mjeseca stavili u fazu mirovanja, kako saznajemo, jer su od Vlade FBiH dobili čvrsta uvjeravanja o tome da će izmjene i dopune Zakona o PIO biti usvojene do kraja godine, odnosno da će primjena tog zakonskog rješenja početi od 1. januara 2026. godine.</p><h2>Radni staž </h2><p>Izmijenjeni Zakon im donosi novu formulu za obračun, znatno povoljniju od aktuelne, prema kojoj bi penzije bile uvećavane prema indeksu rasta potrošačkih cijena i plaća, umjesto BDP-a, u omjeru 60:40, a u korist povoljnijeg faktora. Međutim, dok penzioneri pozdravljaju i s nestrpljenjem čekaju pozitivna rješenja, dotle budući strahuju da bi mogli imati primanja koja će ih gurati na ivicu siromaštva. Posebno se to odnosi na građane koji su radili kraće, ne svojom krivicom, poput onih, koji su, naprimjer, napunili 65 godina života, a ostvarili su između 15 i 20 godina radnog staža.</p><p>Njihova bi primanja ubuduće iznosila 60 posto od prosječne penzije, odnosno, računajući prema trenutnom modelu, to je približno 465 KM. Naime, kako smo pisali, u potpunosti je, prema predloženom zakonskom rješenju, izmijenjen član 81. kojim se uređuje najniža, zajamčena i najviša penzija. Praktično, najniža starosna penzija zavisila bi od dužine penzijskog staža i određivala bi se u procentu od prosječne penzije isplaćene za decembar prethodne godine, usklađene u godini ostvarivanja prava.</p>

<p>To je već podiglo prašinu u javnosti, a Haso Halilović, zamjenik predsjednika Saveza udruženja penzionera FBiH, kaže nam da u vezi s izmjenama člana 81. informacije u javnost plasiraju oni koji to ne razumiju ili neće da razumiju.</p><h2>Puni iznos</h2><p>- Nama je stalo da, takoreći, natjeramo radnike, sindikate i poslodavce da se plate isplaćuju u punom iznosu i da se doprinosi plaćaju na puni iznos. Vjerujem da će se u članu 81. napraviti neki izuzeci, a uostalom, to nije naš zahtjev. Mi smo tražili da ne može biti ista penzija sa 15, 20 i 40 godina staža. To nije realno. Vjerovatno će se ti procenti mijenjati, odnosno treba razjasniti za šta će se vezati osnovica. Ne bi se trebalo desiti manji iznos minimalne penzije nego je sada - rekao je Halilović za „Dnevni avaz“.</p><h2>Dva u januaru</h2><p>Halilović podsjeća da je Savez donio odluku o tome da će mirni protesti biti održani 27. oktobra, ako izmjene Zakona o PIO ne budu usvojene do 15. oktobra.</p><p>- Nemamo razloga da sami sebi škodimo, jer smo dobili čvrste garancije. Vlada FBiH još čeka mišljenje Ureda za zakonodavstvo i onda bi po skraćenoj proceduri to bilo u Parlamentu. Mi očekujemo objavu u „Službenin novinama FBiH“ do kraja godine i prvo redovno usklađivanje od predložena dva odmah u januaru - navodi Halilović.</p>

Plate se moraju isplaćivati u punom iznosu i doprinosi plaćati na puni iznos, kaže Halilović

Dok jedni s nestrpljenjem čekaju novu formulu: Hoće li budući penzioneri biti "kažnjeni"

<p>U saobraćajnoj nesreći koja se jutros oko 06:35 sati dogodila na lokalnoj cesti Tomislavgrad – Letka poginula je jedna osoba, potvrdili su iz MUP-a Kantona 10.</p><p>Na licu mjesta je stradao D.B. (19) iz Tomislavgrada, koji je upravljao osobnim motornim vozilom marke Mercedes 190, a radilo se, kazali su iz policije, o samoslijetanju.</p><p> </p><p>Na mjesto nesreće izašli su djelatnici Profesionalne vatrogasne jedinice Tomislavgrad, ekipa medicinske pomoći Doma zdravlja Tomislavgrad te policijski službenici Policijske stanice Tomislavgrad, koji su osiguravali mjesto događaja.</p><p>- Dežurni ljekar i mrtvozornik Doma zdravlja Tomislavgrad pregledom su konstatirali smrt stradale osobe. Uviđaj  saobraćajne nesreće izvršili su djelatnici OKP-a PU Tomislavgrad po naredbi dežurnog tužitelja Kantonalnog tužiteljstva Kantona 10. Nakon završenog očevida, tijelo smrtno stradale osobe prevezeno je u mrtvačnicu Doma zdravlja Tomislavgrad, a vozilo je premješteno u krug PU Tomislavgrad -naveli su iz MUP-a LK.</p><p> </p><p>Promet na navedenoj dionici ceste bio je zatvoren za sva vozila u razdoblju od 06:35 do 10:45 sati.</p>

Mladić smrtno stradao na licu mjesta, potvrdili iz MUP-a Kantona 10

Za volanom Mercedesa poginuo 19-godišnjak iz Tomislavgrada

<p>Novi, najsavremeniji sistem upravljanja granicama Evropske unije – Sistem ulaska/izlaska (EES) – počinje s radom ovog vikenda, odnosno u nedjelju, 12. oktobra.&nbsp;</p><p>EES će modernizirati upravljanje vanjskim granicama EU i elektronski evidentirati ulaske i izlaske državljana trećih zemalja iz šengenskog prostora.</p><h2>Nova pravila</h2><p>Ovaj sistem se, jasno, neće primjenjivati na granicama BiH, ali kako je u razgovoru za „Dnevni avaz“ naglasio Mirko Kuprešaković, direktor Granične policije BiH, policijski službenici će biti na raspolaganju građanima za sva pitanja i pomoć tokom ovog procesa.</p><p>Podsjetio je da je odnedavno Granična policija BiH počela informirati građane o izmjenama koje ih očekuju s novim sistemom.</p><p>- Definitivno, u nedjelju počinje primjena na svim vanjskim granicama Evropske unije, dakle, ne samo s Republikom Hrvatskom. Granična policija BiH nije nadležna za provođenje ovog sustava, ali u skladu sa svojim kapacitetima, pružit ćemo svu podršku. Vjerujem da su građani već upoznati s tim da će se nova pravila početi uvoditi postepeno, po pet, 10 posto dnevno ili da prevedemo na sate, to će biti sat, dva dnevno, potom četiri, a sve kako bi se izbjegle gužve i, zapravo, postepeno će se povećati broj pregleda kroz EES sustav. Negdje na proljeće do aprila, to će biti pregled u punom kapacitetu i to je ono o čemu se najozbiljnije razgovara u krugovima direktora graničnih policija, ministarstava sigurnosti i svih koji trebaju biti upoznati i koji, zapravo, sudjeluju u tom procesu, a to je stav Evropske komisije - kazao je Kuprešaković za „Avaz“.</p><h2>Narušavanje sigurnosti</h2><p>Osvrćući se na Forum šefova graničnih policija Zapadnog Balkana, koji se održan pred kraj sedmice u Sarajevu u organizaciji Ujedinjenog Kraljevstva kao predsjedavajućeg Berlinskog procesa 2025. zajedno s Međunarodnom organizacijom za migracije (IOM), Kuprešaković je ukazao na značaj ovog događaja, s obzirom na to da se, kako je naveo, samo koordiniranim i usklađenim djelovanjem može odgovoriti na izazove koji prevazilaze granice jedne zemlje.</p><p>- Iznio sam svoje stavove vezano za borbu protiv svih vidova organiziranog kriminala u vezi s trgovinom ljudima, drogama, oružjem, krijumčarenjem migranata i svim drugim oblicima, kao i za borbu protiv ilegalnih migracija. U fokusu je bila razmjena informacija o postojanju određenih kaznenih djela, kao i informacija o mogućem bilo kakvom narušavanju sigurnosti u BiH i zemljama regije, između graničnih policija regije i Evropske unije - iznio je Kuprešaković.</p><h2>Operativni plan</h2><p>Dodao je kako je u tom kontekstu posebno pozdravljeno potpisivanje operativnog plana i raspoređivanje službenika Agencije za evropsku graničnu i obalnu stražu (Frontex) na teritoriji BiH.</p><p>- Imat ćemo uskoro posjetu izvršnog direktora „Frontexa“ i komesara za sigurnost Evropske unije i vjerujem da ćemo do prve polovine novembra imati raspoređene jedinice „Frontexa“ na granicama BiH sa svim susjednim zemljama - otkrio nam je Kuprešaković.</p>

Nismo nadležni za provođenje novih pravila, ali ćemo građanima pružiti svu podršku. Jedinice „Frontexa“ će biti raspoređene do prve polovine novembra

Direktor Granične policije BiH Mirko Kuprešaković za "Avaz": "Frontex" stiže za mjesec na bh. granice

<p>U prepunoj galeriji Kraljice Katarine Kosača u Mostaru danas je promovisana knjiga "Ples za život: Dobroćudna strana zloćudne bolesti", Amele Rebac.&nbsp;</p><p>Ova rođena Mostarka, novinarka, spisateljica, po struci i pravnica, koja je ostavila duboki trag u medijskom i, uopće, društvenom životu Mostara, nažalost nije dočekala vidjeti svoje posljednje štivo u koricama.</p><p>Rebac je preminula 15.oktobra 2023.godine, a njena želja da knjiga bude objavljena ispunjena je u danima između njenog rođendana i druge godišnjice smrti.</p><p>Knjiga pisana na Ameli svojstven način u kojoj govori o beskompromisnoj borbi za život, o svakodnevnim malim pobjedama, o zahvalnosti i o smislu koji se pronalazi i u najtežim trenucima, ugledala je svjetlo dana zahvaljujući ljudima čiji su životi obogaćeni njenom ljubavlju, dobrotom i toplinom.</p><p>Cijeli proces izdavanja knjige nadgledala je njena sestra, Ajlina Selimić.</p><p>- Nije bilo jednostavno, ali je bilo zadovoljstvo. Koliko god bilo teško, kad ti najdraža sestra ima veliku želju, onda je tvoja želja da se ta želja ispuni. I to je nešto što ti daje snagu. Dvije godine je trajao proces, puno ljudi je dalo svoju podršku i danas sam puna sreće i ponosa na sve ljude oko nas, a prije svega na moju sestru - kazala je Selimić.</p><p>Jedan od recenzenata knjige i Ameli prijatelj, Bakir Hadžiomerović ukazao je na ogromno prisustvo ljudi koji su prisustvovali ovoj promociji.</p><p>- Došli su sa svih strana Mostara i sa svih strana Bosne i Hercegovine što, zapravo, govori ko je bila Amela Rebac. Nadam se da će uskoro Grad Mostar, zaista, na adekvatan način obilježiti njen život. Ona je živjela za ovaj grad, za dobrobit ovog grada i smatram da bi institucionalno moralo odati počast Ameli Rebac - kazao je Hadžiomerović.</p><p>Nedžad Maksumić, mostarski glumac i književnik, također, veliki Amelin prijatelj i jedan od recenzenata, naveo je da ovo, prije svega, knjiga istine koja ne nasjeda nagonu za uljepšavanje niti želji da sve izgleda teže nego što stvarno jeste.</p><p>- U igri života u kojoj svi uvijek na kraju gubimo Amela je vodila svoje svakodnevne teške bitke i dobijala ih. Čak je i svoje poraze pretvarala u pobjedu... Ove pripovijesti iz predvorju smrti skupljene u ovoj knjizi govore o granicama do kojih čovjek može ići, granicama ljudskog tijela i granicama ljudskog duha. Na tim granicama, Amela se brani šalom, pjesmom, razgovorom, ali i trpljenjem, saučesništvom sa drugim nevoljnicima, vjerom u sebe i vjerom u ono iznad sebe - kazao je na promociji, između ostalog, Maksumić.</p><p>O knjizi i o Ameli je govorila i Suzana Mijatović, a promociju je moderirala Adla Dizdar - Hodžić.</p>

Predstavljeno štivo "Ples za život: Dobroćudna strana zloćudne bolesti"

Veliki broj Mostaraca prisustvao promociji: Ispunjena posljednja želja Amele Rebac

<p>Policijski službenici Policijske uprave Mostar, Policijske stanice Čitluk, tokom redovnog obavljanja svojih dužnosti na području mjesta Vionica, općina Čitluk, uočili su u dvorištu kuće plastenik u kojem su se nalazile stabljike koje svojim izgledom asociraju na opojnu drogu marihuanu (cannabis).</p><p> </p><p>- Prilikom pristupanja dvorištu radi provjere okolnosti, policijski službenici su zatekli dva muška lica.</p>

<p>Na osnovu usmene naredbe Općinskog suda u Čitluku i pod nadzorom postupajućeg tužioca Kantonalnog tužilaštva Mostar, izvršen je pretres prostorija, objekata i pripadajućeg zemljišta, prilikom čega su pronađene stabljike koje svojim izgledom i mirisom asociraju na opojnu drogu marihuanu, ukupne količine od oko 50 kilograma. Pronađene stabljike privremeno su izuzete i biti će predmet vještačenja- naveli su iz MUP-a Hercegovačko-neretvanskog kantona.</p><p>U vezu sa ovim događajem, dodali su, dovodi se osoba P.A.(55) i koja je lišena slobode.</p><p>- Po završetku kriminalističke obrade nadležnom kantonalnom tužilaštvu bit će podnesen izvještaj o izvršenom krivičnom djelu „Neovlaštena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga“ iz člana 238. Krivičnog zakona Federacije BiH - kazali su iz MUP-a HNK.</p><p>Dodali su da Uprava policije MUP-a HNK nastavlja s odlučnom borbom protiv proizvodnje i distribucije opojnih droga, pozivajući građane da sva saznanja o sumnjivim aktivnostima prijave na broj 122 ili najbližoj policijskoj stanici.</p>

P. A. (55) lišen slobode i nad njim se provodi kriminalistička obrada

Čitlučanin u plasteniku u dvorištu kuće uzgojio 50 kilograma marihuane

<p class="">U BiH ne postoji evidencija osoba koje su bez krova nad glavom, odnosno beskućnika. Njihovi „krovovi nad glavom“ obično su napuštene i ruševne zgrade i objekti, a konačište, nerijetko, pronalaze na autobuskim i željezničkim peronima, haustorima zgrada i slično.</p><h2>Cijela BiH</h2><p>I dok im je u ljetnim mjesecima život podnošljiviji, pogotovo u turističkim mjestima, poput Mostara, gdje utočište pronalaze i oni iz cijele BiH, ali i susjednih zemalja, dotle niske temperature ozbiljno ugrožavaju njihove živote.</p>

<p>Radi se o ljudima koje zakon ne poznaje, a o njima obično brinu humanitarne organizacije ili su prepušteni sami sebi. Jedna od organizacija koja već 13 godina vodi brigu o beskućnicima je Udruga „Minores“ iz Mostara, koji beskućnicima osiguravaju topli obrok nekoliko puta sedmično, neophodne lijekove i slično.</p><p>Predstavnik i osnivač „Minoresa“ Dalibor Milas potvrđuje nam da ne postoji statistika koja beskućnike vodi kao posebnu kategoriju korisnika u sistemu socijalne zaštite.</p><h2>Nemaju podršku</h2><p>- Ne postoji zakon ni u FBiH, ni u BiH, uopće, koji regulira status beskućnika. Oni ne postoje kao socijalna kategorija i kao takvi nemaju nikakvu podršku niti bilo šta drugo. Imali smo situaciju, kod nas u Mostaru, da, ako neko od beskućnika želi ličnu kartu, ne može je dobiti jer nema adresu. I to je zapravo začarani krug - govori Milas za „Avaz“.</p><h2>Dugoročno rješenje</h2><p>Naglašava da se „Minores“ kao organizacija ne može sama nositi sa svim problemima, a da se sistem može promijeniti samo pritiskom. Jer, kako kaže, neophodno je konkretnije i dugoročnije rješenje problema.</p><p>- Kod većine njih, nažalost, beskućništvo je stvarni izbor života. Pokušavali smo ih maknuti s ulice, ali mnogi to ne žele - iznosi Milas.</p><h2>Ljeti je znatno smanjen broj takvih korisnika</h2><p>Jedna od institucija koja prihvata ljude u potrebi, jeste i Gerontološki centar Kantona Sarajevo poseban odjel koji služi kao prihvatilište. Njegov osnovni cilj je sprečavanje i suzbijanje prosjačenja i skitnje na području Kantona Sarajevo, kao i prihvata i privremenog zbrinjavanja osoba koje su se našle u stanju socijalne potrebe.&nbsp;</p>

<p>Direktor Centra, Mirza Musa kaže nam da se prihvat takvih osoba vodi u koordinaciji sa svim nadležnim službama, od MUP-a KS do centara za socijalni rad.</p><p>- Često imamo problem s kontraindikacijama, drugim riječima, radi se o osobama koje su nerijetko ovisnici o alkoholu, drogama, s poremećajima poput kleptomanije, psihički oboljele osobe, i to nam otežava rad. Najčešće su to osobe bez ličnih dokumenata, zdravstvenog osiguranja, a među njima bude i starijih osoba koje žive same, ali se razbole i nemaju mogućnost da se brinu o sebi i za takve osobe se smatra da su u potrebi - objašnjava Musa za „Avaz“.</p><p>Naglašava da je vrijeme njihovog boravka ograničeno na tri mjeseca, premda ima i onih koji duže borave.</p><p>- Ljeti je znatno smanjen broj takvih korisnika, dok tokom zimskih mjeseci naši kapaciteti od 25 osoba budu gotovo popunjeni - dodaje Musa.</p>

Oni ne postoje kao socijalna kategorija i kao takvi nemaju nikakvu podršku niti bilo šta drugo, kaže Milas

Ljudi kojih nema u statistikama i evidencijama: Beskućnici su nevidljivi u našem društvu

<p>Anita i Aida, dvije prijateljice iz Mostara, u nedjelju, 12. oktobra, zaputit će se u Makarsku. Dok će Anita proći uobičajenu proceduru na graničnom prijelazu, jer uz BiH ima i državljanstvo Republike Hrvatske, njena prijateljica Aida će morati izaći iz automobila kako bi uz predočenje putne isprave dala otiske četiri prsta.</p><p>- Još samo da vas fotografiramo kako bismo vaše biometrijske podatke pohranili u digitalnu datoteku i kako bismo ih mogli provjeravati prilikom narednih prelazaka granice - reći će službenik Granične policije susjedne nam Hrvatske.</p><p>Tako će, prema novim pravilima, odnosno novom sistemu ulaska i izlaska (EES) od 12. oktobra za državljane BiH izgledati ulazak u Evropsku uniju, ali i u Švicarsku, Norvešku, Island i Lihtejnštajn koje su članice Šengenskog sistema. Iako je primjena tog najsavremenijeg sistema upravljanja granicama Evropske unije, koji je ustanovljen još 2017. godine, više puta odgađana, ipak, EES je postao stvarnost. Činjenica je da će taj sistem zamijeniti trenutni način rada, odnosno ručno pečatiranje pasoša, i unaprijediti sigurnost kroz poboljšane granične kontrole, kao i modernizirati upravljanje vanjskim granicama EU, ali se teško oteti dojmu da su državljani BiH na ovaj način ostali u svojevrsnoj izolaciji.</p><p>Jedni će reći da nisu samo državljani BiH oni prema kojima će biti primjenjivana nova pravila, jer se EES odnosi na 60 država, među kojima su i zemlje zapadnog Balkana. Ali, kada se uzme u obzir da nam je granica sa EU „pod nosom“, a da će oni koji je moraju preći radi školovanja, poslovnih i privatnih obaveza, liječenja i inih razloga biti dočekivani kamerama, skenerima i zbunjujućim procedurama i da će u redovima stajati znatno duže nego inače, onda je jasno šta znači biti građanin EU.</p><p>I dok EU ide dalje sa svojom modernizacijom vanjskih granica, pa će pred kraj naredne godine zaživjeti i ETIAS ili Evropski sistem putnih informacija i autorizacije za koje je predviđena taksa od 20 eura, BiH se sve više udaljava od kišobrana EU. Ako se hitno nešto ne promijeni, BiH će još dugo stajati na granici, u svakom smislu i pogledu.</p>

Teško se oteti dojmu da su državljani BiH na ovaj način ostali u svojevrsnoj izolaciji

Dobro došli u EU

<p>Kada Hotić, potpredsjednica Udruženja Pokret „Majki enklava Srebrenica i Žepa“ kazala je da, praktično, nije iznenađena  time što se „Stranka pravde i pomirenja“ (SPP) Usame Zukorlića našla među onima koje nisu podržale Rezoluciju o genocidu u Srebrenici u Narodnoj skupštini Srbije, a  koju je predložila poslanička grupa „Pokret slobodnih građana - SDA Sandžaka - Partija za demokratsko djelovanje“.</p>

Strateški partneri NiP-a izdali Bošnjake: Zukorlić glasao protiv Rezolucije o genocidu u Srebrenici

<p>- On na svog babu ne liči. Ulizuje se Vučiću i onima koji negiraju genocid u Srebrenici, a vjerovatno za to ima neki svoj interes. On nama nije dobrodošao niti nam treba. Nije nam ni ogledalo niti nam šta može naškoditi. Neka se srami svoga oca koji je bio uz nas i koji je bio oličenje pravde, poštenja i koji je i u Srbiji bio priznat. Mladi Zukorlić je „zelen“ i nepromišljen - kazala je ova srebrenička majka za "Avaz".</p><p>Naglasila je da je više puta slušala njegove izjave koje su „kako vjetar puše, tako se on povija“.</p>

 Neka se srami svoga oca koji je bio uz nas i koji je bio oličenje pravde, poštenja i koji je i u Srbiji bio priznat. Mladi Zukorlić je „zelen“ i nepromišljen

Hotić: Zukorlić nije dobrodošao, ne treba nam

Kada Hotić za "Avaz": Ne iznenađuje me potez Zukorlića, on ne liči na svog babu, ulizuje se onima koji negiraju genocid

<p>Višemjesečna borba građana i aktivista okupljenih u neformalnu grupu „Stolački otpor“ zbog izgradnje megasolara na Komanju brdu iznad Stoca i to na državnom zemljištu raskrinkala je, čini se, i ilegalnu mrežu nelegalno anagažovanih radnika, mahom, iz Kine. Upravo je na tom gradilištu koncem juna smrtno stradao 25-godišnji kineski državljanin, koji prema dostupnim informacijama, nije imao odobren boravak i dozvolu za rad u BiH.</p><h2>Čekaju rezultate </h2><p>Iz Tužilaštva Hercegovačko-neretvanskog kantona jučer je za „Dnevni avaz“ rečeno da istraga u ovom predmetu još nije završena te da se čekaju rezultati naloženih vještačenja, kao i da se vrše određene provjere. Gradilište na lokalitetu Komanje brdo, podsjetimo, otvoreno je prije šest mjeseci. Tu elektranu vrijednu 100 miliona eura, gradi kompanija „Aurora Solar”. Izvođač radova je bh. podružnica kineske državne kompanije „Norinco International Cooperation“, koja je pod američkim sankcijama.</p><p>Da su na gradilištu anagažovani strani državljani „bez papira“, nadležne službe su upozorovale iz „Stolačkog otpora“. Krajem septembra na njihovu adresu je iz Službe za poslove sa strancima stigao odgovor o tome kako je utvrđeno da 13 državljana Kine ima odobren privremeni boravak po osnovu projekta od značaja za BiH, a za koje je firma „Aurora Solar“ d.o.o., Kneza Domagoja Stolac, podnijela zahtjeve za izdavanje vize tipa D&amp;quot; i koji su kod ovog organa registrovani kao radnici navedene firme. </p><h2>Solarna elektrana</h2><p>Međutim, nakon njihove reakcije inspektori Porezne uprave i inspektori Službe za poslove sa strancima su izvršili terenski inspekcijski nadzor i utvrdili, što je potvrđeno iz Službe, da na gradilištu Komanja brda ima 141 kineski državljanin. Od njih 141, naveli su iz Službe, čak 71 nije imao odobren privremeni boravak, niti dozvolu za rad. Njima su oduzete putne isprave i pokrenut je dalji postupak. </p><p>Ernest Đonko, predstavnik „Stolačkog otpora”, u izjavi za „Dnevni avaz“ kaže da su o saznanjima da na izgradnji solarne elektrane nelegalno rade kineski državljani obavijestili sve sigurnosne službe u BiH. </p><p>- Postavlja se pitanje kako se za samo osam dana, dakle do inspekcijskog nadzora, pojavilo još 128 Kineza? Upitno je i to da im je odobren boravak po osnovu projekta od značaja za BiH, jer to su kineski investitori, kineski suvlasnici i firma iz Banje Luke - govori Đonko za „Avaz“.</p><h2>Predmet u POSKOK-u</h2><p>Prema njihovim saznanjima, gotovo 1.200 hektara državnog zemljišta je prepisano na Općinu, odnosno Grad Stolac, od čega je veći dio prodat. Podsjetimo, iz Posebnog odjela za suzbijanje korupcije, organizovanog i međukantonalnog kriminala (POSKOK), potvrdili su da je u Federalnom tužilaštvu formiran predmet zbog prodaje državne imovine radi izgradnje fotonaponskih elektrana na području grada Stoca.</p>

Zabrinuti smo sigurnosnom situacijom, kaže Đonko

Dok se mjesecima bore protiv izgradnje megasolara na Komanju brdu: Stočani raskrinkali mrežu ilegalnih radnika iz Kine

<p>Općinski sud u Ljubuškom potvrdio je optužnicu Kantonalnog  tužilaštva, ZHK, Široki Brijeg od protiv J.T. (35) iz Splita, Republika Hrvatska, zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio krivično  djelo Ugrožavanje sigurnosti iz čl. 183. st. 3. KZ F BiH u vezi sa čl. 55 istog Zakona.</p><p>Prema optužnici, on je koncem maja, nakon što mu se J.R. s kojom je prethodno bio u ljubavnoj vezi prestala javljati na pozive, između ostalog, i zbog uznemirujućih poruka, sa svog mobilnog telefona kontaktirao njenu maloljetnu kćerku.</p><p>Djevojčici je poslao više uznemirujućih poruka, među kojima i fotografije eksplicitnog sadržaja, zatraživši od nje da ih pokaže majci i zaprijetivši da će ih javno objaviti ako mu se njena majka ne izvini.</p><p>Nakon što ga je djevojčica blokirala , on je nastavio pozivati sa drugog broja.</p><p>-Na te pozive se mldb. nije javljala, a navedene eksplicitne fotografije je istog dana putem aplikacije „Messenger“ poslao i J. bivšem suprugu , a koje ozbiljne prijetnje su kod mldb. izazvale ozbiljan strah za život njene majke, radi čega je pod uvjerenjem da bi mogao učiniti to čime prijeti sve prijavila PU Široki Brijeg-navedeno je u optužnici.</p><p>Splićanin je ponovo, stoji u optužnici, 10. juna 2025. godine u istoj namjeri putem aplikacije Whatsapp, J. poslao više poruka tražeći od nje da mu se javi i prijeteći joj da će ukoliko mu se ne javi njihove zajedničke eksplicitne videouratke slati njoj bliskim osobama i djeci u školama, kao i objavljivati na Internet stranicama.</p><p>Videouratke eksplicitnog sadržaja je, kako je navedeno, poslao  bratu  i prijatelju  bivše partnerice, radi čega je J. u strahu za svoj život i u uvjerenju da bi mogao učiniti to čime prijeti sve prijavila u PU Ljubuški.</p>

Prijetnje su kod mldb. izazvale ozbiljan strah za život njene majke, radi čega sve prijavila PU Široki Brijeg

Splićanin uznemiravao maloljetnu kćerku bivše partnerice, a njenim bliskim osobama slao eksplicitne videouratke

<p>U najvećem gradu na Neretvi legendarni Halid Bešlić, čija je smrt potresla cijeli region, imao je ogroman broj obožavatelja i poštovalaca njegovog umjetničkog rada. </p><p>Brojni Mostarci na društvenim mrežama se oproštaju od jedinstvenog i neponovljivog muzičara uz njegove pjesme, od "Romanije" do "Neretve".</p><p>Naši sagovornici su u anketi za "Avaz" izjavili da je bio omiljen i legenda.&nbsp;</p><p>S kakvim emocijama i tugom građani Mostara govore o ovom velikom pjevaču i čovjeku pogledajte u našem videozapisu.</p>

<p><a href="https://www.youtube.com/@DnevniAvazTV/videos">Besplatno se pretplatite na YouTube kanal Avaz TV.</a></p>

Brojni Mostarci na društvenim mrežama se oproštaju od jedinstvenog i neponovljivog muzičara uz njegove pjesme, od "Romanije" do "Neretve"

Mostarci dijele tugu zbog smrti Bešlića

Anketa / Mostarci tuguju za Halidom Bešlićem: Bio je omiljen, legenda

<p>Dok građani BiH sve teže pokrivaju osnovne troškove, dotle potrošačke cijene rastu, a inflacija ubrzava. Prema posljednjim statističkim pokazateljima, onim za avgust, evidentiran je pad razine cijena u odnosu na prethodni mjesec od 0,2 posto.</p><h2>Razina inflacije </h2><p>Međutim, kako kaže dr. sc. Igor Živko, redovni profesor na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, to, zapravo, ništa mnogo ne znači, ako znamo da je godišnja razina inflacije, odnosno rast cijena u tom mjesecu u odnosu na isti prošle godine iznosila 4,1 posto.</p>

<p>Definitivno, navodi prof. Živko, ono što rastu cijena najviše pridonosi jesu cijene hrane i bezalkoholnih pića od devet posto u godini, alkohola i duhana od 3,7 posto, dok su ugostiteljske usluge porasle za 7,2 posto. S druge strane, sektori u kojima je u godini zabilježen pad razine cijena su obuća, odjeća i prijevoz.</p><h2>Tržište hrane</h2><p>- Uzročnike koji utiču na rast razine cijena kako na tržištu hrane tako na tržištu usluga, prije svega, treba tražiti u odluci o minimalnoj razini plaće koja se prelijeva u konačnu cijenu koju plaćaju potrošači, u rastu cijena električne energije za područja u kojima opskrbu vrši „Elektroprivreda BiH“, a eventualno dalji pritisak ovisit će o sezonskim kretanjima u poljoprivredi, u energetskoj bilanci BiH, odnosno troškovima grijanja i nekim drugim komunalnim uslugama koje sada, zapravo, mogu imati tendenciju rasta – naglašava za „Dnevni avaz“ prof. Živko.</p><h2>Cijene rastu</h2><p>Iz Saveza samostalnih sindikata (SSS) BiH ističu da je u ukupnom iznosu sindikalne potrošačke korpe najveće izdvajanje na prehranu te da ti troškovi kontinuirano rastu. Prema riječima Lejle Čaušević-Sućeska, evidentno je da cijene i dalje rastu, a na ukupne troškove će zasigurno dalje utjecati i rast cijena komunalnih usluga, ali i nabavke ogrjeva.</p>

<p>- U sindikalnoj potrošačkoj korpi su minimalni troškovi četveročlane porodice, dok su realni za većinu porodica znatno veći, jer u našim kalkulacijama nema kreditnih zaduženja, najma stambenog prostora i slično. Najveći problem je što kontinuirani rast cijena ne prate plate i penzije, dok su s druge strane određene mjere poput „Zaključanih cijena“ samo kap u moru – govori ona za „Avaz“.</p>

Dalji pritisak ovisit će o sezonskim kretanjima u poljoprivredi, u energetskoj bilanci BiH, odnosno troškovima grijanja i nekim drugim komunalnim uslugama, kaže prof. Živko

Dok potrošačke cijene rastu, a inflacija ubrzava: Građani BiH sve teže pokrivaju osnovne troškove

<p>U našem jedinom gradu na moru Neumu tek rijetki privatni iznajmljivači imaju goste, ali su, s druge strane, gotovo svi hoteli popunjeni. Kao i u predsezoni, ovogodišnja turistička posezona daje jako dobre rezultate, kako nam potvrđuje Nikola Prkačin, direktor Turističke zajednice Neum.</p><h2>Strani gosti </h2><p>- Vrijeme nas je poslužilo, tako da u Neumu boravi značajan broj gostiju. S jedne strane, tome doprinosi kongresni turizam i, zaista, značajan broj raznih kongresnih događaja se odvija u neumskim hotelima, a s druge, imamo jako veliki broj grupa stranih gostiju, a riječ je o grupama iz Južne Koreje, Poljske, Slovenije, kao i iz Francuske - kaže Prkačin za „Dnevni avaz“.</p>

<p>Da u Neumu žele razvijati, praktično, cjelogodišnji turizam, govori i činjenica da će prvi put ove godine pod okriljem Turističke zajednice i Općine Neum održati manifestaciju „Dani berbe maslina“, koja će započeti 24. oktobra.</p><h2>Najstariji maslinik</h2><p>Naime, neumsko zaleđe je poznato kao područje u kojem se nalaze jedni od najstarijih maslinika, a u tom kraju ima gotovo 10.000 stabala maslina.</p><p>- Početna tačka manifestacije će biti kod naše uljare, nakon čega ćemo za naše zvanice i goste, među kojima će biti i strani ambasadori i predstavnici vlasti u BiH, organizirati berbu maslina u jednom od naših starih maslinika, a potom će uslijediti prezentacija prerade maslina i predstavljanje brenda „Zlatne kapi Hercegovine“ uz degustaciju tradicionalnih jela i vina iz neumskog kraja - govori Prkačin.</p><h2>Berba maslina</h2><p>Cilj je, naglašava Prkačin, da ta manifestacija postane tradicija i da, zapravo, berba maslina bude u ponudi kao turistički proizvod.</p><p>- U budućnosti, upravo, želimo promovirati našu autohotonu berbu maslina, našu gastronomiju i općenito naše zaleđe. Tu će biti fokus našeg djelovanja - kaže Prkačin.</p>

Želimo da „Dani berbe maslina“ postanu tradicionalna manifestacija, kaže Prkačin

U našem jedinom gradu na moru razvijaju cjelogodišnji turizam: Hoteli u Neumu i dalje puni gostiju

<p>U BiH se svake godine registruje gotovo milion bolesti i stanja u stomatološkoj djelatnosti. Prema posljednjim dostupnim podacima Zavoda za javno zdravstvo FBiH, u 2023. godini je registrovano 486.706 slučajeva, a među vodećim oboljenjima koje je evidentirano u stomatološkoj djelatnosti na prvom mjestu je karijes.</p><h2>Specijalne usluge </h2><p>U zdravstvenim ustanovama javnog i privatnog vlasništva u Republici Srpskoj, u protekloj godini su registrovana 448.784 oboljenja i stanja u stomatološkoj zdravstvenoj djelatnosti, a među njima je, također, najčešći karijes. </p><p>Iako u gotovo svim domovima zdravlja postoje stomatološke službe, čije su usluge besplatne i gdje bi osiguranici trebali računati i na specijalističke usluge poput protetskih, ortodontskih, oralnih hirurških usluga te radiološke dijagnostike, značajan broj građana prisiljen je odlaziti u privatne stomatološke ordinacije gdje su cijene određenih usluga izrazito visoke.</p><h2>Liste čekanja</h2><p>Prema riječima Marina Bage, predstavnika Udruženja za unapređenje kvalitete življenja „Futura“, koji zastupa i prava pacijenata, glavni problem u našoj zemlji, kada je riječ o zdravstvenim uslugama jesu liste čekanja.</p>

<p>- Isto je, dakle, i sa stomatološkim službama. U gotovo svim domovima zdravlja imaju stomatološke ambulante, međutim, i tu se evidentiraju liste čekanja. A, kada vas zub boli, nije ugodno čekati, pa su onda pacijenti prisiljeni javiti se u privatnu stomatološku ordinaciju. Dakle, ista je situacija kao i kod drugih usluga - navodi Bago.</p><h2>Pasivan odnos tužilaštava</h2><p>Naglašava da Zakon ne poznaje liste čekanja te da, ako se to desi, mora postojati ozbiljno i konkretno opravdanje.</p><p>- Nažalost, kod nas su liste čekanja postale pravilo, upravo, iz razloga jer se zakoni ne poštuju. Ako plaćamo zdravstveno osiguranje, onda nam se moraju osigurati zdravstvene usluge. Uprkos silnim krivičnim prijavama u vezi toga, na sceni je tolika drskost u nepoštivanju zakona da je to nadrealno postalo. Novac se, dakle, protuzakonito troši, a u svemu imamo pasivan odnos tužilaštava - mišljenja je Bago.&nbsp;</p>

Liste čekanja postale su pravilo, upravo iz razloga jer se zakoni ne poštuju, kaže Bago

Građani odlazak zubaru plaćaju iz vlastitog džepa

<p>U Kantonalnom sudu u Mostaru danas je održano ročište za izjašnjenje o krivici u predmetu protiv optuženog Marka Šljivića (28) iz Čapljine zbog osnovane sumnje da je počinio krivično djelo „Teška krivična djela protiv sigurnosti javnog prometa“ iz čl. 336. st. 2. u vezi sa st. 1., a u vezi sa krivičnim djelom „Ugrožavanje javnog prometa“ iz čl. 332. st. 1. Krivičnog zakona F BiH. </p><h2>Izjasnio se da nije kriv</h2><p>Šljivić se, u pratnji svoje braniteljice po službenoj dužnosti, advokata Irene Pehar, pred sudijom za prethodno saslušanje Kantonalnog suda u Mostaru, Medihom Boškailo-Veledar izjasnio da nije kriv za djela koja mu se stavljaju na teret optužnicom Tužilaštva Hercegovačko-neretvanskog kantona koju zastupa tužilac Spomenko Jukić.</p><p>Prethodno se izjasnio da razumije optužnicu i da je u potpunosti sposoban izjasniti se o krivici. Također, današnjem ročištu je prisustvovao punomoćnik oštećenih, advokat Adnan Beganović. </p><h2>Tri osobe poginule</h2><p>Podsjetimo, Šljivić se tereti da je 31.maja ove godine, oko 4:15 sati, na magistralnoj cesti M-17, u mjestu Ševaš Njive, Grad Čapljina, prouzročio prometnu nezgodu kojom prilikom su tri osobe smrtno stradale.</p><p>U toj stravičnoj nesreći su smrtno stradali Almin Crnalić (22), koji je upravljao automobilom Audi A3 te njegovi saputnici Enis Kurtović (22) i Dalila Žugor (20), svi iz Mostara, koji su se nalazili u automobilu Audi A3. U nesreći je učestvovao i Dževad Šuta s vozilom Fiat koji je nekoliko minuta prije nesreće policiji prijavio Šljivićevo „šveranje“ cestom.</p><p>Kantonalni sud u Mostaru je, podsjetimo,  12. septembra 2025. godine u cijelosti potvrdio optužnicu protiv Šljivića, a uz to su mu izrečene mjere zabrane napuštanja boravišta i zabrana putovanja te su mu privremeno oduzeti vozačka dozvola i putna isprava uz zabranu izdavanja novih putnih isprava i drugih isprava koje služe za prelazak državne granice BiH do pravomoćnosti presude.</p><p> Podsjetimo, Šljiviću su nakon što je mjesec proveo u pritvoru bile izrečene mjere zabrane koje su se odnosile na obavezno javljanje svakog ponedjeljka u PU Čapljina. Na to sudsko rješenje Tužilaštvo HNK je uložilo žalbu te je on vraćen u pritvor.</p><p>-Tužilaštvo je cijenilo da su okončanjem istrage i potvrđivanjem optužnice od strane suda, prestali razlozi zbog kojih je prema optuženom bila određena mjera pritvora, te je iz tih razloga sudu predložilo izricanje mjera zabrane - pojasnili su tada iz Tužilaštva HNK.</p>

Optužen da je prouzročio saobraćajnu nesreću u kojoj su poginuli Almin Crnalić, Enis Kurtović i Dalila Žugor

Ročište u Kantonalnom sudu u Mostaru: Marko Šljivić se izjasnio da nije kriv

<p>Potresno je danas bilo u Donjoj Jablanici gdje je održano komemorativno okupljanje u znak sjećanja na građane koji su tragično izgubili živote u smrtonosnim poplavama koje su to područje pogodile u noći s 3. na 4. oktobar prošle godine.</p><p>Nezapamćena katastrofa odnijela je 19 života, a danas su se njihovi najmiliji prisjećali njihovih osobina, zajedničkih trenutaka, savjeta...</p>

<p>Suze je bilo teško suzdržati dok su govorili o svojim majkama, očevima, sestrama, braći, amidžama, tetkama, rođacima, komšijama, prijateljima...</p><p>Hanadi Maslo je svoje obraćanje posvetila nerođenoj kćerki, koja joj je tragične noći spasila život... Amina Imamović se prisjećala svojih devetero članova porodice...</p><p>Suze nije mogao suzdržati Kenan Velić, dajdža malenog Edija Tufeka, koji je u tragediji izgubio oba roditelja.</p>

<p>- Bio sam dobro dok nisam slike vidio. Kad vidite slike, kad vidite sve ovo, čujete, boli... Edo je dobro. S nama je, s dedom, nenom, tetkom, sa mnom. Dobro je koliko može biti... Bio je u Muzeju na komemoraciji, pogodilo ga je. Zato sam ga izostavio da ne bude ovdje. Edi je takav, trudi se da nas razveseli, ali ja ga najbolje znam odmalena. Po očima mu vidim da to nije to - rekao je Velić.</p><p>Na komemorativno okupljanje pozvani su predstavnici svih nivoa vlasti.&nbsp;</p><p>Nažalost, odazvali su se tek predstavnici kabineta članova Predsjedništva BiH, Denisa Bećirovića i Željka Komšića, Općine Jablanica te još pokoje institucije.</p><p><a href="https://www.youtube.com/@DnevniAvazTV/videos">Besplatno se pretplatite na YouTube kanal Avaz TV.</a></p>

Dok jedni s nestrpljenjem čekaju novu formulu: Hoće li budući penzioneri biti "kažnjeni"

Za volanom Mercedesa poginuo 19-godišnjak iz Tomislavgrada

Direktor Granične policije BiH Mirko Kuprešaković za "Avaz": "Frontex" stiže za mjesec na bh. granice

Veliki broj Mostaraca prisustvao promociji: Ispunjena posljednja želja Amele Rebac

Čitlučanin u plasteniku u dvorištu kuće uzgojio 50 kilograma marihuane

Ljudi kojih nema u statistikama i evidencijama: Beskućnici su nevidljivi u našem društvu

Dobro došli u EU

Kada Hotić za "Avaz": Ne iznenađuje me potez Zukorlića, on ne liči na svog babu, ulizuje se onima koji negiraju genocid

Dok se mjesecima bore protiv izgradnje megasolara na Komanju brdu: Stočani raskrinkali mrežu ilegalnih radnika iz Kine

Splićanin uznemiravao maloljetnu kćerku bivše partnerice, a njenim bliskim osobama slao eksplicitne videouratke

Anketa / Mostarci tuguju za Halidom Bešlićem: Bio je omiljen, legenda

Dok potrošačke cijene rastu, a inflacija ubrzava: Građani BiH sve teže pokrivaju osnovne troškove

U našem jedinom gradu na moru razvijaju cjelogodišnji turizam: Hoteli u Neumu i dalje puni gostiju

Građani odlazak zubaru plaćaju iz vlastitog džepa

Ročište u Kantonalnom sudu u Mostaru: Marko Šljivić se izjasnio da nije kriv

Rijetki političari stigli na komemoraciju poginulima u Donjoj Jablanici: Suze, bol i jecaji zbog 19 poginulih

Dok jedni s nestrpljenjem čekaju novu formulu: Hoće li budući penzioneri biti "kažnjeni"

Za volanom Mercedesa poginuo 19-godišnjak iz Tomislavgrada

Direktor Granične policije BiH Mirko Kuprešaković za "Avaz": "Frontex" stiže za mjesec na bh. granice

Veliki broj Mostaraca prisustvao promociji: Ispunjena posljednja želja Amele Rebac

Čitlučanin u plasteniku u dvorištu kuće uzgojio 50 kilograma marihuane

Ljudi kojih nema u statistikama i evidencijama: Beskućnici su nevidljivi u našem društvu

Dobro došli u EU

Kada Hotić za "Avaz": Ne iznenađuje me potez Zukorlića, on ne liči na svog babu, ulizuje se onima koji negiraju genocid

Dok se mjesecima bore protiv izgradnje megasolara na Komanju brdu: Stočani raskrinkali mrežu ilegalnih radnika iz Kine

Splićanin uznemiravao maloljetnu kćerku bivše partnerice, a njenim bliskim osobama slao eksplicitne videouratke

Anketa / Mostarci tuguju za Halidom Bešlićem: Bio je omiljen, legenda

Dok potrošačke cijene rastu, a inflacija ubrzava: Građani BiH sve teže pokrivaju osnovne troškove

U našem jedinom gradu na moru razvijaju cjelogodišnji turizam: Hoteli u Neumu i dalje puni gostiju

Građani odlazak zubaru plaćaju iz vlastitog džepa

Ročište u Kantonalnom sudu u Mostaru: Marko Šljivić se izjasnio da nije kriv

Rijetki političari stigli na komemoraciju poginulima u Donjoj Jablanici: Suze, bol i jecaji zbog 19 poginulih