Prema podacima Agencije za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEEA) BiH, u BiH trenutno živi 3.825 osoba starosne dobi od 100 i više godina, od toga 2.634 ženskog i 1.191 muškog spola. Prije godinu broj stogodišnjaka je bio manji za nešto više od 1.000.- Da li je to neki zadovoljavajući broj i da li je pokazatelj određenih procesa svakako jeste, a da li taj podatak govori generalno o dugovječnosti naše populacije, sa tim ne bih računao. Međutim, nekoliko pravilnosti pokazuje, prije svega, da u dubokoj starosti među najstarijim licima dominira ženska populacija i to je planetarna pravilnost, jer u prosjeku žene žive duže od muškaraca – kaže za „Dnevni avaz“ Aleksandar Čavić, demograf.<h2>Protekli popis </h2>Govoreći o ukupnom broju 100-godišnjaka u BiH, Čavić navodi da on ne predstavlja neku veliku proporciju i da je to, zapravo, nešto više od jednog promila izraženog u proteklom popisu.- Međutim, ono što je generalno kod nas izraženo, a na što ne obraćamo pažnju, jeste da je kod nas došlo do povećanja očekivanog trajanja života i to najviše zahvaljujući eliminisanju smrtnosti najranije životne dobi u prethodnom periodu, dok su mortalitetni uslovi i generalno zdravlje populacije, naročito među starijim srednjovječnim i starim stanovništvom nezadovoljavajuće i tu ima prostora za značajan napredak – objašnjava Čavić.

Sudeći prema podacima IDDEEA-e, najveći broj 100-godišnjaka živi na području općine Novo Sarajevo, gdje ih je 224, od čega 135 žena i 89 muškaraca. Samo troje manje ih je u Mostaru, gdje je 135 žena i 89 muškaraca, a u Banjoj Luci građana od 100 i više godina je 214, gdje također prednjače žene kojih je 146, dok je 68 muškaraca.<h2>Najstarija populacija</h2>Sa statistikom koja govori da BiH ima gotovo 4.000 stogodišnjaka slaže se i demograf Aleksandar Majić, koji govori da je prije 10-tak godina u BiH bilo blizu 1.000 stogodišnjaka.

- To su očekivane tendencije. Demografski starimo, povećava se životni vijek, povećava se broj starijeg stanovništva, tako da je jednostavno očekivano da ćemo za pet godina imati veći procenat stogodišnjaka nego sada. To su sve tendencije koje su uobičajene i mi ćemo iz godinu u godinu biti sve starija populacija. Po nekim procjenama i projekcijama, prosječna starost stanovništva je iznad 44 godine što nas svrstava u red najstarijih populacija u Evropi – kaže Majić za „Dnevni avaz“.<h2>Manje od pet</h2>Među općinama i gradovima koji imaju manje od petero 100-godišnjaka su Busovača, Bužim, Čelić, Doboj Istok, Doboj Jug, Domaljevac/Šamac, Istočni Mostar, Jezero, Kalinovik, Kladanj, Ključ, Kneževo, Kreševo, Novo Goražde...

To je, zapravo, nešto više od jednog promila izraženog u proteklom popisu, kaže Čavić

 Fotografija iz Sela Bančići, poznatom po stogodišnjacima

BiH ima 3.825 stogodišnjaka

Pitanje radne snage u Federaciji BiH ovih dana je ponovo jako aktualizirano. Iz Udruženja poslodavaca u FBiH često izvještavaju o tome, i s obzirom na to da je to jedno od najvažnijih pitanja u vezi s poslovnim okruženjem, praktično se na dnevnoj osnovi radi na problematici radne snage. Potvrđuje to u intervjuu za „Dnevni avaz“ Mario Nenadić, direktor Udruženja poslodavaca FBiH, navodeći da se te aktivnosti odvijaju u dva pravca.Tako se, kaže, prvenstveno radi na osiguranju i angažiranju domaće radne snage.- Alternativno, tamo gdje nije moguće osigurati domaću radnu snagu, poslodavci prate međunarodne trendove i uključuju se u procese radnih migracija kroz angažiranje stranih radnika, što je, možemo reći, tek na početku – govori Nenadić.<h2>Pitanja rada i zapošljavanja</h2>Šta se dešava na domaćem tržištu radne snage?- Kao i u zemljama neposrednog okruženja, ali i šire, tako i kod nas pitanje radne snage je sve otvorenije i složenije. U BiH demografske promjene nam ne idu u prilog, nemamo još moderan školski sistem koji bi trebao da prati potrebe tržišta rada, nismo prilagodili i učinili operativnim propise i procedure za pitanja rada i zapošljavanja, nismo motivisali domaću radnu snagu da se više okreću domaćem tržištu umjesto da rješenja svog zapošljavanja iznalaze kroz rad u inozemstvu. Rješenja su da se što prije modernizuje radno zakonodavstvo, smanji birokracija, popravi infrastruktura i službe koje rade na posredovanju u zapošljavanju, da se mijenja pod hitno Zakon o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba na način da se napravi puno veća interakcija poslodavaca sa nezaposlenim, da nadležne službe postanu ozbiljan servis nezaposlenima da nađu posao, a poslodavcima da nađu radnike za svoje potrebe. Za ova pitanja vrlo je važno i pitanje digitalizacije procesa, redovnih provjera i posebno razdvajanja evidencija tražitelja posla od evidencija nezaposlenih osoba. Moramo puno raditi na modernizaciji ovih procesa i boljem uvezivanju između institucija vlasti, poslodavaca i radnika, jer samo takav odnos može donijeti rezultate.Koliko radnika nedostaje za rad u realnom sektoru u FBiH?- U realnom sektoru, prema našim procjenama, nedostaje oko 35.000 do 40.000 radnika, i to konkretno u oblasti industrijske proizvodnje, prerađivačke industrije, drvne, hemijske, metalske i tekstilne, građevinarstva, ugostiteljstva i turizma, prevoza, usluga i drugim granama.A koliko imamo raspoloživih radnika na tržištu radne snage?- Na evidencijama nezaposlenih osoba nadležnih zavoda i službi u FBiH, trenutno je evidentiranih više od 250.000 nezaposlenih, ali u tome i jeste problem, to su samo evidencije i ti brojevi su u potpunosti kriva slika stanja. Svega 15 do 20 posto od ovih evidentiranih radnika danas je na raspolaganju za rad u realnom sektoru.Ako je tako, gdje su onda radnici koji su evidentirani na tim službenim spiskovima?- Većina je na evidencijama isključivo iz razloga ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu ili nekih od prava iz oblasti socijalnih prava nezaposlenih. Dio evidentiranih radi na crno, dio je u inozemstvu, bilo trajnije iseljen ili u radu u susjednim i drugim zemljama, na turističkim, odnosno sezonskim, poslovima i sl. Čak se i Republika Srpska bolje suočila sa ovim pitanjem, jer su nadležni organi u RS samo jednim administrativnim procesom na bazi izmjena zakona prije par godina, za tri puta smanjili evidencije nezaposlenih i sveli ih na broj od 51.000 danas evidentiranih takvih osoba, što puno više odgovara stanju, nego ovo što se dešava u FBiH sa više od 250.000 nezaposlenih.<h2>Uključenost poslodavaca</h2>Šta se može uraditi da se stanje promjeni?- Poslodavci kroz saradnju sa vlastima i sindikatima rade prije svega na izmjenama radno-pravnog zakonodavstva i očekujemo promjene na ovom planu već do kraja godine. Također, insistiramo na izmjenama raspoloživih programa i projekata zapošljavanja, boljoj međusobnoj komunikaciji i boljoj uključenosti poslodavaca u kreiranju takvih programa i projekata, digitalizaciji procesa i uvezivanju radnika i poslodavaca.Šta se dešava s uvozom stranih radnika, koliko je to važno pitanje?- Poslodavci za svoje radne procese i realizaciju ugovora i narudžbi trebaju radnike. Kako god se to u javnosti pokušalo prikazati, domaći radnik je poželjniji i povoljniji za poslodavce iz bezbroj razloga i tek kada iscrpe sve raspoložive domaće kapacitete radne snage, poslodavci se okreću uvozu stranih radnika. Mi smo i na tom planu tek na početku procesa i rekao bih da jako kasnimo. Prošle godine je Hrvatska izdala oko 200.000 radnih dozvola, Slovenija oko 44.000, Srbija oko 55.000 , a Bosna i Hercegovina tek oko 5.700, od čega FBiH oko 3.190, a RS 2109. Dakle u FBiH i u čitavoj BiH strani radnici još čine tek oko 0,7 posto zaposlenih i ne predstavljaju nikakvu „prijetnju“ domaćoj radnoj snazi, a poslodavci ih mogu angažirati tek kada od nadležnih službi za zapošljavanje u BiH dobiju potvrde da na evidencijama nezaposlenih nema raspoloživih domaćih radnika. Ove godine broj odobrenih kvota za radne dozvole stranaca u BiH je tek oko 7.000, a zbog spornih i kompliciranih procedura, ni ovaj broj radnih dozvola neće biti iskorišten.

U realnom sektoru, prema našim procjenama, nedostaje oko 35.000 do 40.000 radnika 

Nenadić za "Avaz": Domaći radnik je poželjniji i povoljniji za poslodavce iz bezbroj razloga

Štrajk zdravstvenih radnika u pet zdravstvenih ustanova na području Hercegovačko-neretvanskog kantona se nastavlja u punom kapacitetu i obimu, zaključeno je nakon današnjeg sastanka Koordinacije sindikata zdravstvenih radnika u HNK.Skoro 1.000 medicinara tako je nastavilo generalni štrajk koji traje gotovo tri sedmice, nakon što je, podsjetimo, Općinski sud u Mostaru donio rješenje o određivanju mjere osiguranja kojom je Nezavisnom sindikatu zaposlenika Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, kao reprezentativnomu sindikatu, zabranio štrajk.- Naravno da očekujemo da u najkraćem roku Kantonalni sud u Mostaru donese rješenje po žalbi kolega iz Sindikata SKB Mostar u našu korist i da nam se preko 2.000 naših kolega priključi kako bismo izvršili pritisak na Ministarstvo zdravstva HNK da iznađu rješenje, odnosno, novčana sredstva za potpisivanje aneksa Kolektivnog ugovora - izjavio je za „Avaz“ Dalibor Vuković, predsjednik Nezavisnog sindikata radnika zaposlenih u zdravstvu u HNK.<h2>Pritisci na direktore</h2>Naglasio je da pritisci na direktore zdravstvenih ustanova u kojima se provodi štrajk ne prestaju.- Sad se u tu priču na neki način uključio Zavod zdravstvenog osiguranja iz kojeg traže statističke podatke o tome koliko je usluga smanjeno u periodu štrajka i gdje se na neki način prijeti smanjenjem finansiranja mjesečnih tranši, a naši članovi trpe i druge pritiske. U svim tim teškim okolnostima sindikati stoje čvrsto na stanovištu da štrajk treba provoditi - kazao je Vuković.U vezi cijele situacije danas su se oglasili iz Ministarstva zdravstva HNK iz kojeg su naveli kako je poznato je da je Općinski sud u Mostaru donio mjeru osiguranja kojom je Neovisnom sindikatu zaposlenika SKB-a Mostar, kao reprezentativnom, zabranio štrajk i provođenje štrajka, te poduzimanje bilo kakvih aktivnosti u vezi sa organizovanjem štrajka.- Neovisni sindikat je, kao reprezentativni, u Odluci o organizovanju i provođenju štrajka, a koja je sad predmet sudske zabrane, naveo da stupa u štrajk u cilju zaštite ekonomskih i socijalnih prava članova Sindikata kao i ostalih radnika o oblasti zdravstva na prostoru HNK-a i pozvao ostale sindikate da donesu svoje odluke o organizovanju štrajka.S obzirom na to da su sindikati zdravstvenih ustanova svoje odluke o organizovanju i provođenju štrajka donijele u skladu sa Odlukom reprezentativnoga sindikata, jasno je da je Odlukom Suda zabranjen pravni osnov sukladno kojem su ostali sindikati donijeli svoje odluke - naveli su.<h2>Nastavak štrajka</h2>Uprkos sudskoj odluci, dodali su, pojedini sindikati zdravstvenih ustanova nastavili su sa provođenjem štrajka, zbog čega je Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK-a, u skladu sa svojom nadležnosti, uputilo akt direktorima i predsjednicima sindikata, te im dostavilo navedeno sudsko rješenje i upozorilo na posljedice postupanja suprotno tom rješenju.- Na upućeni akt Ministarstvo je zaprimilo gotovo identične odgovore predsjednika sindikata koji su nastavili sa štrajkom, u kojima navode da provode štrajk na osnovi samostalnih odluka i samostalne najave štrajka.Prema odredbama Zakona o reprezentativnosti sindikata i Udruženja poslodavaca FBiH, za ovo ministarstvo i Vladu HNK-a jedina stranka u postupku jeste reprezentativni sindikat koji je, uz saglasnost Vlade HNK-a, i potpisao važeći kolektivni ugovor sa ministrom zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK-a.U cilju zaštite prava i interesa pacijenata, pozivamo rukovodstva zdravstvenih ustanova čiji su radnici, unatoč Odluci Suda, i dalje u štrajku, na neodgodivo poduzimanje mjera za prekid takvog ponašanja i vraćanje u punu funkciju ustanova kojima su na čelu, a za što su, u skladu sa Zakonom o štrajku, jedini direktno ovlašteni - naglasili su iz Ministarstva.

Štrajk zdravstvenih radnika u pet zdravstvenih ustanova na području Hercegovačko-neretvanskog kantona se nastavlja u punom kapacitetu i obimu

Sindikati: Nastavljamo štrajk; Ministarstvo zdravstva: Štrajk je zabranjen

Da bi JP „Autoceste Federacije BiH“ mogle nesmetano provoditi svoje projekte neophodan nam je pozitivan i sinhroniziran politički ambijent. Kazao je to u razgovoru za „Dnevni avaz“ direktor ove javne kompanije Denis Lasić, osvrnuvši se na činjenicu da je Predsjedništvo BiH na posljednjoj sjednici svojom odlukom blokiralo nastavak procesa gradnje autoceste na koridoru 5C na području Mostara.<h2>Tempo radova </h2>Kako smo pisali, radi se o dionici Mostar sjever - Mostar jug, gdje je lokalitet kasarne „Miralem Jugo“ te poddionici Mostar jug - Tunel Kvanj, koja prolazi preko vojnog aerodroma Ortiješ. Odluka Predsjedništva BiH došla je u trenutku kada je, konkretno za poddionicu Mostar jug - Tunel Kvanj, Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) odobrila finansijska sredstva.Lasić je podsjetio da je ta poddionica na određeni način bila sporna i za lokalno stanovništvo, kao i kreditore, međutim na koncu su ispunjenje sve ekološke obaveze i zahtjevi, a izvršena je i eksproprijacija zemljišta.- Sve ono što pravovremeno ne dobijemo od institucija od kojih trebamo dobiti određene dozvole i suglasnosti, naravno utječe na dinamiku i tempo radova i ugovaranja kako sa izvođačima tako i sa nadzorom, a u konačnici i na sve rokove koje smo najavljivali – naveo je Lasić.Naglasio je kako nisu očekivali takvu odluku Predsjedništva BiH te da su mislili da će zapravo sve biti formalnost.- Zbog dijela vojne imovine, odnosno te dvije čestice, a radi se o nekih 400 kvadratnih metara, poslali smo zahtjev Ministarstvu odbrane BiH i uz njihovu punu podršku to je došlo na Predsjedništvo BiH kako bismo dobili suglasnost i kako bismo mogli ući u posjed. Međutim, četiri puta je to skidano s dnevnog reda, zadnji put je bilo glasanje i nismo dobili podršku – kazao je Lasić.Podvukao je da Uprava „Autocesta FBiH“ zajedno s Federalnom vladom „ne miruje“. - Tražimo alternativna rješenja, ali nam za to trebaju suglasnosti kreditora i izvođača, da krenemo u radove, bez tih spornih čestica. U međuvremenu, nadamo se da će biti sluha kako bismo radove imali i na te dvije sporne čestice. Cijelom procesu pristupamo s puno odgovornosti – kazao je Lasić.<h2>Bez politiziranja</h2>Podsjetio je i na to da do stupanja na snagu Odluke o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom nije bilo prepreka za gradnju. Naveo je da su sve ključne pripremne faze za dionicu Mostar sjever - Mostar jug završene te da su u ovoj godini planirali ugovoriti radove.- Nadamo se da će doći do toga, da će problem koji imamo u vezi vojne imovine biti riješen, odnosno da će Predsjedništvo BiH donijeti pozitivnu odluku i da, zapravo, neće biti politiziranja – zaključio je Lasić.<h2>Od sedam aktivnih gradilišta šest ih u ZDK</h2>- Trenutno je u izgradnji 55 kilometara autoceste na koridoru 5C, na sedam gradilišta. Šest gradilišta se nalazi na području Zeničko-dobojskog kantona. U oktobru smo počeli s pripremnim aktivnostima na izgradnji poddionice Tunel Kvanj - Buna u dužini od 5,25 kilometara – naveo je Lasić.

Ako pravovremeno ne dobijemo dozvole i suglasnosti, naravno da to utiče na dinamiku radova i na rokove, kaže Lasić

Lasić: Neophodan pozitivan politički ambijent

Denis Lasić za "Dnevni avaz": Politika nam smeta za puni zamah gradnje autoputa

Utvrđen je identitet muškarca čije je tijelo prije dva dana pronađeno u podrumu poslovno-stambene zgrade na Trgu državnosti u Konjicu.Kako je za „Avaz“ potvrđeno iz MUP-a Hercegovačko-neretvanskog kantona, radi se o S.Č. (57) iz Konjica koji je bio nastanjen u Hadžićima.Obdukcijom, koja je jučer obavljena, utvrđeno je da je smrt nastupila usljed srčanog udara.Podsjetimo, tijelo je nađeno u fazi raspadanja.

Smrt nastupila usljed srčanog udara

Utvrđen identitet muškarca čije tijelo je pronađeno u Konjicu

Mobing u javnim institucijama postao je rak-rana našeg društva, a najgori oblik se dešava kada osoba na vrhu hijerarhije – direktor ili rukovodilac – odluči da svoju poziciju moći koristi za maltretiranje uposlenika. Kada je žrtva žena, situacija postaje još kompleksnija, jer se često na to nadovezuje i rodna diskriminacija, te stigma da “treba šutjeti i trpjeti da se ne izgubi posao”.Informacija da je Šerif Isović osuđen zbog mobinga nad uposlenicom koja je prošla psihičku torturu, samo je jedan u nizu primjera kako se ponašaju oni koji fotelju smatraju svojom babovinom.Direktor, koji bi trebao biti primjer profesionalnosti i zaštitnik digniteta zaposlenih, postaje tlačitelj i predator. Umjesto da osigurava zdravo radno okruženje, on uvodi strah, poniženje i pritisak. Takva praksa ne uništava samo pojedinca koji je žrtva, već i cijeli kolektiv – širi se nepovjerenje, demotivacija i osjećaj da znanje i trud nemaju nikakvu vrijednost.Najveći problem je što ovakvi slučajevi rijetko dospiju u javnost. Žrtve, u strahu od gubitka egzistencije, šute, dok institucije koje bi trebale reagovati – inspekcije, sindikati, pa i pravosuđe – prečesto okreću glavu. Time se šalje poruka da je nasilje dozvoljeno ako ga čini neko moćan.Mobing u javnoj instituciji nije samo lični problem, nego društveni. On pokazuje koliko su sistem i pravna država slabi, jer ako direktor nekažnjeno može maltretirati svoju uposlenicu, šta onda ostaje običnom građaninu?Vrijeme je da se o tome progovori glasno i jasno – svaka institucija mora biti sigurno mjesto, a ne prostor gdje pojedinac, zahvaljujući funkciji, uništava tuđi život i karijeru.

Direktor, koji bi trebao biti primjer profesionalnosti i zaštitnik digniteta zaposlenih, postaje tlačitelj i predator

Kao da mu je fotelja babovina

Ne jenjavaju reakcije u javnosti nakon što Predsjedništvo BiH na posljednjoj sjednici nije dalo „zeleno svjetlo“ za nastavak izgradnje autoceste na području kod Mostara. S jedne strane se radi o dionici Mostar sjever - Mostar jug, a s druge poddionica Mostar jug - Tunel Kvanj.<h2>Izgradnja strelišta</h2>Štaviše, to što Predsjedništvo BiH nije deblokiralo ovaj proces i to u trenutku, kada je, naprimjer, Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) odobrila finansijska sredstva za poddionicu Mostar jug - Tunel Kvanj u dužini od 9,2 kilometra izazvalo je i svojevrsno iznenađenje, ali i konfuziju, a nakon svega su zapljuštale i kritike prema predsjedavajućem Predsjedništva BiH, Željku Komšiću i članu Predsjedništva BiH Denisu Bećiroviću.Međutim, prema informacijama do kojih smo došli, blokada procesa je nastala nakon što je s jedne strane Ministarstvo odbrane BiH na čelu sa Zukanom Helezom odustalo od tehničkog rješenja koje je usaglašeno s prethodnom Upravom JP „Autoceste FBiH“, a koje se odnosi na kasarnu „Miralem Jugo“ sjeverno od Mostara, koja je definirana kao perspektivna vojna imovina. Prema tom rješenju, iz sigurnosnih razloga je trebalo izgraditi betonski zid u dijelu autoputa koji prolazi brdom iznad kasarne.Međutim, iz Ministarstva odbrane BiH su prema Predsjedništvu BiH uputili prijedlog da se dio lokacije kasarne, tačnije, strelište proglasi neperspektivnom vojnom imovinom i to na zahtjev „Autocesta“. Prijedlog te kompanije bio je izgradnja multifunkcionalnog strelišta zatvorenog tipa.Na sve je zastupničkim pitanjem reagirao državni parlamentarac Šerif Špago koji je pitao za razloge odustajanja od prvobitnog rješenja, kao i je li to prvi korak ka gašenju perspektivne vojne lokacije „Miralem Jugo“ u Mostaru, jedine na prostoru Hercegovine koju su koristile jedinice Armije RBiH. U odgovoru koji je potpisao Helez, između ostalog je navedeno da je Ministarstvo predložilo izgradnju strelišta na lokaciji kasarne, lokalnog poligona obuke i strelišta „Zaim Imamović” u Općini Hadžići, dok bi za potrebe izvođenja gađanja pješadijskim naoružanjem jedinice s lokacije „Miralem Jugo“ koristile strelište „Gorica”, na području Čapljine.<h2>Novi prijedlog</h2>Kako Predsjedništvo BiH nije prihvatilo taj prijedlog, iz Ministarstva odbrane BiH su uputili novi prema kojem je lokacija kasarne i strelište „Miralem Jugo“ izostavljena i nije predložena za proglašenje dijela neperspektivnosti u obuhvatu na kojem se nalazi strelište.

U izjavi za „Dnevni avaz“ Špago smatra kako Ministarstvo odbrane treba za svaku lokaciju predložiti posebnu odluku o dodjeli neperspektivne vojne imovine „Autocestama“.- S „Autocestama“ trebaju napraviti sporazum da se novo strelište radi u kasarni „Miralem Jugo“ ili ostati kod prvog dogovorenog rješenja, odnosno, izgradnje zaštitnog betonskog zida na autocesti. Sve drugo meni kao jedinom Bošnjaku zastupniku i parlamentarcu u PSBiH iz Hercegovine je neprihvatljivo. Za ovo imam punu podršku političkih predstavnika Bošnjaka iz Mostara i Hercegovine, i nadam se da će članovi Predsjedništva to imati u vidu pri donošenju odluka – potcrtao je Špago.<h2>Vojna imovina kod Aerodroma Mostar</h2>S druge strane, sporna je vojna imovina u južnom dijelu Mostara, u blizini Aerodroma.

- S obzirom na to da više puta mijenjana trasa autoputa najzad prolazi preko Aerodroma Ortiješ, a koji je perspektivna vojna lokacija, odnosno državna imovina, te da je odlukom visokog predstavnika zabranjen promet državnom imovinom, istu odluku ne možemo niti želimo kršiti – poručio je Komšić.

S "Autocestama" trebaju napraviti sporazum da se novo strelište radi u kasarni "Miralem Jugo" ili ostati kod prvog dogovorenog rješenja, kaže Špago

Kasarna „Miralem Jugo“: Promijenili rješenje

Nakon što Predsjedništvo BiH nije dalo "zeleno svjetlo": Kako je došlo do zastoja na izgradnji autoputa kod Mostara 

BiH je jedina država u Evropi koja nema podatke o siromaštvu. Državna agencija za statistiku već deceniju ne objavljuje te informacije, a prema procjenama nevladinog sektora, u BiH u siromaštvu živi 800.000 građana. U našoj zemlji djeluje više od 60 javnih kuhinja, u kojima se, prema posljednjim podacima, hrani blizu 17.000 ljudi. Međutim, pritisak na javne kuhinje sve je izraženiji usljed nezaustavljivog rasta cijena prehrambenih artikala.To se posebno ogleda u sve većem broju zahtjeva za dodjelu paketa s prehrambenim artiklima, kako nam to kaže Alen Kajtaz, sekretar Crvenog križa Grada Mostara, pod čijim okriljem djeluje Javna kuhinja.<h2>650 korisnika</h2>- Gotovo svaki dan nas neko zove i traži paket s hranom. Postalo je to baš izraženo. Međutim, mi smo po tom pitanju ograničeni, maksimalno, mjesečno možemo podijeliti 50 paketa – kaže Kajtaz za „Dnevni avaz“.Kroz prozorčić njihove Javne kuhinje, jedne od tri u Mostaru, dnevno se preda 230 toplih obroka.- Imamo još 32 korisnika u Izbjegličkom centru Salakovac, kojima svaki dan vozimo pripremljene obroke, a kada se svemu dodaju paketi s prehrambenim i higijenskim namirnicama, oko 650 korisnika svaki mjesec koristi naše usluge – priča nam Kajtaz.Za sada, dodaje, uspijevaju odoljeti silnim poskupljenjima, premda je donacija sve manje.- Ništa nije drastično poskupjelo, ali svake sedmice nakon nabavke gotovo istih proizvoda uočavamo da su iznosi računa drugačiji, odnosno sve viši. Zadnja donacija je bila nedavno iz Italije kada smo dobili 400 kilograma tjestenine, a od domaćih kompanija ih gotovo nema – navodi Kajtaz.Korisnici ove kuhinje kao i svaki put nerado pristaju razgovarati s novinarima. S nestrpljenjem čekaju da namire svoje kantice toplim varivom i hljebom i da što prije odu svojim kućama. Čak otvoreno negoduju što ikako prisustvujemo podjeli obroka.<h2> </h2>

<h2>Došao po obrok</h2>- Sramota ih je – kaže nam Senad Repeša, koji je zajedno s bratom Senaidom došao po obrok. Njima je, govore obojica, kuhinja spas.- Pa, kako bismo drugačije. U penziji sam od 2016. godine i primam 430 KM. Brat je invalid, ranjavan, sa 80 posto invaliditeta smanjili su mu na 40 posto. Ni 100 KM ne prima. Od moje penzije, pola ode na njegove lijekove, jer je „šećeraš“. Dva puta dnevno mora primati inzulin, a teško šećer može držati pod kontrolom – govori Senad za „Avaz“.<h2>Gotovo niko ne donira</h2>- Iskreno, mislili smo da će izmjena Zakona o PDV-u nešto promijeniti, ali se to nije desilo. Prije godinu smo dobili neku donaciju kisele vode i to je sve – kaže Kajtaz.Prema podacima UN-a, u BiH godišnje bude uništeno gotovo 400.000 tona hrane. Kompanije koje se bave prodajom i distribucijom hrane unište trećinu, odnosno 140.000 tona. Prema proračunima, svaki dan se u BiH unište 767.123 obroka ili 280 miliona godišnje, a koji bi mogli biti donirani.

Gotovo svaki dan nas neko zove i traži paket s hranom, kaže Kajtaz

Javne kuhinje brojnim građanima jedina nada i spas: Paketi s prehrambenim namirnicama sve više se traže

U Mostaru je sinoć orkanski vjetar čupao stabla, a posljedice nevremena su i dalje vidljive na ulicama grada.Pripadnici Profesionalne vatrogasne jedinice Mostar su tokom noći imali pune ruke posla.Komunalne službe zajedno s vatrogascima jutros su počeli raditi na saniranju posljedica.

Iz JP Vodovod Mostar su građanima preporučili da prokuhavaju vodu za piće.Zbog novonastale situacije uzrokovane teškim vremenskim uvjetima koji su u protekla 24 sata pogodili područje Mostara, jutros je održana hitna sjednica Štaba civilne zaštite Grada Mostara, kojom je predsjedavao gradonačelnik i zapovjednik Mario Kordić.Građani se pozivaju na oprez i saradnju, posebno u područjima gdje i dalje postoji rizik od pada drveća ili električnih instalacija.Također se mole da prijave svaku uočenu štetu na broj 121 – Operativni centar civilne zaštite.

Građani se pozivaju na oprez i saradnju, posebno u područjima gdje i dalje postoji rizik od pada drveća ili električnih instalacija

Mostar: Komunalne službe na terenu, saniraju se posljedice nevremena

Olujno nevrijeme sinoć je u kratkom roku poharalo Mostar. Od Centra II do Bijelog Brijega, ali i drugih dijelova grada, posljedice nevremena, obilne kiše praćene snažnim udarima vjetra i grmljavinom, vidljive su na gotovo svakom koraku. Tako je nevrijeme čupalo stabla iz korijena, koja su se rušila na parkirane automobile, ali i ceste. Borisu Blagojeviću koji živi u Centru II stablo se obrušilo na automobil. -U pet minuta gotovo sve se desilo. Baš je bilo strašno. Kao što vidite stablo se obrušilo na moje vozilo, od susjeda, također,ali,Bože moj. Obavijestili smo nadležne službe, policiju, vatrogasce, osiguravajuće kuće. Rečeno nam je da mi ništa ne poduzimamo, pa čekamo. Prioritet je da se počiste prometnice - kazao nam je Blagojević.

<h2>Pune ruke posla</h2>Pripadnici Profesionalne vatrogasne jedinice Mostar su tokom noći imali pune ruke posla.Premda su komunalne službe zajedno s vatrogascima jutros počeli raditi na saniranju posljedica nevremena, jaka kiša koja se ne smiruje od devet sati jutros onemogućava ih u obavljanju tih aktivnosti.Inače, sinoć je na poziv gradonačelnika Mostara, Marija Kordića, direktor Uprave CZ HNK, Eugen Ćubela putem Operativnog centra CZ uputio poziv Gorskim službama spašavanja s područja Mostara da se stave na raspolaganje PVJ Mostar kako bi im pružili podršku u otklanjanju posljedica nastalih uslijed nevremena.

<h2>Građani pozvani na oprez</h2>Iz JP Vodovod Mostar su građanima preporučili da prokuhavaju vodu za piće.U južnim dijelovima grada posljedica nije bilo.Kako je za "Avaz" potvrdila Ilijana Miloš, glasnogovornica Uprave policije MUP-a HNK, do sada je policiji prijavljeno 57 oštećenja vozila na području Mostara, a šest u Čapljini.Zbog novonastale situacije uzrokovane teškim vremenskim uvjetima koji su u protekla 24 sata pogodili područje Mostara, jutros je održana hitna sjednica Štaba civilne zaštite Grada Mostara, kojom je predsjedavao gradonačelnik i zapovjednik Mario Kordić.Jaki udari vjetra i obilna kiša prouzrokovali su veliku štetu u gradskom području, uključujući rušenje drveća na puteve i pješačke zone, zatvaranje nekoliko puteva zbog otpalih grana i drveća, te poremećaj javnog prevoza i pristupa hitnim službama.Na sjednici su poduzete hitne operativne mjere, uključujući aktiviranje svih nadležnih službi: Vatrogasne službe, JP Komunalno, Policije, Vodovoda i drugih komunalnih ekipa. Službe su na terenu od ranih jutarnjih sati i rade na otklanjanju posljedica nevremena, osiguranju prohodnosti puteva i sanaciji štete.Oružane snage Bosne i Hercegovine također su angažovane kako bi pomogle u uklanjanju drveća i čišćenju puteva prema SKB-u Mostar i na najkritičnijim putevima u gradu pogođenom katastrofom.Građani se pozivaju na oprez i saradnju, posebno u područjima gdje i dalje postoji rizik od pada drveća ili električnih instalacija. Također se mole da prijave svaku uočenu štetu na broj 121 – Operativni centar civilne zaštite.Javnost će biti blagovremeno obaviještena o daljem razvoju situacije i mjerama koje se poduzimaju.

Oružane snage Bosne i Hercegovine također su angažovane kako bi pomogle u uklanjanju drveća i čišćenju puteva

Posljedice nevremena u Mostaru: Oštećeno 57 vozila, preporučuje se prokuhavanje vode

Prema posljednjim, preciznim, podacima koji su rađeni prije devet godina u okviru projekta Svjetske banke, u BiH je 23 posto stanovništva siromašno. Statistički sistem u BiH zaobilazi tu temu, a prema posljednjoj anketi o potrošnji domaćinstava, koja je rađena za 2021/22. godinu, stopa siromašnih domaćinstava je iznosila 13,3 posto, a siromašnih pojedinaca 13,5 posto.Međutim, koliko je građana ispod praga siromaštva, nije poznato, ali podatak da u BiH djeluje gotovo 60 javnih kuhinja koje hrane blizu 17.000 ljudi dnevno, dok se na hiljade paketa s osnovnim prehrambenim artiklima podijeli domaćinstvima širom zemlje je poražavajući. Uostalom, zastrašujući je podatak iz iste ankete o tome da 65,8 posto domaćinstava nema dovoljno vlastitih sredstava da podnese iznenadni trošak u iznosu od 400 KM!<h2>Četveročlana porodica</h2>U Savezu samostalnih sindikata BiH još nisu izračunali iznos potrošačke korpe za avgust. Međutim, Lejla Čaušević-Sućeska u izjavi za „Dnevni avaz“ navodi da će, zasigurno, premašiti iznos od 3.500 KM.- To su, dakle, minimalni, osnovni troškovi jedne četveročlane porodice s dvoje djece. Avgust znatno bude skuplji od svih prethodnih mjeseci, zbog priprema i kupovine za novu školsku godinu, kao i septembar, zbog dodatnih nabavki. Dakle, troškovi bez ikakvog luksuza - kaže Sućeska-Čaušević.

Ukazuje na to da su ove godine posebno uočili izražen rast cijena voća i povrća.- Nažalost, najveći broj ljudi sebi ne može obezbijediti ni sezonsko voće i povrće. Kontinuirano pokušavamo probuditi svijest kod onih koji donose odluke u ovoj državi da ćemo ovo što se sada dešava kao posljedice osjetiti kroz 10 godina. Odgojit ćemo dvije generacije djece kojima ono što im najviše treba njihovi roditelji ne mogu priuštiti. Uzmimo samo u obzir džeparac za užinu o čemu niko gotovo ne priča. Roditelju dvoje školaraca najmanje treba 10 KM dnevno. Za 20 dana koliko djeca idu na nastavu mjesečno to je 200 KM. Gdje su dodatne aktivnosti, sportske i slično? Sve se to plaća, a sve je to nekada bilo besplatno - govori Čaušević-Sućeska.Naglašava da indeks potrošačkih cijena obuhvata više od 660 proizvoda, od kojih su mnogi luksuzni, poput automobila i slično.<h2>Polovina djece</h2>- To nije realni odraz na pravo stanje i, zasigurno značajan broj ljudi u našoj zemlji živi ne na granici, već ispod granice siromaštva - upozorava ona.Iz nevladinih organizacija godinama navode da, prema međunarodnim standardima, u BiH gotovo polovina djece živi u siromaštvu, kao i 80 posto penzionera. S tim je saglasan Augustin Musić iz Saveza udruženja penzionera FBiH, koji navodi da ogromna poskupljenja hrane stvaraju ogroman problem toj populaciji.

- Sve je kao u nekoj magli. Penzioneri su najredovnije platiše komunalnih usluga, ali i najveći nosioci potrošnje lijekova. O tome se ne govori i pomaka nema. Samo su u Kantonu Sarajevo i u Zeničko-dobojskom proširili esencijalne liste s participacijom od jedne KM. Teška je, zaista, situacija u svakom smislu i nadam se da ćemo uskoro dobiti izmjene i dopune Zakona o PIO kako bi se koliko-toliko približili prosječnoj plaći - naglava Musić.<h2>Više od 54 posto ne može priuštiti godišnji odmor</h2>Prema posljednjoj anketi Agencije za statistiku BiH, 54,4 posto domaćinstava ne može priuštiti godišnji odmor u trajanju od sedam dana za cijelu porodicu. Gotovo 13 posto domaćinstava ne može priuštiti mesni, pileći, riblji obrok ili vegetarijansku zamjenu svaki drugi dan, a 8,5 posto ih ima finansijske poteškoće u plaćanju stanarine, režija i rata za stambeni ili drugi kredit.

Više od 65 posto domaćinstava ne može podnijeti iznenadni trošak od 400 KM l Iznos sindikalne korpe premašit će 3.500 KM, a to su osnovni troškovi

Poražavajuća slika o padu životnog standarda: Sve više ljudi u BiH živi ispod granice siromaštva

U centru Konjica danas je pronađeno beživotno tijelo, potvrđeno je za „Avaz“ iz MUP-a Hercegovačko-neretvanskog kantona.Prema riječima Ilijane Miloš, portparolke Uprave policije MUP-a HNK, u podrumu stambeno-poslovne zgrade pronađeno je beživotno tijelo u fazi raspadanja.- O događaju je obaviješten dežurni tužilac koji je bio na licu mjesta i koji je rukovodio uviđajem nakon čega će biti poznato više informacija - kazala nam je Miloš.Trenutno se radi na utvrđivanju identiteta, a za sutra je zakazana obdukcija.

Trenutno se radi na utvrđivanju identiteta, a za sutra je zakazana obdukcija

U podrumu zgrade u Konjicu pronađeno tijelo u fazi raspadanja

Iz Opće bolnice Konjic negirali su navode roditelja bebe, koja je preminula na putu iz ove bolnice prema Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar, da nisu imali sanitetsko vozilo na raspolaganju.- Povodom nemilog događaja, smrti jedanaestomjesečne bebe iz Konjica, a u vezi sa natpisima koji su se pojavili u pojedinim medijima i portalima, za sada jedino možemo da demantujemo informaciju da u trenutku upućivanja bebe u drugu zdravstvenu ustanovu (SKB Mostar) JU Opća bolnica Konjic nije imala na raspolaganju sanitetska vozila i osoblje potrebno za transport pacijenta (med. pratnja i vozač). Dakle, bolnica je imala na raspolaganju i sanitetsko vozilo i osoblje potrebno za transport pacijenta u drugu zdravstvenu ustanovu. Obzirom da je u toku istraga nadležnih organa, Bolnica u cijelosti sarađuje sa istražnim organima kako bi se utvrdile sve okolnosti ovog događaja. Porodici preminulog djeteta izražavamo najdublje saučešće i stojimo na raspolaganju za svu potrebnu podršku i pomoć-&nbsp; poručili su iz Opće bolnice Konjić za "Avaz".

Denis i Elma Duranović sa sinom: Cijela država u šoku

Ispovijest Denisa Duranovića, oca preminule bebe za "Avaz": Nije bilo sanitetskog vozila, vozio sam dijete u svom automobilu u Mostar

Ipak, ostaje nejasno zašto su roditelji 11-mjesečne bebe onda vozili dijete prema Mostaru pod pratnom policije.

Ostaje nejasno zašto su roditelji 11-mjesečne bebe onda vozili dijete prema Mostaru pod pratnjom policije

Opća bolnica Konjic tvrdi da su imali sanitetsko vozilo i osoblje potrebno za transport preminule bebe

Javnost u BiH šokirana je i potresena slučajem koji se dogodio u nedjelju, kada je jedanaestomjesečna beba iz Konjica preminula na putu do Sveučilišne kliničke bolnice (SKB) Mostar. Roditelji su svog mališana bili prisiljeni vlastitim vozilom prevesti do Mostara, jer im je u Općoj bolnici Konjic rečeno da nemaju sanitetsko vozilo!- Jedanaestomjesečni dječak u nedjelju je dovezen na CUM SKB-a Mostar bez znakova života. Liječnici su ga pokušali reanimirati, ali nažalost, bilo je bezuspješno - rekla nam je Adrijana Pandža, portparolka SKB-a Mostar.<h2>Skrhan bolom</h2>Iako skrhan bolom i tugom, Denis Duranović, otac dječačića, smogao je snage da za „Dnevni avaz“ ispriča šta se desilo tog dana.- Dijete je bilo zdravo. Sve je bilo normalno. U subotu navečer je odjednom dobio temperaturu. Nakon mjerenja, pokazivalo je temperaturu od 37,5 stepeni. Međutim, u nedjelju je temperatura počela rasti. Šta god sam mu davao, ništa nije pomagalo, od „čepića“ pa nadalje. Odveo sam ga u Hitnu najprije, a odatle su nas uputili u bolnicu u Konjic. Tamo su rekli : „Dat ćemo 'čepić', ne može mu ništa naškoditi“ - priča nam kroz suze Duranović.Međutim, temperatura od 39 stepeni, koliko je stalno pokazivala, tvrdi, nije se snižavala.- Uradili su mu nalaze i rekli da ima šećer u krvi. Šećer mu je nakon mjerenja bio 17. Odmah sam tražio da ga Hitna vozi za Mostar, vidio sam da dijete nikako nije dobro. Rekli su mi da će mi dati uputnicu, ali da nemaju vozilo, pa ako želim da idem vlastitim vozilom... Vjerovatno su imali vozilo, kako će biti da nemaju, ali tako su mi rekli. I, šta ću, morao sam pristati, vidim dijete će mi... - jedva govori Denis Duranović. U međuvremenu je, nastavlja, naišla policija koju je zaustavio i koja ih je pod rotacijama sprovodila cestom, a pozvao je i Hitnu pomoć u Mostaru, nakon čega im je u susret krenula ekipa Hitne pomoći Doma zdravlja Stari grad Mostar koja ih je preuzela u Vrapčićima. Odmah su počeli s karidiopulmonalnom reanimacijom.<h2>Urađena obdukcija</h2>- U SKB-u Mostar su rekli da nema znakova života... Ne znam šta bih vam rekao. Rađena je obdukcija, vidjet ćemo šta će pokazati - kaže Duranović.Dječakova majka Elma je, također, u teškom stanju.- Duša me boli... Teško mi je. Dijete je u Konjičkoj bolnici bilo u kritičnom stanju. Drže me tablete za smirenje, ali ću se boriti za pravdu - kaže majka za „Dnevni avaz“. <h2>Istražne radnje</h2>Odmah nakon prijave o ovom događaju, u Policijskoj upravi Konjic su pod nadzorom Tužilaštva HNK otvorili istragu. Kako nam je rečeno, poduzimaju se sve neophodne istražne radnje s ciljem potpunog rasvjetljavanja svih okolnosti ovog tragičnog slučaja.

Odveo sam ga u Hitnu najprije, a odatle su nas uputili u bolnicu u Konjic

Slučaj smrti 11-mjesečne bebe koja je iz Konjica preminula na putu do Sveučilišne kliničke bolnice (SKB) Mostar, a koju su roditelji dovezli svojim automobilom, nakon što im je u Općoj bolnici Konjic rečeno da nemaju sanitetsko vozilo, duboko je potresao javnost.Podsjetimo, iz SKB Mostar nam je potvrđeno da je dijete u ovu bolnicu dovezeno bez znakova života.- Ljekari su ga pokušali reanimirati, ali bezuspješno - rečeno je za „Avaz“ iz SKB Mostar. Štaviše, dječačić je bio bez znakova života kada ga je iz automobila oca koji je pod policijskom pratnjom vozio prema Mostaru, u mostarskom prigradskom naselju Potoci preuzela ekipa Hitne medicinske pomoći Doma zdravlja „Stari grad“ Mostar, a koji, također, radili kardioplućnu reanimaciju.Cijeli slučaj je pod lupom Tužilaštva Hercegovačko-neretvanskog kantona. Kako nam je potvrdila Ana Rajič, tokom jučerašnjeg dana je po nalogu dežurnog kantonalnog tužioca, urađena obdukcija.- Uzeti su određeni uzorci koji će biti poslani na analizu. Također, po nalogu tužitelja su naređena sva neophodna vještačenja te se poduzimaju druge mjere i radnje u cilju utvrđivanja činjeničnog stanja - kazala je Rajič za "Avaz".Danas će u haremu Spiljani u istoimenom naselju kod Konjica biti klanjana dženaza dječačiću. Njegov otac je smogao snagu da o svemu progovori u ispovijesti za „Dnevni avaz“ koja je objavljena u današnjem izdanju našeg lista.

Iz SKB Mostar nam je potvrđeno da je dijete u ovu bolnicu dovezeno bez znakova života

Poznat termin dženaze bebe iz Konjica: Morao je otac voziti do bolnice, jer u Konjicu nije bilo sanitetskog vozila

U „Službenom glasniku Republike Srpske“ jučer je&nbsp;objavljena&nbsp;odluka Narodne skupštine RS&nbsp;(NSRS)&nbsp;o izboru predsjednika i članova nelegalne entitetske vlade. Odluku, koja će na snagu stupiti danas (utorak), potpisao je predsjednik Parlamenta Nenad Stevandić.Prethodno je zasjedao Klub Bošnjaka u Vijeću naroda RS koji nije&nbsp;pokrenuo mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa na izbor nove vlade RS, a različita mišljenja i tumačenja o svemu tome su izazvala konfuziju u javnosti.<h2>Žalbena presuda</h2>Pravni ekspert, profesor ustavnog prava Milan Blagojević, u razgovoru za „Dnevni avaz“ naglašava da se suština cijele te situacije ogleda u&nbsp;neustavnoj odluci NSRS o izboru tzv. Vlade RS.- Ta odluka je neustavna, suprotna članu 1. Ustava BiH, ustavnom principu vladavine prava propisanom tim članom, jer je tu odluku NSRS donijela na prijedlog lica koje nije ovlašteno da daje prijedlog za novog premijera RS. Ustav RS propisuje da novog premijera može da predloži samo osoba koja je u trenutku predlaganja i u trenutku skupštinske rasprave i donošenja skupštinske odluke predsjednik Republike Srpske. U konkretnom slučaju, Milorad Dodik je kao privatno lice uputio taj prijedlog, lažno se predstavivši kao predsjednik RS, iako mu je mandat predsjednika RS prestao 12. juna ove godine kada je postala&nbsp;pravosnažna žalbena osuđujuća krivična presuda koju mu je izreklo Žalbeno vijeće Suda BiH – govori prof. Blagojević.Podsjeća da je tom presudom&nbsp;Dodiku zabranjeno da u narednih šest godina obavlja funkciju predsjednika RS, a to znači da preduzima bilo koju radnju u toj funkciji.- Stoga, kada je Milorad Dodik uputio Narodnoj skupštini u avgustu ove godine prijedlog da Savo Minić bude mandatar za sastav nove vlade, taj prijedlog je neustavan, jer nije podnijet od predsjednika RS, pa je zbog toga neustavna i odluka NSRS koja je usvojila takav prijedlog privatnog lica Milorada Dodika, a ne predsjednika RS – kaže prof. Blagojević.Međutim, kako napominje, sve što govori nije pravno važno bez odluke Ustavnog suda BiH koji će odlučiti da je neustavna ta odluka NSRS, a time i da je neustavna Vlada RS.- Dakle, bez takve odluke Ustavnog suda BiH ova priča u pravnom pogledu je priča uprazno. Samo takva odluka Ustavnog suda BiH može biti pravni osnov da se dalje priča o tome da su tzv. Vlada RS i odluka NSRS neustavne, a neustavne su zato što je takvom odlukom omogućeno da se dezavuiše pravosnažna presuda Suda BiH protiv Milorada Dodika. Jer, kao da tom presudom Miloradu Dodiku nije zabranjeno, a jeste mu zabranjeno, da obavlja funkciju predsjednika RS i NSRS ne poštuje tu presudu. Zato se krši vladavina prava iz člana 1. Ustava BiH, a time i Ustav BiH. Jer, nema vladavine prava ako u državi ne vladaju pravosnažne presude. I, zapravo, najviše čudi ćutanje onih koji su po Ustavu BiH pozvani da hitno reaguju nakon donošenja navedene odluke NSRS – naglašava prof. Blagojević.<h2>Neustavna odluka</h2>Podsjeća da su to bilo koji član Predsjedništva BiH, zatim predsjedavajući ili bilo koji od zamjenika predsjedavajućeg domova Parlamentarne skupštine BiH, jedna četvrtina poslanika, odnosno delegata u bilo kojem od domova Parlamenta BiH i jedna četvrtina poslanika iz entitetskih parlamenata.- Niko od njih ne reaguje već danima i umjesto takve reakcije, dakle, da se obrate Ustavnom sudu BiH za ocjenu ustavnosti neustavne odluke NSRS oni ćute i još se pronose priče kako je neophodno da ta odluka bude objavljena u Službenom glasniku RS kako bi se moglo nešto preduzimati. To nije tačno! Članom 7. Zakona o Vladi RS izričito je propisano da novoizabranoj Vladi mandat počinje danom njenog izbora u NSRS. Dakle, danom kad su donijeli neustavnu odluku u NSRS, po slovu Zakona, počeo je mandat toj vladi Save Minića i upravo zato što je tog dana počeo mandat toj vladi, to daje pravo ovim subjektima da odmah podnesu zahtjev Ustavnom sudu BiH za ocjenu ustavnosti te odluke, jer je već počeo mandat toj neustavnoj Vladi – objašnjava nam Blagojević.&nbsp;<h2>Ocjena ustavnosti</h2>Dodaje da, ako ne bude tog zahtjeva, time će biti omogućeno da ova neustavna vlada i dalje radi.- Bez odluke Ustavnog suda BiH, ova vlast u RS, autokratska, će moći i dalje da govori da se ne radi o neustavnoj vladi. Zato je čudno i zabrinjavajuće ovo ćutanje svih ovih subjekata koji imaju pravo da podnesu zahtjev Ustavnom sudu za ocjenu ustavnosti, a nisu to uradili i sve vrijeme ćute – zaključuje prof. Blagojević.

BiH ima 3.825 stogodišnjaka

Nenadić za "Avaz": Domaći radnik je poželjniji i povoljniji za poslodavce iz bezbroj razloga

Sindikati: Nastavljamo štrajk; Ministarstvo zdravstva: Štrajk je zabranjen

Denis Lasić za "Dnevni avaz": Politika nam smeta za puni zamah gradnje autoputa

Utvrđen identitet muškarca čije tijelo je pronađeno u Konjicu

Kao da mu je fotelja babovina

Nakon što Predsjedništvo BiH nije dalo "zeleno svjetlo": Kako je došlo do zastoja na izgradnji autoputa kod Mostara

Javne kuhinje brojnim građanima jedina nada i spas: Paketi s prehrambenim namirnicama sve više se traže

Mostar: Komunalne službe na terenu, saniraju se posljedice nevremena

Posljedice nevremena u Mostaru: Oštećeno 57 vozila, preporučuje se prokuhavanje vode

Poražavajuća slika o padu životnog standarda: Sve više ljudi u BiH živi ispod granice siromaštva

U podrumu zgrade u Konjicu pronađeno tijelo u fazi raspadanja

Opća bolnica Konjic tvrdi da su imali sanitetsko vozilo i osoblje potrebno za transport preminule bebe

Ispovijest Denisa Duranovića, oca preminule bebe za "Avaz": Nije bilo sanitetskog vozila, vozio sam dijete u svom automobilu u Mostar

Poznat termin dženaze bebe iz Konjica: Morao je otac voziti do bolnice, jer u Konjicu nije bilo sanitetskog vozila

Profesor Milan Blagojević nakon objave neustavne odluke NSRS: Čudno je i zabrinjavajuće da niko danima ne reaguje

BiH ima 3.825 stogodišnjaka

Nenadić za "Avaz": Domaći radnik je poželjniji i povoljniji za poslodavce iz bezbroj razloga

Sindikati: Nastavljamo štrajk; Ministarstvo zdravstva: Štrajk je zabranjen

Denis Lasić za "Dnevni avaz": Politika nam smeta za puni zamah gradnje autoputa

Utvrđen identitet muškarca čije tijelo je pronađeno u Konjicu

Kao da mu je fotelja babovina

Nakon što Predsjedništvo BiH nije dalo "zeleno svjetlo": Kako je došlo do zastoja na izgradnji autoputa kod Mostara

Javne kuhinje brojnim građanima jedina nada i spas: Paketi s prehrambenim namirnicama sve više se traže

Mostar: Komunalne službe na terenu, saniraju se posljedice nevremena

Posljedice nevremena u Mostaru: Oštećeno 57 vozila, preporučuje se prokuhavanje vode

Poražavajuća slika o padu životnog standarda: Sve više ljudi u BiH živi ispod granice siromaštva

U podrumu zgrade u Konjicu pronađeno tijelo u fazi raspadanja

Opća bolnica Konjic tvrdi da su imali sanitetsko vozilo i osoblje potrebno za transport preminule bebe

Ispovijest Denisa Duranovića, oca preminule bebe za "Avaz": Nije bilo sanitetskog vozila, vozio sam dijete u svom automobilu u Mostar

Poznat termin dženaze bebe iz Konjica: Morao je otac voziti do bolnice, jer u Konjicu nije bilo sanitetskog vozila

Profesor Milan Blagojević nakon objave neustavne odluke NSRS: Čudno je i zabrinjavajuće da niko danima ne reaguje