<p>Mještani sela Ivanica u općini Ravno, koje popularno nazivaju i hercegovački „Beverli Hils“, već sedmicu su bez električne energije, nakon što je to područje pogodilo olujno nevrijeme.</p><h2>Zaboravljeno mjesto </h2><p>Osim što nemaju struju, mještani su i bez vode, ali i bez mobilnog signala. Kako su kazali, u takvim uvjetima se jedva snalaze i dovijaju se na razne načine, ali i ukazuju da je Ivanica zaboravljeno mjesto.</p><p>Nevrijeme je pričinilo znatnu havariju na elektronaponskoj mreži, a premda su ekipe „Elektroprivrede HZHB“ odmah krenule u sanaciju, radovi se odvijaju na izrazito nepristupačnom terenu. Iz te kompanije su izvijestili da će im za ove radove biti potrebno nekoliko dana, nakon što su njihovi radnici utvrdili situaciju na terenu.&nbsp;</p><p>Iz EPZHB su naglasili kako su se usljed izrazito loših vremenskih prilika dogodila djelomična ili potpuna uništenja dijelova elektroenergetskih srednjonaponskih distribucijskih vodova 10(20) kV na području općine Ravno kao i dijela glavnog napojnog dalekovoda 35 kV „Trebinje – Ivanica“.</p><h2>Hitna sanacija </h2><p>Naveli su da je riječ o složenim aktivnostima koja, između ostalog, podrazumijevaju izradu potpuno nove čelično-rešetkaste konstrukcije stuba, ali i da je poduzeto sve neophodno za hitnu sanaciju.</p><p>Marija Buntić, portparolka EPHZB jučer je za „Avaz“ kazala da njihove ekipe gotovo neprestano rade na sanaciji, ali i da su radove, uz nepristupačan teren, usporile određene nepredviđene situacije. Utvrdila je da bi napajanje električnom energijom na području Ravnog, odnosno Ivanice, trebalo uslijediti danas.</p>

<h2>Zračna banja</h2><p>Ivanica, za koju se navodi i da je zračna banja, broji između 400 i 500 stanovnika, a u ljetnom periodu i do 1.000, s obzirom na činjenicu da su brojni investitori zbog blizine Dubrovnika i pogleda na Jadransko more izgradili objekte za luksuzni smještaj.</p>

Napajanje električnom energijom trebalo bi uslijediti danas, kaže Buntić

Nakon olujnog nevremena na području Ravnog: Hercegovački "Beverli Hils" danima bez struje, ali i vode

<p>Gotovo mjesec koliko je prošlo da je Bosna i Hercegovina  zvanično otplatila dug slovenskoj firmi Viaduct, Sud u Briselu je, po zahtjevu Pravobranilaštva BiH deblokirao sredstva Agencije za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH (BHANSA).</p><p>Riječ je o sredstvima koja su zamrznuta na računu od 21.marta, a po zahtjevu slovenačke firme Viaduct na osnovu međunarodne arbitraže.</p><h2>Sredstva od putarina</h2><p>Davorin Primorac, direktor BHANSA-a je kratko za „Avaz“ kazao da formalnu potvrdu za to još nisu dobili i da je Vinko Malnar, predsjednik Sindikata kontrolora letenja BiH istupio s navodima da su deblokirana sredstva od više od 25 miliona KM na svoju ruku.</p><p>Pretpostavka je da se cijeli taj proces „razvukao“ zbog godišnjih odmora.</p><p>Podsjetimo, naša zemlja je isplatila 51.388.046,69 eura za glavnicu duga, te 6.024.881,66 dolara za troškove postupka.</p><p>Novac za isplatu duga je osiguran odlukom visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini Kristijana Šmita (Christian Schmidt), koji je 17. jula potpisao odluku kojom je 120 miliona KM od novca prikupljenih putarinama izdvojeno za plaćanje duga.</p><p>Sredstva su izdvojena od novca koji je pripadao entitetu Republika Srpska, koja je i preuzela odgovornost za plaćanje svih troškova po ovom postupku prema ugovoru Vlade RS i Vijeća ministara BiH iz 2017. godine.</p><h2>Arbitražni spor</h2><p>Iako BHANSA nije bila strana u tom arbitražnom sporu, toj Agenciji  su zbog duga RS Slovencima odlukom Suda u Briselu od 21. marta blokirani računi, a riječ je o preko 25 miliona maraka.</p><p>Kako bi BHANSA mogla normalno funkcionirati i servisirati tekuće obaveze, privremenom odlukom Vijeća ministara BiH im je isplaćeno nešto više od 60 miliona KM. Inače, uposlenicima BHANSA-e je prethodno plaća bila umanjena za 20 posto.</p>

Prema medijskim navodima, Sud u Briselu je postupio prema zahtjevu Pravobranilaštva BiH, no potvrde za to nema u BHANSA-i

Primorac za "Avaz": Nemamo potvrdu da nam je odblokirano 25 miliona KM, Malnar istupio na svoju ruku

<p>Profesor ustavnog prava Nurko Pobrić kaže da je odluka Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS) od 2. septembra, kojom je na prijedlog Milorada Dodika izabrana tzv. nova vlada RS suprotna Ustavu RS i Ustavu Bosne i Hercegovine, jer je donijeta na prijedlog Dodika koji nije predsjednik RS.</p><h2>Članovi Vlade</h2><p>- Dodik nije mogao u svojstvu predsjednika Republike Srpske imenovati mandatara. Prema tome mandatar je nezakonito imenovan, a potom je i on sam nezakonito imenovao članove Vlade, a onda je sve to skupa nezakonito potvrdila Narodna skupština RS - pojasnio je Pobrić za „Avaz“.</p><p>Pitanje je, navodi, hoće li iko od ovlaštenih subjekata podnijeti zahtjev za ocjenu ustavnosti te neustavne odluke, koja se, iznosi, preispitati može i pred Ustavnim sudom RS, ali i pred Ustavnim sudom BiH. Međutim, bošnjački predstavnici u institucijama entiteta RS jučer su najavili pravne procedure prema Ustavnom sudu RS i Ustavnom sudu BiH.</p><p>Do izbora premijera i nove, neustavne, entitetske vlade, podsjetimo, došlo je nakon što je u NSRS prihvaćena ostavka premijera Radovana Viškovića. Potom je Dodik, iako za to nema ustavna ovlaštenja, budući da mu je mandat oduzela Centralna izborna komisija BiH, za mandatara predložio Savu Minića. Prema Ustavu entiteta RS, mandatara treba predložiti predsjednik RS.</p><h2>Krivično djelo </h2><p>Prof. Pobrić navodi da se u konkretnom slučaju može raditi i o krivičnom djelu.</p><p>- Tužilaštvo bi trebalo ispitati radi li se o novom krivičnom djelu koje je počinio Milorad Dodik, s obzirom na to da se lažno predstavlja, i to je nadležnost Tužilaštva RS - rekao je Pobrić.</p><p>Skupština RS je na sjednici kada je prihvaćena Viškovićeva ostavka, pozvala Dodika da nastavi obavljati funkciju predsjednika RS, odbacila prijevremene izbore, te naložila institucijama entiteta da ne sarađuju s CIK-om.</p><h2>Prijevremeni izbori</h2><p>CIK je Dodiku oduzeo mandat, jer je Sud BiH, početkom avgusta, izrekao pravosnažnu presudu kojom je osuđen na godinu zatvora, koju je, podsjetimo, otkupio novčanom uplatom, te šest godina zabrane obavljanja javnih funkcija. Nakon toga, Centralna izborna komisija BiH je raspisala prijevremene izbore za predsjednika RS za 23. novembar.</p>

Moglo bi se raditi o novom krivičnom djelu jer se Dodik lažno predstavlja

Profesor ustavnog prava Nurko Pobrić za "Avaz": Odluka o tzv. novoj vladi RS je neustavna

<p>Da se traga za rješenjem problema s kojima se suočava kompanija „Igman“ iz Konjica, potvrdio je federalni premijer Nermin Nikšić. Podsjetimo, kompanija je prekinula proces proizvodnje, a veći broj radnika je 1. septembra upućen na prinudni odmor, odlukom direktora Adnana Prevljaka, a nakon što je došlo do blokade uvoza baruta za „Igman“ iz Srbije.</p><h2>Direktna komunikacija</h2>

<p>- Imamo problem koji stoji, a to je da je Republika Srbija zabranila izvoz baruta i mesinga. Intenzivno radimo na rješavanju tog problema. Postoje neki alternativni izvori, ali za njih treba vremena. Problema svugdje ima, a ovo je, čini mi se, malo više neko regionalno zatezanje i prepucavanje, a ja ne bih volio da dođemo u fazu da i mi sad zaustavimo nešto iz Federacije BiH prema Republici Srbiji. To ne treba ni jednima ni drugima i pokušat ću u direktnoj komunikaciji da to riješim - poručio je Nikšić.</p><p>Srbija, podsjetimo, s druge strane, od kompanija namjenske industrije FBiH uvozi eksploziv, kapisle i detonatore.</p><p>Hamza Višća, vojnopolitički analitičar, komentirajući novonastalu situaciju u „Igmanu“, smatra da je menadžment kompanije morao razmišljati i o novim dobavljačima, pogotovo u uslovima u kojima pri promjeni geopolitike u svijetu cijene proizvoda namjenske proizvodnje rastu.</p><h2>Nivo države</h2>

<p>- Tražen je barut, tražena je municija, naoružanje, i u tom smislu su morali razmišljati o tome da imaju više dobavljača za barut. To će sigurno ostaviti posljedice, jer nije lahko naći nekog drugog koji ispunjava sve te uslove iz prostog razloga što svaki barut nije isti. Postoje propisane kvalitete i sada i ako nađemo drugog, alternativnog dobavljača, pitanje je da li je to isti kvalitet - govori Višća.</p><p>Podsjeća i na to da na nivou države nema politike vezane za namjensku proizvodnju, niti ima, kaže, na nivou entiteta, te dodaje da recipročne mjere nisu rješenje.</p><h2>Nekoliko godina</h2><p>S druge strane, naglašava Višća za „Avaz“, pitanje je i jesmo li mi prioritet u prodaji tom novom dobavljaču, odnosno proizvođaču.</p><p>- Jer, mi tu dolazimo kao zadnji u redu, a imajući u vidu da se Evropa naoružava, da troši blizu 800 milijardi eura u narednih nekoliko godina u naoružanje i opremu, teško da će neka fabrika staviti Bosnu i Hercegovinu ispred Francuske, Njemačke, Velike Britanije ili neke druge zemlje koja sigurno nudi makar marku više za proizvod koji mi tražimo - govori Višća.</p><h2>Pad dionica</h2><p>Dionice kompanije „Igman“ iz Konjica, koja se nalazi u nezapamćenoj krizi, za samo jedan dan su pale za 13,3 posto. Konkretno, vrijednost dionice „Igmana“ je smanjena sa 195 KM na 169 KM, piše&nbsp;BiznisInfo.ba.&nbsp;</p><p>Ukupno gledajući, to znači da je tržišna vrijednost cijele kompanije smanjena sa 113 na 98 miliona maraka. „Igman“ je, dakle, u jednom danu izgubio&nbsp;15 miliona KM&nbsp;tržišne vrijednosti.</p>

Tražen je barut, tražena je municija, naoružanje, i u tom smislu su morali razmišljati o tome da imaju više dobavljača za barut, kaže Višća

Kompanija "Igman": Radnici poslani na prinudni odmor

Kriza u "Igmanu", radnici poslani na odmor, Nikšić pregovara sa Srbijom

<p>Prema podacima Evropskog informacionog sistema (IS) o šumskim požarima (European Forest Fire Information System, EFFIS), ove godine su šumski požari u Evropi spalili više od milion hektara zemljišta, što je najviše otkako su počela službena mjerenja od 2006. godine.</p><h2>851 požar</h2><p>Tako su brojni požari poharali i našu zemlju, prvenstveno njen jug. Koliko je ova požarna sezona bila teška u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, potvrđuje informacija da su, zaključno s avgustom, zabilježena ukupno 1.233 požara!</p><p>- Od toga je, čak, 851 požar na otvorenom prostoru. Zbog iznimno teških situacija na terenu, dva puta je upućen zahtjev za međunarodnu pomoć, u općinama Prozor/ Rama i Neum. Na pojedinim požarištima, poput onih u Mostaru i Rami, angažirane su i Oružane snage BiH - kazao je za „Dnevni avaz“ Pero Pavlović Ćiro, portparol Kantonalne uprave za civilnu zaštitu i vatrogastvo i Vlade HNK.</p>

<p>Kolika je ukupna opožarena površina, u Upravi za sada nemaju podataka, budući da to, kako nam je rekao Pavlović, prikupljaju nadležne službe općina i gradova. Pavlović je podsjetio na činjenicu da je HNK jedno od požarno najugroženijih područja u regionu.</p><p>- Hercegovačko-neretvanski kanton spada među najugroženija područja u Bosni i Hercegovini, ali i u ovom dijelu Evrope, kada je riječ o požarima otvorenog prostora. Klimatske karakteristike, duga sušna razdoblja, visoke ljetne temperature, česti vjetrovi te zahtjevna konfiguracija terena čine ovo područje izuzetno podložnim izbijanju i brzom širenju požara - naveo je Pavlović.</p><h2>70 sati leta</h2><p>Naglasio je da je zračni protupožarni resurs air-tractor, koji je, podsjetimo, iznajmljen od jedne privatne kompanije iz Hrvatske, ove godine djelovao na požarištima gotovo svih općina u HNK, odigravši, utvrdio je Pavlović, ključnu ulogu u lokaliziranju i gašenju vatre.</p><p>- U proteklom razdoblju ostvareno je više od 70 sati leta te izvedeno 180 izbacivanja vode, čime je znatno ubrzano gašenje požara i smanjena opasnost za ljude i imovinu. Vatrogasne jedinice s terena kontinuirano naglašavaju važnost air-tractora u svojim izvještajima. Zračna podrška omogućava kopnenim snagama da se fokusiraju na izgradnju linija odbrane i gašenje manjih žarišta, dok se glavni požarni front drži pod kontrolom iz zraka - dodao je Pavlović.</p><h2>U ZHK opožareno 986 hektara šume</h2><p>Među ugroženim područjima je i Zapadnohercegovački kanton. Prema riječima Drage Martinovića, direktora tamošnje Uprave CZ i vatrogastva, tokom ove sezone su imali 374 vatrogasne intervencije. Ukupno je do sada opožareno 986 hektara šume i 163 hektara niskog rastinja i trave.</p>

<p>- U junu i u julu smo imali veliku pomoć air-tractora, posebno u gašenju požara u blizini Gruda i Ljubuškog - rekao je Martinović za „Avaz“.</p>

Hercegovačko-neretvanski kanton spada među najugroženija područja u Bosni i Hercegovini, ali i u ovom dijelu Evrope, kaže Pavlović

Rekordni požari poharali Evropu, teško stanje bilo i u BiH: U Hercegovini bilo gotovo 2.000 požara!

<p>JP „Deponija“ Mostar  od jutros ne  može vršiti prihvat i deponovanje miješanog komunalnog otpada!</p><p>Potvrdio je to za „Avaz“ direktor „Deponije“ Mirhad Grebović, kazavši kratko da je Federalna uprava za inspekcijske poslove (FUZiP) po zahtjevu Udruženja „Jer nas se tiče“ 6.avgusta izdala rješenje prema kojem je zabranjeno odlaganje miješanog komunalnog otpada na deponijski prostor  koji je, kako je kazao, urađen u skladu sa svim projektima i pravilima za sanitarne deponije.</p><p>Zabrana odlaganja prema rješenju federalnih inspektora važit će sve do pribavljanja  odobrenja, odnosno, okolišne dozvole za prostor tzv.sedla koji se nalazi na novoj plohi odlagališta Uborak.</p><p>Grebović je naveo kako su u stalnom kontaktu s nadležnim federalnim institucijama, kao i Gradskom upravom Mostar kako bi se iznašlo rješenje za ovaj problem zbog kojeg bi najveći grad na Neretvi mogao biti ponovo zatrpan smećem.</p><p>Iz Udruženja poručuju da nastavljaju voditi pravne bitke za konačno zatvaranje ove deponije, njenu sanaciju i izmještanje na drugu lokaciju što traže godinama.</p><p>Podsjetimo, oni su u nekoliko navrata proteklih godina u blokadi držali ovu deponiju usljed čega se Mostar gušio u smeću.</p>

Nadležni trebaju pribaviti okolišnu dozvolu za prostor tzv.sedla na Uborku

Mostar suočen s velikim problemom: Federalni inspektori zatvorili deponiju!

<p>Na području Bosanskog Grahova do sada je od antraksa, odnosno bedrenice uginulo ukupno 11 goveda. To je jučer potvrđeno iz Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Livanjskog kantona. Podsjetili su da je prvi slučaj prijavljen 24. avgusta nakon naglog uginuća goveda, kada je veterinarska služba postavila sumnju na antraks i odmah uzela uzorke za dijagnostičku pretragu. Tri dana kasnije nalaz Veterinarskog instituta pri Veterinarskom fakultetu u Sarajevu potvrdio je bolest.</p><h2>Zabrana kretanja </h2><p>Također, ukazali su na to i da su na imanju gdje je utvrđen antraks provedene sve mjere propisane Pravilnikom o suzbijanju i iskorjenjivanju bedrenice, kao i da je naređena zabrana kretanja životinja.</p><p>- Nakon epizootiološkog istraživanja bit će određene granice bedreničnog distrikta, unutar kojeg će se izvršiti imunizacija svih prijemljivih životinja - kazali su iz Ministarstva. </p><p>Dr. Diana Mamić, direktorica Zavoda za javno zdravstvo LK, potvrdila je za „Avaz“ da, nasreću, do sada nema prijavljenih slučajeva obolijevanja od ove bolesti kod ljudi.</p>

<p>- Situacija se prati na terenu, sve zdravstvene ustanove su dobile upute i vjerujem da neće doći do obolijevanja ljudi. Inače, antraks se kod ljudi može javiti u tri oblika: kožni, plućni i crijevni, ali to su uistinu rijetke infekcije koje se uspješno liječe – kazala nam je dr. Mamić.</p><p>Direktor Kancelarije za veterinarstvo BiH Saša Bošković izjavio je jučer za „Dnevni avaz“ da još nisu dobili nijedan zvaničan dopis od nadležnih kantonalnih veterinarskih službi, kao ni iz Vlade FBiH.</p><h2>Zarazne bolesti</h2><p>- Tek smo u ponedjeljak dobili dopis od Udruženja stočara Kantona 10 i mi smo automatski reagovali po tom dopisu. Tražili smo od svih nadležnih inspekcijskih službi da nam hitno dostave izvještaj. Jer, mi smo o tome saznali putem medija. Bez obzira na to upoznali smo evropske i svjetske organizacije koje vode računa o kretanjima zaraznih bolesti, odnosno o pojavi antraksa na teritoriji BiH - rekao nam je Bošković.</p>

<p>Naglasio je da antraks spada u kategoriju bolesti koja se nalazi na tzv. B listi zaraznih bolesti.</p><p>- Samim tim, ne podliježe nekim posebnim mjerama, pogotovo, što mi već pretpostavljamo, a tražili smo da nam to potvrde da li se radi o već registrovanom antraksnom distriktu. Antraksni disktrikti su teritorije na kojima se 10 godina provode preventivne vakcinacije poslije pojave prvog slučaja - objasnio nam je Bošković.</p><h2>Bolest zemlje</h2><p>Bošković je napomenuo da ovo nije prvi slučaj antraksa u BiH, odnosno da je zadnji potvrđen nakon uginuća dviju ovaca na području Sokoca prošle godine.</p><p>- Inače je područje Romanije antraksni distrikt. Mislim da u ovom momentu ne treba širiti paniku ili strah među ljudima. To je bolest zemlje, tla preko kojeg se životinje zaraze. U pitanju je bakterija Bacillus anthracis koja stvara spore izuzetno otporne na dezinfekciona sredstva i na spoljne utjecaje visoke ili niske temperature i koje desetinama godina znaju ostati aktivne u zemlji - naglasio je Bošković.</p><p>Iz Ministarstva su naveli da vlasnici uginulih životinja ostvaruju pravo na naknadu štete u skladu s Pravilnikom o postupku isplate nadoknade štete za neškodljivo uklonjene seropozitivne životinje.</p>

Od nadležnih institucija nismo dobili još nijedan zvaničan dopis, ali smo o svemu obavijestili nadležne evropske i svjetske organizacije, kaže Bošković

Uginulo 11 goveda, nema obolijevanja od antraksa kod ljudi

<p>Tragična smrt 19-godišnjeg Mehmeda Hasanamidžića iz naselja Hodžići kod Doboja, koji je stradao u minskom polju još nas je jednom podsjetila na to da mine nisu prošlost već porazna zbilja. Ona koja govori da se kontaminirana površina u BiH prostire na 800 kvadratnih kilometara, a u čijoj blizini živi gotovo pola miliona ljudi čiji jedan pogrešan korak može biti koban.</p><p>Na toj minski sumnjivoj površini, prema dosadašnjim procjenama, nalazi se približno 170.000 mina koje nisu očišćene ni čak tri decenije od rata.</p><p>Od 1992. do 2024. godine od mina, kasetne municije ili eksplozivnih sredstava zaostalih iz rata u BiH je stradala 8.471 osoba. Od mina je tokom rata stradala 6.391 osoba. Od 1996. do 2024. u eksplozijama mina u BiH stradala je 1.781 osoba, od čega 624 smrtno. Tokom obavljanja poslova deminiranja u BiH su poginula 53 deminera, dok je 81 teže ili lakše ranjen.</p><p>Ti podaci, kao i posljednji tragični slučaj, ukazuju da mine ne nestaju same od sebe, već da ostaju tamo gdje su postavljene, i to decenijama, dok s druge strane, proces deminiranja predugo traje.</p><p>Iako su se na tom putu ispriječili brojni problemi, poput nedostatka sredstava i činjenice da je donatora sve manje do toga da je sve manje onih koji se žele baviti opasnim, deminerskim poslom, porazno je da institucije BiH ni nakon toliko godina ne preuzimaju odgovornost.</p><p>Tako su rokovi za potpuno uklanjanje mina zaostalih iz rata više puta pomjerani i sasvim je jasno da ako ne bude političke volje, podrške svih nivoa vlasti, BiH neće ni do 2034. godine biti očišćena od mina.</p><p>Proces deminiranja ne smije ostati na marginama, jer to nije samo sigurnosni problem. Činjenica da je naša zemlja toliko zagađena minama predstavlja prepreku i povratku, i razvoju, i turizmu, i investicijama, a posebno ljudskoj svakodnevici. Vrijeme je da se ovo poglavlje zatvori.</p>

Proces deminiranja ne smije ostati na marginama, jer to nije samo sigurnosni problem

Nevidljive ubice

<p>Kantonalni sud u Mostaru je zbog krivičnog djela Razbojništvo odredio jednomjesečni pritvor osumnjičenih K.D. i Ž.M., potvrđeno je za „Avaz“ iz ove pravosudne institucije.</p><p>Pritvor im je određen zbog postojanja osnovane sumnje da je K.D.,  kao saizvršilac u sticaju počinio krivično djelo Razbojništvo iz čl. 289. st.  2. u vezi sa st. 1. KZ FBiH, a sve u vezi sa čl. 31. i čl. 54. istog zakona, a Ž.M., da je kao saizvršilac počinio krivično djelo Razbojništvo iz čl. 289. st.  2. u vezi sa st. 1. KZ FBiH, a sve u vezi sa čl. 31. istog zakona.</p><p>Oni su lišeni slobode 27.avgusta u 19 sati, a terete se da su tog dana  u Mostaru, u Omladinskoj ulici br. 9, počinili razbojništvo, kada je prvoosumnjičeni K.D., ušao u trgovinu „Val 2“, te uz prijetnju nožem od radnice Z.M., otuđio novac iz kase u iznosu od oko 500 KM.</p><p>Dio novca koji je prvoosumnjičeni K.D. otuđio, naknadno je podijelio sa drugoosumnjičenim Ž.M.</p><p>Također, na teret im se stavlja i razbojništvo počinjeno 17.avgusta 2025. godine, u ulici Kralja Tomislava br. 41 u Mostaru,  kada su prvoosumnjičeni K.D. i trećeosumnjičeni I.M., došli do poslovnice „Lutrije BiH“. Pvoosumnjičeni K.D. je dao crni preklopni nož trećeosumnjičenom I.M. te su zajedno ušli u poslovnicu „Lutrije BiH“ kada su uzeli 1.180 KM, a za koji iznos je pričinjena materijalna šteta poslovnici „Lutrije BiH“.</p><p>- Sud je utvrdio da je prijedlog za određivanje pritvora osnovan zbog razloga propisanih odredbom člana 146. stav 1. tačka a) , b.) i c.) Zakona o krivičnom postupku Federacije BiH - naveli su iz Suda.</p>

Iz jedne trgovine uzeli 500 KM, a iz „Lutrije BiH“ 1.180 KM

Određen pritvor mostarskim razbojnicima

<p>Nakon sigurnosne procjene članovi Centralne izborne komisije (CIK) BiH, Vanja Bjelica-Prutina i Jovan Kalaba dobili su policijsku zaštitu.</p><p>Ovu informaciju je za „Avaz“ potvrdio direktor Direkcije za koordinaciju policijskih tijela (DKPT) BiH, Enes Karić.</p><p> </p><p>- Nakon što je došao zahtjev od predsjedavajuće CIK-a BiH, naravno, mi smo u skladu s našim procedurama izvršili sigurnosnu procjenu zajedno sa Obavještajno-sigurnosnom agencijom (OSA) BiH i drugim policijskim institucijama. Na osnovu svega onoga što smo prikupili, donijeli smo odluku da pružimo  određeni vid zaštite - kazao nam je Karić.</p><p>Ta zaštita je, naveo je, drugačijeg karaktera za dvoje članova CIK-a BiH, a sve je urađeno i u razgovoru sa njima.</p><p>Tako je Bjelica-Prutina dobila zaštitu nadzora mjesta boravišta i prebivališta, kao i fizičku, dok je Kalabi dodijeljena zaštita nadzora mjesta prebivališta.</p><p>- Dakle, preuzeli smo zaštitu u narednom periodu, a kao i za sve osobe kojima pružamo zaštitu napravit će se evaluacija sigurnosnih elemenata  i onda ćemo u skladu s tim donositi i druge odluke - dodao je Karić.</p><p>Podsjetimo,iz CIK-a  BiH su prijavili SNSD-ovca Nedeljka Eleka zbog indirektnih prijetnji i pritisaka na ovo dvoje članova CIK-a koje je iznio uoči sjednice na kojoj se razmatralo oduzimanje mandata sada već bivšem predsjedniku entiteta Republika Srpska, Miloradu Dodiku.</p><p>- Ako Dino može da vrši pritisak na Sud, možemo i mi na CIK. Proglasiti Vanju u Istočnom Sarajevu i Kalabu u Banjaluci personama non grata. Zakazati demonstracije ispod prozora. Zapamtite ova lica, srećemo ih - napisao je Elek  na X-u.</p><p>Predsjednica CIK-a BiH Irena Hadžiabdić je tada kazala da neće dozvoliti pozivanje na linč njihovih članova i da traže zaštitu institucionalnim koracima.</p><p>- Zbog takvih navoda, mi obavještavamo Direkciju za koordinaciju dopisom i prijavom jer je to stavljanje mete na čelo članovima CIK, to smo upravo jutros uradili - kazala je ona.</p><p>Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) je prije 15 dana prema Tužilaštvu BiH proslijedila izvještaj protiv Eleka.</p>

U skladu s našim procedurama izvršili smo sigurnosnu procjenu, rekao nam je Karić

Članovi CIK-a Vanja Bjelica Prutina i Jovan Kalaba dobili policijsku zaštitu

<p>Vijeće ministara Bosne i Hercegovine ima rok da do 30. septembra dostavi Evropskoj komisiji usaglašenu Reformsku agendu ili naša država ostaje bez još deset posto iz Plana rasta za zapadni Balkan. To je dodatnih stotinjak miliona eura nakon što je naša zemlja ostala bez 108,5 miliona eura u julu.&nbsp;</p><p>Gubitak tih 108,5 miliona eura pokazao je da iz Brisela nemaju namjeru „gledati kroz prste“ kada je riječ o obavezama i rokovima. Iz Transparency Internationala (TI) u BiH nedavno su pozvali Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine da održi posebnu sjednicu i usvoji zaključke kojima će obavezati Vijeće ministara da bez odlaganja usvoji Reformsku agendu.</p><p>Srđan Traljić iz TI BiH naglašava da dok zemlje u okruženju povlače ta sredstva, dotle BiH ostaje za zemljama koje su puno kasnije od nje dobile tu evropsku perspektivu.</p><p>- Mi stalno pratimo i ukazujemo na to da su te reforme na evropskom putu važne ne samo zbog novca Evropske unije već i zbog nas samih. Jednostavno, naše vlasti su shvatile da u svom odnosu sa Evropskom unijom mogu praviti trule kompromise. Suština je u jednoj političkoj igri i namjeri da se zaustavi evropski put u cjelini, jer nismo vidjeli istinsku namjeru od naših vlasti da se provode reforme – kaže Traljić za „Avaz“.</p><p>Nerijetko su brojni stručnjaci i analitičari ukazivali na to da je izradu Reformske agende obilježila potpuna netransparentnost. Tog mišljenja je i ekonomski analitičar Igor Gavran. </p><p>- S obzirom na to da nema transparentnosti ni o sadržaju dosadašnjeg nacrta niti je javnosti poznato šta je preostalo da se uradi i da li iko na tome uopšte radi, ja ne vidim naznaka da će se rok ispuniti. Da li će nam Evropska unija onda odmah umanjiti sredstva za još 10 posto ili će prihvatiti žalopojke i prazne izgovore domaćih vlasti, ostaje da se vidi. Pretpostavljam da će sredstva biti umanjena, ali još ih nemamo pa je sve to samo teorija – naglašava Gavran za „Avaz“.</p>

Reforme na evropskom putu su važne ne samo zbog novca EU već i zbog nas samih, kaže Traljić. Ne vidim naznaka da će se rok ispuniti, navodi Gavran

Vijeće ministara BiH ima rok od EU: Gubi li BiH još stotinu miliona eura?

<p>Grijna sezona je pred vratima, a cijene drvnih energenata su u odnosu na prošlu godinu više od 10 do 25 posto, u zavisnosti od vrste ogrjeva.&nbsp;</p><p>Tako je pelet u odnosu na prošlu grijnu sezonu poskupio za 25 posto i aktuelna cijena tog energenta je od 450 do 500 KM.</p><h2>Primarno na pelet&nbsp;</h2>

<p>Građani strahuju da će doći do novih poskupljenja ogrjeva. Premda je bilo najava da će to se dogoditi već 1. septembra, cijene su, za sada, ostale iste. Potvrdio nam je to Muhamed Helać iz kompanije „Drvosječa“, kazavši kako su najave ukazivale na to da će se to poskupljenje primarno odnositi na pelet.</p><p>- Cijena drveta se ne bi trebala mijenjati i možda je to najbitnije, jer je to energent koji penzioneri najviše koriste, a za pelet se još ništa ne može predvidjeti. Pelet je jako tražen u Evropskoj uniji i, zapravo, potražnja će diktirati cijenu. Snabdjevenost tržišta svim energentima je na zadovoljavajućem nivou, a i potražnja je velika – rekao je Helać za „Avaz“.</p><p>Predstavnik Asocijacije certificiranih proizvođača peleta u BiH Goran Ivanović u izjavi za „Dnevni avaz“ naglasio je da jednog od najtraženijih energenata, peleta, na tržištu u BiH ima dovoljno kako za domaće, tako i za inozemno tržište.</p><p>- Grijna sezona je na pragu, ali cijene su i dalje na onom nivou od prije tri godine i kreću se, uglavnom, od 450 do 470 KM. Naša pretpostavka je da cijene peleta ne bi trebale rasti. Našim proizvođačima smo preporučili da ne dižu cijene, kako zbog potrošača, tako i zbog stabilizacije tržišta. Naravno, takva situacija će biti u slučaju da ne bude nekih većih poremećaja u nabavci sirovine i troškova električne energije – kazao nam je Ivanović.</p><h2>Mjesečna potrošnja&nbsp;</h2>

<p>Od 1. septembra za domaćinstva koja se električnom energijom opskrbljuju od „Elektroprivrede BiH“ će poskupjeti struja za 6,85 posto, nakon što je stupio na snagu novi sistem obračuna električne energije. Riječ je o tzv. sistemu „blok tarifa“, prema kome će cijena ovisiti o mjesečnoj potrošnji.</p><p>U zelenoj tarifi su domaćinstva čija potrošnja ne premašuje 350 kilovata po satu, u plavoj su potrošači koji potroše do 1.000 kilovat-sati, a preko toga, u crvenu kategoriju, ulaze domaćinstva koja troše više od 1.000 kilovat-sati električne energije.</p><h2>Drvo i ugalj</h2><p>Ogrjevno iscjepano drvo po prostornom metru je lani bilo 133 KM, a sada je 148 KM. Tona bukovog briketa je 351 marku, dok cijena uglja nije mijenjana, a gotovo da nema potražnje za tim energentom. Tona kamenog uglja je 285, a lignita 235 maraka.</p>

Našim proizvođačima smo preporučili da ne dižu cijene kako zbog potrošača, tako i zbog stabilizacije tržišta, kaže Ivanović

Na pragu nove grijne sezone: Računi za struju bit će viši, a od lani skuplji ogrjev

<p>U naselju Hodžići kod Doboja jučer je klanjana dženaza 19-godišnjem Mehmedu Hasanamidžiću, koji je u subotu podlegao usljed teških tjelesnih povreda nastalih u eksploziji mine koju je aktiviralo stado koza koje je nesretni mladić vraćao kući.</p><p>- Ova tragedija, nažalost, pokazuje koliko je deminiranje bitan segment u ovom društvu – kaže u razgovoru za „Dnevni avaz“ Enis Horozović, direktor Centra za uklanjanje mina u BiH (BHMAC).</p><h2>Kontaminirano područje </h2><p>Trenutna veličina površine u BiH, za koju se sumnja da ima mina, iznosi gotovo 800 kvadratnih kilometara, navodi Horozović, napominjući da su ove godine certificirana, odnosno očišćeno je kontaminirano područje površine 22 kvadratna kilometra.</p><p>Na tom prostoru, u blizini minski sumnjivih površina, na kojem se prema bazi podataka BHMAC-a nalazi gotovo 170.000 mina, živi blizu 500.000 građana, a gotovo svake godine BHMAC, naglašava Horozović, obnavlja između 1.500 i 2.000 znakova upozorenja na minsku opasnost.</p><p>- To je, zaista, porazan podatak. Nažalost, naši građani uz to što uklanjaju i uništavaju te znakove, diraju i minsko-eksplozivna sredstva. Dobijamo informacije da čak vade eksploziv i time ruše stabla u šumi – rekao nam je Horozović.</p><p>Potvrdio nam je da BiH svoje obaveze, kada je riječ o deminiranju, neće ispuniti do datog strateškog roka, odnosno 2027. godine. Glavna prepreka tome jeste nedostatak sredstava, ali i ljudstva koje vrši deminiranje.</p><p>- Trenutno je aktuelan tender za 41 projekat minsko-sumnjive površine koje će nam finansirati Evropska unija u iznosu od 10 miliona eura, a to su sredstva iz IPA 3 programa. U ovom trenutku trenutno se radi šest velikih minsko-sumnjivih područja, četiri u Federaciji BiH, a dva u Republici Srpskoj, dok će iduće godine početi deminiranje desne obale Save. Taj projekat će finansirati Svjetska banka sa osam miliona eura – kazao nam je Horozović.</p><h2>Pronalaze granate </h2><p>Ukazao je na to da je situacija s koronavirusom značajno usporila proces deminiranja u BiH, ali i činjenica da je broj deminera s 2.000 opao na 1.200. </p><p>- Sve je to usporilo taj proces. Ako ne bude značajnog smanjenja donacija i ako se ozbiljno naša država, ali i entitetske i kantonalne vlasti ne uključe u ovaj proces, bojim se da BiH neće biti očišćena od mina ni 2034. godine. Jer mine i minska sredstva, odnosno protupješadijske i protutenkovske mine će se očistiti u roku, ali su problem neeksplodirana ubojita sredstva, odnosno NUS-ovi, a poznato je da se pronalaze granate i iz Drugog svjetskog rata – objasnio je Horozović.</p><h2>Odlazak donatora</h2><p>Horozović je ukazao i na činjenicu da su brojni donatori, tj. strane zemlje napustile proces deminiranja, poput Švedske, Švicarske i Japana, a odnedavno se isključila i Njemačka.</p><p>- Velike projekte sada nam finansiraju SAD i Norveška, a manje Češka – kazao nam je direktor BHMAC-a.</p>

S 10 miliona eura 41 prijekt deminiranja će finansirati Evropska unija

Direktor BHMAC-a Enis Horozović za "Avaz" tvrdi: BiH nećemo očistiti od mina ni do 2034. godine

<p>U Tuzli je jutros u ranim jutranjim satima zapaljen automobil Dževada Mahmutovića (SDA) delegata u Vijeću naroda RS.</p><p>Kako je za „Avaz“ ispričao Mahmutović, jutros je u pet sati ustao da klanja sabah-namaz.</p><p>-U tom trenutku sam vidio ispred zgrade vatrogasce i da gori iz naše garaže. To je zajednička garaža u zgradi koja nema videonadzor. Policija je izašla na mjesto događaja, obavili su uviđaj, rekli su mi da je automobil zapaljen spolja - rekao nam je Mahmutović.</p><p>Na automobilu je nastala totalna materijalna šteta, a Mahmutović nam je kazao kako nema nikakvih spoznaja o  motivima ovog zastrašujućeg čina.</p><p>- Nisam imao nikakve otvorene prijetnje. Ne bih da nagađam, samo mogu reći da ću i dalje raditi onako kako sam radio. Ako neko misli da će me u bilo kojem smislu prepasti, to se neće desiti. Ja se samo Boga bojim. Ovo  je materijalna stvar i meni nije prvi  put da ostanem bez materijalnih stvari. Idemo dalje -poručio je Mahmutović za "Avaz".</p>

Ja se samo Boga bojim, ovo je materijalna stvar i meni nije prvi put da ostanem bez materijalnih stvari, rekao je

Mahmutović o paljenju automobila: Ustao sam na sabah i vidio vatrogasce ispred zgrade, nisam imao otvorene prijetnje

<p>Priča o ulasku strateškog partnera, kompanije „Lake“ iz Sarajeva u vlasništvu Nedžada Bubice u jablanički „Granit“ je, definitivno, propala. Svi rokovi koje je Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona, kao vlasnik 67 posto državnog kapitala u „Granitu“, dala su probijeni.</p><h2>Produžen rok</h2>

<p>Podsjetimo, ugovorom potpisanim 9. januara prošle godine „Granitu“ je data koncesija na 30 godina za eksploataciju mineralne sirovine arhitektonsko-građevinskog kamena gabra na lokaciji Čehari, ali pod uslovom da strateški partner u roku od šest mjeseci izvrši uplatu sredstava u iznosu od 20,5 miliona KM.</p><p>Potom je rok produživan u dva navrata jer je u međuvremenu, navodno, iskrsnuo problem u vezi s veličinom eksploatacionog polja koje obuhvata šumsko zemljište, a koje predstavlja državnu imovinu i koja je pod zabranom raspolaganja, kako je to Ustavni sud BiH utvrdio svojim odlukama.</p><p>Iako je u međuvremenu izvršeno cijepanje eksploatacionog polja, iz Vlade HNK, odnosno resornog ministarstva su tražili mišljenje od viših instanci, odnosno nadležnih federalnih ministarstva o tome jesu li neophodne nova urbanistička saglasnost i postupak procjene uticaja na okoliš posebno, za svako eksploataciono polje.</p><p>Abid Šarić, stečajni upravnik „Granita“, nije krio razočarenje, pa ni ljutnju ishodom cijele priče. Kako je kazao za „Avaz“, iz Ministarstva privrede HNK su uporno tražili dokumentaciju koju su imali, kao i onu za koju su tvrdili da nije potrebna, poput postupka procjene uticaja na okoliš.</p><p>- Sve su to uporno tražili na način kao da se ti majdani nalaze na Romaniji, a ne u Jablanici. U stečajnom planu je navedeno da se „Granit“ prvo osposobi, da dobije koncesije, sve dozvole, pa onda da se vrši prodaja. Mi smo našli partnera koji je dostavio bankarsku garanciju i kada je sve na kraju završeno, rok je istekao – rekao je Šarić za „Avaz“.</p><h2>Ugovor o koncesiji</h2><p>Naglasio je da je „Granit“ na granici izdrživosti, s mašinama starim i po 50 godina i u kojem radi 170 ljudi. S druge strane, resorni kantonalni ministar Zanin Vejzović kratko nam je kazao da je cjelovitu informaciju po predmetu dodjele koncesije i dozvole za eksploataciju privrednom društvu „Granit“ u stečaju dostavio općinskom načelniku i općinskom vijeću Jablanica. U informaciji na više od 30 strana s popratnim prilozima sve je, rekao je, pomno navedeno.</p><p>- Jednostavno, nema više nikakve mogućnosti za produženje roka. Činjenica je da je tražena dokumentacija dostavljena, ali nakon isteka datog roka. Obraćali smo se Kantonalnom javnom pravobranilaštvu tražeći mišljenje o mogućnosti zaključivanja novog aneksa ugovora i njihov odgovor je bio negativan. Naveli su i da o svemu trebamo obavijestiti nadležni Zemljišnoknjižni ured u Konjicu i stečajni sud u Sarajevu o prestanku ugovora o koncesiji – objasnio je Vejzović za „Dnevni avaz“.</p><h2>Milijarde maraka</h2><p>Vlada HNK, kao većinski vlasnik kapitala, pokušava iznaći rješenje, a kako saznajemo, postoje određene kompanije koje su dostavile ponude za strateško preuzimanje „Granita“. U cijeloj priči oko „Granita“ zanimljive su dvije činjenice. Prva da se vrijednost granitne sirovine mjeri u milijardama maraka, a druga da se „Granit“ u stečaju nalazi od čak 2010. godine.</p>

Kada je sve na kraju završeno, rok je istekao, kaže Šarić. Nema zakonskog uporišta za novi rok, navodi Vejzović

Preduzeće „Granit“: Na granici izdrživosti, s mašinama starim i po 50 godina

Propala priča sa sarajevskom kompanijom „Lake“: Jablanički 'Granit' ostao bez strateškog partnera

<p>Na pijacama širom BiH teško da se od voća i povrća nešto može kupiti ispod dvije KM. A i po toj cijeni prodaju se, tek, kupus i krompir. Jabuke na akciji djeluju kao rijetka prilika. Najniže cijene povrća, pogotovo voća, uglavnom počinju od četiri KM. Naša ekipa jučer je posjetila popularnu mostarski pijacu - tržnicu, koju su preplavile boje i mirisi sezonskog voća i povrća.</p><h2>Najviše kupuju </h2><p>Zbog neradne nedjelje u trgovinama kupaca je bilo znatno više nego ostalim danima, ali svi koji su kupovali, morali su posegnuti dublje u džep.</p><p>- Pa, podnošljivo je. Ne mora se uvijek kupovati na kilo. Ovdje kad kupim makar znam šta jedem – kratko nam je u hodu dobacio jedan kupac. </p><p>Dugogodišnja prodavačica na tržnici Olga Šindik kaže nam da su njihovi najbolji kupci penzioneri.</p><p>- Iako većina njih ima primanja od 600 KM, oni najviše kupuju. Dijaspora je razočarana cijenama, stalno pričaju kako je tamo gdje žive voće i povrće jeftinije. Vjerovatno jeste, ali je tamo jeftinije i mnogo šta drugog kada je riječ o hrani. A gdje su naša, a gdje njihova primanja i standard – govori Šindik za „Avaz“.</p><p>Napominje da im je nedjelja najbolji pazarni dan, posebno otkako je uvedena kao neradna.</p><p>- Ima kupaca, ali narod sve manje para ima. Pogotovo trenutno, jer kraj je mjeseca i što se kaže „visok datum“. Trenutno se najviše kupuje povrće za salatu, poput paradajza, a od voća breskve i nektarine – ističe Šindik.</p>

<h2>Ima kupaca</h2><p>Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, vrijednost prodaje poljoprivrednih proizvoda na pijacama/tržnicama u julu ove godine iznosila je 2.011.327 KM, što predstavlja povećanje za 3,4 posto odnosu isti mjesec prošle godine. Međutim, prodavačica Janja Čondić nam kaže da se ovo i prošlo ljeto teško mogu uporediti.</p><p>- Prodaja tokom prošlogodišnjeg ljeta je bila puno bolja. To je sigurno. Svi će vam to reći. Nije da sada nema kupaca i zarade. Ima, naravno. Ja imam svoje stalne mušterije, ali je lani bilo više kupaca, prometa. Cijene su takve kakve jesu. Teško da se mogu spustiti u cjelokupnoj situaciji – priča Čondić za „Dnevni avaz“.</p><p>Prema podacima FZS-a u julu ove godine učešće u ukupnoj prodaji poljoprivrednih proizvoda na pijacama/tržnicama posmatrano po grupama proizvoda bilo je sljedeće: povrće 45,8 posto, voće 28,3 posto, mlijeko i mliječni proizvodi 12,6 posto, perad i jaja 5,3 posto, žita i proizvodi od žita 1,4 posto, te ostali proizvodi 6,6 posto.</p>

<h2>Paprene cijene</h2><p>Među povrćem, visoku cijenu cijelo ljeto drži mohuna, odnosno boranija koja košta od 8 do 10 KM. Paradajz je 4 KM, koliko su i paprike, kao i mrkva. Po 3 KM se prodaju krastavci, patlidžani i tikvice, dok je cijena blitve od 5 do 6 KM. Među voćem dominiraju breskve i nektarine koje koštaju između 6 i 8 KM, dok se šljive prodaju od 3 do 4 KM. Smokve su od 5 do 7 KM, a slična je cijena i grožđa.</p>

Iako imaju primanja od uglavnom 600 KM, naši najbolji kupci su penzioneri, kaže Šindik

S mostarske tržnice: Nedjelja najbolji dan prodavačima

Nakon olujnog nevremena na području Ravnog: Hercegovački "Beverli Hils" danima bez struje, ali i vode

Primorac za "Avaz": Nemamo potvrdu da nam je odblokirano 25 miliona KM, Malnar istupio na svoju ruku

Profesor ustavnog prava Nurko Pobrić za "Avaz": Odluka o tzv. novoj vladi RS je neustavna

Kriza u "Igmanu", radnici poslani na odmor, Nikšić pregovara sa Srbijom

Rekordni požari poharali Evropu, teško stanje bilo i u BiH: U Hercegovini bilo gotovo 2.000 požara!

Mostar suočen s velikim problemom: Federalni inspektori zatvorili deponiju!

Uginulo 11 goveda, nema obolijevanja od antraksa kod ljudi

Nevidljive ubice

Određen pritvor mostarskim razbojnicima

Članovi CIK-a Vanja Bjelica Prutina i Jovan Kalaba dobili policijsku zaštitu

Vijeće ministara BiH ima rok od EU: Gubi li BiH još stotinu miliona eura?

Na pragu nove grijne sezone: Računi za struju bit će viši, a od lani skuplji ogrjev

Direktor BHMAC-a Enis Horozović za "Avaz" tvrdi: BiH nećemo očistiti od mina ni do 2034. godine

Mahmutović o paljenju automobila: Ustao sam na sabah i vidio vatrogasce ispred zgrade, nisam imao otvorene prijetnje

Propala priča sa sarajevskom kompanijom „Lake“: Jablanički 'Granit' ostao bez strateškog partnera

Bogata ponuda voća i povrća, ali cijene visoke: Na pijacama se gotovo više ništa ne može kupiti za dvije marke

Nakon olujnog nevremena na području Ravnog: Hercegovački "Beverli Hils" danima bez struje, ali i vode

Primorac za "Avaz": Nemamo potvrdu da nam je odblokirano 25 miliona KM, Malnar istupio na svoju ruku

Profesor ustavnog prava Nurko Pobrić za "Avaz": Odluka o tzv. novoj vladi RS je neustavna

Kriza u "Igmanu", radnici poslani na odmor, Nikšić pregovara sa Srbijom

Rekordni požari poharali Evropu, teško stanje bilo i u BiH: U Hercegovini bilo gotovo 2.000 požara!

Mostar suočen s velikim problemom: Federalni inspektori zatvorili deponiju!

Uginulo 11 goveda, nema obolijevanja od antraksa kod ljudi

Nevidljive ubice

Određen pritvor mostarskim razbojnicima

Članovi CIK-a Vanja Bjelica Prutina i Jovan Kalaba dobili policijsku zaštitu

Vijeće ministara BiH ima rok od EU: Gubi li BiH još stotinu miliona eura?

Na pragu nove grijne sezone: Računi za struju bit će viši, a od lani skuplji ogrjev

Direktor BHMAC-a Enis Horozović za "Avaz" tvrdi: BiH nećemo očistiti od mina ni do 2034. godine

Mahmutović o paljenju automobila: Ustao sam na sabah i vidio vatrogasce ispred zgrade, nisam imao otvorene prijetnje

Propala priča sa sarajevskom kompanijom „Lake“: Jablanički 'Granit' ostao bez strateškog partnera

Bogata ponuda voća i povrća, ali cijene visoke: Na pijacama se gotovo više ništa ne može kupiti za dvije marke