Nakon što tokom prethodnih šest mjeseci nisu uspjeli postići dogovor s predstavnicima Kantonalne vlade u vezi s potpisivanjem aneksa Kolektivnog ugovora, zdravstveni radnici u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, njih gotovo 4.000 će u ponedjeljak, 25. avgusta, s početkom u osam sati, stupiti u generalni štrajk.Potvrdio je to za „Dnevni avaz“ Dalibor Vuković, predsjednik Sindikata zdravstvenih radnika HNK, kazavši da su ispoštovali sve zakonske procedure prije stupanja u štrajk, koji su, uredno, najavili prije 10 dana. U međuvremenu, rekao nam je, od same najave štrajka nije bilo nikakvog pomaka, odnosno kontakta od nadležnih iz Vlade HNK, odnosno Ministarstva zdravstva, rada i socijalne zaštite na čijem je čelu dr. Milenko Bevanda.- Svake sekunde ministar može pozvati predstavnike Reprezentativnog sindikata Sveučilišne kliničke bolnice (SKB) Mostar i, zapravo, zaustaviti štrajk. Sve je, ukratko, u ministrovim rukama. Što se nas tiče, nemamo namjeru odustati od našeg zahtjeva, a to je povećanje koeficijenata od 0,50 na isti način kako je to potpisano sa Sindikatom doktora medicine i stomatologije HNK - naglasio je Vuković.Bevanda je, pak, izjavio da zdravstveni radnici nemaju pravo tražiti aneks, budući da njihov kolektivni ugovor vrijedi do 1. decembra ove godine.

Nemamo namjeru odustati od našeg zahtjeva, a to je povećanje koeficijenata od 0,50 na isti način, kaže Vuković

Gotovo 4.000 medicinara u Hercegovini stupa u generalni štrajk

Da je više od dvije i po decenije broj sklopljenih brakova gotovo u kontinuiranom padu, a da je s druge strane broj razvoda u porastu, pokazuju i posljednji statistički podaci. Tako je, prema podacima objavljenim u publikaciji „BiH u brojevima“, koja je nedavno objavljena u izdanju Agencije za statistiku BiH, broj sklopljenih brakova u 2023. godini, koja je posljednja obrađena, iznosio 17.024, a godinu prije 17.427. Broj razvoda u 2023. godini iznosio je 3.048, a godinu ranije 2.865.<h2>Društvene promjene</h2>Najveći broj brakova u posljednjih pet godina zabilježen je 2019., kada ih je sklopljeno 18.952, ali je te godine broj raskinutih bračnih zajednica iznosio 2.790. Komentirajući trend smanjenja broja sklopljenih brakova i porast razvoda, klinička psihologinja i psihoterapeutkinja Vildana Zrnanović-Hasanović kaže da, iako to na prvi pogled djeluje zabrinjavajuće, iza ovih podataka stoje složene psihološke i društvene promjene.- Nekada su brakovi opstajali gotovo po svaku cijenu, često zbog očekivanja sredine ili ekonomske zavisnosti. Danas, međutim, partneri imaju veću slobodu da prepoznaju kada partnerski odnos ne donosi bliskost, sigurnost i poštovanje. Upravo ta sloboda da biramo i da napustimo ono što nas ne ispunjava, pokazuje koliko se promijenio način na koji gledamo na brak i partnerske veze. Razlozi za razvod najčešće nisu nagli ni površni. Oni se razvijaju kroz nedostatak komunikacije, emocionalno udaljavanje, nerazumijevanje potreba partnera ili različite životne ciljeve - kaže Zrnanović-Hasanović za „Avaz“.Brak, da bi opstao, naglašava ova stručnjakinja, zahtijeva više od same ljubavi, traži svakodnevnu posvećenost, spremnost na kompromis, ali i emocionalnu zrelost koja se gradi kroz učenje i lični razvoj.

- Porast razvoda ne znači da su ljudi manje spremni na ljubav, već da su postali spremniji da potraže kvalitetniji i autentičniji odnos. To je prilika da se zapitamo koliko ulažemo u vlastite emocionalne vještine i koliko smo spremni graditi odnos u kojem postoji ravnoteža između individualne slobode i zajedničkog života. U konačnici, svaki razvod i svaki brak nose snažnu ljudsku priču. A ono što se iz tih priča može naučiti jeste da zdrav i trajan odnos nikada nije slučajnost, on je rezultat truda, razumijevanja i spremnosti da volimo i onda kada nije jednostavno - zaključuje Zrnanović-Hasanović.Sociolog Vladimir Vasić naglašava kako se zavaravamo ako mislimo da sve ovo što se dešava u našem društvu ne utječe na pojedinca.<h2>Realna stvar</h2>- Sistem vrijednosti koji živimo sve više nameće individualističku kulturu i svojevrsni samotnjački duh da smo sami sebi dovoljni, da je brak opterećenje, da je porodica obaveza - kaže Vasić za „Dnevni avaz“.

Ali, naravno, govori on, svemu tome treba dodati jednu realnu stranu, a to je ekonomska i socijalna strana.- Jer, za brak nije samo potrebna ljubav i odricanje već i materijalna strana. Na kraju, koliko košta da se riješi stambeno pitanje i, čini se da više traje to kreditno zaduženje nego brakovi. Jednostavno, stanje u društvu se direktno reflektuje na stanje pojedinca, odnosno stanje intrapersonalnih odnosa i na stanje strukture bračnih odnosa i generalno odnosa u porodici. To je ozbiljan indikator koliko smo kao društvo u problemu i koliko je sistem vrijednosti potpuno urušen - ukazuje Vasić.<h2>Starosna dob</h2>Od 17.024 braka u 2023. godini najveći broj ih je sklopljen među supružnicima u dobi od 25 do 29 godina. S druge strane, prema starosti nevjeste najviše brakova je sklopljeno u dobi od 20 i 24 godine. U dobi između 15 i 19 godina brak je sklopilo 148 muškaraca, a 1.052 ženske osobe. U dobi od 50 godina i više brak je sklopilo 986 muškaraca, a 605 žena.

Da bi brak opstao, traži svakodnevnu posvećenost, kaže Zrnanović-Hasanović

Dok broj sklopljenih brakova opada, broj razvoda raste: Duže traje kreditno zaduženje od braka

Nakon zajedničke sjednice Predsjedništava HDZ BiH i HDZ Hrvatske koja je održana večeras u Mostaru, novinarima su se i razliku lideri dvije stranke Dragan Čović i Andrej Plenković.Čović je u uvodu kazao da su posvećeni 35. godišnjici osnivanja HDZ BiH te je zahvalio Plenkoviću i kao predsjedniku sestrinske stranke, ali i kao hrvatskom premijeru na dolasku u Mostaru povodom te svečanosti.

Podsjetio je na to da su zadnjih 10 godina održali brojne slične sastanke u jednom, kako je rekao, kreativnom zajedništvu, pokrenuli sve procese i kada je u pitanju odnos prema Hrvatima u BiH, ali jednako tako i kad je riječ o Bosni i Hercegovini, kao našoj domovini.- S te strane danas smo raspravili ono što smo do sada radili, naglasili vrlo jednostavno ono što možemo praktično vidjeti da nema resora u Vladi RH, da nema institucije te Vlade koja nije svakodnevno u komunikaciji sa svim područjima u BiH i sa svim institucijama BiH. Uz sve to što radimo za dobro hrvatskog naroda jedno veliko hvala predsjedniku Plenkoviću i za očuvanje uopće interesa za BiH u Briselu. Mislim da je predsjednik Plenković zajedno s našom predsjedateljicom s Krišto napravio ogroman iskorak, uz sve naše slabosti, nesavršenosti našeg organiziranja društva u BiH da i dalje držimo jedan odnos, da postoji interes za BiH i naš evropski put - rekao je Čović.Dodao je kako je uvjeren da se samo na taj način može osigurati mir i stabilnost i evropski put BiH, unutrašnji sklad između ekonomskog i socijalnog, ali i potpunu ustavnu jednakopravnost hrvatskog naroda i njegovo legitimno predstavljanje u svim institucijama vlasti u BiH.Plenković je uputio iskrene čestitke Čoviću povodom 35 godina osnivanja HDZ-a BiH,ali i svim postignućima tokom njegovih 20 godina vođenja strankom. Kazao je da je uz njega u Mostaru cijelo uže vođstvo HDZ Hrvatske, kao iskaz poštovanja, respekta, ali i unapređenja saradnje između dvije sestrinske stranke.- Važna je potpora koju kontinuirano dajemo i kao stranka jedni drugima, ali jednako tako i kao i Vlade međusobno. S nama je bila predsjedateljica Vijeća ministara BiH, Borjana Krišto, snažna je potpora Hrvatske Bosni i Hercegovini, snažno zalaganje za jednakopravnost sva tri konstitutivna naroda i svih građana BiH, osobito za položaj Hrvata kao najmalobrojnijeg konstitutivnog naroda, a jednako tako i snažan nastavak gospodarske saradnje. Mi smo prošle godine imali razmjenu nešto manje od četiri milijarde eura, jedni drugima smo izrazito važni vanjskotrgovinski partneri - rekao je između ostalog Plenković.Naglasio je da su kao Vlada i kao država u proteklih skoro devet godina znatno povećali sredstva podrške za brojne projekte u BiH.Hrvatski premijer je ocijenio da s obzirom na ogroman iskorak i napor koji je predsjedavajuća Vijeća ministara BiH, Borjana Krišto sa svojim saradnicima napravila u proteklih godina, kako je naveo, treba samo malo političke volje i kohezije svih političkih aktera da se ubrza proces pristupanja BiH.Komentirajući to što Milorad Dodik definitivno više nije predsjednik Republike Srpske te da se najavljuje moguća destabilizacija, Čović je rekao kako su, zapravo, oko toga sve kazali što su trebali.- Sve institucije BiH uz sve njihove nesavršenosti se moraju uvažavati i njihove odluke se trebaju provoditi kao takve. Ne mislim da ćemo s te strane imati dodatnih problema u odnosu na ono što smo do sada imali, jedno klasično nefunkcioniranje izvršne i zakonodavne vlasti u punom kapacitetu. Jednostavno, trebamo svojom mudrošću stabilizovati, prije svega, sigurnosne odnose u BiH i pokušati kroz niže razine vlasti osigurati da normalno funkcioniramo. Ne mislim da će se nešto posebno dešavati. Čitavo okruženje je pažnju usmjerilo prema Vašingtonu, pa i iz Banje Luke su vjerovali da će Vašington nešto oko toga uraditi, znači, moramo se okrenuti sebi, za nas niko drugi ništa neće uraditi. Ovo je naša domovina i moramo je uraditi prema mjeri sva tri konstitutivna naroda i svakog žitelja u njoj - naglasio je Čović.Plenković je osvrćući se na situaciju u vezi Dodika rekao kako smatra da sve pravne odluke koje su donesene od Suda BiH i svih drugih institucija treba poštovati.- U konačnici, on je sam, svojim aktima u tom postupku de facto priznao sve te odluke. Dakle, ako se žalite ili otkupljujete kaznu vi ste se, praktički, time umiješali i priznali te odluke. Dakle, vladavina prava iznad svega i poštivanje institucija BiH. Druga važna poruka s aspekta hrvatske Vlade izbjeći bilo kakvu destabilizaciju BiH, bilo kakvu eskalaciju unutar BiH, entiteta Republike Srpske posebno. Mislimo da je najvažnije zadržati funkcionalnost, voditi računa o pravima svih naroda, reformama, o gospodarskom, socijalnom aspektu života svih ljudi i na taj način stvarati temelje za daljnji evropski put - poručio je Plenković.<a href="https://www.youtube.com/@DnevniAvazTV">Besplatno se pretplatite na YouTube kanal Avaz TV.</a>

Važna je potpora koju kontinuirano dajemo i kao stranka jedni drugima, ali jednako tako i kao i Vlade međusobno, kaže Plenković

Čović i Plenković o Dodiku: Sve pravne odluke se moraju poštivati

U Mostaru se održava sjednica HDZ-a BiH povodom 35. godišnjice ove stranke, a na nju su stigli i visoki zvaničnici iz Hrvatske.Sjednicu vodi predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović, a njoj prisustvuju parlamentarci, kao i predstavnici izvršne vlasti na različitim nivoima.Iz Hrvatske je stigao predsjednik HDZ-a Hrvatske i premijer Andrej Plenković, kao i brojni ministri poput Gordana Grlića-Radmana, Branka Bačića i Ivana Anušića.Ranije je predsjednik HDZ-a BiH uputio čestitku svim članicama i članovima, utemeljiteljima, simpatizerima i prijateljima stranke, naglasivši trajnu vrijednost zajedništva i političke odgovornosti koje prate djelovanje HDZ-a BiH od samih početaka.- Poštovane članice i članovi,uvaženi utemeljitelji i začetnici projekta HDZ-a BiH, cijenjeni partneri i simpatizeri, dragi prijatelji, čast mi je i zadovoljstvo uputiti Vam srdačne čestitke povodom 35. godišnjice osnivanja Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine, koju danas zajednički proslavljamo. U neizvjesnim povijesnim trenucima i sudbonosnim okolnostima sada naizgled daleke prošlosti, iz kolektivne i pronicljive svijesti hrvatskoga naroda našega podneblja proizilazi historijska odluka o uspostavljanju jedinstvenog političkog djelovanja. Tako se u ljeto 1990. godine iz zrelog nacionalnog pokreta rađa politička snaga koja, u godinama koje slijede, spremno preuzima ulogu predvođenja našega naroda, zaštite njegovih prava te izgradnje stabilne i europske perspektive Bosne i Hercegovine.

Osnivačka skupština, koja je održana 18. avgusta u Sarajevu, bila je jasan i nedvosmislen izraz jedinstva hrvatskog naroda koji je težio zaštiti svoga nacionalnog bića te stvaranju političke zajednice koja će mu omogućiti dostojno, suvereno i samosvojno političko djelovanje. Danas, 35 godina kasnije, HDZ BiH je stožerna snaga Hrvata, ali i simbol trajne odbrane hrvatskog identiteta te okosnica političke participacije Hrvata u svim procesima Bosne i Hercegovine.Dragi prijatelji, iako su se vremena od našeg osnivanja promijenila, naša temeljna zadaća ostaje ista. A to je trajno i spremno štititi hrvatski kao jednakopravan, državotvoran, konstitutivan narod. To je, uz opći razvoj i euroatlantski put BiH, najviši cilj našega djelovanja čije se važnosti spominjemo na poseban način dok u ovoj godini obilježavamo i 30 godina od potpisivanja Dejtonsko-pariškog mirovnog sporazuma koji je oblikovao savremenu BiH.Prisjećajući se danas na poseban način hrabrosti i stradanja hrvatskih branitelja čija je žrtva zauvijek utkana u suvremenu povijest ovoga podneblja, kao i uloge hrvatskoga naroda u današnjoj neovisnosti Bosne i Hercegovine, iznova se obvezujemo u miru, dijalogu i stabilnosti spremno odgovoriti na sve pokušaje dekonstituiranja ravnopravnoga hrvatskoga naroda i nastojanja podrivanja Daytonskih temelja naše domovine.Svima Vama koji ste u više od tri decenije, kroz sve uspone, padove i iskušenja, bili vjerni suputnici našem djelovanju i ovim putem izražavam duboku zahvalu te zamolbu da i u predstojećim godinama, koje će sa sobom nositi nepredvidive izazove suvremenog doba, očuvate pleter našega zajedništva na ponos svima onima koji su položili svoje živote za našu slobodu.S ponosom slaveći 35. rođendan Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine, još jednom izražavam iskrene čestitke na ovom, svima nama važnom, danu kada se prisjećamo svojih začetaka i dugog puta, kojega smo kao jedna velika obitelj, zajedno prošli služeći svom narodu. Svako Vam dobro i živjeli - naveo je Čović.<a href="https://www.youtube.com/@DnevniAvazTV/videos">Besplatno se pretplatite na Youtube kanal AVAZ TV.</a>

Sjednicu vodi predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović, a njoj prisustvuju parlamentarci, kao i predstavnici izvršne vlasti na različitim nivoima

Održana sjednica povodom 35. godišnjice HDZ-a BiH: Prisustvovali Andrej Plenković i brojni zvaničnici iz Hrvatske

U Kantonalnom sudu u Mostaru u srijedu, 20. avgusta, kako je potvrđeno za „Dnevni avaz“ počinje glavni pretres u predmetu protiv Đenana Đozlića (46) iz Mostara, optuženom za ubistvo svoje partnerice Ines Žmiro (39).<h2>Teške povrede </h2>Đozlić se u pritvorskoj jedinici Kazneno-popravnog zavoda (KPZ) Mostar nalazi od 2. decembra prošle godine kada je u stanu na mostarskom Bulevaru narodne revolucije usmrtio nesretnu Žmiro s kojom je živio.Ubistvu je prethodila svađa, nakon čega je Đozlić u Žmiro ispalio metak iz poluautomatskog pištolja i to u predjelu trbušnog zida. Nesretna žena je, nakon što su policiju i Hitnu pomoć kobnog dana u 18.40 sati alarmirale komšije, s teškim ozljedama u predjelu trbuha dovezena u Sveučilišnu kliničku bolnicu Mostar. Uprkos silnim naporima ljekara koji su je odmah podvrgnuli operativnom zahvatu ona je, nažalost, u 20.50 sati podlegla usljed iskrvarenja. Đozliću se na teret stavljaju i krivična djela neovlašteno nabavljanje, držanje ili prodaja oružja ili bitnih dijelova za oružje iz Zakona o oružju i streljivu HNK, nedopušteno držanje oružja ili eksplozivnih tvari iz KZ FBiH te posjedovanje i omogućavanje uživanja opojnih droga iz KZ FBiH.<h2>Ranije osuđivan </h2>On se prethodno izjasnio da nije kriv za djela koja mu se stavljaju na teret optužnicom Tužilaštva Hercegovačko-neretvanskog kantona. Đozlić koji ima i državljanstvo Kraljevine Danske je, podsjetimo, pravomoćno osuđivan zbog nasilja u porodici, kada je 2016. godine ispalio nekoliko hitaca prema svojoj tadašnjoj supruzi J. Đ. koju je srećom promašio.Đozlić koji ima i državljanstvo Kraljevine Danske je, podsjetimo, pravomoćno osuđivan zbog nasilja u porodici

Đenan Đozlić pucao iz poluautomatskog pištolja u Ines Žmiro

Počinje suđenje Mostarcu koji je usmrtio svoju partnericu

U zemljama Evropske unije lani su, prema podacima Eurostata, proizvedene 3,3 milijarde litara sladoleda, što predstavlja povećanje od dva posto u odnosu na 2023. godinu.Vodeći proizvođač sladoleda u EU je Njemačka u kojoj je zabilježena proizvodnja od 607 miliona litara u 2024. godini. Nakon Njemačke slijedi Francuska koja je proizvela 501 milion litara, a potom Italija s 492 miliona litara. Lista glavnih proizvođača uključivala je i Španiju, čija je proizvodnja 378 miliona litara te Poljsku od 298 miliona litara.<h2>Porast proizvodnje </h2>U poređenju s 2023. godinom, među ovih pet zemalja EU samo je Poljska zabilježila porast proizvodnje od 29 posto. U protekloj godini, zemlje EU su izvezle 265,3 miliona kilograma sladoleda u zemlje izvan EU, a uvezle 69,3 miliona kg.Kao i prethodnih godina, Francuska je bila najveći izvoznik sladoleda u EU, sa 55,9 miliona kg sladoleda u 2024. godini u zemlje izvan EU. Nakon Francuske slijede Italija s izvezenih 42,6 miliona kg sladoleda, zatim Nizozemska koja je izvezla 31,9 miliona kg, Njemačka s 28,2 miliona te Belgija s 27 miliona kg.Kada je riječ o našoj zemlji, prema podacima koje smo dobili iz Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, za prvih šest mjeseci ove godine smo uvezli sladoleda u količini od 4.661.110,29 kilograma koje smo platili 30,7 miliona KM. U poređenju s istim periodom prošle godine, uvezena su 295.799,54 kilograma sladoleda više.<h2>Uvoz iz Poljske </h2>Najviše sladoleda u našu zemlju je stiglo iz susjedstva. Iz Hrvatske smo uvezli 1.976.534,51 kg sladoleda u vrijednosti od 10,3 miliona KM, a iz Srbije 1.829.649,18 kg što je koštalo 11,3 miliona. Potom slijedi uvoz iz Poljske u količini od 224.365,84 kg u iznosu od 2,4 miliona, a na četvrtom mjestu je Italija iz koje je u BiH stiglo sladoleda u količini od 193.901,64, što je koštalo 1,6 miliona KM.<h2>Izvoz iz BiH</h2>S druge strane, iz BiH je tokom prvih pola godine izvezeno 543.266,95 kg sladoleda u vrijednosti od tri miliona KM. Najviše sladoleda, također, izvezeno je u susjedne zemlje. U Srbiju je izvezeno 306.888,27 kg u vrijednosti od 1,5 milion KM, a u Hrvatsku 145.212,72 i u iznosu od 969.732,38 KM.

U poređenju s istim periodom prošle godine, uvezena su 295.799,54 kilograma sladoleda više

BiH za pola godine uvezla sladoleda u vrijednosti od 30,7 miliona KM

Dok se glavna turistička sezona približava svome kraju, dotle se u našem jedinom gradu na moru, Neumu nadaju da će postsezona biti jednako dobra kao i predsezona. Nikola Prkačin, direktor Turističke zajednice Neum, kaže da se glavna sezona lagano rasterećuje.<h2>Kreću seminari </h2>- Preostalo nam je još nekih desetak dana praktično, do početka školske godine uslijedit će smanjenje broja gostiju u špici turističke sezone. Međutim, sudeći prema najavama, očekuje nas dobra postsezona, kada kreću seminari, kongresi, ali i organizirani, odnosno, grupni turistički dolasci – govori Prkačin za „Avaz“.Iako na samom vrhuncu glavne sezone popunjenost u smještajnim kapacitetima nije bila na zadovoljavajućem nivou ni u hotelskom, a posebno privatnom smještaju, ipak Prkačin naglašava da će kompletna sezona, kada se podvuče crta, donijeti zadovoljstvo turističkim radnicima.

<h2>Mjesto za napredak</h2>- Činjenica je da smo imali određeni pad u odnosu na prošlu godinu, koji je bio nešto izraženiji u privatnom smještaju, ali, generalno, kada sve zbrojimo, očekujemo da će ovogodišnja turistička sezona biti zadovoljavajuća. Naravno, uvijek ima mjesta za napredak, ali, evo, vjerujem da smo možda pametniji za iduću godinu kada je riječ o nekim potezima koje ćemo vući – objašnjava on.I dok su u Neumu ljetovali uglavnom domaći gosti, u postsezoni se očekuje dolazak turista iz brojnih evropskih zemalja, kao što je to bio slučaj tokom predsezone. S druge strane, strani gosti su dominirali u ostalim dijelovima Hercegovačko-neretvanskog kantona, pogotovo u Mostaru, a najbrojniji su bili turisti iz Turske, Poljske, Slovenije, Austrije i Njemačke, kako to pokazuju podaci TZHNK.<h2>Manje posjeta</h2>Strani turisti inače prednjače i po broju noćenja u cijeloj BiH. Prema posljednjim statističkim podacima za juni, strani turisti su ostvarili 71 posto u strukturi ostvarenih noćenja. U junu su turisti ostvarili 202.480 posjeta, što je za 2,5 posto manje u odnosu na isti mjesec prošle godine.

Kada sve zbrojimo mislim da možemo biti zadovoljni, kaže Prkačin

U Neumu očekuju odličan kraj sezone

Nova školska godina je pred vratima. Za dvije sedmice nastava će početi u gotovo cijeloj BiH, a za roditelje širom zemlje to znači novi udar na kućni budžet. Brojni roditelji su već počeli opremati svoje školarce, a školski pribor i oprema su već danima u glavnim izlozima trgovačkih objekata. Iako su uglavnom udžbenici za osnovno obrazovanje besplatni, ipak roditelji osnovaca će se suočiti s drugim brojnim troškovima poput onih za školski pribor i opremu, ali i odjeću i obuću, dok će oni čija su djeca srednjoškolci morati izdvojiti značajnu sumu za knjige.<h2>Srednja škola</h2>

Nejra Kadić, majka troje školaraca i aktivistica Udruženja „Porodice3plus“, kaže da komplet knjiga za srednjoškolca košta između 200 i 300 KM. Upravo će ona opremiti jednog srednjoškolca i dvoje osnovaca za predstojeću školsku godinu.- Još nemamo spisak udžbenika kako bih precizno mogla znati koliko će koštati knjige za srednju školu, ali da opremim srednjoškolca, zajedno s opremom za tjelesni odgoj, sigurno će mi trebati najmanje 500 KM. Kada je riječ o mojim osnovcima, samo za školski pribor će mi trebati između 150 i 200 KM – kaže Kadić za „Avaz“.Govori nam da mnogi roditelji pribjegavaju kupovini polovnih knjiga ili da tokom školskog raspusta kupuju polako ono što im treba, jer je u ovom periodu sve znatno skuplje.- Naprimjer, ako djetetu želite kupiti ruksak anatomskog tipa, cijene se kreću od 60 do 150 KM. Naravno, imate i one najobičnije od 20 ili 40 KM. Ako kupujete patike za tjelesni odgoj, onda morati voditi računa da su kvalitetnije kako se dijete ne ozlijedilo, a takve su automatski skuplje. Odjeća i obuća su posebna priča – naglašava Kadić te dodaje da mnogi roditelji kupovinu obavljaju sa odgođenim plaćanjem, odnosno na rate.Marin Bago, predsjednik Udruženja za unapređenje kvalitete življenja „Futura“, podsjeća kako je osnovno obrazovanje po Ustavu besplatno.<h2>Plaća fakultet</h2>

- Dakle, roditelji ne bi trebali plaćati ništa. Međutim, svjedočimo da to nije tako, a porazno je da u ovom demografskom mraku u kojem se nalazimo roditelji plaćaju vrtić, plaćaju srednju školu, plaćaju fakultet. Samo se u BiH u cijelom regionu plaća fakultet, a želimo da imamo obrazovanu i kvalitetnu radnu snagu – kaže Bago.Naglašava da će iznos potrošačke korpe za avgust biti značajno viši u odnosu na juli koji je prešao 3.200 KM, upravo zbog troškova za novu školsku godinu.- Nažalost, brojni roditelji će biti prisiljeni odreći se mnogo toga kako bi svoju djecu spremili za školu – ističe Bago za „Avaz“.<h2>Cijene više nego lani</h2>Cijene školskog pribora su više nego prošle godine. Sveske koštaju od 1,30 KM do 3,60 KM, prazne pernice od 4 do 13 KM, a kada se tome dodaju obične i hemijske olovke, drvene i voštane bojice, tempere, šestari, kistovi, ljepilo, kajdanke i slično, minimalni troškovi prelaze 100 KM.

Trebat će mi najmanje 500 KM da opremim srednjoškolca, kaže Kadić

Školski pribor izložen u brojnim trgovinama

Školska godina pred vratima, a cifre sve veće: Kreće novi udar na kućne budžete

Šesnaestogodišnja L.H. iz Zenice sinoć je u 22.30 sati podlegla u mostarskoj bolnici od posljedica teške saobraćajne nesreće koja se dogodila dva i po sata ranije u naselju Hodbina, odnosno, mjestu Kvanj na cesti Mostar-Stolac, potvrdio je za „Avaz“ dežurni kantonalni tužilac Tužilaštva Hercegovačko-neretvanskog kantona. Nesretna djevojka je, kako smo pisali, bila na mjestu suvozača u automobilu Alfa Romeo kojim je upravljao Z.M. (24), također, iz Zenice. On je u jednom trenutku, najvjerovatnije, nakon pretjecanja, ušavši u krivinu izgubio nadzor nad upravljačem i udario u drvo pored ceste. Iako je na lice mjesta odmah stigla ekipa Hitne pomoći koja je 16-godišnjakinju prevezla do bolnice, uprkos silnim naporima ljekara ona je podlegla usljed teških tjelesnih povreda koje je zadobila. Automobil je nakon udara u drvo gotovo u potpunosti uništen što se može vidjeti na fotografijama koje su objavili pripadnici Profesionalne vatrogasne jedinice (PVJ) Mostar koji su unesrećenu osobu izvlačili iz vozila. Prema naredbi dežurnog kantonalnog tužioca danas će biti obavljena obdukcija tijela smrtno stradale osobe, a naređene su sve druge neophodne mjere i radnje s ciljem utvrđivanja svih okolnosti ove tragične nesreće.

Automobil je nakon udara u drvo gotovo u potpunosti uništen

Nakon nesreće kod Mostara: U mostarskoj bolnici sinoć podlegla 16-godišnjakinja iz Zenice

Potrošačka korpa u BiH bilježi rekordne iznose. Prema posljednjim podacima, onima za juli, potrošačka korpa je premašila iznos od 3.200 KM. Naravno, riječ je o minimalnim troškovima četveročlane porodice. I, dok pada broj zaposlenih, jer zvanični podaci Porezne uprave FBiH pokazuju da su više od dvije hiljade ljudi prošlog mjeseca ostale bez posla, dok je manja vrijednost prosječne plaće, dotle cijene rastu.Novi val poskupljenja, sve je izglednije, krenut će s novim, višim cijenama struje koje će kroz tri blok-tarife pogoditi brojne građane, i to od 1. septembra. Tog dana u većem dijelu BiH počet će nova školska godina. Za građane koji imaju školarce i koji svaki dan muku muče s raznim poskupljenjima to je definitivno novi udar na kućne budžete.Prema nekim najavama, građane bi uskoro mogle dočekati i nove cijene ogrjeva, od drveta do peleta. Ukratko, jesen stiže i donosi cijene više. A, dok sve skuplji život građanima, uz bezobrazno i neopravdano visoke cijene osnovnih životnih potrepština, dodatno otežavaju druga silna poskupljenja, dotle se politička kriza samo produbljuje.Više se ne zna ni „ko pije ni ko plaća“, a i u takvoj situaciji se našao nemali broj zastupnika, delegata, poslanika, kakogod, ministara, dužnosnika i funkcionera, koji čekaju da se ljetna pauza završi i da se osunčani i odmoreni, napunjeni baterijama vrate na scenu nerada i nastave trpati u svoje džepove silne novce. Koga briga hoće li narod potopiti kakav novi val poskupljenja u zemlji koja nema budžeta, ministra sigurnosti, plan rasta? Koga briga što bi BiH mogla u septembru izgubiti još 100 miliona eura od EU?

Dok sve skuplji život građanima dodatno otežavaju druga silna poskupljenja, dotle se politička kriza samo produbljuje

Koga briga za narod

Ovogodišnje 31. izdanje Sarajevo Film Festivala otvorio je film „Paviljon“ našeg reditelja Dine Mustafića. Premijerna projekcija tog filmskog ostvarenja okupila je ogroman broj posjetilaca, praktično tražilo se mjesto više, a publika je na koncu reditelja i glumačku ekipu ispratila ovacijama.Za svoj film koji je radio prema scenariju Viktora Ivančića, uz koscenaristu Emira Imamovića Pirkea i u kojem je okupio regionalnu glumačku elitu, Mustafić je kazao da je bez kalkulacije i bez ikakve umjetničke autocenzure. Njegova filmska priča je zapravo crna komedija o grupi stanara staračkog doma „Paviljon“, koji se nakon godina zlostavljanja i poniženja odlučuju na oružanu pobunu i koji otvara prostor za brojna pitanja u našem društvu.„Paviljon“ je Mustafićev drugi film koji je uradio nakon pune dvije decenije i ostvarenja „Remake“ koji je postigao veliki uspjeh. Mustafić se ubraja među vodeće teatarske reditelje u regionu. Rođen je u Sarajevu 1969. godine. Diplomirao je režiju na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu, a na Filozofskom fakultetu u Sarajevu opću književnost i bibliotekarstvo.

„Paviljon“ na otvorenju nagrađen ovacijama

Dino Mustafić: Svjetska premijera

Jedna osoba je teško povrijeđena u saobraćajnoj nesreći koja se večeras u 19,55 sati dogodila u naselju Hodbina, južno od Mostara na cesti prema Stocu, potvrđeno je za portal "Avaza" iz MUP-a Hercegovačko-neretvanskog kantona.Kako nam je rečeno u nesreći je učestvovalo jedno vozilo čiji je vozač pod još neutvrđenim okolnostima izgubio nadzor nad upravljačem i udario u drvo. Povrijeđena osoba je suvozač koja je vozilom Hitne pomoći Mostar prevezena u bolnicu gdje je hospitalizirana.Na automobilu je pričinjena znatna materijalna šteta. Saobraćaj je na tom dijelu puta jedno vrijeme bio potpuno obustavljen, a više informacija bit će poznato nakon uviđaja koji su obavili pripadnici Policijske uprave Mostar.

Povrijeđena osoba je suvozač koja je vozilom Hitne pomoći Mostar prevezena u bolnicu gdje je hospitalizirana

U nesreći kod Mostara jedna osoba teško povrijeđena

Zbog višemjesečnog kašnjenja isplate poticaja poljoprivrednicima Kantona Sarajevo, iz Udruženja poljoprivrednih proizvođača FBiH su za četvrtak, 21.avgust najavili mirni protest ispred sjedišta Kantonalne vlade u Sarajevu.- Mirni protesti su proizvod neisplaćenih poticaja već osam mjeseci za područje Kantona Sarajevo, što se za 15 godina do sada nikad nije desilo, a bilo je i suša i ranih vremenskih nepogoda - izjavio je za „Avaz“ Admir Kahriman, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača FBiH.Naglasio je da su farmeri s područja Kantona Sarajevo prisiljeni uveliko kupovati stočnu hranu budući da zbog suše ispaša nije moguća, ali da za to nemaju dovoljno sredstava.- Jednostavno, nismo navikli na ovakvo ponašanje Vlade. Bilo je tu nekih internih pregovora, obećanja koja nisu ispunjena, a u suštini radilo se o razvlačenju vremena i zato su se farmeri odlučili na mirne proteste da iskažemo svoje nezadovoljstvo, jer ne vidimo rješenje problema, pogotovo, nakon izjava premijera i ministra finansija o tome da je stanje u Kantonu Sarajevo po pitanju novčanih sredstava jako loše - rekao nam je Kahriman.Njihovi zahtjevi su da im se do 1.septembra isplate sva dugovanja za dva kvartala.- Ne tražimo previše, a zahtijevamo i izmjene pravilnika koji je do danas rezultirao ogromnim brojem odbijenica radi pojedinih nepotrebnih zavrzlama koje prave pravnu konfuziju u samom pravilniku ili nemogućnost provođenja odluka na terenu. Naprimjer, traže nam ZK izvadak za biljnu proizvodnju, a prije je bio uslov posjedovni list parcela. Ako imate zemlju na korištenje trebao vam je ugovor i posjedovni list, sada su to zamijenili ZK izvatkom - ispričao je Kahriman za "Avaz".Inače, dodao je, saradnja s resornim ministarstvom je izrazito loša. Na protestu će im podršku pružiti i predstavnici drugih kantonalnih udruženja poljoprivrednih proizvođača u FBiH.

Ne tražimo previše, a zahtijevamo i izmjene pravilnika koji je do danas rezultirao ogromnim brojem odbijenica radi pojedinih nepotrebnih zavrzlama

Kahriman za "Avaz": Proteste ispred Vlade KS organiziramo jer isplata poticaja kasni 8 mjeseci, to se nikada nije desilo

Pedeset turista iz Izraela ostali su zaglavljeni u BiH, tačnije, u Sarajevu nakon što su im pasoši završili u smeću. Njihovi pasoši su, kako se to navodi, završili slučajno u kanti za smeće hotela u kojem su odsjeli.Žarko Laketa, direktor Službe za poslove sa strancima u izjavi za „Avaz“ je kazao da oni nemaju informaciju o tome kako su nestali pasoši izraelskih turista te da je to nadležnost Policijske uprave Sarajevo.

Dio izraelskih turista, koji su ostali zaglavljeni u BiH, sumnjaju da su im pasoši namjerno bačeni

- Na koji način su im nestali pasoši to će se vjerovatno utvrditi, a što se tiče Službe, mi ćemo im tokom sutrašnjeg dana izdati putne listove kako bi se mogli vratiti u Izrael. Postoji mogućnost da im putne listove izda i Ambasada Izraela u Beogradu, ali kako god, oni bi se već sutra mogli krenuti svojim kućama - rekao je Laketa za "Avaz".Hotel u kojem su odsjeli ovi turisti omogućio im je dodatne uslove za ostanak.

Hotel u kojem su odsjeli ovi turisti omogućio im je dodatne uslove za ostanak

Laketa za "Avaz": Izraelskim turistima ćemo sutra izdati putne listove

Šest osoba je, prema prvim informacijama, povrijeđeno u incidentu koji se danas u poslijepodnevnim satima dogodio na kružnom toku u mjestu Polog između Mostara i Širokog Brijega, potvrđeno je za portal "Avaza" iz MUP-a Hercegovačko-neretvanskog kantona.Kako nam je rečeno, povrijeđene osobe se nalaze na CUM-u na obradi, a u ovom trenutku stepen njihovih povreda nije poznat.

<blockquote class="twitter-tweet">Grupa huligana kod Pologa napala osobe u kombiju. <a href="https://t.co/kfYa6tedpT">pic.twitter.com/kfYa6tedpT</a>&mdash; hercegovina.info (@hercegovinainfo) <a href="https://twitter.com/hercegovinainfo/status/1956714707961655792?ref_src=twsrc%5Etfw">August 16, 2025</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Policija je o ovom incidentu obaviještena u 15 sati kada je u PU Mostar prijavljeno da je izbila tučnjava između više osoba na novom kružnom toku u Pologu, odnosno, da je više NN maskiranih osoba presrelo kombi vozilo te nasrnulo na putnike nakon čega je došlo do masovnog sukoba.Na lice mjesta su upućene brojne policijske ekipe koje su intervenisale.Iz MUP-a Hercegovačko-neretvanskog kantona nisu mogli potvrditi da je riječ o sukobu mostarskih navijačkih grupa, grupa, Ultrasi i Red Army kako o tome izvještavaju lokalni portali.Više informacija bit će poznato naknadno.

Kako nam je rečeno, povrijeđene osobe se nalaze na CUM-u na obradi, a u ovom trenutku stepen njihovih povreda nije poznat

Kod Mostara se navodno sukobili navijači: Povrijeđeno šest osoba

Općinski sud u Čapljini je na prijedlog Tužilaštva Hercegovačko-neretvanskog kantona, kako saznajemo, odredio jednomjesečni pritvor za dvoje njemačkih državljana, G.M. (50) i D.W. (56) koji su uhapšeni 12.avgusta u mjestu Trebinja na području općine Ravno. Ova informacija je za „Avaz“ potvrđena iz Kantonalnog tužilaštva u Mostaru.Oni su uhapšeni u akciji koju su sproveli pripadnici Sektora kriminalističke policije MUP-a HNK i PU Čapljina, a koja je izvedena na osnovu ranije prikupljenih operativnih saznanja i pribavljene pismene naredbe Općinskog suda u Čapljini i pod nadzorom postupajuće tužiteljice Kantonalnog tužilaštva Mostar.Tokom pretresa jednog stambenog objekta u mjestu Trebinja, općina Ravno policijski službenici su pronašli i oduzeli 26 poluga zlata ukupne mase 6,5 kilograma, procijenjene vrijednosti preko 1.000.000 KM, a za koje osumnjičeni nisu posjedovali dokaz o porijeklu niti su ih prijavili nadležnim organima pri ulasku u Bosnu i Hercegovinu.Također, pronađena je određena količina novčanica eura u različitim apoenima, za koje se sumnja da su krivotvorene, uređaji za koje se sumnja da su korišteni za izradu krivotvorenog novca, više dokumenata Savezne Republike Njemačke, kao što su lične karte i vozačke dozvole za koje se sumnja da su krivotvorine.U objektu koji su koristili osumnjičeni njemački državljani pronađena je i određena količina NN materije koja svojim izgledom asocira na opojnu drogu marihuanu i manja količina NN materije koja asocira na opojnu drogu kokain.

Gotovo 4.000 medicinara u Hercegovini stupa u generalni štrajk

Dok broj sklopljenih brakova opada, broj razvoda raste: Duže traje kreditno zaduženje od braka

Čović i Plenković o Dodiku: Sve pravne odluke se moraju poštivati

Održana sjednica povodom 35. godišnjice HDZ-a BiH: Prisustvovali Andrej Plenković i brojni zvaničnici iz Hrvatske

Počinje suđenje Mostarcu koji je usmrtio svoju partnericu

BiH za pola godine uvezla sladoleda u vrijednosti od 30,7 miliona KM

U Neumu očekuju odličan kraj sezone

Školska godina pred vratima, a cifre sve veće: Kreće novi udar na kućne budžete

Nakon nesreće kod Mostara: U mostarskoj bolnici sinoć podlegla 16-godišnjakinja iz Zenice

Koga briga za narod

Dino Mustafić: Svjetska premijera

U nesreći kod Mostara jedna osoba teško povrijeđena

Kahriman za "Avaz": Proteste ispred Vlade KS organiziramo jer isplata poticaja kasni 8 mjeseci, to se nikada nije desilo

Laketa za "Avaz": Izraelskim turistima ćemo sutra izdati putne listove

Kod Mostara se navodno sukobili navijači: Povrijeđeno šest osoba

Njemački državljani kod kojih su pronađene poluge zlata vrijedne više od milion KM iza rešetaka

Gotovo 4.000 medicinara u Hercegovini stupa u generalni štrajk

Dok broj sklopljenih brakova opada, broj razvoda raste: Duže traje kreditno zaduženje od braka

Čović i Plenković o Dodiku: Sve pravne odluke se moraju poštivati

Održana sjednica povodom 35. godišnjice HDZ-a BiH: Prisustvovali Andrej Plenković i brojni zvaničnici iz Hrvatske

Počinje suđenje Mostarcu koji je usmrtio svoju partnericu

BiH za pola godine uvezla sladoleda u vrijednosti od 30,7 miliona KM

U Neumu očekuju odličan kraj sezone

Školska godina pred vratima, a cifre sve veće: Kreće novi udar na kućne budžete

Nakon nesreće kod Mostara: U mostarskoj bolnici sinoć podlegla 16-godišnjakinja iz Zenice

Koga briga za narod

Dino Mustafić: Svjetska premijera

U nesreći kod Mostara jedna osoba teško povrijeđena

Kahriman za "Avaz": Proteste ispred Vlade KS organiziramo jer isplata poticaja kasni 8 mjeseci, to se nikada nije desilo

Laketa za "Avaz": Izraelskim turistima ćemo sutra izdati putne listove

Kod Mostara se navodno sukobili navijači: Povrijeđeno šest osoba

Njemački državljani kod kojih su pronađene poluge zlata vrijedne više od milion KM iza rešetaka