U Kantonalnoj bolnici "Dr. Safet Mujić" danas je u 11.20 sati usljed teških ozljeda koje je zadobio na gradilištu solarne elektrane na lokalitetu Komanje brdo kod Stoca podlegao 32-godišnji kineski državljanin.Kako je za portal "Avaza" potvrđeno iz Operativnog centra MUP-a Hercegovačko-neretvanskog kantona, o događaju su obaviješteni u 10.20 sati. Nakon nesreće odvezen je u Dom zdravlja Stolac, nakon čega je hitno prevezen u mostarsku bolnicu, međutim uprkos naporima ljekara, radnik je podlegao usljed teških ozljeda. O svemu je obaviješten dežurni kantonalni tužilac koji je naredio poduzimanje svih neophodnih istrnih mjera i radnji s ciljem potpunog rasvjetljavanja okolnosti ovog tragičnog događaja.

Teške ozljede zadobio je na gradilištu solarne elektrane

Kineski državljanin (32) preminuo u mostarskoj bolnici nakon nesreće na gradilištu kod Stoca

Sandi Dizdarević, profesor kriminalističke psihologije, kaže da je, posmatrano u ukupnom zbiru krivičnih djela s aspekta psihičkih oboljenja, nesporno da najmanji procent po strukturi otpada na profil počinitelja u čijoj strukturi postoji psihičko oboljenje.- Međutim, kada se dese krivična djela ili događaji, koji su počinjeni od oboljelih osoba, onda, zapravo, uviđamo monstruoznost i posljedice koje su najteže prirode. Nažalost, u odnosu na dio takvih osoba sistem ne postoji, jer su ili neotkriveni pa je time latentnost i oboljenja čime se počinjemo čuditi tek nakon određenog događaja. Kao i u mnogim drugim sferama, tako i ovoj, sistem je u određenoj mjeri nedovoljno pažnje usmjerio na ovaj fenomen, dovodeći ga u ravan društveno prihvatljivog - ističe Dizdarević.

Sistem je u određenoj mjeri nedovoljno pažnje usmjerio na ovaj fenomen, dovodeći ga u ravan društveno prihvatljivog, navodi Dizdarević

Sandi Dizdarević za "Avaz": Kad oboljeli počini zločin, tada se svi iznenade

Iako u našoj zemlji ne postoje konkretni podaci o broju oboljelih od nekog psihičkog oboljenja, stručnjaci koji se bave mentalnim zdravljem ukazuju na sve veći broj takvih slučajeva.<h2>Prepušteni sebi</h2>Depresivna stanja, problemi sa samoozljeđivanjem, suicidalnost - razlozi su zbog kojih se sve češće stručnjacima javljaju i mlađe osobe.Vodeći mentalni poremećaji su drugi anksiozni poremećaji, na drugom mjestu je šizofrenija, slijede reakcije na veliki stres i poremećaji prilagođavanja, zatim umjerene depresivne epizode, a na petom mjestu nalazi se posttraumatski stresni poremećaj (PTSP). I, dok jedni traže pomoć, drugi su prepušteni sami sebi i, nerijetko su prijetnja i za sebe i za okolinu. Tako je u Mostaru nedavno pronađen mlađi muškarac koji je ulicom hodao potpuno bez odjeće s vidljivim tragovima krvarenja. Policija je otkrila da se samopovrijedio, a navodno je pretukao i člana šire familije.Nažalost, tegobe s mentalnim zdravljem kod nas postaju tema tek kada se dogodi neko zlo. Saglasan je s tim i prof. Marko Romić, specijalista traumatske psihologije, koji već godinama održava grupne terapije s bivšim vojnicima oboljelim od PTSP-a.<h2>Plodno tlo</h2>- Činjenica je da smo društvo prepuno osoba s manjim ili većim poteškoćama, odnosno problemima na planu mentalnom zdravlja. Da tražimo razloge tome, naći ćemo ih bezbroj, jer smo više nego plodno tlo za takvo nešto. Još nismo uspjeli napraviti nekakav sustav koji bi, barem, djelomice, amortizirao poteškoće i probleme s kojima se ljude, a onaj koji smo prethodno imali smo davno i temeljito razorili i živimo posljedice svega toga. Za ogroman broj takvih slučajeva nikada ne saznamo, jer se događaju unutar četiri zida i obiteljskih krugova. Samo kad se dogodi nešto drastično, kao samobistvo, ubistvo ili napad koji ima teže posljedice, onda saznamo za to i time se pozabavimo samo taj dan, a već sutradan zaboravimo na taj događaj do sljedećeg. A sljedeći, nažalost, dođe vrlo brzo - kaže nam prof. Romić.<h2>Krivim putem</h2>Prema neslužbenim podacima, više od 45 posto demobilisanih boraca pati od nekog simptoma PTSP-a.- Podrška je ključna. Ali, mi smo kao društvo, odmah nakon rata otišli potpuno krivim putem, kada smo ogroman broj ljudi koji jesu prošli razna traumatična iskustva, kao vrlo mlade osobe umirovili i dali im nekakve beneficije, umjesto da smo za njih tražili odgovarajuća zaposlenja i na taj način amortizirali sve ono što se kasnije događalo. Jer, kasnije se događala samo dalja propast ogromnog broja tih ljudi, kroz razne oblike poremaćaja ponašanja – naglasio je Romić.Podaci Zavoda za javno zdravstvo FBiH iz 2021. godine pokazali su da je tada ukupan broj registrovanih slučajeva mentalnih poremećaja i poremećaja u ponašanju iznosio 40.827.

Za ogroman broj takvih slučajeva nikada ne saznamo, jer se događaju unutar četiri zida i obiteljskih krugova, kaže prof. Romić

Brojni bolesnici predstavljaju opasnost po sebe i okolinu: Mentalno zdravlje postaje
tema tek kad se dogodi zlo

U Mostaru je danas održana sjednica Predsjedništva HNS-a BiH na kojoj je, kako je to novinarima rekao predsjednik HNS-a i lider HDZ BiH Dragan Čović raspravljano o aktuelnom političkom trenutku, kao i produženju rada predsjednika Glavnog vijeća te o inicijativama upotrebe hrvatskog jezika u institucijama BiH.- U jednoj dinamičnoj raspravi, kako to u jeste na sjednicama Predsjedništva HNS-a raspravili smo ove tačke i sredinom narednog mjeseca imat ćemo novu sjednicu na kojoj ćemo imati još neke tačke i dinamozirati ih u skladu s aktuelnim trenutkom - kazao je Čović.Upitan o inicijativi Evropske pučke stranke oko toga da se, eventualno, razgovara sa strankama članicama i znači li to novu kompoziciju vlasti uključujući SDA, Čović je rekao da to nema veze s kompozicijom vlasti u BiH.- EPP je još na predzadnjem zasjedanju u Crnoj Gori tražila da se još je dom pokušaju okupiti sve stranke, članice EPP - a i u tom kontekstu i SDA. Ovih dana su na jednoj razini održani sastanci s ciljem analiziranja jednog dokumenta koji smo potpisali još 2014.godine,da vidimo je li aktuelan, treba li ga oplemeniti. Dogovor je bio da ga svaka stranka analizira, pa da vidimo kako dalje - rekao je Čović.Naveo je da je sjednica Doma naroda zakazana za 26.juni te da je juler imao telefonski razgovor s dužnosnicima Evropske unije. - Dogovorili smo da kroz razgovore koje sam obavio u Banjoj Luci ovih dana i U Sarajevu pokušamo stvoriti ambijent da dva evropska zakona budu usvojena, s obzirom na to da nismo imali dovoljno ruku naprošloj sjednici, jer je, upravo, opozicija iz Republike Srpske koja je naglašavala svoje evropske gabarite je bila protiv tih zakona. Jer su predstavnici HDZ-a BiH predlagači, odnosno Vijeća ministara BiH. Međutim, kad je predstavnik Trojke bio predlagač Zakona o sudu u Zastupničkom domu, uvjetno drugačijeg zakona, opet su ga srušili. Stoga sam tražio razgovore s kolegama i očekujem da ćemo do ponedjeljka imati stav o tome imamo li suglasje da ta dva zakona, zakon o Sudu i zakon o VSTV-u ide na iduću sjednicu Doma naroda i Zastupničkog doma - rekao je Čović. U suprotnom, naglasio je, ako se to ne desi, onda ćemo imati zatišje i Bosna i Hercegovina će, rekao je, biti na istom mjestu, bez bilo kakvog pomaka.- Nadam se da ćemo malo drugačije gledati realan aktuelni politički trenutak i u kontekstu geopolitičkih prilika i d a ćemo shvatiti da naš euroatlanstki put nema alternativu - podvukao je on. Ocijenio je i da je Zakon o Vijeću ministara BiH protuustavan do kraja,jer se, kazao je, pokušava promijeniti infrastruktura odlučivanja na razini BiH, na način da bi neko u ime izvršne vlasti trebao donositi odluke, predlagati imenovanja i slično. - Naravno da taj zakon ne može proći i tako će završiti - naveo je. Naglasio je i da rekonstrukcija Vijeća ministara BiH, uopće, nije realna kao mogućnost.- Nema nikakve mogućnosti za to. Nekim kolegama smo dali šansu, postavili smo praktično dogovor, da ovaj euroatlanstki put zaštitimo, da zaštitimo jednakopravnost tri naroda, znači, da usvojimo minimum izmjena Izbornog zakona koji bi regulirao izbor članova Predsjedništva, konkretno, hrvatskog člana Predsjedništva BiH i naravno da sve to radimo u miru i stabilnosti. Dogovor je napravljen, krenuli smo, a onda smo vidjeli da ima previše nadmudrivanja oko tih pojedinačnih stranaka, tako dane vjerujem da se bilo šta može napraviti kada je u pitanju rekonstrukcija Vijeća ministara sukladno Ustavu, sve druge mogućnosti otpadaju kao takve - iznio je Čović. Novinarima je potvrdio da će nakon sastanka imati radni ručak s visokim predstavnikom u BiH, Kristijanom Šmitomte te je kazao kako se nada "da će on prepustiti institucijama BiH, kakve god jesu da donose odluke i nužna rješenja". Inače, Šmit je prethodno imao sastanak s predsjednikom Gradskog vijeća Mostara, Đanijem Rahimićem.

Stoga sam tražio razgovore s kolegama i očekujem da ćemo do ponedjeljka imati stav o tome imamo li suglasje, kaže Čović 

Čović: Rekonstrukcija Vijeća ministara BiH nije realna

Prigodnim programom, polaganjem cvijeća, učenjem Fatihe a i odavanjem počasti ubijenim civilima, danas je obilježen Dan civilnih žrtava rata općine Jablanica.Brojne delegacije odale su počast nevinim žrtvama, prisjećajući se 19. juna 1993. godine, kada su granate, ispaljene sa neprijateljskih položaja HVO-a, usmrtile četvero civila, među kojima i dvoje djece. Na spomen obilježje civilnim žrtvama rata položeno je cvijeće, proučena Fatiha i odata počast za 40 ubijenih civila u periodu odbrambeno – oslobodilačkog rata 92.- 95. Cvijeće je, među ostalim, položila i delegacija općine Jablanica sa načelnikom Emirom Muratovićem, delegacija Unije civilnih žrtava Federacije BiH, Udruženja civilnih žrtava Jablanice, Mostara i Konjica, te mnogobrojne delegacije iz općine Jablanica.Članovima porodica ubijenih civila i ostalim prisutnim obratili su se Hasan Dedić, predsjednik Udruženja građana Civilnih žrtava rata Jablanica, općinski načelnik Emir Muratović i Senida Karović, predsjednica Unije civilnih žrtava rata Federacije BiH, koji su kazali da je 19. juni, datum koji se ne smije zaboraviti. Sa obilježavanja su poslane poruke mira, uz želju da se nešto slično nikada i nikome ne ponovi.Po završetku programa upriličen je obilazak Centralnog spomen obilježja šehida, poginulih, nestalih i umrlih boraca odbrambeno – oslobodilačkog rata 92. – 95., gdje je također položeno cvijeće i odata počast u znak sjećanja na šehide i poginule borce.Obilježavanje je organizovalo Udruženje građana Civilnih žrtava rata Jablanica, uz podršku općine Jablanica.

Na spomen obilježje civilnim žrtvama rata položeno je cvijeće, proučena Fatiha i odata počast za 40 ubijenih civila

Dan civilnih žrtava rata općine Jablanica

Obilježen Dan civilnih žrtava rata Jablanice

U Mostaru su danas, na magistralnoj cesti M-17, na sjevernom ulazu u grad, ali i u južnom dijelu zabilježene kilometarske kolone vozila.Dok se u jednom trenutku, u prijepodnevnim satima zbog manjeg udesa na izlazu iz Mostara stvorio ogroman prometni čep, dotle cijelu situaciju usložnjava semafor na sjevernom ulazu u grad.

Podsjetimo, sjeverni ulaz u Mostar je označen kao crna tačka na M-17, gdje su se događale brojne saobraćajne nesreće sa smrtnim posljedicama. Prije nešto više od godinu na tom dijelu je postavljen semafor kao privremeno rješenje.Međutim, umjesto poboljšanja situacije, gotovo svakog vikenda se stvaraju ogromne gužve na cesti, a čekanja znaju premašiti i pola sata.Također, na tom dijelu su osim stambenih objekata, izgrađeni i poslovni te tržni centri te se radi o jednom od najfrekventnijih dijelova.

Slična je situacija i u južnom dijelu grada, gdje je uz M-17 cijeli niz poslovnih i trgovačkih objekata, a gužve su posebno izražene u ovom periodu, praktično, na samom početku turističke sezone, i to ponajviše zbog krajnje loše izvedenog kružnog toka na Bišću Polju.Prije desetak dana iz Gradske uprave Mostara je obznanjeno da su se čelnici Grada sastali s predstavnicima JP „Ceste Federacije BiH“. Iako su se, kako je navedeno, akteri sastanka dotaknuli i raskrsnice na sjevernom ulazu u Mostar, ipak, nikakvi detalji u vezi toga nisu obznanjeni.- Potvrđena je važnost saradnje lokalne zajednice i JP Ceste Federacije BiH kako bi zajedničkim naporima završili projekt Južne obilaznice, te krenuli s realizacijom projekta raskrsnice na sjevernom ulazu u Mostar kako bi se osigurala maksimalna sigurnost svih učesnika u saobraćaju - rečeno je, između ostalog, nakon tog sastanka.<a href="https://www.youtube.com/@DnevniAvazTV/videos">Besplatno se pretplatite na Youtube kanal AvazTV.</a>

Cijelu situaciju usložnjava semafor na sjevernom dijelu

Video / U Mostaru gotovo cijeli dan prometni čepovi na M-17

Manifestacijom „Neumsko ljeto“ proteklog vikenda u našem jedinom gradu na moru i službeno je otvorena turistička sezona. Dosadašnji pokazatelji obećavaju, kako to u razgovoru za „Dnevni avaz“ kaže načelnik Neuma Dragan Jurković, da će ove godine rezultati u turističkom prometu, zasigurno, biti na prošlogodišnjoj razini, a vjerovatno i bolji.<h2>Ključni mjeseci </h2>Jer, kako naglašava Jurković, predsezona koja je o pitanju popunjenosti smještajnih kapaciteta bila iznad prosjeka, prava je uvertira u ovu sezonu.- U ovom trenutku popunjenost smještajnih kapaciteta je 70 posto, što prethodnih godina nije bio slučaj. Najave za naredna dva, može se reći, ključna mjeseca su jako dobre i mislim da su u ovom trenutku zadovoljni i turistički djelatnici i ugostitelji. Također, već se rezerviraju smještajni kapaciteti u postsezoni, čak i u novembru, za što do sada nije bilo nekog pretjeranog interesa - govori nam Jurković.Iako tokom glavne sezone u Neumu, uglavnom, borave domaći turisti i bh. dijaspora, sve su brojniji, potvrđuje nam Jurković, dolasci stranih gostiju. - Neum se sve više prepoznaje i na međunarodnoj turističkoj mapi, a tome je doprinijela i saradnja sa Zračnom lukom Mostar, koja je otvorila brojne linije. Iz Mostara se do Neuma može doći za manje od sat, tako da svakako očekujemo rast dolazaka stranih gostiju. Naravno, domaći turisti i naša dijaspora su okosnica turizma u Neumu - naglašava Jurković.Od ove godine Neum ima obnovljenu glavnu gradsku šetnicu, a taj projekt je realiziran uz podršku Federalnog ministarstva okoliša i turizma. Također, na tom dijelu su, od hotela „Sunce“ do „Zenita“ ugradili polupodzemne kontejnere.<h2>Razvoj zaleđa</h2>- Za kvalitetnu turističku ponudu ključna je infrastruktura, a budući da je gotovo sav turizam u Neumu baziran na obalni dio i na more, cilj nam je bio da to područje uredimo i osvježimo - govori nam Jurković.Izgradnjom brze ceste Stolac-Neum, naš grad na moru je izašao iz prometne izolacije, a s ciljem kvalitetnijeg povezivanja Neuma s unutrašnjosti BiH otpočele su aktivnosti na izgradnji ceste Hutovo - Ravno. Taj projekt, podsjeća Jurković, realizira se uz podršku Vlade Republike Hrvatske u vrijednosti 17,5 miliona eura.- Vjerujem da će sve aktivnosti ići svojim tokom i da ćemo, nadam se, za desetak dana raspisati natječaj za izvođenje radova. Ta cesta je ključna za razvoj Neuma i u turizmu i u drugim privrednim granama, ali nam je cilj i početi izgradnju ceste Dračevo - Cerovica koja je prekategorizirana u magistralnu i koja bi nam otvorila veće mogućnosti za razvoj zaleđa - ističe Jurković.<h2>Ruglo Neuma</h2>Brojni devastirani objekti, mahom nekadašnja radnička odmarališta, i dalje su problem koji neumske vlasti ne mogu riješiti.- Nažalost, ta tema je godinama otvorena i iskreno sam se nadao da ćemo makar za neke objekte koji nisu opterećeni imovinsko-pravnim i drugim sporovima naići na pozitivno promišljanje vlasnika. Djelovat ćemo prema vlasnicima da makar zatvore te objekte, kako sigurnost turista ne bi bila ugrožena, a činjenica je da u velikoj mjeri svojim izgledom narušavaju vizuru Neuma - iznosi Jurković.

Cilj nam je da što prije počne izgradnja ceste Hutovo - Ravno

Načelnik Neuma Dragan Jurković za "Avaz": U Neumu je predsezona bila jako dobra, a najave za špicu su odlične

Dok statistički podaci ukazuju na to da je evropski prosjek bolovanja 6,5 radnih dana godišnje ili oko 3,5 posto, dotle na nivou FBiH taj procent iznosi 13 posto, odnosno gotovo 25 radnih dana godišnje.Najviše bolovanja otvoreno je i vođeno pod šifrom Z35, koja označava nadzor nad visokorizičnom trudnoćom. Dalje slijede M54 - bol u leđima, M51 - druge bolesti intervertebralnog diska, O26 - druge bolesti u trudnoći, R42 - vrtoglavica, I10 - povišen pritisak, ali I F43 – akutna reakcija na stres te S93 - povreda skočnog zgloba.<h2>Vrsta bolovanja</h2>Brojne su i zloupotrebe korištenja privremene spriječenosti na rad, a brojni radnici, vjerovatno, nisu svjesni činjenice da bolovanje smanjuje iznos penzije. U konačnici, to zavisi od vrste bolovanja. Posebno su, sudeći prema odgovoru koji smo dobili iz Federalnog zavoda PIO/MIO, problem dugotrajna bolovanja.

- Na konačni iznos penzije od bitnog utjecaja je dužina staža osiguranja, odnosno penzijskog staža, visina ostvarenih plaća osiguranika za koje su uplaćeni doprinosi kao i visina općeg boda u godini ostvarivanja prava na penziju. Značaj ostvarene plaće osiguranika, odnosno osnovice osiguranja na konačni iznos penzije ogleda se u članu 46. Zakona kojim je propisano da se godišnji lični koeficijent utvrđuje tako što se ukupan iznos plaća, odnosno osnovica osiguranja osiguranika, počev od 1. januara 1970. godine, izuzimajući godinu ostvarivanja prava i 1992., 1993., 1994. i 1995. godinu, za svaku kalendarsku godinu podijeli s prosječnom godišnjom plaćom u SR BiH, odnosno u Federaciji BiH za istu kalendarsku godinu - odgovorili su nam iz Zavoda PIO/MIO.Naveli su i da je Zakonom o zdravstvenom osiguranju FBiH propisano da osiguraniku za vrijeme privremene spriječenosti za rad zbog bolesti ili povrede, osim povrede na radu i profesionalne bolesti, pripada naknada plaće u visini od najmanje 80 posto od osnovice za naknadu, s tim da ne može biti niža od iznosa minimalne plaće važeće za mjesec za koji se utvrđuje naknada.<h2>Lični koeficijent</h2>- Članom 6. stav 1. tačka 8. Zakona o doprinosima („Sl. novine F BiH“ broj: 35/98 do 33/25) propisano je da osnovicu za obračun doprinosa čini naknada plaće za vrijeme privremene spriječenosti za rad usljed bolesti do 42 dana. Što znači da poslodavac uplaćuje doprinose za vrijeme privremene spriječenosti za rad u visini od 80 posto od osnovice za naknadu, što u konačnici utječe na visinu godišnjeg ličnog koeficijenta za tu kalendarsku godinu i isti će biti manji za vrijeme privremene spriječenosti za rad - potcrtali su iz Zavoda PIO/MIO.<h2>&nbsp;Povreda na radu</h2>- Ukoliko se radi o vrsti bolovanja kao npr. povreda na radu ili profesionalna bolest naknada plaće za vrijeme privremene spriječenosti za rad se isplaćuje u visini od 100 posto osnovice za naknadu i ova vrsta bolovanja nema utjecaja na konačni iznos penzije - podsjetili su iz Zavoda.

U konačnici to utječe na visinu godišnjeg ličnog koeficijenta za tu kalendarsku  godinu, kažu iz Zavoda 

I na teret države i na teret poslodavca: Česta bolovanja vode ka nižoj penziji

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom za april 2025. godine u Federaciji BiH iznosi 1.583 KM, objavio je Federalni zavod za statistiku. Nominalno je viša za 1,2 posto, a realno za 0,9 posto, u odnosu na prethodni mjesec.<h2>Najviši iznos</h2>- U odnosu na isti mjesec prethodne godine prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom za april 2025. godine nominalno je viša za 16,1 posto, a realno viša za 12,7 posto - navedeno je.Analiza podataka prema djelatnostima u aprilu u odnosu na mart ove godine pokazuje da je najveće povećanje prosječne mjesečne isplaćene neto plaće zabilježeno u djelatnosti - informacije i komunikacije i to za 7,8 posto. U toj djelatnosti prosječna plaća iznosi 2.361 KM. To je, ujedno, i najviši iznos prosječne plaće među svim djelatnostima.<h2>Obrazovanje – 1562 KM</h2>Također, iznos prosječne plaće je viši za četiri posto u djelatnosti - Poljoprivreda, šumarstvo i ribolov. Sada je taj iznos 1.430 KM, dok je u djelatnosti – vađenje ruda i kamena, dakle rudarima je došlo do povećanja za 3,1 posto i s prosjekom plaće od 1.771 KM.Među najbolje plaćenim su djelatnosti koje se odnose na finansije i osiguranje gdje je prosjek plaće 2.156 KM, dok su u proizvodnji i snabdijevanju električnom energijom, plinom i parom 2.115 KM.Više od 2.000 KM prosječne plaće imaju djelatnosti Javna uprava i odbrana te obavezno socijalno osiguranje. Tačnije, taj prosjek je 2.007, a tri marke manje prosječne plaće imaju uposleni u djelatnosti zdravstvene i socijalne zaštite. Kada je riječ o građevinarstvu, prosječna plaća u toj djelatnosti je iznosila 1.266 KM.Kada je riječ o obrazovanju, njihove prosječne plaće su iznosile 1.562 KM.<h2>Hotelijerstvo i ugostiteljstvo</h2>Najveće smanjenje prosječne mjesečne isplaćene neto plaće zabilježeno je u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, odnosno u hotelijerstvu i ugostiteljstvu i to za 1,8 posto. Prosječna plaća u toj djelatnosti u aprilu je iznosila 1.081 KM. Radnici uposleni u trgovinama na veliko i malo u aprilu su imali prosječnu plaću od 1.304 KM, a oni u djelatnosti umjetnost, zabava i rekreacija 1.331 KM.


Najveće smanjenje prosječne mjesečne isplaćene neto plaće zabilježeno u hotelijerstvu i ugostiteljstvu

Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku: Prosječna plaća rudara 1.771, a službenicima u javnoj upravi 2.000 KM

U BiH, prema nepotpunim podacima, više od 1.000 djece, trenutno, odrasta u ustanovama socijalne zaštite koje vrše zbrinjavanje djce bez roditeljskog staranja. Samo ih je u Federaciji BiH i u Brčko Distriktu približno 900 koji odrastaju u različitim oblicima sistema javne brige. Njih otprilike 50 godišnje napušta taj sistem, uglavnom, kada okončaju svoje srednjoškolsko obrazovanje.Početak samostalnog života i suočavanje s nizom egzistencijalnih pitanja, s kakvim se i većina odraslih teško nosi, bolan je i mučan proces za te osobe. Potvrđuje to Saud Haljković koji već 18 godina živi u Dječijem domu u Mostaru.<h2>Završe na ulici</h2>- Često su se događali slučajevi da mladi s 18 godina ostanu bez ikakve podrške, pa čak i da završe na ulici - kaže za „Avaz“ Haljković.Dom koji mu je postao utočište kao četverogodišnjaku trebao bi napustiti u januaru naredne godine i praktično se osamostaliti.- Student sam treće godine na Univerzitetu „Džemal Bijedić“, a uz studij i radim. Skoro sve vrijeme svog života u Domu trudim se biti samostalan i učiti one osnovne stvari, poput kuhanja, spremanja i slično. Međutim, evo, lično ja, ali i ostale osobe koje napuštaju sistem javne brige dođu u situaciju kada imaju milion upitnika iznad glave - šta sada, na koji način - jer se nađu na životnoj raskrsnici. Imamo osjećaj da nemamo nikog, kao da smo sami. Jer, iako se za pomoć nude mnogi ljudi, ti si, zapravo, sam, nemaš roditelje, nemaš neki vjetar u leđa – govori Haljković.U našoj zemlji ne postoji jedinstven zakon koji regulira podršku ovoj populaciji, dok su određene mjere koje postoje na nivou kantona u FBiH nerijetko neprilagođene potrebama ovih mladih ljudi.U traganju za rješenjima, kojima se štićenicima olakšava osamostaljivanje nakon izlaska iz domova, organizacija CRS je, u saradnji s nadležnim kantonalnim ministarstvima, centrima za socijalni rad i drugim ustanovama, kreirala program mjera, koji je do sada jedino Unsko-sanski kanton uputio u skupštinsku proceduru na usvajanje.<h2>Sistemska pomoć</h2>- Ovaj dokument rezultat je višegodišnjeg rada na uspostavi sistemske, a ne ad hoc pomoći mladima koji izlaze iz brige. Program uključuje četiri ključna segmenta: pripremu za izlazak, stambenu podršku, zapošljavanje i kontinuiranu pomoć – kazala je Dženana Mekić iz CRS-a.U HNK je 2023. bilo registrirano 95 djece i mladih smještenih u različite vidove javne brige, dok se na osamostaljenje ove godine priprema njih dvoje. Pomoćnica ministra zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK, Alma Kozo kazala je da se novi kantonalni Zakon o socijalnoj zaštiti, koji je stupio na snagu 1. februara ove godine, oslanja na predloženi program.<h2>Konkretno djelovanje</h2>Haljković, koji je u ime Udruženja mladih „Juventus“ učestvovao u izradi ovog prijedloga, naglašava kako je važno institucionalno prepoznati potrebe mladih i omogućiti im sigurniji početak samostalnog života.- Cijeli ovaj proces moramo dići na viši nivo i potaknuti konkretno djelovanje vlasti - kaže on.

Iako se za pomoć nude mnogi ljudi, ti si, zapravo, sam, nemaš roditelje, nemaš neki vjetar u leđa, kaže Haljković

Haljković: Priprema se na  osamostaljenje

Briga o djeci bez roditeljskog staranja nakon 18. godine: Država bez rješenja za mlade bez roditeljskog krila

U srcu Šetališta u Mostaru, nedaleko od Gradske vijećnice i prekoputa čuvene mostarske Gimnazije nalazi se kuća Mustafe Mujage Komadine, vjerovatno, najplodonosnijeg i najuspješnijeg gradonačelnika u historiji najvećeg grada na Neretvi.

Nažalost, taj historijski objekt, nekadašnja impozantna vila, izgrađena 1901.godine već decenijama je pravo ruglo u centru Mostara.U pričama u vezi njene obnove ostala je zabilježena ona koja datira od prije 15 godina, kada su tadašnji ministri vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, Republike Hrvatske i Republike Turske Sven Alkalaj, Gordan Jandroković i Ahmet Davutolu (Davutoglu) na sastanku u Njujorku, kako se to iznosilo u javnosti, dogovorili zajedničku obnovu kulturno-historijskih objekata i javnih ustanova.<h2>Data obećanja</h2>Navodno, to je uključivalo i obnovu Mujagine kuće te unutrašnjost Muzičke škole na Musali, a ostalo je zabilježeno i da je pokojni gradonačelnik, Ljubo Bešlić godinu poslije, 2011.,kao i 2013. vlastima u Hrvatskoj, kao i u BiH, podsjećajući ih na data obećanja.Međutim, od tada do danas, Mujagina kuća je i dalje samo ratna ruina, a u međuvremenu je bilo i raznih svojatanja čija bi, kao, trebala biti.Početkom marta prošle godine dogodio se svojevrsni pomak kada je gradonačelnik Mario Kordić donio odluku o pokretanju konkursa za izradu idejnog rješenja za obnovu objekta „Vila Mujage Komadine“. Koncem oktobra iste godine obznanjeno je da je prva nagrada u vrijednosti od 3.500 KM dodijeljena radu pod šifrom OVMK24, autora ARS STUDIO R d.o.o. Mostar. To je bila i jedina ponuda, ali od tada u javnosti od gradskih vlasti nisu iznošene nikakve informacije.U toj kući koja je nakon Drugog svjetskog rata oduzeta od Mujaginih sinova i nacionalizirana obitavale su ustanove kulture, a 80-tih godina prošlog stoljeća u njoj je bila smještena i Univerzitetska biblioteka.<h2>Brojne građevine</h2>Istaknuti arhivist, orijentalista i biograf Mujage Komadina, rahmetli Hivzija Hasandedić zapisao je da u „nizu pregalaca koji su za vrijeme austrougarske uprave mnogo zadužili grad Mostar i okitili ga spomenicima trajne vrijednosti, najvidnije i najzaslužnije mjesto zauzima gradonačelnik Mujaga Komadina“.Njegovom inicijativom u Mostaru su sagrađene brojne impozantne građevine među kojima su musafirhana, Viša djevojačka škola, zgrada Općinskog suda, Gradska banja...O svom je grošu, zapisano je, sagradio prvu džamiju u Drežnici, a u Mostaru mejtef za djevojčice i Konvikt za siromašne učenike srednjih škola. Osnovao je i jedno od prvih humanitarnih organizacija - Muslimansko dobrotvorno društvo.Svom Mostaru kojeg su noću osvjetljavali fenjeri s petrolejkama darovao je električno svjetlo, nakon što je 1912.godine naložio izgradnju električne centrale.Uz to što je inicirao izgradnju Lučkog mosta, za vrijeme njegovog mandata izgrađen je i Carinski most... Baš kao u čuvenoj sevdalinci „Dvore gradi Komadina Mujo“...<a href="https://www.youtube.com/@DnevniAvazTV/videos">Besplatno se pretplatite na Youtube kanal AVAZ TV.</a>

U objektu obitavale ustanove kulture, a 80-tih godina prošlog stoljeća u njoj je bila smještena i Univerzitetska biblioteka

Mujo gradio po Mostaru, a njegova kuća decenijama ruina

Statistika je možda dosadna, ali nas nerijetko podsjeti na to koliko stvarnost zna biti ironična. Tako je prema posljednjim statističkim podacima, koji se odnose na prosječnu mjesečnu isplaćenu neto plaću po zaposlenom za april, otkriveno da su najbolje plaćeni oni koji rade u djelatnostima informacija, komunikacija, finansija, osiguranja, elektroprivredi, javnoj upravi i inim zaposlenim pod državnim skutima.I, dok njihove prosječne plaće premašuju iznos od 2.000 KM, dotle rudari koji svakog dana silaze u utrobu zemlje u prosjeku rade za nekoliko stotina manje. U još su gorem položaju građevinari koji su na skelama i na plus 40 i na minus 15, a da ne govorimo o učiteljima ili glumcima koji jedva naguraju prosjek od 1.300 KM. Njihove, dakle, zarade, prosječne, ni blizu ne pokrivaju iznos potrošačke korpe, čiji je iznos svakog mjeseca sve viši.Eto, u aprilu je iznos potrošačke korpe bio 3.168,90 KM. Naravno, svaka djelatnost je važna. IT sektor, finansije, zdravstvo, mnoge od njih su djelatnosti budućnosti, visokoobrazovani kadrovi su neophodni ovoj zemlji i važno je da su tu da zbog plaća ne pakuju kofere put Evrope. Ali, valjda su jednako važni i rudari i građevinari, svi koji nose privredu na svojim leđima. Valjda su učitelji i profesori i ini zaslužili da uz inflaciju, poskupljenje energenata, hrane i čega sve ne, rastu i njihove plaće.Razlike u plaćama nisu samo ekonomski, već i društveni problem. Jer, one stvaraju klasne razlike, ali i mlade koji žele da se upuste u poslove koji zahtijevaju fizički rad ili napor „ubijaju u pojam“. Jer, kada uposleni u nekim sektorima žive život na visokoj nozi, a drugima je s mizernim plaćama teško kovati planove na duže staze, onda je jasno da ovaj sistem nije dobar za većinu. Još kada se na sve to nadodaju primanja političara, koji u ukupnom zbiru mogu iznositi i do 10.000 KM, postavlja se samo jedno pitanje – gdje je tu pravda?

Razlike u plaćama nisu samo ekonomski, već i društveni problem

Gdje je tu pravda

Utvrđen je identitet žene koja se utopila danas u Neumu. Radi se o N. S. (1951) iz Sarajeva, potvrđeno je iz MUP-a Hercegovačko-neretvanskog kantona za portal "Avaza".Kako saznajemo, građani su prijavili da tijelo pluta u moru.Po naredbi dežurnog kantonalnog tužioca, tijelo je prevezeno u mrtvačnicu Bijeli Brijeg u Mostaru radi obdukcije. Uzrok smrti još nije poznat.Sve se desilo u kasnim poslijepodnevnim satima pod još neutvrđenim okolnostima na lokalitetu Tiha Luka.

Po naredbi dežurnog kantonalnog tužioca, tijelo je prevezeno u mrtvačnicu Bijeli Brijeg u Mostaru radi obdukcije

Neum: Za prvi maj bilo dosta turista, pala i prva kupanja u moru

U Neumu se utopila žena iz Sarajeva: Građani prijavili da tijelo pluta u moru

U Neumu se u kasnim poslijepodnevnim satima dogodila tragedija kada se pod još neutvrđenim okolnostima u moru na lokalitetu Tiha Luka utopila ženska osoba.Kako je potvrđeno za "Avaz" iz MUP-a Hercegovačko-neretvanskog kantona, ovom slučaju su obaviješteni u 18:45 sati. Na licu mjesta su nadležne službe, a identitet nesretne žene još nije utvrđen. Više informacija bit će poznato nakon uviđaja.

Više informacija bit će poznato nakon uviđaja

Neum: U moru se utopila ženska osoba, identitet nije utvrđen

Biciklistički turizam, na evropskoj razini, bilježi impresivan rast. Prema istraživanjima CBI Netherlands, sve više odraslih preferira putovanja u manjim grupama, uz podršku stručnjaka za planiranje ruta.&nbsp;Kroz projekt DETOUR, Evropska unija potiče razvoj malih i srednjih preduzeća u sektoru cikloturizma, a 2023. godine Evropski parlament usvojio je Cycling Strategy, čiji je cilj udvostručiti broj pređenih kilometara biciklom do 2030. godine.<h2>Konstantni rast</h2>Cikloturizam i rekreativni biciklizam je u konstantnom porastu i u BiH, kaže u razgovoru za „Dnevni avaz“ Toni Zorić, predsjednik Udruženja HerzegovinaBike i Biciklističkog saveza BiH.

- Sve je više bicklista na ulicama i sve je više takvih turista u BiH, a najbolji primjer za to je „Ćirina“ biciklistička staza. Iz cijelog svijeta nam dolaze turisti, od Kanade do Australije. U cijelu priču smo, što smo i željeli, ugradili i glavni grad BiH, tako da je na red došla ruta Sarajevo – Mostar – Dubrovnik, pa smo tokom proteklog vikenda biciklirali od Sarajeva do Mostara - kaže nam Zorić.Time je, zapravo, okončana prva faza tog projekta u okviru koje je biciklistička ruta koja prolazi kroz predjele Bjelašnice, Lukomira, Visočice, Boračkog jezera, Rujišta, a potom Mostara postala dostupna zainteresiranim biciklistima.- Mi, zapravo, imamo prelijepa prirodna bogatstva, prelijepe rute, netaknutu prirodu, čiste rijeke i jezera, i to je ono što impresionira sve turiste iz cijelog svijeta. Imamo šta pokazati, dobri smo domaćini, a imamo jako dobru gastro ponudu - kaže nam Zorić.<h2>Lokalne vlasti</h2>BiH je, naglašava, trenutno, top-destinacija o pitanju cikloturizma i na lokalnim je vlastima, dodaje, da to prepoznaju i da se što aktivnije uključe u tu priču.&nbsp;Među brojnim projektima koje tokom godine realiziraju je i biciklijada „Rutom stećaka“ koja starta danas (utorak) u Posušju, a koji će biti okončan sredinom septembra na Blidinju.

- To nije samo rekreativna biciklijada, cilj je i da lokalne bicikliste educiramo o našoj povijesti, ali i da pošaljemo poruku o tome kako kroz sport i turizam možemo uvezivati i kulturnu baštinu - navodi Zorić.<h2>EuroVelo ruta</h2>BiH je odnedavno i članica Evropske biciklističke federacije koja je zadužena za razvoj cikloturizma. Ta organizacija stoji iza projekta EuroVelo, odnosno mreže evropskih biciklističkih ruta. Nažalost, BiH nije dio te rute.- Upravo je naša želja i cilj da EuroVelo ruta prođe kroz BiH cijelom dužinom od sjevera Bosne do juga „Ćirinom prugom“ i koja bi završavala u Hrvatskoj, u Dubrovniku, gdje bi se spojila sa EuroVelo 8 stazom - iznosi Zorić.

Na lokalnim vlastima je da to prepoznaju i aktivnije se uključe, kaže Zorić

Dio rute Sarajevo – Mostar: I glavni grad BiH uvezan

Naša zemlja popularna za bicikliste iz cijelog svijeta: BiH je top-destinacija

Iako je u proteklih nekoliko godina između Irana i Izraela bilo okršaja, sukoba i neprijateljskih aktivnosti, ovaj sukob je prerastao u pravi, otvoreni rat, kaže u razgovoru za „Dnevni avaz“ Osman Softić, geopolitički analitičar.Napominje kako svakako treba imati u vidu činjenicu da Izrael ne bi bio u stanju i ne bi imao kapaciteta da, kako kaže, ovu agresiju provede samostalno bez znanja zapadnih sila, prije svega, bez znanja SAD.- Možemo, naravno, sada raspravljati o tome je li Amerika dala dozvolu Izraelu da napadne Iran ili je to Izrael učinio samostalno, možemo spekulirati, dakle, o tim pitanjima, ali ono što je jasno i što je očigledno jeste da se radi o neisprovociranoj agresiji Izraela na Iran. Prema međunarodnom pravu, Iran je napadnut i ima pravo da se brani po svim uzusima - navodi Softić.Zatvaranje Hormuškog tjesnaca, što bi Iran mogao izvesti, dovelo bi, navodi, do kolapsa globalne ekonomije.- To niko ne želi i to treba izbjeći. Nadam se da svjetske diplomate o tome vode računa. Najbolja opcija bi bila da se Izreal zaustavi i da se Iran vrati pregovorima s Amerikom, ali i da Amerika prestane insistirati na tome da Iran nikako ne smije obogaćivati uran, jer je Iran potpisnik Ugovora o neširenju nuklearnog oružja (NPT) i zato što međunarodni tehnički inspektori decenijama normalno ulaze u iranska nuklearna postrojenja i provjeravaju ih – ističe Softić.

Kineski državljanin (32) preminuo u mostarskoj bolnici nakon nesreće na gradilištu kod Stoca

Sandi Dizdarević za "Avaz": Kad oboljeli počini zločin, tada se svi iznenade

Brojni bolesnici predstavljaju opasnost po sebe i okolinu: Mentalno zdravlje postaje tema tek kad se dogodi zlo

Čović: Rekonstrukcija Vijeća ministara BiH nije realna

Obilježen Dan civilnih žrtava rata Jablanice

Video / U Mostaru gotovo cijeli dan prometni čepovi na M-17

Načelnik Neuma Dragan Jurković za "Avaz": U Neumu je predsezona bila jako dobra, a najave za špicu su odlične

I na teret države i na teret poslodavca: Česta bolovanja vode ka nižoj penziji

Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku: Prosječna plaća rudara 1.771, a službenicima u javnoj upravi 2.000 KM

Briga o djeci bez roditeljskog staranja nakon 18. godine: Država bez rješenja za mlade bez roditeljskog krila

Mujo gradio po Mostaru, a njegova kuća decenijama ruina

Gdje je tu pravda

U Neumu se utopila žena iz Sarajeva: Građani prijavili da tijelo pluta u moru

Neum: U moru se utopila ženska osoba, identitet nije utvrđen

Naša zemlja popularna za bicikliste iz cijelog svijeta: BiH je top-destinacija

Osman Softić, geopolitički analitičar: Najbolje bi bilo da se Iran vrati pregovorima s Amerikom

Kineski državljanin (32) preminuo u mostarskoj bolnici nakon nesreće na gradilištu kod Stoca

Sandi Dizdarević za "Avaz": Kad oboljeli počini zločin, tada se svi iznenade

Brojni bolesnici predstavljaju opasnost po sebe i okolinu: Mentalno zdravlje postaje tema tek kad se dogodi zlo

Čović: Rekonstrukcija Vijeća ministara BiH nije realna

Obilježen Dan civilnih žrtava rata Jablanice

Video / U Mostaru gotovo cijeli dan prometni čepovi na M-17

Načelnik Neuma Dragan Jurković za "Avaz": U Neumu je predsezona bila jako dobra, a najave za špicu su odlične

I na teret države i na teret poslodavca: Česta bolovanja vode ka nižoj penziji

Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku: Prosječna plaća rudara 1.771, a službenicima u javnoj upravi 2.000 KM

Briga o djeci bez roditeljskog staranja nakon 18. godine: Država bez rješenja za mlade bez roditeljskog krila

Mujo gradio po Mostaru, a njegova kuća decenijama ruina

Gdje je tu pravda

U Neumu se utopila žena iz Sarajeva: Građani prijavili da tijelo pluta u moru

Neum: U moru se utopila ženska osoba, identitet nije utvrđen

Naša zemlja popularna za bicikliste iz cijelog svijeta: BiH je top-destinacija

Osman Softić, geopolitički analitičar: Najbolje bi bilo da se Iran vrati pregovorima s Amerikom