<p>U ukupnoj strukturi kreditnog zaduženja u BiH, koje trenutno iznosi 26,46 milijardi KM i koje je u odnosu na februar povećano za 396,6 miliona KM, najveći udio drže krediti stanovništva BiH, i to 13 milijardi i 198 miliona maraka!&nbsp;</p><p>Građani su se na kraju marta u odnosu na prethodni mjesec zadužili za 176,3 miliona KM više.</p><h2>Stopa rasta </h2><p>Međutim, posljednji podaci Centralne banke BiH potvrđuju trend vidljivog ubrzanja dinamike kreditnog zaduženja kod građana. Tako je godišnja stopa rasta ukupnih kredita u martu 2025. godine iznosila 10 posto, što je nominalno 2,41 milijardu KM. Godišnji rast kredita registriran je kod sektora stanovništva za 1,17 milijardi KM ili 9,8 posto.</p><p>Da se građani sve više zadužuju vidljivo je i u poređenju s podacima iz marta prošle godine, kada je godišnja stopa rasta ukupnih kredita iznosila je 8,3 posto, nominalno 1,84 milijarde KM, dok je za 911,2 miliona KM ili 8,2 posto registriran kod sektora stanovništva.</p><p>Admir Čavalić, ekonomski stručnjak i analitičar, kaže da je rast kreditnog zaduženja kod građana rezultat inflatornih pritisaka, odnosno rasta cijena finalnih proizvoda i usluga ili rasta cijena nekretnina.</p>

<p>- U ukupnoj situaciji građani nemaju alternativu, a oni s nižim dohocima, koji nemaju kreditnu sposbnost, uglavnom koriste mikrokreditne organizacije - naglašava on.</p><h2>Prvi kvartal</h2><p>Također, rezultati Ankete o kreditnoj aktivnosti banaka u BiH za prvi kvartal, koje je objavila Centralna banka BiH, pokazuju da banke očekuju porast potražnje preduzeća i stanovništva za kreditima u drugom kvartalu ove godine.</p><p>Potražnja preduzeća za kreditima nastavila je da raste i u prvom kvartalu ove godine. Neto rezultat iz odgovora banaka ukazuje da je više banaka prijavilo da je došlo do porasta potražnje za kratkoročnim nego za dugoročnim kreditima.</p><h2>Očekuju porast</h2><p>- Iz prikupljenih odgovora vidljivo je da banke očekuju da će se kreditni standardi za odobravanje stambenih kredita stanovništvu ublažiti u drugom kvartalu ove godine. Banke imaju optimističan pogled na potražnju stanovništva za kreditima, pa se očekuje porast potražnje u drugom kvartalu ove godine - navode iz Centralne banke BiH.</p><h2>Brojke</h2><p>- godišnja stopa rasta ukupnih kredita u martu 2025. godine iznosila je 10 posto, što je nominalno 2,41 milijardu KM</p><p>- za 911,2 miliona KM ili 8,2 posto registriran kod sektora stanovništva</p>

Kreditni rast na kraju marta u odnosu na februar viši za 176,3 miliona KM. To je rezultat infaltornih pritisaka, kaže Čavalić

U ukupnoj strukturi kreditnog zaduženja najveći udio ima stanovništvo: Građani traže male kredite da prežive

<p>Skoro osam mjeseci nakon smrtnosnih poplava koje su odnijele 19 života, u Donjoj Jablanici su i dalje tužni prizori razrušenih kuća i unakaženog naselja. Iako se kamioni smjenjuju kao na traci kojima se odvozi sve ono što se iz razrušenog naselja odlagalo kod žljezničke stanice, a građevinske mašine bruje, jer se sanira vodovodna i kanalizaciona mreža, za mnoge mještane, pogotovo one koji čekaju povratak u svoje domove, sve se odvija presporo.</p><h2>Dvije bašče</h2><p>Na čekanju su i oni od čijih domova nije ostao ni kamen na kamenu, jednako kao i njihove komšije čije je kuće moguće obnoviti, ali su označene u crvenoj i narandžastoj zoni. Za njih tu života više nema. Svjestan je toga Dženan Imamović, ali, ipak, on u svoju kuću u kojoj je proveo 50 i kusur godina ne napušta. Svaki dan tu dolazi, ponekad tu i prespava, a sve, kaže, zavisi od raspoloženja. Zasadio je i dvije bašče tamo gdje nikada, govori nam, nisu bile.</p><p>Uređuje voćnjak. Hrani cuke i mace. Pripremio je i materijal da osposobi put do kuće.</p><p>- Ne dam da je ruše. Ne dam svoj grunt, jednostavno. Jeste da je cijela u zoni iseljavanja, ali je moja, babina, naša... A vidite, svi su se skoro snašli, smjestili negdje, kao i ja, nečija dobrota se ne može vječno koristiti. Ne znam šta može sutra biti, pa, evo, neka mjesta gdje moja porodica i ja možemo prespavati, boraviti dok se ne izgradi to takozvano novo naselje na Rogića kućama - kaže  Imamović.</p><p>Kaže da su počeli iskopi na tom lokalitetu. Sve je, priča, obezbijeđeno, a na Općini je da osiguraju neophodnu infrastrukturu.</p><p>- Ne može se reći ni da se ne radi. Dosta toga se uradilo u selu. Radi se i pomoćni rigol za odvodnju oborinskih voda s brda i padina iznad naselja, rađena su istraživanja, bušotine... Ne znam, sporo je nekako. Izgleda, sve je pitanje sabura - iznosi on.</p><h2>Ko je krivac</h2><p>Moraju, kaže, biti strpljivi i u vezi s istragom koju vodi Tužilaštvo Hercegovačko-neretvanskog kantona. Svi su oni bili u Tužilaštvu, gdje su saslušani kao svjedoci. Imamović je u jablaničkoj kataklizmi izgubio devetero svojih najmilijih...</p><p>- Istina će, uvjeren sam, izbiti na vidjelo. A grijeh bi bio nešto prešutjeti - jer, izgubio si svoje. Rekao sam: „Ko je krivac, neka odgovara“. Pratimo mi sve i vidjet ćemo šta će dalje biti - poručuje Imamović.</p><p>Gotovo cijelo naselje je sablasno prazno. Rijetki mještani koje smo zatekli ispred svojih ruševnih domova, dok sami pokušavaju „zakrpiti“ nešto, odmahuju rukom na naš poziv za razgovor. Sve što su imali, kako nam reče jedan od njih, davno su rekli.</p><h2>22 nova objekta</h2><p>U Donjoj Jablanici je potrebno izgraditi 22 nova objekta, od čega će ih 16 biti na lokalitetu Rogića kuće. Četiri objekta će biti izgrađena na privatnom zemljištu, a za dva objekta na drugim lokacijama sredstva su isplaćena od „Pomozi.ba“. Ukupna šteta na stambenim, privrednim i drugim objektima u Jablanici procijenjena je na 50 miliona KM.</p>

Istina će, uvjeren sam, izbiti na vidjelo. A grijeh bi bio nešto prešutjeti - jer, izgubio si svoje, kaže Imamović

Posjetili smo razrušeno selo osam mjeseci nakon kataklizme: Donja Jablanica sablasno pusta

<p>Vrijeme neumoljivo leti. Proletjelo je skoro osam mjeseci od kataklizme u Jablanici koja je odnijela 19 života. A, od tog 4. oktobra prošle godine vrijeme kao da je stalo u Donjoj Jablanici. U tom naselju uništenom gotovo do neprepoznatljivosti usljed nezapamćene katastrofe, na svakom koraku su tužni prizori i tišina.</p><p>Obnova koja se, eto, pokrenula s mrtve tačke vuče se, zapravo, puževim korakom, a brojni mještani čije su kuće razorene čekaju na obećanja koja su im data pod tuđim krovovima i u limenim kontejnerima. Novac nije problem, jer milioni su donirani, premda javnost do sada nema precizan uvid u to koliko su vlasti izdvojile sredstava za obnovu područja pogođenih poplavama.</p><p>Jedino je transparentnost, kao i u svim drugim slučajevima pokazala organizacija „Pomozi.ba“ iz koje su pritrčali prije vlasti i kojima je, zapravo, narod sa svih strana poklonio povjerenje. Ispitivanja su završena, označene su sigurne i nesigurne zone, projekti su, navodno, završeni ili su pri kraju, ali je na terenu pustoš.</p><p>Cijela svita predstavnika vlasti sa svih nivoa defilovala je razrušenom Jablanicom, a obećanja su pljuštala sa svih strana. Nažalost, nakon njih su uz prazne kuće za sada ostala i prazna obećanja. Država je, očito, u ovom slučaju pala na ispitu.</p><p>Skoro osam mjeseci nakon smrtonosnih poplava sve su tiši i pozivi na odgovornost. Istraga se vodi, ali odgovornosti još nema niti su krivci poznati. Ako su se mještani Jablanice umorili od šutnje nadležnih, od praznih fraza, šutjeti ne bi smjeli građani cijele BiH. Ne bi smjeli radi 19 žrtava u Jablanici, pet u Konjicu i tri u Fojnici. Jer, kada se svi ušute, kada se ugase vapaji za pravdom, onda propada sve.</p>

Obnova koja se, eto, pokrenula s mrtve tačke vuče se puževim korakom

Obećanja glasna, na terenu pustoš

<p class="">Dok ljeto klimatološki samo što nije stiglo, ove godine, kao rijetko do sada i proljeće je na svojevrsnoj pauzi. Tako, naprimjer, do sada nijednom nije izmjerena temperatura viša od 30 stepeni u Bosni, dok je prošle godine već 14. aprila u Sarajevu zabilježena ta vrijednost.</p><p>Kako u razgovoru za „Dnevni avaz“ kaže Bakir Krajinović, meteorolog Federalnog hidrometeorološkog zavoda (FHMZ), to je jasan podatak koliko su ovaj mjesec, ali i proljeće, svježiji u odnosu na prošlu godinu. Praktično, podsjeća on, samo je u danima prvomajskih praznika vrijeme bilo stabilno i s natprosječno visokim temperaturama.</p><h2>Oscilacije vremena</h2><p>Nažalost, i do kraja mjeseca se, kaže, prema prognoznim modelima, očekuju dalje oscilacije vremenskih prilika i česte padavine, pogotovo u Bosni. Kaže da će početak sedmice donijeti lijepo vrijeme i ugodne temperaturne vrijednosti zraka, no već u danima poslije izgledne su ponovne vremenske oscilacije.</p><p>Međutim, kako naglašava, moglo bi se reći da u Hercegovinu već ovog vikenda stiže ljeto, budući da se očekuje sunčano i stabilno vrijeme.</p><p>Kada je riječ o dugoročnoj prognozi, Krajinović iznosi kako preliminarne informacije ukazuju da će sva tri ljetna mjeseca biti toplija od prosjeka.</p><p>- To znači da će pozitivna odstupanja i ove godine biti visoka čak i do četiri i pet stepeni na sjeveru zemlje u odnosu na prosječne vrijednosti, a u ostalim krajevima je to između tri do četiri stepena. Dakle, sezona pred nama bit će značajano toplija od prosjeka - govori Krajinović za "Avaz".</p><p>U smislu padavina ono što nas očekuje u ta tri mjeseca, kako kaže, jesu izuzetno male količine padavina koje će, pak, prostorno i vremenski biti neravnomjereno raspoređene i pljuskovitog  su karaktera. Tako će se, kako navodi, očekivane mjesečne količine padavina  izlučiti na naše prostore za samo 2-3 dana ili čak 2-3 sata.</p><h2>Manje padavina</h2><p>- Vremenski uslovi će zbog  sve te energije u atmosferi biti dosta rizični i zbog toga već sada moramo biti spremni na sve te nedaće koje dolaze tokom ljetnih sezona. Dakle, i ove sezone očekujemo lokalne nepogode praćene intenzivnim padavinama i jakim udarima vjetra, vrlo često praćene gradom i grmljavinom - podvlači on.</p><p>Ipak, dodaje da će  mjesečne sume padavina biti značajno manje u odnosu na one koje smo imali.</p><h2>Toplotni valovi i tropske noći</h2><p>- Moramo biti spremni na česte i duge toplotne valove s izuzetno toplim vrijednostima zraka. Također, moramo biti spremni na veći broj tropskih noći, a to su one noći kada se temperature ne spuštaju ispod 20 stepeni. Zbog toga će veći rizik biti u Bosni, s obzirom na to da Bosoanci nisu navikli na tako tople noći u odnosu na Hercegovinu, gdje je to sasvim uobičajena pojava - objašnjava nam Krajinović.</p>

Vremenski uslovi će biti dosta rizični i zbog toga već sada moramo biti spremni na sve te nedaće koje dolaze tokom ljetnih sezona, kaže meteorolog

Bakir Krajinović donosi detaljne preliminarne informacije za predstojeću sezonu: Ovo ljeto će biti pakleno!

<p>Dok je gotovo zaokružena priča o kompletnom stambenom zbrinjavanju mještana koji su ostali bez krova nad glavom u kataklizmi koja je 4. oktobra prošle godine pogodila područje Jablanice, dotle iz Tužilaštva Hercegovačko-neretvanskog kantona, Područnog ureda Konjic, čiji tužilački tim provodi istragu, nema novih informacija.</p><h2>Gdje je Honđo</h2><p>Tako je nalaz vještaka geološke struke, koji je ocijenjen ključnim za dalji tok istrage, jer se odnosi i na utvrđivanje eventualnog doprinosa kamenoloma kompanije „Sani“ u vlasništvu Dženana Honđe ovoj tragediji, i dalje predmet analize.</p><p>Radi se o ogromnoj i detaljno urađenoj dokumentaciji, odnosno nalazu na kojem je vještak radio, praktično, četiri mjeseca i koji je u Područni ured Konjic dostavljen sredinom proteklog mjeseca. Za izradu izvještaja i nalaza vještaku je, kako smo pisali, dostavljena sva raspoloživa dokumentacija iz Tužilaštva HNK.</p><h2>Zaštita istrage</h2><p>- Tužilački tim predano radi na predmetu, poduzimaju se sve neophodne mjere i radnje, ali s ciljem zaštite istrage, zaista, ne možemo iznositi detalje. Javnost će svakako biti informirana o svemu, kada se za to budu stekli uvjeti - rekla nam je Ana Rajič, portparolka Tužilaštva HNK.</p><p>U međuvremenu su, prema našim nezvaničnim saznanjima, zatražena i dodatna vještačenja rudarske struke.</p><p>Na području Jablanice je ukupno stradalo 19 osoba, dok ih je pet poginulo na području Konjica. Obdukcijom je utvrđeno da je smrt kod većine nastupila usljed gušenja zemljom i sličnim sadržajem.</p><h2>Davno završili</h2><p>Također, pripadnici MUP-a Hercegovačko-neretvanskog kantona, Sektora kriminalističke policije, u saradnji sa PS Jablanica i PU Konjic svoj dio posla, kako nam je potvrđeno, davno su završili i prema Tužilaštvu HNK uputili izvještaj, kao i dopunu tog dokumenta s popratnom dokumentacijom, od zapisnika o uviđaju s lica mjesta sa svih lokaliteta do fotodokumentacije i nalaza mrtvozornika.</p>

Na području Jablanice smrtno stradalo 19 osoba, a smrt kod većine nastupila usljed gušenja zemljom i sličnim sadržajem

Iz Tužilaštva HNK opet isti odgovor: Ni 8 mjeseci od kataklizme u Jablanici nema optužnice

<p>Nakon gotovo osam mjeseci od katastrofalnih poplava, odrona i bujica u Jablanici počeli su radovi na popravci oštećenja potrebnih za uspostavljanje prometa na magistralnoj cesti Jablanica- Blidinje.</p><p>To je za „Avaz“ potvrdio Ljubo Pravdić, direktor JP „Ceste Federacije BiH“ istakavši da je riječ o urgentnim radovima s ciljem uspostave prometa za vozila do 3,5 tone.</p><h2>Ogromna oštećenja</h2><p>Radovi su, kazao nam je, ugovoreni 30. aprila, a počeli su 13. maja, dok je rok za njihovo izvođenje mjesec.</p><p>- Ugovoreno je raščišćavanje, postavljanje propusta i sklanjanje nestabilnih materijala - rekao je Pravdić za "Avaz".</p><p>On je podsjetio da je ova cesta pretrpjela ogromna oštećenja usljed bujičnih poplava te da je na dva lokaliteta u potpunosti bio uništen trup tog magistralnog pravca.</p><p>Naglasio je da je u završnoj fazi izrada projektne dokumentacije za kompletnu sanaciju te ceste, a štete koje su nastale procijenjene su na 14 miliona maraka.</p><h2>Kompletna sanacija</h2><p>- U planu poslovanja, odnosno, na raspolaganju imamo još 1,2 miliona maraka, međutim, za kompletnu sanaciju ceste nemamo sredstva. Stoga se nadamo da će ih Vlada Federacije BiH osigurati u narednom periodu - kazao nam je Pravdić.</p><p>Podsjetimo, ova cesta je i dalje zatvorena za promet, što pričinjava ogromne probleme stanovnicima Doljana, Sovića i Risovca koji je koriste na vlastitu odgovornost. Oni su svoje nezadovoljstvo zbog toga iskazivali i održavanjem protesta.</p>

Radovi su ugovoreni 30. aprila, počeli su 13. maja, a rok za izvođenje su mjesec

Ljubo Pravdić za "Avaz": Počeli su urgentni radovi na cesti Jablanica-Blidinje

<p>Leptospiroza je bolest koja se ne prenosi s čovjeka na čovjeka i šanse da dođe do veće epidemije su neznatne, kaže u razgovoru za „Avaz“, dr. Ednan Drljević, infektolog.</p><p>Međutim, kako naglašava, upravo, ovu priliku, zainteresiranost javnosti i medija nakon što je proglašena epidemija u Kantonu Sarajevo treba iskoristiti kako bi se, ponovo, ukazalo koliko je važno voditi računa o higijenskim, sanitarnim mjerama i, prije svega, deratizaciji.</p><p>- Neophodna je provjera nabavke deratizacijskih sredstava i drago mi je da je u Tužilaštvu formiran predmet. Jer, brojna pitanja se tu otvaraju, od načina na koji se provodi deratizacija, koliko se provodi, kakva su sredstva nabavljena, to jest korištena za to i slično. S druge strane, ovo je prilika da se građani educiraju koliko je važno voditi računa o higijeni i, pogotovo, deratizirati i dezinficirati zajedničke podrumske prostorije, a ne u njima gomilati smeće. Jednostavno, vrijeme je da prestanemo stvarati uslove za pojavu takvih bolesti, paziti kako odlažemo smeće - govori dr. Drljević za "Avaz".</p><p>Poručuje da, apsolutno, razloga za paniku nema, kada je riječ o zdravlju ljudi. Kaže da je klinička slika leptospiroze nespecifična i u velikom broju slučajeva se ne dijagnosticira niti prijavljuje.</p><h2>Simptomi i liječenje</h2><p>Kao i kod većine virusnih bolesti i kod oboljelih od leptospiroze se, uglavnom, javljaju simptomi poput visoke temperature, bolova u mišićima, malaksalost, slabost...</p><p>- Pogotovo, ljeti, to prođe kao neka ljetna viroza tako da se ljudi i ne jave doktoru, a i ako se jave, nerijetko ostane neregistrovano. Liječenje se uspješno  provodi antibioticima i, naravno, može doći i do težeg oblika bolesti, poput Weilovog sindroma što se manifestuje teškim oblicima kliničke slike, poput žutice, anemije, težeg oštećenja  jetre i bubrega, krvarenjima i slično - objašnjava dr. Drljević.</p><h2>Smrtni slučaj u Zenici</h2><p>S epidemijom ove bolesti dr. Drljević se susreo 2005. godine u Zenici, kada su oboljela 22 rudara, a zabilježen je i jedan smrtni slučaj.</p><p>- O tome sam napisao rad, jer dugo godina, čak 50, u Evropi nije bila zabilježena epidemija takve vrste, dakle, u rudniku. Do epidemije je došlo nakon što cijevi za ventilaciju u dužini od 500 metara, čiji se izvod nalazio u blizini pekare, a gdje je zabilježena velika pojava pacova, nisu bile zaštićene. Praktično, kroz taj otvor su pacovi ulazili u rudarska okna i rudari, koji tada nisu imali adekvatnu, zaštitnu opremu su se zarazili usljed direktnog kontakta sa urinom tih inficiranih glodara - priča dr. Drljević za "Avaz".</p><p>Tada su, podsjeća, urađene sve neophodne mjere koje bi i sada, naglašava, trebalo poduzeti, a u startu je, kaže, oformljena Komisija za sprečavanje  širenja leptospiroze koju je vodio skupa s dr. Salihom Tandirom, epidemiologom.</p><p>- Upravo je ovo prilika da se i u Kantonu Sarajevo formira Komisija u čijem će sastavu biti epidemiolozi, infektolozi, veterinari, mikrobiolozi, imunolozi i drugi. Dakle, neophodan je multidisciplinaran pristup, a sve s ciljem da se spriječi širenje te bolesti - poručuje ovaj stručnjak za "Avaz".</p>

U Zenici smo 2005. godine imali epidemiju kada su se zarazila 22 rudara, od kojih je jedan, nažalost, preminuo

Dr. Drljević za "Avaz": KS treba formirati komisiju za sprečavanje širenja leptospiroze

<p>U saobraćajnoj nesreći koja se jutros u 01:55 sati dogodila u ulici Kralja Tomislava u Prozor/Rami smrtno je stradao J. K. (25), potvrđeno je za portal "Avaza" iz MUP-a Hercegovačko-neretvanskog kantona.</p><p>U nesreći je učestvovao L. B. (21) koji je upravljao automobilom Golf 5 i koji je kako nam je rečeno zadobio lakše tjelesne povrede.</p><p>Na licu mjesta je izvršen uviđaj, a  naložene su sve neophodne istražne mjere i radnje s ciljem utvrđivanja svih okolnosti ove tragične nesreće.</p>

U nesreći je učestvovao L. B. (21) koji je upravljao automobilom Golf 5 i koji je kako nam je rečeno zadobio lakše tjelesne povrede

Stravična nesreća u Prozoru, poginuo 25-godišnji pješak

<p>Svečanom ceremonijom dodjele nagrada sinoć je u Narodnom pozorištu Mostar (NPM) okončano ovogodišnje, 22.po redu izdanje Festivala komedije „Mostarska liska“</p><p>Nakon odgledanih sedam ostvarenja u konkurenciji Festivala, stručni žiri u sastavu Admir Glamočak, Tanja Miletić Oručević i Jelena Kordić Kuret donio je odluke o nagradama za najbolju predstavu u cjelini, režiju, glumca i glumicu.</p><p>Tako je najbolja predstava u cjelini, po izboru stručnog žirija, koja je ponijela titulu „Velika liska-gran- pri“ dodijeljena  predstavi „Razbijeni krčag“ Narodnog pozorišta Republike Srpske.</p><p>- U ime Narodnog pozorišta RS i svoje lično ime, zaista, želim prvo da se zahvalim Narodnom pozorištu Mostar na srdačnom prijemu. Mi nismo ustvari ovdje gosti, mi smo ovdje kolege i često boravimo, ali evo nakon 2009. godine, zaista mi je zadovoljstvo da možemo ponovo da iz Mostara ponesemo Grand Prix - nagradu za najbolju predstavu festivala. Zahvaljujem Stručnom žiriju što je prepoznao kvalitet i trud Narodnog pozorišta RS. Narodnom pozorištu Mostar želim da ovakav festival, koji njeguje kao rijetko koji festival u regiji - smijeh, potraje, da svim izazovima na neki način se odupre, tu smo zajedno na jednom teškom putu u prilikama koje, nadam se, da će jednom biti mnogo lakše - istakla je Dijana Grbić, direktorica Narodnog pozorišta Republike Srpske.</p><h2>Velika liska</h2><p>Veliku lisku, nagradu za najbolju režiju, plaketa Ahmet Obradović, Stručni žiri je dodijelio Andrašu Urbanu za predstavu „Seljačka opera“ Narodnog pozorišta Sarajevo.</p><p> Veliku lisku, nagradu za najbolju glumicu festivala, osvojila je Anja Šovagović – Despot, koja je ostvarila ulogu u predstavi "Tere i Luce" Kazališta Planet Art iz Zagreba, dok je Veliku lisku, nagradu za najboljeg glumca Festivala  osvojio Mario Drmać, glumac Pozorišta mladih Sarajevo.</p><p>- Kada sam išao iz Sarajeva prema Mostaru pokušao sam zbrojiti sve te Liske, Male i Velike i mislim da je ovo deveta ili deseta Liska koju sam ovdje osvojio. Veliki broj zaista i nekako se već osjećam kao tradicija, pa se nadam da će ta tradicija i potrajati. Veliku hvalu upućujem članovima Stručnog žirija koji su moji prijatelji i kolege, a posebice predsjedniku žirija profesoru Admiru Glamočaku. On je jedini zaslužan zašto se ja bavim ovim poslom i sve njegove indikacije, njegovo prenešeno znanje, čak i kritike ako tako smijem da kažem, mada nas je ružio kada spominjemo da kritikujemo nekog, nekako su mi polaznica svaki put kada izlazim na scenu - naglasio je Drmać.</p><p>Žiri medija, koji je radio u sastavu Mladenka Krilić, Mirjana Topić Landeka i Dragana Radovanović Čalija, dodijelio je Veliku lisku za predstavu „Bajka o pozorištu“ Narodnog pozorišta u Mostaru.</p><p>Nakon prebrojavanja glasova žiri publike u kojem su bili Nada Dalipagić, Edna Isić Balić i Enila Dugalić, dodijelio je Veliku lisku, nagradu za najbolju predstavu po izboru publike, predstavi „Tere i Luce“ Kazališta Planet Art iz Zagreba.</p><p>- Iz sveg srca zahvaljujem Narodnom pozorištu Mostar na još jednoj prekrasnoj dobrodošlici. Zatim, mostarskoj publici sa kojom Kazalište Planet Art očito ima neku posebnu hemiju, jer je ovo treći put da dolazimo na festival i ovo je druga nagrada publike, pored drugih osvojenih. Zaista postoji ta neka hemija koju smo i jučer osjetili u ovoj dvorani na ovoj predstavi. Mi smo jedno malo kazalište na kotačima što se kaže i nama je upravo ovakvo priznanje koje dobivamo u sredinama sa kojima tek uspostavljamo kontakt najbolji putokaz da smo na pravom putu i da ova naša umjetnost zaista može spajati i povezivati. Hvala na prekrasnom prijemu koji govori da je umjetnost upravo ono što nas spaja i da je treba biti više i neka što duže živi 'Mostarska liska'“- istakao je Marko Torjanac, direktor Kazališta Planet Art iz Zagreba.</p><h2>Održan koncert</h2><p>Nakon ceremonije dodjele nagrada, publika je imala priliku uživati u koncertu Filmmusicorkestar trio iz Zagreba koji je održan u čast nagrađenih.</p><p>Inače, ovogodišnje 22. izdanje Međunarodnog festivala komedije „Mostarska liska“ zvanično je proglasio zatvorenim predsjednik Gradskog vijeća Grada Mostara, Đani Rahimić.</p><p>- Želim pohvaliti rad Narodnog pozorišta u Mostaru te im zahvaliti na tome što čuvaju, rekao bih, ovaj duh Mostara. Dakle, jedan humor na koji smo mi u Mostaru ponosni. Ponosni smo, naravno, i na riječ 'liska', tako da u ovom nazivu festivala je, zaista, jedna duga tradicija na koju smo svi ponosni. Zbog toga se zahvaljujem što sve ove godine održavaju ovaj festival živim-istakao je Rahimić.</p><h2>Trud i zalaganje</h2><p>Direktor Narodnog pozorišta u Mostaru Emir Spahić zahvalio je svima koji su svojim trudom i zalaganjem doprinijeli realizaciji još jednog uspješnog izdanja festivala.</p><p>- 22 izdanja, ništa posebno, broj, idemo dalje ... Naravno da nije tako. 22 izdanja, 22 godine u kojima se Mostar smijao zajedno, 22 godine aplauza smijeha, rada, znoja. To znači mnogo više od broja. Želim zahvaliti svim glumcima koji su ostavili dio sebe na sceni, režiserima koji su se usudili da rade, producentima koji su to sve omogućili, naravno tehničkom i administrativnom osoblju koji su to sve spojili na jedno mjesto na scenu Narodnog pozorišta Mostar. Kažu da ćemo  zatvoriti festival, ja bih prije rekao da ćemo napraviti samo kratku pauzu do iduće godine, kada ćemo se vratit još hrabriji i bolji. Čuvajmo ono što smo izgradili kroz ova 22 izdanja i 34 godine postojanja-poručio je Spahić.</p>

Velika liska za najbolju režiju pripala Andrašu Urbanu

Dodjelom nagrade završena "Mostarska liska" : Najbolja predstava "Razbijeni krčag", najbolji glumci Mario Drmać i Anja Šovagović Despot

<p>U pojedinim kantonalnim MUP-ovima kadrovska devastacija je gorući problem. Jedan od njih je i MUP Unsko-sanskog kantona, koji se nakon hapšenja 17 policijskih službenika, pripadnika Policijske stanice Sanski Most našao pred svojevrsnim izazovom – kako premostiti taj nedostatak.</p><h2>Novi službenici</h2><p>Međutim, kako je za "Avaz“ kazao ministar MUP-a Unsko-sanskog kantona, Adnan Habibija, taj problem će&nbsp;biti riješen.</p><p>- Uradit će se određena preraspoređivanja policijskih službenika iz drugih policijskih stanica koje će nadoknaditi ovaj trenutni nedostatak. To je neki plan – govori nam Habibija.&nbsp;</p><p>Gorući problem nedostatka trude se, rekao nam je riješiti, te su prije mjesec uposlili 69 novih policijskih službenika.&nbsp;</p><p>- Konkurs za prijem 40 novih policijskih službenika je završen i u toku su neophodne procedure, poput, sigurnosnih provjera nakon čega će biti upućeni na policijsku akademiju. Već danas ili sutra će biti raspisan prijem za dodatnih 135 policijskih službenika. Situacija trenutno nije kritična ali za nekoliko mjeseci može biti, pogotovo, kada pređemo u 2026. godinu. Pozitivno je donekle to što baš svi policijski službenici u 2026. neće odmah s početkom godine otići u penziju – kazao nam je Habibija.&nbsp;</p><h2>Nedostatak kadra</h2><p>I u MUP-u Hercegovačko-neretvanskog kantona je prava smjena generacija. Tu je situaciju dodatno usložnila činjenica da je HNK godinama bio bez policijskog komesara. Međutim, prošle godine je primljeno 130 policijskih službenika.</p><p>Kako nam je rekao ministar MUP-a HNK Marijo Marić trenutno su na obuci 34 mlađa inspektora, a 30. juna će na obuku krenuti 140 službenika za čin policajac. </p><p>U planu je, pojasnio nam je, bio prijem 120 policajaca i 25 mlađih inspektora, međutim, kako je bilo neočekivanih odlazaka u penziju na osobni zahtjev, konkurs je proširen za dodatnih 20 policajaca i devet mlađih inspektora.</p><p>- Prije nekoliko mjeseci smo poslali na Vladu prijedlog za prijem još 200 policajaca i očekujem suglasnost uskoro – rekao je Marić za "Avaz“.</p><p>I u Tuzlanskom kantonu je hroničan nedostatak policijskog kadra. U tom kantonu trenutno nedostaje više od 500 policijskih službenika, a na što je ukazano na jučerašnjem obilježavanju Dana policije.</p><h2>Novi konkurs u TK</h2><p>- U ovom trenutku čekamo na školovanje 250 policijskih službenika, a namjera nam je i da od Vlade TK zatražimo raspisivanje eksternog konkursa za prijem novih 200 policijskih službenika – kazao je direktor Uprave policije, Dževad Korman.</p>

U USK raspisuju konkurs za 135 policijskih službenika, u HNK traže još 200, kao i TK

Od Unsko-sanskog, Tuzlanskog do Hercegovačko-neretvanskog kantona: Kantonalni MUP-ovi se bore s kadrovskom devastacijom

<p>Jedna osoba je teško povrijeđena, a druga je zadobila lakše tjelesne povrede u saobraćajnoj nesreći koja se večeras u 19:15 sati dogodila na magistralnom putu M-17, Buna - Žitomislići, južno od Mostara.</p><p>Potvrđeno je to za portal Avaza iz MUP-a Hercegovačko-neretvanskog kantona. </p><p>U nesreći su učestvovala četiri vozila, Škoda, Mercedes, Ford i Passat.</p><p>Uviđaj  su na licu mjesta obavili pripadnici Policijske uprave Mostar, nakon čega će biti poznate okolnosti pod kojima se dogodila ova nesreća.</p><p>Nakon naizmjeničnog propuštanja vozila, saobraćaj je trenutno normalizovan.&nbsp;</p>

U nesreći su učestvovala četiri vozila, Škoda, Mercedes, Ford i Passat

U sudaru četiri automobila kod Mostara dvije osobe povrijeđene

<p>Da se "Neretvi", hotelu bogate historije u Mostaru vraća stari sjaj vidljivo je iz dana u dan. Tako je na radost brojnih Mostaraca hotel  koji je izgrađen 1892. godine u specifičnom pseudomaurskom stilu, koji je tada bio dominantan, zadržao svoju autentičnu fasadu.</p><p>- Fasaderski radovi su u samoj završnici, a paralelno se izvode unutrašnji radovi. Naredna faza je enterijersko uređenje - rekao nam je Halim Zukić, vlasnik kompanije "Interšped Sarajevo", koja je sredinom 2023. godine zaključila franšizni ugovor s jednim od najvećih svjetskih lanaca hotela Hilton.</p><p>Tim ugovorom je, podsjetimo, najavljeno otvaranje dva hotela u BiH, Hotel "Neretva" Mostar, Tapestry Collection by Hilton i Hampton by Hilton, Sarajevo City Centre.</p><p>Nakon tog ugovora su se praktično i zahuktali radovi na rekonstrukciji hotela "Neretva" koji se odvijaju pod nadzorom Zavoda za zaštitu spomenika Federacije BiH, budući da se objekat nalazi na Privremenoj listi nacionalnih spomenika BiH, te je investitor bio u obavezi zadržati autentičnost objekta.</p><p>Kapacitet hotela je 82 sobe od kojih većina, kako nam je ranije rečeno, spada u "standard"“ kategoriju, a poseban akcenat je stavljen na terasu koja bi trebala postati jedan od najprivlačnijih sadržaja. Investitori vjeruju da će, upravo, terasa ponajviše oživjeti duh bogate historije hotela.</p><p>Ovaj hotel koji će se naći pod kišobranom Hiltona tokom rata je gotovo u potpunosti bio razoren.</p><p>U njemu su svojevremeno odsjedali brojni svjetski lideri, od cara Franje Josipa do Josipa Broza Tita.</p>

Hotel pod kišobranom Hiltona svoja vrata otvara naredne godine

"Neretva" dobila svoju prepoznatljivu fasadu

<p>Da se „Neretvi“ , hotelu bogate historije u Mostaru vraća stari sjaj vidljivo je iz dana u dan. Tako je na radost brojnih Mostaraca, hotel  koji je izgrađen 1892.godine u specifičnom pseudomaurskom stilu, koji je tada bio dominantan, zadržao svoju autentičnu fasadu.</p><p>-Fasaderski radovi su u samoj završnici, a paralno se izvode unutrašnji radovi. Naredna faza je enterijersko uređenje- rekao nam je kratko Halim Zukić, vlasnik kompanije Interšped Sarajevo, koja je sredinom 2023.godine zaključila franšizni ugovor s jednim od najvećih svjetskih lanaca hotela Hilton.</p>

<p>Tim ugovorom je, podsjetimo, najavljeno otvaranje dva hotela u BiH, Hotel Neretva Mostar, Tapestry Collection by Hilton i Hampton by Hilton, Sarajevo City Centre.</p><p>Nakon tog ugovora su se, praktično, i zahuktali radovi na rekonstrukciji hotela „Neretva“ koji se odvijaju pod nadzorom Zavoda za zaštitu spomenika F BiH, budući da se objekt nalazi na Privremenoj listi nacionalnih spomenika BiH te je investitor bio u obavezi zadržati autentičnost objekta.</p><p>Kapacitet hotela je 82 sobe od kojih većina, kako nam je ranije rečeno, spada u „standard“ kategoriju, a poseban akcenat je stavljen na terasu koja bi trebala postati jedan od najprivlačnijih sadržaja. Investitori vjeruju da će, upravo, terasa ponajviše oživjeti duh bogate historije hotela.</p><p>Ovaj hotel koji će se naći pod kišobranom Hiltona tokom rata je gotovo u potpunosti bio razoren.</p><p>U njemu su svojevremeno odsjedali brojni svjetski lideri, od cara Franje Josipa do Josipa Broza Tita.</p><p><a href="https://www.youtube.com/@DnevniAvazTV/videos">Besplatno se pretplatite na Youtube kanal AVAZ TV.</a></p>

<p>U rijeci Buni, u mjestu Blagaj kod mosta za Malo Polje, u četvrtak je pronađeno tijelo muškarca, potvrđeno je iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK).</p><p>Kako su naveli, riječ je o F.Č. rođenom 1947. godine, a smrt je prijavljena Policijskoj stanici Mostar Jug.</p><p>Na mjesto događaja izašla je patrola policije, kao i pripadnici Hitne medicinske pomoći te dežurni tužilac. Poduzete su sve potrebne mjere s ciljem utvrđivanja svih okolnosti ovog tragičnog događaja.</p>

Kako su naveli, riječ je o F.Č. rođenom 1947. godine, a smrt je prijavljena Policijskoj stanici Mostar Jug

U rijeci Buni u Blagaju pronađeno tijelo utopljenika

<p>Alen Begluk (40) iz Mostara je presudom Kantonalnog suda u Mostaru, nepravomoćno osuđen na zatvorsku kaznu u trajanju od sedam godina. Kazna mu je izrečena za dva krivična djela razbojništvo iz člana 289. stav (2) u vezi sa stavom (1) i za produženo krivično djelo Teška krađa iz člana 287. stav (1), tačka a).</p><p>Begluk je bio osuđen na zatvorsku kaznu u trajanju od sedam i po godina, ali je Vrhovni sud Federacije BiH rješenjem od 23. februara 2023. godine djelomično uvažio žalbu njegovog branitelja, te  predmet vratio prvostepenom sudu na ponovno suđenje.</p><h2>Predmet "Orka"</h2><p>On se našao na optuženičkoj klupi još od juna 2020. godine kada je počelo suđenje u predmetu znanom kao "Orka", kako je glasila akcija Federalne uprave policije (FUP) koja je izvedena  u septembru 2019. godine, a nakon koje je optužnicom bilo obuhvaćeno ukupno 12 osoba.</p><p>Osmorica njih su se teretili za organizirani kriminal u vezi s razbojništvom i teškim krađama. Na teret im se stavljalo da su od 2014. godine pa sve do septembra 2029. godine kada su uhapšeni počinili više od 20 razbojništava i teških krađa na području Hercegovine, ali i Sarajeva.</p><h2>Nagodba sa Tužilaštvom HNK</h2><p>Također,  četvorica su bila optužena za krivična djela prikrivanje, pomaganje i neovlašteno držanje oružja.</p><p>Devet osoba, među kojima je i Rahman Begluk, koji je bio označen kao vođa grupe su se nagodili s Tužilaštvom Hercegovačko-neretvanskog kantona, a u sudskom procesu su ostali Alen Begluk, Jozo Markić i Enis Mandal.</p><p>U međuvremenu su  Markić i Mandal, također, sklopili Sporazum o prizanju krivice. Markić je, prema tom Sporazumu osuđen na godinu i devet mjeseci zatvorske kazne, a Mandal na godinu.</p>

Optužnicom bilo obuhvaćeno 12 osoba i u međuvremenu se svi nagodili

Posljednji optuženi iz predmeta "Orka": Alen Begluk osuđen na sedam godina zatvora

<p class="">Da građani BiH sve teže podnose troškove života, pokazuje podatak da je iznos sindikalne potrošačke korpe za protekli mjesec bio 3.168,90 KM. Radi se o minimalnim troškovima četveročlane porodice, čije kućne budžete najviše "guta“ hrana. Ta stavka u potrošačkoj korpi je iznosila 1.421,10 KM.</p><p>Međutim, koliko su cijene dramatično porasle u posljednjih pet godina pokazuje činjenica da je potrošačka korpa u aprilu 2020. godine iznosila 1.987,72 KM. </p><h2>Dostupni podaci</h2><p>Tako su troškovi života za pet godina nabujali za gotovo 1.200 KM. Prije pet godina minimalni troškovi koje je četveročlana porodica izdvajala za hranu iznosili su 917,70 KM ili 503,40 KM manje u odnosu na trenutnu situaciju.</p><p>O kakvom skoku cijena hrane je riječ, pokazuju podaci dostupni na stranicama Federalnog ministarstva trgovine prema kojima je, naprimjer, prosječna cijena riže po kilogramu u Sarajevu, trenutno, 5,21 KM, a u Mostaru 6,81 KM.</p><p>U istom periodu 2020. godine kilogram riže u Sarajevu je u prosjeku koštao 3,79 KM, a u Mostaru 4,30 KM.</p><p>Kilogram hljeba u Mostaru je  prije pet godina koštao 2,58 KM, a sada 3,59 KM, a u Sarajevu je ta cijena sada 4,52 KM, što je u odnosu na pet godina prije skuplje za 2,06 KM.</p><p>Drastično su porasle cijene mesa pa se tako kilogram junetine bez kosti prije pet godina kretao u rasponu od 11 do 13,50 KM, a sada je ta cijena oko 23 KM! Kilogram piletine se kreće od 6,50 do 7,50 KM, dok je prije pet godina taj raspon bio između 4,40 i 5,13 KM.</p><h2>Voće je luksuz</h2><p>Cijena jaja po komadu je u parilu 2020. godine iznosila 0,25 KM, a sada oko 0,45 KM.</p><p>Kilogram maslaca sada je, uglavnom, oko 40 KM, a prije pet godina ta se cijena kretala oko 22 KM. Litar mlijeka trenutno se kreće po cijeni od oko 2,40 KM, što je za marku više nego pet godina ranije.</p><p>Kada je riječ o voću, kako smo pisali, kilogram trešanja na sarajevskim, ali i pijacama širom Bosne je dostigao cijenu od 20 KM. Istina, na hercegovačkim pijacama to voće ima prilično nižu cijenu, i to od trenutnih šest do sedam KM. Međutim, prije pet godina trešnje su prodavane po cijeni od tri do četiri KM po kilogramu.</p><h2>Šišanje i feniranje</h2><p>Poskupljenja su se, jasno, prelila i na brojne usluge. Tako je muško šišanje prije pet godina u prosjeku koštalo 6,50 KM, a sada je približno 12 KM. Pranje kose srednje dužine s feniranjem prije pet godina je koštalo 10 KM, a sada od 12,50 do 20 KM.</p>

U ukupnoj strukturi kreditnog zaduženja najveći udio ima stanovništvo: Građani traže male kredite da prežive

Posjetili smo razrušeno selo osam mjeseci nakon kataklizme: Donja Jablanica sablasno pusta

Obećanja glasna, na terenu pustoš

Bakir Krajinović donosi detaljne preliminarne informacije za predstojeću sezonu: Ovo ljeto će biti pakleno!

Iz Tužilaštva HNK opet isti odgovor: Ni 8 mjeseci od kataklizme u Jablanici nema optužnice

Ljubo Pravdić za "Avaz": Počeli su urgentni radovi na cesti Jablanica-Blidinje

Dr. Drljević za "Avaz": KS treba formirati komisiju za sprečavanje širenja leptospiroze

Stravična nesreća u Prozoru, poginuo 25-godišnji pješak

Dodjelom nagrade završena "Mostarska liska" : Najbolja predstava "Razbijeni krčag", najbolji glumci Mario Drmać i Anja Šovagović Despot

Od Unsko-sanskog, Tuzlanskog do Hercegovačko-neretvanskog kantona: Kantonalni MUP-ovi se bore s kadrovskom devastacijom

U sudaru četiri automobila kod Mostara dvije osobe povrijeđene

"Neretva" dobila svoju prepoznatljivu fasadu

"Neretva" dobila svoju prepoznatljivu fasadu

U rijeci Buni u Blagaju pronađeno tijelo utopljenika

Posljednji optuženi iz predmeta "Orka": Alen Begluk osuđen na sedam godina zatvora

Koliko su skočile cijene u petogodišnjem periodu: Troškovi života za pet godina porasli za 1.200 KM

U ukupnoj strukturi kreditnog zaduženja najveći udio ima stanovništvo: Građani traže male kredite da prežive

Posjetili smo razrušeno selo osam mjeseci nakon kataklizme: Donja Jablanica sablasno pusta

Obećanja glasna, na terenu pustoš

Bakir Krajinović donosi detaljne preliminarne informacije za predstojeću sezonu: Ovo ljeto će biti pakleno!

Iz Tužilaštva HNK opet isti odgovor: Ni 8 mjeseci od kataklizme u Jablanici nema optužnice

Ljubo Pravdić za "Avaz": Počeli su urgentni radovi na cesti Jablanica-Blidinje

Dr. Drljević za "Avaz": KS treba formirati komisiju za sprečavanje širenja leptospiroze

Stravična nesreća u Prozoru, poginuo 25-godišnji pješak

Dodjelom nagrade završena "Mostarska liska" : Najbolja predstava "Razbijeni krčag", najbolji glumci Mario Drmać i Anja Šovagović Despot

Od Unsko-sanskog, Tuzlanskog do Hercegovačko-neretvanskog kantona: Kantonalni MUP-ovi se bore s kadrovskom devastacijom

U sudaru četiri automobila kod Mostara dvije osobe povrijeđene

"Neretva" dobila svoju prepoznatljivu fasadu

"Neretva" dobila svoju prepoznatljivu fasadu

U rijeci Buni u Blagaju pronađeno tijelo utopljenika

Posljednji optuženi iz predmeta "Orka": Alen Begluk osuđen na sedam godina zatvora

Koliko su skočile cijene u petogodišnjem periodu: Troškovi života za pet godina porasli za 1.200 KM