U Rektoratu Univerziteta "Džemal Bijedić" u Mostaru danas je održano neformalno druženje s medijima.Druženje je, prema riječima rektorice Univerziteta, prof. dr Alene Huseinbegović, organizovano u znak zahvalnosti za kontinuiranu podršku, praćenje i pravovremeno prenošenje informacija o aktivnostima i događajima koji se realizuju na ovoj visokoškolskoj ustanovi.-Vi profesionalno i objektivno prenosite tačne informacije o našim aktivnostima i zaista sam imala potrebu da izrazim podršku radu medija na području Mostara, našeg kantona i cijele države koji nas sve ove godine vjerno prate i koji su, zapravo, naši partneri - kazala je rektorica Huseinbegović.<h2>Svjetski dan slobode medija</h2>Dodala je da su upravo u ovom mjesecu organizovali ovaj događaj, s obzirom na to da se 3. maja obilježio Svjetski dan slobode medija, a kako bi i na taj način medijskim radnicima pružili podršku u njihovom radu.Huseinbegović se kratko osvrnula i na brojne infrastrukturne projekte koje su započeli, a među kojim je izdvojila radove na izgradnji zajedničke zgrade Univerziteta.- Radovi na tom projektu su, gotovo, pri kraju, a skoro je završena i prva faza radova na sportskim terenima. Uskoro će otpočeti radovi na izgradnji terena za mini golf, tribina i zelenih površina tako da je riječ o projektu koji će najkasnije do Nove godine biti završen. Nakon toga ćemo krenuti s realizacijom dva ozbiljnija projekta, kao što su izgradnja univerzitetske biblioteke, a riječ je o velikoj, modernoj, savremenoj biblioteci, čija je vrijednost 10 miliona KM te izgradnja nove zgrade Fakulteta humanističkih nauka. Poznato je da taj Fakultet jedini nema svoju novu zgradu, a radovi bi trebali krenuti naredne godine. Dio sredstava za početak radova smo obezbijedili, a u fazi smo prikupljanja dodatnih sredstava kako bismo mogli realizovati ta dva vrlo važna projekta - istaknula je Huseinbegović.<h2>Novi studijski programi</h2>Kada je riječ o novim studijskim programima, rektorica je naglasila da su osluškivali tržište rada. U skladu s tim, navela je, opredijelili su se za pokretanje studijskog programa Logopedije.- Riječ je, zaista, o savremenom i modernom studijskom programu, za koji se nadamo da će ga upisati veći broj studenata, s obzirom na to da na birou nemamo nijednog logopeda. Pored toga, inovirali smo nastavne planove i programe na pojedinim studijskim programima, a naredne godine ćemo u ponudi imati i nove programe u skladu s potrebama tržišta rada - zaključila je Huseinbegović.Uz rektoricu, druženju s medijskim radnicima su prisustvovale i prorektorica za naučno-nastavna pitanja dr. sc. Azra Špago, prorektorica za finansije dr. sc. Armina Hubana, prorektorica za nauku i naučnoistraživački rad dr. sc. Amela Piralić, te šefica Odsjeka za komunikologiju prof. dr. Semina Ajvaz.

Osluškivali smo tržište rada i pokrenut ćemo novi studijski program Logopedije

Rektorica Huseinbegović s medijima: Univerzitet "Džemal Bijedić" otpočeo brojne infrastrukturne projekte

Svečano je danas bilo na Aerodromu Mostar povodom otvaranja baze aviokompanije Sky Alps. Ovaj historijski trenutak obilježen je prigodnom svečanošću i toplim dočekom putnika, a simbolizira nastavak rasta i razvoja mostarskog Aerodroma, koji se sve snažnije pozicionira na karti evropskih zračnih veza. Avion koji je sletio iz Palerma, italijanskog grada poznatog po svojoj bogatoj povijesti i mediteranskom šarmu, predstavlja još jednu novu liniju u širenju mreže letova iz Mostara. Putnike su posebno oduševili topli doček i pokloni koje su primili po dolasku u Zračnu luku Mostar.<h2>Povezivanje Hercegovine&nbsp;</h2> Nakon kratkog zadržavanja, isti avion je nastavio putovanje prema Bergamu, čime se dodatno potvrđuje sve intenzivnije povezivanje Hercegovine s Italijom. - Konačno su krenuli letovi, unatoč pokušajima da se to omalovaži i da se stavi u negativni kontekst. Ovi današnji letovi iz Italije i za Italiju, odnosno Palermo i Bergamo, dokaz su da se ide u pravom smjeru. Ovo je službeno početak ove sezone baznog aviona koji će letjeti na šest destinacija - izjavio je direktor Aerodroma Mostar, Marko Đuzel. Dodao je da bazni avion za Aerodrom u Mostaru znači puno. - Mostar je jedina zračna luka koja u BiH, pored Sarajeva, ima bazu određene aviokompanije, što znači da će odavde ta kompanija letjeti minimalno dva, tri leta dnevno. Povezani smo sa Minhenom, Napuljem, Palermom, Barijem, Rimom i Bergamom, a sa ovim zaokružujemo priču i ostaju nam još Štutgart i Istanbul u junu - naveo je Đuzel. To se osjeti, dodao je, i na broju putnika koji putuju kroz Zračnu luku Mostar.<h2>Konstantan rast</h2> - Zadnjih 25 mjeseci imamo konstantan rast putnika i očekujemo da se taj trend nastavi i u sljedećih 12 mjeseci. Očekujem da bi ovo mogla biti rekordna poslijeratna godina kada je u pitanju broj putnika- zaključio je on. Događaju su prisustvovali predsjednica Vlade HNK, Marija Buhač, ministar prometa u HNK, Ivo Bevanda, ministar trgovine, turizma i zaštite okoliša HNK, Emil Balavac i direktor Turističke zajednice HNK, Anđelko Maslać.

Bazni avion sletio iz Palerma i nastavio putovanje prema Bergamu

Aerodrom Mostar juri ka rekordu: Otvorena baza aviokompanije Sky Alps

Klub poslanika Bošnjaka u Skupštini HNK u svom maksimalnom kapacitetu jeste i ostaje opredijeljen dobrim odnosima u našem kantonu, insistirajući na potpunom poštivanju i provedbi svih zakonskih normi koje trebaju važiti jednako za sve građane, navodi se u saopćenju.- HNK ima svoje specifičnosti, ali smo sigurni da se samo posvećenim radom, kompromisom i dogovorom može doći do istinski kvalitetnih rezultata na različitim poljima.Uvažavajući specifičnosti životonog prostora u kojem živimo, koji želimo zajedno da gradimo i razvijamo, smatramo da je nužno da taj razvoj mora biti ravnomjeran, na svakom dijelu ovog kantona, pa tako i Centralne zone Grada Mostara. Zakoni koji važe za ovaj životni prostor su s razlogom oni koji insistiraju na zajedničkim rješenjima i dogovorima, a ne isključivostima i hegemoniji bilo koga.U potpunosti uvažavamo kulturni i nacionalni identitet svih građana i naroda. U tom kontekstu, ne možemo prihvatiti činjenicu kako se na bazi urbanističko-građevinske dokumentacije i dozvola sumnjivog porijekla, u posebno osjetljivoj Centralnoj zoni Mostara može graditi isključivo jednonacionalna kulturna ustanova, dok se drugima uskraćuju ta prava. Centralna zona treba biti lokalitet isključivo jednog interkulturalnog centra ili lokalitet kulturnih ustanova svih građana i naroda.Klub Bošnjaka u Skupštini HNK daje punu podršku institucijama da nezavisno, autonomno i po zakonu utvrde sve činjenice u postupku, nedozvoljavajući bilo kakav političku pristisak ili uticaj na njihovu nezavisnost - saopćeno je iz kluba poslanika Bošnjaka.

HNK ima svoje specifičnosti, ali smo sigurni da se samo posvećenim radom, kompromisom i dogovorom može doći do istinski kvalitetnih rezultata

Klub Bošnjaka u Skupštini HNK: Neprihvatljiva je gradnja na osnovu sumnjive dokumentacije i dozvola

Dok se najveći grad na Neretvi, s jedne strane, u krugovima međunarodne zajednice predstavlja kao svijetli primjer multietničkog i multireligijskog prostora, dotle gotovo neprekidno tinjaju napetosti i tenzije koje su posljednjih dana izražene zbog pitanja legalnosti izgradnje Hrvatskog narodnog kazališta. Tako je i Klub Bošnjaka zatražio neovisnu reviziju kompletne dokumentacije izgradnje zgrade, a o svemu tome u intervjuu za naš list govori gradonačelnik Mostara, Mario Kordić, koji ističe kako mu je žao što se ova tema već neko vrijeme stavlja u fokus kada je riječ o Mostaru.Kako komentirate to što se legalnost izgradnje zgrade Hrvatskog narodnog kazališta ponovo našla u žiži javnosti?- Meni je važno da javnost razumije kako se zgrada HNK Mostar ponovno našla u žiži javnosti zato što određeni pojedinci i interesno-politički krugovi u Mostaru umjetno kreiraju problem gradnje zgrade HNK, kako bi posredstvom tog „problema“ ostvarili neke svoje političke, nacionalističke, finansijske i druge ciljeve i interese koje ne mogu ostvariti ako Grada Mostar normalno funkcionira i ako proces izgradnje međunacionalnog povjerenja i suradnje, u prvom redu između Bošnjaka i Hrvata, daje pozitivne rezultate. U četiri godine prethodnog mandata, suradnjom hrvatskih i bošnjačkih političkih predstavnika, Mostar je od „grada slučaja“ počeo postajati „gradom primjerom“ izgradnje međunacionalnog povjerenja i obostrano korisne suradnje. Nije to samo mišljenje gradonačelnika, već svih dobronamjernih i odgovornih ljudi u BiH, ali i unutar međunarodne zajednice, kao i njenog prvog čovjeka Kristijana Šmita (Christian Schmidt) koji je to kazao u svom prošlotjednom izvješću u UN-u u New Yorku. Riješili smo mnoštvo višegodišnjih, čak i višedecenijskih problema, realizirali desetke vrlo uspješnih projekata, od spajanja komunalnih poduzeća i uređenja grada do aktiviranja Zračne luke, itd. Nekima takvo stanje, očito, ne odgovara pa i problematiziranjem zgrade HNK ponovno od Mostara preko tog, navodnog slučaja, žele napraviti „grad slučaj“. U tomu sigurno neće uspjeti jer sasvim sigurno naši sugrađani vide i osjećaju kakvu politiku osobno vodim već četiri godine i zasigurno osjećaju da je meni svaki dio Mostara jednako važan. <h2>Populizam i politikanstvo</h2>Ako se zgrada radi na osnovu valjane dokumentacije, zbog čega je onda Klub bošnjačkih vijećnika u Gradskom vijeću Mostara zatražio neovisnu reviziju cjelokupne dokumentacije o izgradnji tog objekta, a prethodno su to zatražile i nevladine organizacije poput "Mostarskog kruga"?&nbsp;- Žao mi je da se klub Bošnjaka u Gradskom vijeću okrenuo populizmu i politikanstvu umjesto povjerenju u institucije Bosne i Hercegovine. Vrlo detaljno i argumentirano obrazloženje ovoga „problema“, na 12 stranica, upućeno je od HNK Mostar na adrese OHR-a, medija, te nositelja najviših izvršnih i zakonodavnih funkcija. Obrazloženje je odgovor HNK na „Mostarsko upozorenje“ upućeno od fantomskog „Mostarskog kruga“, privatne „udruge“ Safeta Oručevića. Nažalost, koliko znam, niti jedan medij u Sarajevu nije objavio to obrazloženje. U odgovoru HNK, koji se lako može pronaći na internetu, između ostalog, navodi se kako je, zbog sumnje u legalnost dokumentacije za gradnju HNK, pred Županijskim tužiteljstvom, od tadašnjeg predsjednika Gradskog vijeća Grada Mostara bila podignuta kaznena prijava. Nakon što je provelo sve istražne radnje analize dokumentacije i saslušanja svjedoka, Tužiteljstvo je 30. 3. 2023. godine donijelo Naredbu o neprovođenju istrage s detaljnim obrazloženjem o utvrđenim činjenicama i razlozima za donošenje navedene odluke te zbog izostanka pritužbe taj predmet proglasilo okončanim. Nakon toga, bez suglasnosti Gradskog vijeća Grada Mostara i na moje izričito protivljenje, Javni gradski pravobranitelj u ime Grada Mostara podnosi tužbu protiv HNK na Općinskom sudu u Mostaru. U sklopu tužbe, pravobranitelj traži mjeru osiguranja hitne obustave gradnje. Općinski sud, 11. 9. 2023. godine donosi Rješenje kojim odbija mjeru. Pravobranitelj se žali, a Županijski sud, 18. 10. 2023. godine, odbija žalbu i potvrđuje rješenje Općinskog suda. S jedne strane, imamo zahtjev za „neovisnom“ revizijom, a s druge, presude tri pravosudna tijela i jedan sudski proces koji još traje.Za centralnu gradsku zonu u kojoj se gradi zgrada HNK, Klub Bošnjaka je također zatražio raspisivanje međunarodnog javnog poziva za izradu regulacionog plana. Kako to komentirate?&nbsp;- Donošenje regulacijskog plana, osobito u sredinama poput Mostara, iznimno je osjetljivo i zahtjevno, ne samo stručno, nego i političko pitanje. Da nije tako, regulacijske planove donosila bi neka stručna vijeća, a ne Gradsko vijeće Grada Mostara. O političkoj težini regulacijskih planova svjedoči i činjenica kako je za njihovo donošenje u Gradskom vijeću potrebna ne obična, nego dvotrećinska većina. S napomenom da je dvotrećinska većina potrebna samo u Mostaru i niti u jednom drugom gradu u BiH. Svjesni tih činjenica, mi smo i donijeli odluku o pokretanju izmjena Plana Centralne zone u drugoj polovici 2023. Detektirali smo problem, odredili smjer u kojem treba ići i počeli raditi na stvaranju društvenih i političkih uvjeta za donošenje toga plana, u prvom redu izgradnje političkog i nacionalnog povjerenja između Hrvata i Bošnjaka kroz realizaciju obostrano korisnih projekata u Gradu Mostaru. Kada se za to steknu neophodni uvjeti, Gradsko vijeće će usvojiti izmjene i ovog regulacijskog plana, kao što je, u proteklom mandatu, usvojilo izmjene i 15 drugih planova. <h2>Lokacija za Mevlanu</h2>U toj centralnoj zoni i Islamska zajednica Mostar namjerava graditi Interkulturni centar Mevlana, a što im se, zapravo, osporava. Zbog čega?&nbsp;- Ne radi se o tomu da Islamska zajednica želi graditi Mevlanu u centralnoj zoni, radi se o tomu da žele graditi Mevlanu na gradskom zemljištu pored trenutne zgrade HNK. Naime, centralna zona je znatno šira od onoga kako se želi predstaviti. Mevlana se može izgraditi u centralnoj zoni, to nije sporno. Štoviše, osobno sam za Mevlanu predložio lokalitet u Centralnoj zoni, u samom centru Centralne zone, reklo bi se, samo 50 metara udaljen od HNK, ali izvan obuhvata Regulacijskog plana. Lokacija na kojoj IZ Mostar želi graditi Mevlanu, dio je obuhvata Regulacijskog plana koji je za taj dio grada donijele ondašnje općinsko vijeće Općine Mostar. Tim planom, na toj lokaciji nije predviđena Mevlana, nego gradski trg. Pored toga, od osnivanja gruntovnice i katastra u Mostaru 1884. godine, IZ se, u gruntovnim i katastarskim knjigama, nigdje i nikad ne navodi, bilo kao vlasnik, ili posjednik predmetne čestice. U navedenim knjigama, također, nigdje i nikad se ne navodi naziv „Lakišića harem“ za predmetni lokalitet, niti za neku od njegovih katastarskih čestica. Dakle, mi nismo protiv izgradnje Mevlane, samo tvrdimo da u postojećim okolnostima Mevlana ne može dobiti suglasnost za gradnju na lokalitetu koji Regulacijskim planom nije predviđen za tu namjenu. Za dobivanje dozvole na lokaciji na kojoj IZ Mostar inzistira potrebno je donošenje novog Regulacijskog plana s „ucrtanom“ Mevlanom na toj lokaciji, a za donošenje tog novog plana nužna je dvotrećinska podrška u Gradskom vijeću. Nerijetko se u posljednje vrijeme u javnom prostoru govori o tome da su Bošnjaci u Mostaru marginalizirani. Kako odgovarate na to?&nbsp;- U Mostaru nitko ne može biti marginaliziran. Naime, pravilima je definirano da se niti jedan važan dokument ne može usvojiti bez predstavnika Hrvata, Bošnjaka i Srba. Osobno nisam nikada ulazio u brojanje krvnih zrnaca i nije mi ljudska ni politička agenda dijeliti ljude. Ipak, kada se pojavi ovakva teza od ljudi koji su svoj radni vijek proveli i opstali na podjelama, onda imam potrebu tomu se oštro suprotstaviti. Naravno argumentirano i s činjenicama. Istine radi, Mostar je doživio promjene i migracije stanovništva tijekom ratnih stradanja i kada usporedimo podatke iz predratnog vremena i danas moglo bi se zaključiti da su Hrvati marginalizirani. Naime, u istočnom dijelu Mostara prije rata živjelo je oko 11 tisuća Hrvata, dok ih danas nema niti 1000. S druge strane, u zapadnom dijelu Mostara živi i radi veliki broj Bošnjaka. Kada pogledamo vjerske objekte na razini Grada, imamo pet puta više džamija, nego i katoličkih i pravoslavnih crkvi zajedno. Ako idemo i korak dalje u analizi, u institucijama kojima upravljaju Hrvati, poput SKB Mostar, Doma Zdravlja Mostar, itd., radi veliki broj Bošnjaka i Srba, dok u institucijama kojima upravljaju Bošnjaci teško da možete pronaći nekoga zaposlenika a da nije Bošnjak. Opet kažem, ne želim se time baviti, ali ovo su činjenice.

Ne tvrdim da je pozicija Bošnjaka u Mostaru idealna, naprimjer, u razgovoru sa sugrađanima jedan od problema koji ističu je kako svaki Bajram klanjaju u sportskoj dvorani. To je nešto čime se svi zajedno u dijalogu moramo baviti kako bi se našlo rješenje za taj problem. Međutim, govoriti o marginalizaciji, apsolutno je nekorektno. Osobito, kategorički odbijam bilo kakvu pomisao da se s moje strane, kao gradonačelnika, radi o bilo kakvom obliku diskriminacije Bošnjaka. Desetine realiziranih projekata, svi moji javni nastupi i mnoštvo odluka koje sam donosio svjedoče da sam cijelo vrijeme bio posvećen izgradnji međunacionalnog povjerenja i ravnomjernoj realizaciji projekata bitnih za sve narode i građane i sve dijelove Grada Mostara.<h2>Neobnovljeni objekti</h2>Kako gledate na to da Mostar više od tri decenije nakon rata slovi i dalje za jedan od najrazrušenijih gradova u BiH? Brojni objekti stoje neobnovljeni.- Mostar je tijekom dva nesretna ratna sukoba 1992. i 1993. doživio razaranja kao malo koji grad u Bosni i Hercegovini. Pored toga, Mostar u dva ciklusa nije imao izbora ni Gradskog vijeća i sve je to uz određena birokratska i zakonska ograničenja doprinijelo da središte grada ima još nekolicinu ratnih ožiljaka. Posljednjih pet godina to smo znatno popravili, ali ostaje činjenica da još puno toga treba uraditi kako bi središte grada bilo onakvo kakvo i Mostar i njegovi građani zaslužuju. I završetak gradnja zgrade HNK, u velikoj će mjeri doprinijeti da Mostar bude i ljepši, i kulturniji, i uređeniji. Jedva čekam dan kada ćemo na premijeru nove koprodukcijske predstave HNK i NP Mostar moći otići u novu zgradu HNK.<h2>Teško izbjeći dojam </h2>Mnogo elemenata se u cijeloj ovoj temi krivo predstavlja. Teško je izbjeći dojam kako su pojedinci, koji su vodili Grad ranije, radili sumnjive poslove, pa sada dizanjem tenzija i ratnohuškačkom retorikom žele skrenuti pozornost s preispitivanja njihovih radnji i odluka. Primjerice 10. 1. 1997. godine Islamska zajednica Mostar je od Safeta Oručevića, kao predsjednika ratne Opštine Mostar, na korištenje i upravljanje dobila 205 katastarskih čestica, a nijedna druga vjerska zajednica nije dobila niti jednu česticu. Trideset i dvije nebošnjačke obitelji (Hrvati, Srbi i Albanci) prije rata su imale ugovor o zakupu prostora u Starom gradu. Niti jedan od tih ugovora nakon rata nije obnovljen.

Nismo protiv izgradnje Mevlane, samo tvrdimo da u postojećim okolnostima Mevlana ne može dobiti suglasnost za gradnju na lokalitetu

Kordić: Niko ne može biti marginaliziran

Gradonačelnik Mario Kordić za "Avaz": Meni je svaki dio Mostara podjednako važan

Regulatorna komisija za energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine - FERK danas je u svom sjedištu u Mostaru održala 9. redovnu sjednicu u 2025. godini na kojoj nije data saglasnost JP Elektroprivreda BiH d.d. - Sarajevo na desetogodišnji plan razvoja distributivnog sistema od decembra 2024. godine. Također, "Elektroprivreda BiH" od FERK-a nije dobila saglasnost ni na godišnji i trogodišnji plan investicija u distributivni sistem od marta 2025. godine. - Analizom dostavljene dokumentacije utvrđeno je da predmetni planovi ne sadrže dovoljne količine informacija i podataka na osnovu kojih bi se moglo reći da su ispunjene odredbe Zakona o električnoj energiji Federacije Bosne i Hercegovine. Osim toga, planovi nisu međusobno usklađeni u dijelu koji se odnosi na period 2025-2027. godina, te nisu doneseni u zakonom definisanom vremenskom roku - potvrdili su iz FERK-a.Nakon razmatranja žalbi, podnesaka i zahtjeva za rješavanje spora na akte koje je donijelo JP Elektroprivreda BiH d.d. - Sarajevo FERK donio jedno rješenje i pet zaključaka.

Predmetni planovi ne sadrže dovoljne količine informacija i podataka, kazali iz FERK-a

FERK odbio EPBiH: Nisu im dali saglasnost na godišnji i trogodišnji plan investicija, ni na 10-godišnji plan razvoja

Zastupnici u Skupštini Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK) na današnjem su zasjedanju usvojili Zakon o gorskoj službi spašavanja. Tako je HNK prvi u Federaciji BiH dobio ovaj Zakon, prema kojem je gorska služba spašavanja dobila djelatnost od posebnog strateškog interesa. Predlagač ovog zakonskog rješenja bio je Tomislav Martinović, dopredsjedavajući Kantonalne skupštine, koji je podsjetio da se Zakon o GSS-u u formi Nacrta u skupštinskoj proceduri nalazio još od 2016. godine.<h2>Kvalitetne rasprave</h2>- Bilo je određenih prijepora, razmimoilaženja, ali nakon dužeg vremena i kvalitene rasprave koju smo obavili i sa predstavnicima GSS-ova koji djeluju na području ovog kantona, predstavnicima Vlade HNK, jedinica lokalne samouprave, uspjeli smo doći do rješenja koje u ovom trenutku zadovoljava sve - rekao je Martinović.Naglasio je da su za donošenje Zakona bili ponukani onim što rade pripadnici GSS-a.-To možemo vidjeti svaki dan, vidjeli smo i kada se radilo o velikoj katastrofi na sjeveru našeg kantona, da se, uistinu, radi o ljudima koji su požrtvovani i koji volonterski rade svoj posao i da nijednim zakonskim aktom, izuzev Zakona o udruženjima nisu imali reguliran svoj status-dodao je Martinović.<h2>Uvezali cijeli sistem</h2>Zakonom se, naglasio je, propisuju njihova prava koja se odnose na obavezno zdravstveno osiguranje, pravo na odštetu u slučaju ozljeda koje se dogode prilikom obavljanja njihovih aktivnosti, kao i prava koja se tiču slobodnih dana.- Uvezali smo cijeli ovaj sistem na način da sad, po vertikali, sve gorske službe spašavanja koje funkcioniraju u ovom kantonu budu uvezane s Upravom civilne zaštite, odnosno Centrom za uzbunjivanje, kao i s Ministarstvom unutrašnjih poslova - naveo je Martinović.

Uspjeli smo doći do rješenja koje zadovoljava sve aktere, rekao Martinović

HNK prvi u Federaciji BiH dobio Zakon o GSS-u

Glumac ansambla Narodnog pozorišta Mostar, Goran Lozo, preminuo je sinoć u mostarskoj bolnici.Ovu tužnu vijest potvrdio je direktor Narodnog pozorišta Mostar, Emir Spahić na početku pres-konferenciji povodom Festivala komedije "Mostarska liska".- Danas smo se ovdje trebali okupiti u duhu smijeha, komedije, slavlja života i svega onog što Mostarska liska donosi sa sobom. Međutim, danas je naše Pozorište utihnulo. Sinoć nas je napustio naš kolega, dugogodišnji član ansambla Goran Lozo. Njegova iskričavost, specifičan način humora, ljudska toplota je ostavila neizbrisiv trag na sceni ovog Pozorišta. Zato imamo obavezu da sa tugom, naravno, nastavimo dalje - kazao je Spahić uputivši porodici iskreno saučešće.

Danas je naše Pozorište utihnulo, rekao Spahić

Preminuo mostarski glumac Goran Lozo

Akcija koju od jutros na području Mostara provode pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) uz asistenciju policijskih službenika MUP-a Hercegovačko-neretvanskog kantona odnosi se na krivično djelo Izazivanje opće opasnosti, potvrđeno je za "Avaz" iz SIPA-e. Pretresi se vrše na sedam lokacija, na širem području Mostara, pod nadzorom Kantonalnog tužilaštva Mostar i po naredbi Općinskog suda u Mostaru. Pod istragom je ukupno pet osoba.

Pretresi se vrše pod nadzorom Kantonalnog tužilaštva Mostar i po naredbi Općinskog suda u Mostaru

Detalji akcije SIPA-e u Mostaru: Pretresi na sedam lokacija, pod istragom pet osoba

Pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) uz asistenciju policijskih službenika MUP-a Hercegovačko-neretvanskog kantona, kako je potvrđeno za portal "Avaza", od jutros na području Mostara sprovode akciju.Pretresi na više lokacija se vrše po naredbi Kantonalnog suda u Mostaru, a zbog krivičnog djela koje se odnosi na nabavku oružja i streljiva.Prema neslužbenim informacijama, pod istragom je više od 10 osoba.

Prema neslužbenim informacijama, pod istragom je više od 10 osoba

Akcija SIPA-e u Mostaru: Pretresi na više lokacija zbog nabavke oružja i streljiva 

Opsežnija pretraga cijelog rejona Plase u potrazi za nestalom 23-godišnjom francuskom državljankom Lolom Matele (Mathelet) planirana je i danas od ranih jutarnjih sati, potvrđeno je iz Saveza GSS u BiH. - U proteklim danima 112 članova gorskih službi spašavanja, članica Saveza GSS u BiH, sudjelovalo je u potrazi za nestalom 23-godišnjom francuskom državljankom Lole Mathelet na širem području Čvrsnice. Uz helikoptersku podršku Federalne uprave policije (FUP) u transportu ljudi na planinske vrhove, pomoć Hrvatske gorske službe spašavanja, MUP-a HNK, struktura civilne zaštite, četiri potražna psa, te pretrage iz zraka upotrebom dronova i preletima snaga EUFOR-a i FUP-a, detaljno je pretraženo 78 kilometara planinskih staza, putova i pregledano preko 30 kilometara kvadratnih površine masiva Čvrsnice - naveli su Saveza GSS u BiH. Pregledane su i sve ključne tačke, objekti, skloništa, izvorišta. - Analiziraju se sve prikupljene informacije, pregledavaju videozapisi sa kamera iz Jablanice i okolnih gradova uz asistenciju MUP-a HNK, telefonski signali u saradnji s operaterima, kao i pregledi lokaliteta upotrebom dronova - dodali su.

Detaljno pretraženo 78 kilometara planinskih staza

Danas planirana opsežnija potraga za francuskom državljankom

Početak suđenja nekadašnjem proslavljenom hrvatskom rukometašu, Denisu Buntiću (43) je odgođen, potvrđeno je za portal "Avaza" iz Općinskog suda u Širokom Brijegu.Glavna rasprava u ovom procesu je, podsjetimo, trebala početi danas, dok je prethodno postupajući sudija, Darijo Stanić donio rješenje o isključenju javnosti.- Glavna rasprava u predmetnoj stvari će biti odgođena iz razloga odsustva uređujućeg suca , razlog odsustva bolovanje . Novi termin održavanja glavne rasprave će bit poznat nakon povratka suca na rad - odgovorila je za „Avaz“ Ivanka Kopilaš, predsjednica Općinskog suda u Širokom Brijegu. Buntić se prema optužnici tereti da je počinio krivično djelo Nasilje u porodici iz čl. 222. st. 2 u vezi sa st. 1 KZ F BiH, u stjecaju sa krivičnim djelom Nedopušteno držanje oružja ili eksplozivnih tvari iz čl. 371. st. 2 u vezi sa st. 1 KZ F BiH, a sve u vezi sa čl. 54. KZ F BiH.Podsjetimo, Buntić je u septembru 2023. godine brutalno pretukao svoju suprugu Klaru. Prema optužnici, on je svojoj porodičnoj kući, u kojoj u zajedničkom kućanstvu živio sa svojom suprugom K.B. i mldb. djetetom, u alkoholiziranom stanju, nasiljem, drskim i bezobzirnim ponašanjem ugrožavao mir, tjelesnu cjelovitost i duševno zdravlje člana svoje porodice i neovlašteno držao veću količinu oružja i streljiva čija nabavka građanima uopće nije dozvoljena, a koje je pronađeno tokom pretrage i privremeno oduzeto.

Novi termin glavne rasprave bit će poznat nakon povratka sudije na rad, navela predsjednica Suda

Odgođen početak suđenja Denisu Buntiću

"Slučaj Buntić" koji je prije nešto više od godinu i po šokirao javnost, kada je Denis Buntić (43) proslavljeni hrvatski rukometaš, pretukao suprugu, sada je dobio novu dimenziju.Naime, Općinski sud u Širokom Brijegu, odnosno postupajući sudija Darijo Stanić, odlučio je isključiti javnost s kompletne glavne rasprave koja će otpočeti sutra (utorak).<h2>Držao oružje </h2>- Uređujući sudac je donio rješenje broj 64 0 K 071559 25 K od 28. 4. 2025. godine kojim je isključena javnost za cijeli tok glavne rasprave u predmetnoj stvari radi "zaštite interesa svjedokinje-oštećene i osobnog života optuženika“, a&nbsp; pravilnost donijete odluke može se pobijati u žalbi na presudu - potvrdila je za "Dnevni avaz“ Ivanka Kopilaš, predsjednica Općinskog suda u Širokom Brijegu.Dok na naše pitanje o tome je li prije donošenja rješenja o isključenju javnosti trebalo biti održano ročište na kojem bi stranke u postupku iznijele svoja stajališta, nije odgovorila, s druge strane, Kopilaš je dodala "da će pravovremeno obavještavati javnost o toku predmetnog sudskog postupka, pod uvjetima predviđenim zakonom“ .

Optužnicu protiv Buntića ovaj Sud je potvrdio prije četiri mjeseca, a nakon što je iz Općinskog suda u Ljubuškom, gdje radi Buntićeva majka, zatražena delegacija drugog suda. Odlukom Kantonalnog suda u Širokom Brijegu odlučeno je da to bude Općinski sud u Širokom Brijegu.Buntić se, prema optužnici, tereti da je počinio krivično djelo nasilje u porodici iz čl. 222. st. 2 u vezi sa st. 1 KZ FBiH, u stjecaju s krivičnim djelom nedopušteno držanje oružja ili eksplozivnih tvari iz čl. 371. st. 2 u vezi sa st. 1 KZ FBiH, a sve u vezi sa čl. 54. KZ FBiH.On je, prema optužnici, u septembru 2023. godine u mjestu Lipno, Ljubuški, u svojoj porodičnoj kući, u kojoj u zajedničkom kućanstvu živio sa svojom suprugom K. B. i maloljetnim djetetom, u alkoholiziranom stanju, nasiljem, drskim i bezobzirnim ponašanjem ugrožavao mir, tjelesnu cjelovitost i duševno zdravlje člana svoje porodice i neovlašteno držao veću količinu oružja i municije čija nabavka građanima uopće nije dozvoljena, a koje je pronađeno tokom pretrage i privremeno oduzeto.<h2>Snimak nasilja</h2>Podsjetimo, on je tada pretukao svoju suprugu Klaru, nanijevši joj teške tjelesne ozljede, a ona je audiosnimak nasilja koje je taj dan preživjela ustupila medijima te je, upravo, u javnost iznosila informacije o nasilju koje je nad njom činio sada već bivši muž.

U međuvremenu je, također, Općinski sud u Širokom Brijegu potvrdio optužnicu protiv S. M. (37) i Š. M. (67), oboje iz Ljubuškog, zbog, kako nam je potvrđeno iz Tužilaštva ZHK, krivičnog djela davanje lažnog iskaza iz člana 348, st. 3. u vezi sa st.1 KZ FBiH. Radi se o osobama koje je prijavila Klara Buntić zbog sumnje da su dali neistinite iskaze u istrazi protiv njenog bivšeg muža.Također, Tužilaštvo ZHK je otvorilu istragu i protiv još dvije osobe zbog istog krivičnog djela i istog događaja iz avgusta 2023. godine, kada ju je, prema tvrdnjama Klare, njen suprug pretukao pred više osoba i tada devetomjesečnim djetetom.<h2>Sud odbijao pritvor</h2>Uprkos brutalnom nasilju i činjenici da je u Buntićevoj kući pronađen cijeli arsenal oružja, Općinski sud u Ljubuškom je uporno odbijao odrediti mu mjeru pritvora.&nbsp;Tužilaštvo ZHK je na rješenja ulagalo žalbe, ali u konačnici, on je ostao na slobodi uz mjere zabrane. Među glavnim razlozima koje su iznosili iz Tužilaštva ZHK za određivanje pritvora prema Buntiću upravo se iznosilo to da bi on svojim boravkom na slobodi sa sigurnošću mogao utjecati na iskaze svjedoka.<h2>Optuženi kum i njegova majka</h2>Optužnica za lažno svjedočenje podignuta je protiv četiri osobe. Klara Buntić je među prvima prijavila krštenog kuma njihovog djeteta i njegovu majku, navodeći da su kao svjedoci izjavili kako je cijela večer protekla u najboljem redu, iako su, prema njenim tvrdnjama, svjedočili nasilju.Klara Buntić izjavila je medijima da su te večeri udarci njenog supruga bili brzi i snažni, uslijed čega joj je puknuo bubnjić, a potom ju je pokušao udariti staklenom bocom. U tom trenutku reagirao je djetetov kum i spriječio dalji napad. Tužilaštvo je naknadno podiglo optužnicu za lažno davanje iskaza i protiv još dvoje prisutnih tom događaju – Denisovog prijatelja i njegove supruge, koji su sjedili neposredno u blizini. Kako se neslužbeno saznaje, supruga Denisovog prijatelja prva je reagirala na nasilje i molila ga da prestane.

Potvrđena optužnica protiv Denisovih prijatelja zbog davanja lažnog iskaza

U Općinskom sudu Široki Brijeg za sutra zakazano ročište: Javnost isključena sa suđenja Buntiću, prijatelji lažno svjedočili

Dok brojni građani ljetuju izvan domovine i mogu sebi i svojoj porodici priuštiti odmor i na egzotičnim destinacijama, dotle je nemali broj onih koji se zbog previsokih cijena ne mogu otisnuti ni do susjedne Hrvatske.Činjenica je i da ima onih koji svoj odmor žele provesti, isključivo, u BiH, koja obiluje pravim prirodnim i kulturno-historijskim bogatstvom i gdje su cijene u odnosu na neke razvikane destinacije prilično povoljnije.<h2>Raspon cijena prilično "šaren"</h2>Tako je i ljetovanje u Neumu, kako smo nedavno pisali, u odnosu na hrvatsku i crnogorsku obalu jeftinije, pa se tokom ranih rezervacija dnevni polupansion u hotelima s četiri zvjezdice može pronaći po cijeni od 140 do 200 KM u jeku sezone.I ovog ljeta su popularne kuće i vile s bazenima širom Hercegovine, a raspon cijena prilično je "šaren“ i, zapravo, zavisi od niza faktora, a uglavnom se smještaj može naći od 150 KM do 1.500 KM, pa i više po noćenju.<h2>Među 10 najatraktivnijih lokacija</h2>Također, značajan dio bogate turističke ponude u BiH su brojna etno-sela, koja nude boravak od autohtonih kućica do motela, ali i hotela sa spa i sličnim sadržajima. Naprimjer, petodnevni odmor u takvim objektima za porodicu može se pronaći po cijeni od 800 KM do 2.000 KM.Iako se uz naše poznate planine uglavnom veže zimski odmor, ipak, brojni građani ih biraju za svoj ljetni predah. Naše planine je prošle godine i londonski "Times“ uvrstio među 10 najatraktivnijih lokacija za ljetovanje. Usto, cijene smještaja na planinama su ljeti znatno povoljnije nego zimi, pa se noćenje može pronaći i za cijenu manju od 100 KM za dvije osobe.

Značajan dio turističke ponude su brojna etno-sela širom BiH

Dok će brojni građani odmarati i na egzotičnim destinacijama: Veliki broj građana će ljetovati "kod kuće"

Poskupljenjima hrane u BiH, čini se, nema kraja. Tako iz mjeseca u mjesec cijene brojnih prehrambenih artikala samo rastu. Kako je i najavljivano, kafa ima novu cijenu, pa kilogram omiljenog napitka sada košta, uglavnom, 30 maraka.Prije samo dva mjeseca, cijena kilograma kafe iznosila je otprilike 23 KM. U odnosu na mart, poskupjelo je i ulje, s 3,35 na 3,45 KM, premda se na policama može naći i ono sa "zaključanom“ cijenom od 3, 15 do 3,20 KM. Poređenja radi, litar ulja je prije osam mjeseci koštao 2,65 KM.<h2>Trgovački lanci </h2>Među artiklima čije su cijene poskočile su i riža, koja je u martu koštala 4,45 KM po kilogramu, a sada je pet KM. Također, kisela pavlaka je poskupjela sa 4,95 na 5,80 KM, kao i polutvrdi sir sa 16,95 na 17,10 KM, ali i brojne druge namirnice neophodne u skoro svakodnevnoj ishrani.Admir Arnautović, predsjednik Udruženja potrošača Srednja Bosna, smatra da je neophodna stroža kontrola cijena, ali i model usporedbe cijena u svim trgovačkim lancima, prema kojem bi se trgovci, zakonski, obavezali da javno objavljuju sve cijene.<h2>Slabe akcije </h2>- Istina je da već imamo neke aplikacije pomoću kojih možemo pratiti razlike u cijenama, ali samo za proizvode koji su na akciji.&nbsp;

Međutim, imamo situaciju da su u nekim trgovinama proizvodi koji nisu na akciji znatno jeftiniji od onih koji su u drugim trgovinama na akciji - kaže on za "Dnevni avaz".<h2>8 KM kilogram graška</h2>Mišljenja je da, definitivno, zbog stalnih poskupljenja, koja se više ne mogu nazvati ni "puzajućim“ treba pojačati kontrolu cijena. Brojnim građanima je voće i povrće postalo luksuz.&nbsp;Tako se kilogram trešanja na sarajevskim, ali i pijacama u Bosni prodavao za 20 KM, dok je u Hercegovini odakle i stižu ta cijena niža od pet do 10 KM.&nbsp;Skupe su i jagode koje po kilogramu koštaju od sedam do 10 KM, dok se mladi grašak i u Hercegovini prodaje po cijeni od osam KM po kilogramu. Međutim, cijene drugog povrća nisu pretjerano visoke, izuzev domaće paprike koja je počela pristizati i koja se prodaje od pet do sedam KM.

Od marta do maja više cijene imaju brojni artikli 

Rastu iz mjeseca u mjesec, a mjere izostaju: Vlast bez odgovora na divljanje cijena hrane

Kantonalni sud u Mostaru danas je izrekao prvostepenu presudu prema kojoj su Zihnija Šahinagić zvani Ziho (57) i Mate Brajković (61), obojica iz Čapljine, zbog ratnog zločina osuđeni na zatvorske kazne u trajanju od po dvije godine.Oni su se teretili da su kao suizvršitelji, kršeći pravila međunarodnog humanitarnog prava za vrijeme rata i oružanog sukoba u Bosni i Hercegovini, nečovječno postupali i nanosili povrede tjelesnog integriteta prema civilnoj osobi, te počinili krivično djelo Ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz člana 142. preuzetog Krivičnog zakona Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, u vezi sa članom 22. istog Zakona.Prema optužnici Kantonalnog tužilaštva u Mostaru, oni su se teretili da su neutvrđenog dana u prvoj polovini oktobra 1993.godine u logoru Gabela na području Čapljine učestvovali u nečovječnom postupanju i nanošenju teških tjelesnih povreda prema zatvorenom civilu bošnjačke nacionalnosti J.Š.Brajković je u to vrijeme bio pripadnik brigade „Knez Domagoj“ HVO-a, a Šahinagić u svojstvu zatvorenika koji se stavio u službu HVO-a i njenih pripadnika, vršeći dužnost redara u logoru Gabela.S njima je bio optužen i Ado Alagić, koji je prije dvije godine, uoči saslušanja o izručenju, a nakon hapšenja, preminuo u bolnici u Barseloni, gdje je prema pisanju španskih medija, koristio lažni identitet.-Oštećeni J.Š. se upućuje da imovinsko pravni zahtjev ostvaruje u parničnom postupku-naveli su iz Kantonalnog suda Mostar.

Nečovječno postupali i nanosili povrede tjelesnog integriteta prema civilu bošnjačke nacionalnosti

Za mučenje i premlaćivanje u logoru Gabela: Brajković i Šahinagić osuđeni na dvije godine zatvora

Predstavnici deset stranaka u petak su u Sarajevu potpisali Platformu za mir i evropsku budućnost BiH, koja predstavlja okosnicu njihovog zajedničkog djelovanja u pravcu stvaranja nove parlamentarne većine na državnom nivou.Iz SDA su uoči potpisivanja Platforme obznanili, između ostalog, da će „podržati svaku odluku, prijedlog zakona i bilo koji dokument koji je u interesu države, kojim se jača vladavina zakona i ubrzavaju evropski i NATO put“. S druge strane su jasno poručili kako SDA nema namjeru učestvovati u formiranju novih većina, a o svemu tome se podrobnije u razgovoru za „Dnevni avaz“ osvrnuo Safet Softić, predsjednik Glavnog odbora Stranke demokratske akcije (SDA) i delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.<h2>Nemoguće provesti</h2>- Od početka je bilo jasno kada je Trojka iz Federacije BiH krenula u rasturanje parlamentarne većine i „uklanjanje bagerom“ Milorada Dodika i njegove stranke iz pozicije da je to gotovo nemoguća misija. Ono što je izgledalo u početku jeste da se Trojka, kao prilikom instaliranja u vlast prije dvije godine od međunarodne zajednice, ponovo uzdala u intervencionizam i odluku visokog predstavnika koji bi im, eventualno pomogao da realiziraju ono što su zamislili - kaže Softić.Naglašava kako je svakome ko poznaje ustavno-pravni poredak u Bosni i Hercegovini jasno da je u ovoj situaciji gotovo nemoguće izvršiti prekompoziciju vlasti.- Trojka je krenula u to uzdajući se, dakle, u međunarodnu zajednicu i to je ono što izostaje u ovom trenutku i što Bosni i Hercegovinu dovodi u još veću krizu nego je to bilo prije svega ovoga. Mi smo kazali da je prihvatljivo sve ono što je ponuđeno u Platformi, ali za svaku platformu treba dovoljan broj glasova u oba doma Parlamenta da bi se, eventualno, nešto uradilo - govori Softić.Prema tome, naglašava, to je osnovni feler svega ovog što su dvije Trojke uradile.<h2>Sami započeli</h2>- Oni u startu nemaju podršku HDZ-a BiH za ono što su napisali, a mi ne želimo ići u avanture koje bi ovu krizu učinile još većom. To je naša pozicija i mislim da se Trojka iz Federacije BiH, prije svega, pokušala na ovaj način spasiti od onoga što su sami započeli kao proces - ocjenjuje on.Pretpostavlja kako navodi da će predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović u narednom periodu pokušavati da određenim ucjenama dođe do Izbornog zakona, nego što je, smatra, njegova intencija da „čuva Milorada Dodika“.- Njegov primarni cilj jeste da napravi situaciju u kojoj neće u iduće izbore ići s ovakvim Izbornim zakonom i to je ono što njega zanima. Naravno da će taj cilj lakše ostvariti i do njega doći ukoliko ima Milorada Dodika i SNSD uz sebe, tako da ne vjerujem da će HDZ BiH promijeniti kurs u ovom trenutku i dozvoliti da, eventualno, ove dvije trojke naprave neku prekompoziciju - ističe Softić.<h2>Jedino rješenje</h2>Mišljenja je kako sve ukazuje na to da će iz mjeseca u mjesec kriza biti sve veća.- Dakle, ne znam kako je moguće riješiti pitanje, recimo, Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH i blokade koju će SNSD praviti bez promjene Ustava. Jedino što ostaje, kao opcija, jeste da visoki predstavnik određenim smjenama delegata pokuša eventualno riješiti tu situaciju. Ali, nažalost, Milorad Dodik, pa i HDZ sa tri delegata u Domu naroda ima mogućnost da ospori ove procese i oni će to po mom sudu koristiti do narednih izbora kako bi zadržali status quo. Šta će u toj situaciji uraditi Trojka iz Federacije BiH, pa, evo, i Trojka iz Banje Luke, to je pitanje za njih, ali mislim da će se nastaviti valjati u ovom blatu - poručuje Softić.

Rektorica Huseinbegović s medijima: Univerzitet "Džemal Bijedić" otpočeo brojne infrastrukturne projekte

Aerodrom Mostar juri ka rekordu: Otvorena baza aviokompanije Sky Alps

Klub Bošnjaka u Skupštini HNK: Neprihvatljiva je gradnja na osnovu sumnjive dokumentacije i dozvola

Gradonačelnik Mario Kordić za "Avaz": Meni je svaki dio Mostara podjednako važan

FERK odbio EPBiH: Nisu im dali saglasnost na godišnji i trogodišnji plan investicija, ni na 10-godišnji plan razvoja

HNK prvi u Federaciji BiH dobio Zakon o GSS-u

Preminuo mostarski glumac Goran Lozo

Detalji akcije SIPA-e u Mostaru: Pretresi na sedam lokacija, pod istragom pet osoba

Akcija SIPA-e u Mostaru: Pretresi na više lokacija zbog nabavke oružja i streljiva

Danas planirana opsežnija potraga za francuskom državljankom

Odgođen početak suđenja Denisu Buntiću

U Općinskom sudu Široki Brijeg za sutra zakazano ročište: Javnost isključena sa suđenja Buntiću, prijatelji lažno svjedočili

Dok će brojni građani odmarati i na egzotičnim destinacijama: Veliki broj građana će ljetovati "kod kuće"

Rastu iz mjeseca u mjesec, a mjere izostaju: Vlast bez odgovora na divljanje cijena hrane

Za mučenje i premlaćivanje u logoru Gabela: Brajković i Šahinagić osuđeni na dvije godine zatvora

Safet Softić, predsjednik GO SDA za "Avaz": SDA ne želi ići u avanture

Rektorica Huseinbegović s medijima: Univerzitet "Džemal Bijedić" otpočeo brojne infrastrukturne projekte

Aerodrom Mostar juri ka rekordu: Otvorena baza aviokompanije Sky Alps

Klub Bošnjaka u Skupštini HNK: Neprihvatljiva je gradnja na osnovu sumnjive dokumentacije i dozvola

Gradonačelnik Mario Kordić za "Avaz": Meni je svaki dio Mostara podjednako važan

FERK odbio EPBiH: Nisu im dali saglasnost na godišnji i trogodišnji plan investicija, ni na 10-godišnji plan razvoja

HNK prvi u Federaciji BiH dobio Zakon o GSS-u

Preminuo mostarski glumac Goran Lozo

Detalji akcije SIPA-e u Mostaru: Pretresi na sedam lokacija, pod istragom pet osoba

Akcija SIPA-e u Mostaru: Pretresi na više lokacija zbog nabavke oružja i streljiva

Danas planirana opsežnija potraga za francuskom državljankom

Odgođen početak suđenja Denisu Buntiću

U Općinskom sudu Široki Brijeg za sutra zakazano ročište: Javnost isključena sa suđenja Buntiću, prijatelji lažno svjedočili

Dok će brojni građani odmarati i na egzotičnim destinacijama: Veliki broj građana će ljetovati "kod kuće"

Rastu iz mjeseca u mjesec, a mjere izostaju: Vlast bez odgovora na divljanje cijena hrane

Za mučenje i premlaćivanje u logoru Gabela: Brajković i Šahinagić osuđeni na dvije godine zatvora

Safet Softić, predsjednik GO SDA za "Avaz": SDA ne želi ići u avanture