Nakon što je izneseno da će HDZ 1990 podržati smjenu ministra sigurnosti BiH, Nenada Nešića, predsjednik te stranke Ilija Cvitanović na današnjoj pres-konferenciji u Mostaru je iznio stav i o rekonstrukciji Vijeća ministara BiH.-Rekonstrukcijom se može zvati i kada smijenite jednog ministra u Vijeću ministara BiH. Međutim, mislim da svi znate koja je moguća procedura za rekonstrukciju Vijeća ministara BiH, da to može ići podnošenjem ostavke predsjedateljice Vijeća ministara ili da taj proces pokrene Predsjedništvo BiH većinom glasova, što nama kao stranci što god dolazi od Željka Komšića vrlo teško može biti prihvatljivo. U tom kontekstu ćemo mi svoj definitivan stav konstruirati kada dođe vrijeme do toga-kazao je Cvitanović.<h2>Da li postoji kapacitet</h2>Istakao je kako nije siguran da za rekonstrukciju Vijeća ministara BiH postoji kapacitet u ovom trenutku.-Ako neko želi nešto rekonstruirati i želi našu podršku za to, onda moramo vidjeti šta su ciljevi te rekonstrukcije. Je li ima tu Izbornog zakona o kojem govorimo godinama i o kojem je HDZ BiH govorio prije nekoliko godina pa se zadnjih godinu, vrlo zanimljivo, ušutio? Je li to rekonstrukcija radi rekonstrukcije i novih fotelja za neke nove ljude koji će nastaviti isto raditi, je li to rekonstrukcija koja će ponovo zarobljenim držati evropski put BiH? U takvim rekonstrukcijama mi sigurno nećemo sudjelovati, ali ćemo biti proaktivni i dati doprinos pravljenju boljeg društva i ambijenta vraćanja povjerenja. Jer, samo je pitanje šta je cilj od ovoga - kazao je.Cvitanović je naveo kako smatra da je u većoj mjeri cilj aktuelne vlasti zadržati postojeće stanje i zaustaviti evropski put.-Jer ovo hapšenje ministra Nešića pokazuje u obrisima da se pravna država pokušava boriti. Vjerujte kada bi se pravna država uspjela izboriti da bi bilo puno hapšenja visoke korucije i istaknutih političkih aktera - naglasio je.<h2>Partikularni interesi</h2>Osvrnuvši se na moguće isključivanje SNSD-a iz vlasti, Cvitanović je kazao da HDZ 1990 neće sudjelovati u procesima bez jasnog programa.-Vlast koja je formirala Vijeće ministara BiH nema većinu u Domu naroda. Jasno poručujem – HDZ 1990 i HNP neće biti ničiji alat za partikularne stranačke interese. Na nas se može računati isključivo kada je riječ o zaštiti nacionalnih interesa i evropskom putu BiH - poručio je Cvitanović.

Što god dolazi od Željka Komšića nama kao stranci vrlo teško može biti prihvatljivo

Cvitanović govorio o eventualnoj rekonstrukciji Vijeća ministara BiH: Nećemo učestvovati u procesima bez jasnog programa

Eurostat je sredinom decembra 2024. godine objavio podatke o bruto domaćem proizvodu (BDP) i stvarnoj individualnoj potrošnji (SIP) po stanovniku za 2023., iskazane standardom kupovne moći (SKM) .Agencija za statistiku BiH, zajedno sa statičkim uredima ostalih evropskih zemalja učestvuje u Evropskom programu poređenja cijena i BDP-a, a ti najnoviji rezultati poražavajući su za BiH.<h2>Kupovna moć </h2>Tako rezultati Evropskog programa poređenja cijena i BDP-a pokazuje da je BDP po stanovniku u BiH, izražen u SKM, u 2023. iznosio 36 posto od prosjeka Evropske unije. U istoj godini stvarna individualna potrošnja po stanovniku, iskazana standardom kupovne moći, iznosila je 42 posto prosjeka Evropske unije!U tu analizu su, prema podacima Agencije za statistiku BiH, pored 27 zemalja članica EU uključene i tri zemlje članice EFTA te kandidati za članstvo u EU, odnosno, Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Srbija i Turska.

Od zemalja u okruženju Slovenija najbolje kotira s BDP-om od 92 posto prosjeka EU, slijedi Hrvatska čiji je BDP po stanovniku prema SKM-u 76, a zatim Crna Gora u kojoj je BDP 51, dok je u Srbiji 49 posto do prosjeka EU. I Sjeverna Makedonija je ispred BiH s BDP-om od 41 posto prosjeka EU.Tako je BiH na dnu kolone, zajedno s Albanijom, ne samo među zemljama regiona već među ukupno 36 zemalja koje su uključene u tu analizu.Ekonomski i politički analitičar Draško Aćimović, komentirajući za "Dnevni avaz“ ove parametre, kaže kako oni označavaju to da je prema njima BiH gotovo uvijek najsiromašnija zemlja u Evropi. Međutim, kako naglašava, stvarna istina je daleko lošija.- Stvarni BDP se ne može računati bez trećeg faktora, a to je indeks korupcije. Po indeksu korupcije BiH je prva zemlja u Evropi i druga zemlja u euroazijskom prostoru, a to nam, onda, apsolutno argumentovano pokazuje da je taj BDP, možemo slobodno reći, friziran – govori on.<h2>Stvarni BDP</h2>Primjera radi, navodi, u obračun BDP-a ulazi i neki infrastrukturni projekt koji se prikazuje da je 300 miliona eura.

- Međutim, na tih 300 miliona ukradeno je 100 miliona eura i BDP, jasno, raste za tih 300 miliona eura. Stvarni BDP trebao bi biti 200 miliona eura. Međutim, statističke baze obračunavaju sumu koja je prikazana, tako da, nažalost, ukradena suma ulazi u BDP – objašnjava nam Aćimović.<h2>Luksemburg prvi</h2>Luksemburg ima daleko najveći BDP po stanovniku od svih 36 zemalja uključenih u ovo poređenje, što je skoro više od dva i po puta iznad prosjeka EU.Irska zauzima drugo mjesto među državama članicama EU, sa 113 posto iznad prosjeka EU, a slijede je Nizozemska, Danska i Austrija, svaka s BDP-om po stanovniku višem od 20 posto iznad prosjeka.Zemlje EFTA-e, Norveška, Švicarska i Island imaju nivo BDP-a po stanovniku od 71, 54 i 35 posto iznad prosjeka EU. Belgija, Njemačka, Švedska, Malta i Finska ostale su zemlje članice EU s BDP-om po stanovniku iznad prosjeka EU. Francuska, Italija, Kipar, Slovenija, Španija i Češka imaju nivo BDP-a po stanovniku manji od 10 posto ispod prosjeka EU.

Stvarni BDP se ne može računati bez indeksa korupcije, kaže Aćimović

Za veliki broj građana jedini obrok je onaj iz kontejnera

Evropski program poređenja cijena i BDP-a pokazao: BiH je siromašna i više nego što se zna

Bosancima i Hercegovcima trebaju više od dvije decenije mukotrpnog rada za kupovinu stana ili kuće od 100 kvadrata. Pokazao je to izvještaj BestBrokers.com čiji su stručnjaci analizirali cijene nekretnina, prosječne plaće i inflaciju u 62 zemlje svijeta.Tako je prema tom izvještaju građanima BiH potrebno 255 plaća kako bi osigurali krov nad glavom od 100 metara kvadratnih.<h2>Treba i više</h2>Međutim, kako za "Dnevni avaz“ kaže Dino Osmanbegović, stručnjak za promet nekretnina, finansijski i bankarski savjetnik, za kupovinu nekretnine takve kvadrature, realno, treba i više od tih 255 plaća.- Ne postoji osnovno pravilo omjera plate i kvadrata. To varira od ekonomske situacije, od ponude, potražnje, standarda. A, kod nas ljudi, uglavnom, kupuju stanove od 50-tak kvadrata – kaže nam Osmanbegović.

Iako vlasti na gotovo svim nivoima subvencioniraju kupovinu nekretnine, uglavnom, za mlade porodice, naš sagovornik iznosi kako je najbolja mjera podržavanje investicija u stambene projekte koji su planirani i koji su urbano opravdani.Cijene na tržištuNaglašava kako bi u ovoj godini trebalo da se cijene na tržištu nekretnina stabiliziraju, odnosno da se, prije svega, zaustavi rast koji je prilično dramatičan.- U ovom trenutku je u Sarajevu započet značajan broj projekata sa 1.000 i 2.000 stanova i već je jedan dio njih u ponudi. To bi trebalo da utječe na smirivanje tržišta i da zaustavi rast cijena koje su s kraja 2022. godine krenule s 4.000 KM na 5.000 KM, pa i više po metru kvadratnom, između 5.000 i 8.000 KM u ekskluzivnijim naseljima – kaže Osmanbegović.

Cijene na tržištu nekretnina ove godine bi se trebale stabilizirati, ocjenjuje Osmanbegović

Za 100 kvadrata stana u BiH treba 255 plaća

Živimo u vrlo nesigurnom društvu, kaže za „Dnevni avaz“ prof. Marko Romić, specijalist traumatske psihologije, komentirajući masovno ubistvo na Cetinju i sve veći strah javnosti u gotovo cijelom regionu od mogućih sličnih događaja.<h2>Niz ubistava </h2>Da živimo u vrlo nesigurnom okruženju, od ekonomskog do socijalnog, upravo je na to, kaže, upozorio slučaj iz Crne Gore, ali i brojni drugi, slični slučajevi koji su se dogodili kod nas i cijeli niz ubistava koja nas, govori, podsjećaju na to da dosta toga, jednostavno, nije onako kako bi trebalo biti.- Puno toga što bi trebalo mijenjati, od toga da se pokuša naći način kako bi se smanjila količina oružja koju građani posjeduju, jer, mi smo očito narod koji voli imati oružje, a nažalost, mnogi ga imaju i nelegalno i to je jedan veliki problem. Također, u našem društvu je jako puno ovisnika o alkoholu, a u ovom crnogorskom slučaju smo vidjeli da je toj užasnoj tragediji jako kumovao alkohol – govori nam Romić.Nadalje, kaže, u našoj zemlji ogroman broj ljudi pati od raznih mentalnih poremećaja.- U prvom redu mislim na PTSP koji imaju ne samo oni koji su sudjelovali u ratu, i pri tome je manje ili više svejedno jesu li to bili vojnici ili civili, već i drugi kod kojih je PTSP uzrokovan uslovima života nakon rata. Imamo jako veliki broj teško depresivnih osoba i u kombinaciji sa alkoholom i drugim ovisnostima lako dođe do ovakvih situacija kakva je bila u Crnoj Gori – navodi Romić.<h2>Poboljšanje sistema </h2>Ukazuje na to kako je neophodno intenzivno raditi na poboljšanju sistema pružanja stručne pomoći kada je u pitanju mentalno zdravlje. Premda, kaže, taj dio našeg sistema i nije toliko loš, očito je, podvlači, da su problemi toliko veliki da ih ne možemo preduprijediti ili apsorbirati. Podsjeća da je nerijetko upozoravao na to kako su takvi događaji nešto što nas čeka.<h2>Previše problema</h2>- S obzirom na sve okolnosti u kojima smo bili i u kojima jesmo, daj Bože da se ne dogodi nešto slično tome, ali bojim se da, nažalost, imamo sve preduslove za to. Poražavajuće je da nemamo, uopće, preventivni aspekt. Ne stižemo se baviti prevencijom. Umjesto toga, bavimo se posljedicom. Imamo previše problema i sistem koji ne može odgovoriti na sve te zahtjeve, a, nažalost, imamo manjak ili volje ili sposobnosti onih koji bi se trebali pobrinuti za sve te stvari – zaključuje prof. Romić.

U našoj zemlji ogroman broj ljudi pati od raznih mentalnih poremećaja, a imamo i jako veliki broj ovisnika od alkohola

Prof. Marko Romić, specijalist traumatske psihologije, za "Avaz": Daj Bože da nam se ne dogodi nešto slično kao na Cetinju

Praznici u naša srca i domove uvijek donose radost, tako da i naša zajednica sa radošću dočekuje praznik Hristovog Rođenja, ali i u nadi da će neki od narednih Božića proslaviti u Sabornom hramu koji još čeka svoju obnovu.Kaže to u intervjuu za „Dnevni avaz“ svećenik Duško Kojić, starješina Saborne crkve u Mostaru. S mostarskim parohom razgovarali smo povodom Božića, najradosnijeg hrišćanskog praznika, koji će pravoslavni vjernici sutra (utorak) proslaviti.<h2>Kako unijeti taj optimizam kao duhovnu snagu u današnje društvo? </h2>- Slaveći Hristovo Rođenje, svake godine iznova mi dobijamo priliku da se rodimo kao novi ljudi, da se preispitamo koliko smo učinili za druge i koliko još možemo učiniti. Bog donosi odluku da se rodi u pustinji, u pećini izvan Vitlejema, izvan centra tadašnje civilizacije i na taj način se poistovjećuje sa siromašnima, sa onima koji su u potrebama i zaboravljeni, te na taj način pokazuje da niko nije zaboravljen od Boga i da je svako dijete Božije i da je svima nama blizak. Tom porukom upućuje nas jedne ka drugima i trebamo razumjeti da slaviti bilo koji praznik bilo koje religije u našoj zemlji, a činiti to jedni bez drugih i ne pazeći jedni na druge, ne činimo po volji Božijoj. Ako pratimo ovaj program, lako je optimistično gledati u budućnost svijeta i našeg društva.<h2>Kuda smo to krenuli, koliko smo se udaljili od osnovnih postulata vjere? </h2>- Gledajući u sve užase, tragedije i ratove koji nas okružuju, djeluje kao da nikada nije teže bilo povjerovati u božićni poziv na mir i radost. Pitanje je kada smo se mi udaljili od naše vjere, djeluje da je to mnogo ranije prije svih tragedija. Deklarativno se izjašnjavamo kao vjernici, u praksi ne primjenjujemo osnovne poruke i sadržaje naše religije. Osobina svojstvena ljubavi Božijoj je da nas u svakom trenutku prima nazad u svoje okrilje, da dobri Otac naš nebeski sina koji zgriješi uvijek grli i raduje se njegovom povratku. To da imamo na umu, gdje god da smo krenuli, a očigledno da staza kojom idemo nije dobra, imamo priliku i potrebu vratiti se na pravi put, put istine, put pravde, put ljubavi, Božiji put. <h2>Šta je, zapravo, suština Božića i koje su njegove istinske vrijednosti?</h2>- Danas živimo u kulturi ambalaže koja prezire svoj sadržaj, u društvu gdje je izgled bitniji od pameti, vodeći računa više o tome kako ćemo se drugima predstaviti i šta će to o nama reći nego kako ćemo istinski živjeti i biti srećni. Svakodnevicu smo pretvorili u laž, ne samo praznike. Suština Božića i života je sve suprotno ovome. Svjesnost da se sreća formira na nivou očekivanja i da ćemo biti srećni samo onda kada imamo mala očekivanja, kada smo zadovoljni onim što imamo i ne zavidimo drugima, kada se radujemo tuđem uspjehu i želimo svaki dan i mi sami da budemo bolji, kada nađemo takvu mjeru u našim odnosima, onda možemo i Božić i sve praznike dočekati sa osjećanjem ljubavi onakve kakvu je opisuje apostol Pavle u himni ljubavi, a to je: „Ljubav dugo trpi, blagotvorna je, ljubav ne zavidi, ljubav se ne gordi, ne nadima se, ne čini što ne pristoji, ne traži svoje, ne razdražuje se, ne misli o zlu, ne raduje se nepravdi, a raduje se istini, sve snosi, sve vjeruje, svemu se nada, sve trpi. Ljubav nikad ne prestaje, dok će proroštva nestati, jezici će zamuknuti, znanje će prestati. Jer djelimično znamo, i djelimično prorokujemo, a kada dođe savršeno, onda će prestati što je djelimično.“ <h2>Koja je Vaša božićna poruka?</h2>- Praznični dani su uvijek prilika i poziv da se kroz pokajanje smirimo i uspokojimo, da se pomirimo sa Bogom i potrudimo sa da sa svima budemo u miru koliko do nas stoji, da oprostimo i zatražimo oproštaj, da se sjetimo onih koji su u potrebi i nemoćni, da im priskočimo u pomoć svim svojim bićem, sa svime što jesmo i imamo, kako riječju tako djelom i molitvom. Nedavno smo, nažalost, imali priliku svjedočiti nevoljama koje su zadesile kroz poplave Jablanicu, Konjic, Kiseljak, Fojnicu, Kreševo, neki od tih ljudi još čekaju na pomoć i treba kao društvo da se sjetimo tih ljudi i svi zajedno da im pomognemo i koliko možemo da ublažimo njihovu muku. Da se u molitvi sjetimo i tragično stradalih ljudi u Novom Sadu i na Cetinju i od Boga zatražimo svakog dobra i utjehe njihovim porodicama i srodnicima. <h2>Obnova Saborne crkve</h2>oKada se očekuje da će Saborna crkva u Mostaru zasjati u svom punom sjaju? Možemo li u ovom trenutku govoriti o datumu otvorenja tog hrama? - Nažalost, još jedna godina je iza nas u kojoj moram napomenuti da dok svi nivoi vlasti u ovoj zemlji ne prepoznaju važnost obnove Sabornog hrama, nacionalnog spomenika BiH, mi ne možemo govoriti o datumu završetka obnove. Sa ovakvom podrškom nismo ni blizu tom danu.

Gledajući u sve užase, tragedije i ratove koji nas okružuju, djeluje kao da nikada nije teže bilo povjerovati u božićni poziv na mir i radost

Mostarski paroh Duško Kojić za "Avaz": Svake godine dobijamo priliku da se rodimo kao novi ljudi

Masovno ubistvo na Cetinju sledilo je susjednu nam Crnu Goru. Taj događaj je duboko potresao javnost u regionu, ali i šire. Duboko ožalošćen zbog tragedije na Cetinju je i papa Franjo, koji je svoje izraze iskrenog saučešća svima onima koji su pogođeni tim besmislenim činom nasilja uputio barskom nadbiskupu Roku Đonlješaju.Poglavar Rimokatoličke crkve pridružio se, kako je to navedeno u telegramu saučešća, ljudskoj boli onih koji oplakuju smrt nevinih žrtava.- Sveti otac povjerava milosrđu božjem duše svih onih koji su tragično preminuli - stoji u telegramu saučešća.Isto je papa Franjo učinio i povodom tragedije u Novom Sadu. I dok konstantno zagovara mir u svijetu, poziva na prekid vatre, apeluje na pomoć stanovništvu iscrpljenom ratom i glađu, ne prestaje se boriti ni za oboljele i siromašne, ali i pružiti riječi utjehe, ohrabrenja i nade svakom čovjeku. Ma, gdje se nalazio i šta god mu se desilo.

Pridružio se ljudskoj boli onih koji oplakuju smrt nevinih žrtava

Papa Franjo: Riječi utjehe

Turizam u Federaciji BiH, definitivno, bilježi rast, što potvrđuju i statistički pokazatelji. Međutim, neophodna je bolja zakonska regulativa. U Federalnom ministarstvu okoliša i turizma odlučni su projekt sistema digitalizacije u turizmu, koji je ocijenjen izuzetno važnim i koji podrazumijeva značajna sredstva, dovesti do kraja.<h2>Čekamo budžet</h2>Potvrdila je to za „Dnevni avaz“ federalna ministrica okoliša i turizma, Nasiha Pozder, koja je pojasnila da je, nažalost, prva javna nabavka sistema potvrdila da je finansijska vrijednost ovog projekta daleko iznad iznosa koji je bio obezbijeđen u budžetu za prvu fazu.&nbsp;- Trenutno smo u završnim pregovorima kako bismo obezbijedili podršku Razvojnog programa Ujedinjenih nacija (UNDP) s kojim bismo udružili sredstva s ciljem realizacije projekta. Za 2025. planiramo veći iznos za digitalizaciju, sada čekamo usvajanje budžeta i vjerujemo da ćemo u ovoj godini završiti digitalizaciju kada se radi o dolascima i noćenjima turista, što će nam pomoći u planiranju aktivnosti u turizmu i ugostiteljstvu - kazala je Pozder. Svakako, podsjetila je, postoje dijeljene nadležnosti između entiteta, kantona i lokalnih zajednica.- Ali, mi zajedno radimo na novom zakonu o turizmu koji bi trebao pomoći u definisanju ovih i sličnih pitanja - navela je Pozder.<h2>Potrebni podaci</h2>Inače, kada se posmatra ukupan broj turista za period januar - novembar 2024. u odnosu na isti period 2023., broj dolazaka i noćenja turista je, kazala je Pozder, povećan za 13,31 posto, a u odnosu na 2022. za 36,26 posto, dok je to u odnosu na 2019. više za 17,50 posto.- Očekujemo da će rezultati u turizmu biti i bolji kada se dodaju i podaci za decembar 2024., što nam ponovo ukazuje na hitnost digitalizacije, kako bismo pravovremeno imali potrebne podatke o broju turista, potrebama turista, podatke gdje najviše odsjedaju... - rekla je Pozder.Brojke:973.569 domaćih turista bilo je u 2024. godini u periodu januar-novembar3.044.452 strana turista u istom perioduNajviše turista bilo je iz Turske, Hrvatske, Saudijske Arabije, Njemačke, Srbije, Kine, SAD, Poljske, Italije, Kuvajta, Crne Gore...

U završnim smo pregovorima, kako bismo obezbijedili podršku UNDP-a za projekt

Federalna ministrica Nasiha Pozder za "Avaz": Hitno nam je potrebna digitalizacija u turizmu

Kenan Biserović, savjetnik načelnika Jablanice Emira Muratovića, rekao je da će Općina Jablanica projekt stambenog zbrinjavanja stanovnika rješavati s višim nivoima vlasti, ali, kako naglašava, plan svih je da ljudi ostanu u mjestima u kojima su živjeli, ako to uslovi budu dopuštali.- Elaborat Rudarsko-geološko građevinskog fakulteta u Tuzli je u izradi, a nakon toga će inžinjeri ispitati statičku stabilnost svih objekata. U saradnji s nevladinim i drugim organizacijama, prvenstveno „Pomozi.ba“ i Federalnim ministarstvom za izbjegla i raseljena lica, krenut će se u izradu projekata sanacije i izgradnje stambenih objekata. Naše dvije općinske službe intenzivno rade na pronalaženju lokacija za stambene objekte – rekao je Biserović.Dodao je da su, napokon, osigurani svi uslovi za smještaj porodica u kontejnersko naselje.- Dvije porodice od 20 njih već useljavaju, a naredne sedmice bit će izvršena primopredaja ključeva za ostale porodice – dodao je Biserović.

Dvije porodice od 20 njih već useljavaju

Savjetnik načelnika Jablanice Kenan Biserović: Uskoro primopredaja ključeva za kontejnersko naselje

Radna grupa za izmjene i dopune Zakona o penzijskom i invalidskom (PIO) osiguranju nije okončala svoj posao kako je bilo planirano da draft prijedloga do konca 2024. godine dostave Federalnoj vladi.Izmjene i dopune Zakona o PIO među ključnim su zahtjevima penzionera koji traže da se njihova primanja usklađuju, to jest uvećavaju na osnovu procenta porasta potrošačkih cijena i prosječnih plaća, umjesto dosadašnjih parametara rasta potrošačkih cijena i BDP-a.Kako nam je rekao Mustafa Zeba, jedan od članova Radne grupe, delegiran u ime Saveza udruženja penzionera, svoj posao će, najvjerovatnije, završiti naredne sedmice. Preostalo je da oni i Savez udruga umirovljenika FBiH usaglase omjere rasta prosječne plaće i cijena. Nakon što Radna grupa dostavi prijedlog o tome će se izjasniti Federalna vlada.

Jedan od ključnih zahtjeva penzionera

Radna grupa za izmjene Zakona o PIO: Još se "pegla" prijedlog prema Vladi FBiH

Na nepristupačnom terenu na lokalitetu Brina, u mjestu Rastovača kod Posušja sinoć je pronađeno beživotno tijelo muške osobe.Kako je za „Avaz“ potvrđeno iz Tužilaštva Zapadnohercegovačkog kantona, pronađeno je tijelo A.G. (49) iz Posušja.Po naredbi i odobrenju postupajućeg tužitelja, Josipa Aničića, na licu mjesta je obavljen uviđaj te su ljekar mrtvozornik i dežurni ljekar Doma zdravlja Posušje izvršili pregled tijela, a koje su transportirali članovi HGSS Posušje.- Tijelo je prevezeno u mrtvačnicu u Mostar gdje će sutra, 6.januara pod nadzorom i upravljanjem postupajućeg tužitelja biti izvršena obdukcija s ciljem utvrđivanja uzroka smrti - kazali su nam iz Tužilaštva ZHK.

Po naredbi dežurnog kantonalnog tužitelja bit će izvršena obdukcija

Tijelo transportirali članovi HGSS Posušje

Na lokalitetu Brina pronađen mrtav 49-godišnji muškarac iz Posušja

Tačno tri mjeseca nakon smrtonosnih poplava, odrona i klizišta u Donjoj Jablanici, ali i drugim mjestima pogođenim katastrofom, brojni su upitnici. Mještani koji su ostali bez svojih domova u tuđim su kućama.<h2>Konkretni koraci</h2>Nevrijeme i padavine otvaraju im još svježe rane na strahote koje su preživjeli. Sve je na čekanju, rekao je Semir ef. Jahić, imam u Donjoj Jablanici.Najveći pomak koji je do sada ostvaren, prema riječima Jahića, jeste kupovina zemljišta i objekata na Rogića kućama, što je otkupila organizacija „Pomozi.ba“.

- Svi dalji koraci, pretpostavljamo, zavisit će od izvještaja, odnosno elaborata Rudarsko-geološko građevinskog fakulteta u Tuzli, koji bi nam trebao dati odgovore na procjenu ugroženosti stabilnosti projekata i kompletnog ovog područja. Vjerujem da će na osnovu toga i općina povlačiti konkretne korake – rekao je za „Dnevni avaz“ ef. Jahić.Za sada se zna da će na lokalitetu Rogića kuća biti izgrađeno 15 stambenih objekata. Uglavnom, radi se o jednospratnicama od 120 kvadrata, kako se to za sada iznosi, a od čega će, kaže, Islamska zajednica u BiH finansirati izgradnju 10 takvih stambenih objekata.<h2>Sigurna zona</h2>- To je sigurna zona i jedan od ljepših dijelova sela. Cilj je svakako da zadržimo naša sela, kako Donju Jablanicu, tako i Zlate i Mirke, da ih ne uništavamo, jer, kada se iseli 30 porodica, onda je to, bojim se, gotovo ugašeno selo. Jasno, sve će zavisiti od procjene ugroženosti, odnosno sigurnosti. To će sigurno dati odgovore na većinu pitanja, a vjerujem da ćemo elaborat dobiti do kraja mjeseca – istakao je ef. Jahić. Podsjećamo, u Jablanici je 4. oktobra smrtno stradalo 19 osoba, a u cijeloj FBiH katastrofa je odnijela 27 života.<h2>Blato i mulj</h2>Ni džamija nije kompletna očišćena. Kako kaže ef. Jahić, vrijeme im ne ide naruku.- Ostalo je još da očistimo gasulhanu, negdje oko jedne trećine, ali imamo veći problem gdje su mokri čvorovi, jer se ne može prići i, bukvalno, svaka lopata se mora ručno izbaciti. I za projekt sanacije džamije čekamo elaborat, a prema nadležnoj općinskoj službi smo uputili zahtjev za snimanje terena, kako bi arhitekti mogli sačiniti projekt – kazao je ef. Jahić.

Cilj je svakako da zadržimo naša sela, kako Donju Jablanicu, tako i Zlate i Mirke, rekao je ef. Jahić

Tri mjeseca nakon smrtonosnih poplava, odrona i klizišta: U Jablanici je još sve na čekanju

Ako imate kilo mesa, možete podijeliti kilo mesa. Ako povećate najmanje parče, to će biti na račun ostale parčadi uz uvjet da je na stolu i dalje kilo mesa. No, to će, ako bi i bilo izvedivo, poremetiti odnose parčadi i voditi stanju kakvo ima Kuba, zemlja s najvišim odnosom minimalne i prosječne plaće.<h2>Iznenadni skok minimalne plaće</h2>Kaže to u osvrtu za "Avaz“ ugledni ekonomski stručnjak, profesor Vjekoslav Domljan.Ocjenjuje da će veliki i iznenadan skok minimalne plaće&nbsp;u odnosu na prosječnu plaću s 43,8 na 70,7 posto, veličinu kakvu nemaju ni zemlje kluba bogatih zemalja, OECD-a, imati brojne negativne posljedice. Vodit će, naglašava,&nbsp;povećanju prodajnih cijena proizvoda firmi, bježanju firmi u podzemlje, smanjivanju zaposlenosti i&nbsp;oglušivanju o odluku.<h2>Povećana produktivnost</h2>- Neke će nastojati povećati produktivnost, za šta im treba barem jedno tromesječje. Bit će i onih koje će uspješno poštivati uredbu uz izvlačenje lekcije da se u FBiH poslovni ambijent može promijeniti i preko noći potezom pera.&nbsp;Uredba ne uzima u obzir ogromne&nbsp;disparitete u&nbsp; plaćama javnog i privatnog sektora,&nbsp;niti disparitete&nbsp;po kantonima, djelatnostima i profesijama. Niti uzima u obzir njihov doprinos stvaranju dohotka. Jednostavno kazano, prosječan doprinos radnika&nbsp;privatnog sektora stvaranju dohotka je uveliko veći nego prosječan doprinos radnika javnog sektora, a ima daleko manju plaću – objašnjava Domljan.Smatra da bi najbolje bi bilo da Vlada povuče odluku prije no što ona počne proizvoditi negativne posljedice.

Uredba ne uzima u obzir ogromne disparitete u  plaćama javnog i privatnog sektora, niti disparitete po kantonima, djelatnostima i profesijama

Profesor Vjekoslav Domljan za "Avaz": Povući odluku prije negativnih posljedica  

Deseci hiljada građana prisustvovali su novogodišnjim javnim dočecima širom BiH, a među njima je značajan broj domaćih i stranih gostiju. Tako je proslavi Nove godine u Sarajevu prisustvovalo, kako se iznosi, više od 55.000 ljudi, čime su oboreni dosadašnji rekordi.Mostar je, kako se procjenjuje, tokom tri dana novogodišnjeg slavlja upisao brojku od 50.000 posjeta, a pozitivne rezultate bilježe brojni drugi gradovi, od Banje Luke do Trebinja, gdje se kao i u drugim sredinama danima prije dočeka Nove godine iznosilo kako su smještajni kapaciteti popunjeni.

Međutim, koliko je, zaista, turista, pogotovo stranih, posjetilo našu zemlju za novogodišnje praznike i koliko je noćenja ostvareno nije poznato, jer BiH nema jedinstveni informacijski sistem za praćenje turističkog prometa. Nema ga ni Federacija BiH pa se i dolasci i noćenja turista za novogodišnje praznike temelje na osnovu procjena.Svjestan je toga i gradonačelnik Mostara Mario Kordić, koji za "Dnevni avaz“ kaže kako se nerijetko govori to da nam se turizam dešava, umjesto da turizmom upravljamo.

- Mostar je turistički biser i kroz alate koje smo razvijali posljednje četiri godine pokušavamo tome doskočiti. Jer, zapravo, nemamo mehanizam praćenja dolazaka i noćenja turista u BiH kako imaju zemlje u regiji poput Hrvatske koja ima e-visitor gdje se, bukvalno, svaki turist na granici registrira i gdje se prati njegov put i takva činjenica se koristi u poboljšanju kvaliteta turizma. Naravno, to nadilazi nadležnost Grada i naše turističke zajednice, a dok se to ne desi, koristit ćemo se onim što imamo na raspolaganju, a to su alati koje razvijamo - rekao nam je Kordić.

Nemamo mehanizam poput e-visitora kakav imaju zemlje u regiji, kaže Kordić

Dok se priča o rekordnim posjetama i noćenjima turista: Kad će nam se turizam prestati dešavati

Međugorje i broćanski kraj su zavijeni u crno nakon tragičnog događaja u kojem su jučer smrtno stradala dva brata, I.Č. (12) i A.Č. (10). Vijest o njihovoj tragičnoj smrti potresla je cjelokupnu javnost.Okolnosti ove tragedije još se utvrđuju. Iz Tužilaštva Hercegovačko-neretvanskog kantona su za „Avaz“ kazali kako mogu potvrditi da je 2. januara u u 13.40 sati na brdu Crnica iznad Međugorja, općina Čitluk prilikom sječe i prikupljanja drva od strane N.Č. i H.Č. s kojima su bila i dva malodobna djeteta korišten traktor s prikolicom te da je došlo do tragične nesreće.- Do nesreće je došlo na način da se u jednom trenutku iz za sada još neutvrđenih razloga traktor s prikolicom i drvima prevrnuo i tom prilikom došlo je do stradanja dvoje malodobne djece rođenih 2013. i 2015. godine, koji su od posljedica zadobijenih ozljeda preminuli na licu mjesta. N.Č. i H.Č. su otac i djed smrtno stradalih - kazali su iz Tužilaštva HNK za "Avaz".Naglasili su da Policijska stanica Čitluk pod nadzorom Tužilaštva HNK provodi sve potrebne radnje na utvrđivanju svih činjenica i okolnosti pod kojima se desila ova tragična nesreća.- Dežurni tužilac je bio na licu mjesta te je naložio vještačenje tehničke ispravnosti traktora i prikolice, obdukciju tijela smrtno stradalih, kao i druga potrebna vještačenja - dodali su iz Tužilaštva HNK za "Avaz". Obdukcija tijela smrtno stradale djece bit će obavljena danas u poslijepodnevnim satima.Zbog smrti dva brata na području Općine Čitluk u subotu, 4.januara je proglašen Dan žalosti.&nbsp;

Iz za sada neutvrđenih razloga traktor s prikolicom i drvima se prevrnuo, kazali iz Tužilaštva HNK

Policijska stanica Čitluk: Radi se na utvrđivanju svih činjenica

Dječaci koji su stradali kod Međugorja bili s ocem i djedom

Općinski sud u Širokom Brijegu potvrdio je optužnicu protiv Denisa Buntića (42) iz Ljubuškog, nekadašnjeg proslavljenog rukometaša, koju je Tužilaštvo Zapadnohercegovačkog kantona nakon okončanja istrage podiglo prije nešto više od mjesec.Buntić se optužnicom tereti da je počinio krivično djelo Nasilje u porodici iz čl. 222. st. 2 u vezi sa st. 1 KZ F BiH, u stjecaju sa krivičnim djelom Nedopušteno držanje oružja ili eksplozivnih tvari iz čl. 371. st. 2 u vezi sa st. 1 KZ F BiH, a sve u vezi sa čl. 54. KZ F BiH. - Optuženi D.B. se tereti da je u septembru 2023. godine u mjestu Lipno, Ljubuški u svojoj porodičnoj kući, u kojoj u zajedničkom kućanstvu živio sa svojom suprugom K.B. i mldb. djetetom, u alkoholiziranom stanju, nasiljem, drskim i bezobzirnim ponašanjem ugrožavao mir, tjelesnu cjelovitost i duševno zdravlje člana svoje porodice i neovlašteno držao veću količinu oružja i streljiva čija nabavka građanima uopće nije dozvoljena, a koje je pronađeno tokom pretrage i privremeno oduzeto - naveli su iz Tužlaštva ZHK. Podsjetimo, on je tada pretukao svoju suprugu Klaru, nanijevši joj teške tjelesne ozljede, a ona je audiosnimak nasilja koje je taj dan preživjela ustupila medijima.Prema optuženom je predloženo izricanje sigurnosne mjere trajnog oduzimanja predmeta, kao i sigurnosna mjera obaveznog liječenja. Buntić se, podsjetimo, nalazi na slobodi nakon što je Općinski sud u Ljubuškom prema njemu u tri navrata odbio prijedlog za određivanje pritvora. U Općinskom sudu Ljubuški radi Buntićeva majka, a kako je optužnica tom sudu upućena na potvrđivanje, oni su, saznajemo, zatražili delegaciju drugog suda. Odlukom Kantonalnog suda u Širokom Brijegu određeno je da to bude Općinski sud u Širokom Brijegu u kojem su zakazali i ročište za izjašnjenje o krivici optuženog.

Buntić se tereti za nasilje u porodici

Potvrđena optužnica protiv bivšeg rukometaša Denisa Buntića

Dok se u brojnim gradovima širom regiona reprizirala proslava Nove godine, u večernjim satima tog 1. januara iz Crne Gore stigle su jezive vijesti. Vijesti koje su sledile gotovo cjelokupnu javnost na prostorima bivše zajedničke države, ali i šire, vijesti od kojih ljudi, jednostavno, zanijeme. Na Cetinju se dogodilo masovno ubistvo, do sada najveće u historiji susjedne nam Crne Gore.Skoro u sekundama je nestalo 12 života, među kojima je i dvoje djece, četiri osobe su teško ranjene, a cetinjski kraj je zavijen u crno. Ubica Aleksandar Aco Martinović je svoj krvavi pir završio činom samoubistva svega nekoliko trenutaka nakon što ga je opkolila policija.Nakon gotovo niza sličnih zločina od Crne Gore, Srbije, Hrvatske pa do BiH, javnost je još jednom zaprepaštena bezumnim činom koji izaziva različite reakcije, od tuge, bijesa, straha, ljutnje, šoka, nevjerice... ali koji otvara brojna pitanja, među kojima je glavno ono šta se to događa u društvu na Balkanu?Jer, zna se već kako će se čekati na rezultate detaljne, službene istrage koja bi, eto, trebala otkriti kako se i zašto dogodio zločin nad kojim je zanijemila cjelokupna javnost i šta je to podstaklo Martinovića na takav gnusan čin.Ali jednako tako se zna da su kuće u svim zemljama regiona pune oružja. Prema dosadašnjim procjenama, građani u regionu imaju devet puta više oružja nego policija i vojska, jer ga čuvaju "za ne daj Bože“. Zna se i da su psihički labilne osobe ni pod čijom kontrolom, zna se da su osuđivani i prijavljivani za nasilje bez ikakve prismotre, da je svjesnost o mentalnoj higijeni na niskom nivou, poznato je i da potoci alkohola u ovim zemljama najbolje "gase žeđ“.Zna se da institucije gotovo ne rade svoj posao, pa se problemi samo gomilaju. Dosta toga se zna, ali... Kako zapisa ugledna psihologinja Danijela Ostojić nakon masakra na Cetinju: "Jedino rješenje je da se počnemo baviti uzrocima po dužini i širini, ali plašim se da nikome nije stalo“.

Cvitanović govorio o eventualnoj rekonstrukciji Vijeća ministara BiH: Nećemo učestvovati u procesima bez jasnog programa

Evropski program poređenja cijena i BDP-a pokazao: BiH je siromašna i više nego što se zna

Za 100 kvadrata stana u BiH treba 255 plaća

Prof. Marko Romić, specijalist traumatske psihologije, za "Avaz": Daj Bože da nam se ne dogodi nešto slično kao na Cetinju

Mostarski paroh Duško Kojić za "Avaz": Svake godine dobijamo priliku da se rodimo kao novi ljudi

Papa Franjo: Riječi utjehe

Federalna ministrica Nasiha Pozder za "Avaz": Hitno nam je potrebna digitalizacija u turizmu

Savjetnik načelnika Jablanice Kenan Biserović: Uskoro primopredaja ključeva za kontejnersko naselje

Radna grupa za izmjene Zakona o PIO: Još se "pegla" prijedlog prema Vladi FBiH

Na lokalitetu Brina pronađen mrtav 49-godišnji muškarac iz Posušja

Tri mjeseca nakon smrtonosnih poplava, odrona i klizišta: U Jablanici je još sve na čekanju

Profesor Vjekoslav Domljan za "Avaz": Povući odluku prije negativnih posljedica

Dok se priča o rekordnim posjetama i noćenjima turista: Kad će nam se turizam prestati dešavati

Dječaci koji su stradali kod Međugorja bili s ocem i djedom

Potvrđena optužnica protiv bivšeg rukometaša Denisa Buntića

Je li ikome stalo?

Cvitanović govorio o eventualnoj rekonstrukciji Vijeća ministara BiH: Nećemo učestvovati u procesima bez jasnog programa

Evropski program poređenja cijena i BDP-a pokazao: BiH je siromašna i više nego što se zna

Za 100 kvadrata stana u BiH treba 255 plaća

Prof. Marko Romić, specijalist traumatske psihologije, za "Avaz": Daj Bože da nam se ne dogodi nešto slično kao na Cetinju

Mostarski paroh Duško Kojić za "Avaz": Svake godine dobijamo priliku da se rodimo kao novi ljudi

Papa Franjo: Riječi utjehe

Federalna ministrica Nasiha Pozder za "Avaz": Hitno nam je potrebna digitalizacija u turizmu

Savjetnik načelnika Jablanice Kenan Biserović: Uskoro primopredaja ključeva za kontejnersko naselje

Radna grupa za izmjene Zakona o PIO: Još se "pegla" prijedlog prema Vladi FBiH

Na lokalitetu Brina pronađen mrtav 49-godišnji muškarac iz Posušja

Tri mjeseca nakon smrtonosnih poplava, odrona i klizišta: U Jablanici je još sve na čekanju

Profesor Vjekoslav Domljan za "Avaz": Povući odluku prije negativnih posljedica

Dok se priča o rekordnim posjetama i noćenjima turista: Kad će nam se turizam prestati dešavati

Dječaci koji su stradali kod Međugorja bili s ocem i djedom

Potvrđena optužnica protiv bivšeg rukometaša Denisa Buntića

Je li ikome stalo?