<p>Sjednica Vlade FBiH, koja je bila zakazana za danas u podne, odgođena je, a o novom terminu javnost će biti blagovremeno obaviještena, saopćeno je iz Ureda za odnose s javnošću Vlade FBIH.&nbsp;</p><p>Ovakva informacija javnost i neće pretjerano zanimati ako se već ne zna o čemu su uopće ministri danas trebali raspravljati, jer dnevni red je trebao biti utvrđen na samoj sjednici.&nbsp;</p><p>Ni sami ministri, koje smo kontaktirali, nisu sigurni u razloge za otkazivanje redovne sjednice, jer su obavještenje o tome dobili prije početka, u grupi u kojoj su svi članovi Vlade FBiH. Prema posljednjim informacijama, Vlada FBiH će, umjesto redovne, održati telefonsku sjednicu.</p>

Ovakva informacija javnost i neće pretjerano zanimati ako se već ne zna o čemu su uopće ministri danas trebali raspravljati, jer dnevni red je trebao biti utvrđen na samoj sjednici

Šta je razlog otkazivanja sjednice: Umjesto redovne, bit će održana telefonska

<p>Ambasada Bosne i Hercegovine u Zagrebu, u saradnji s Institutom za razvoj i međunarodne odnose i HKD Napredak, organizirala je stručnu edukaciju „Mogućnosti i iskustva korištenja EU fondova u Republici Hrvatskoj“, posvećenu razmjeni znanja i praktičnih iskustava hrvatskih institucija u planiranju, provedbi i upravljanju projektima finansiranim iz fondova Evropske unije.</p><p>Učesnike su pozdravili ambasadorica Bosne i Hercegovine u Hrvatskoj Elma Kovačević Bajtal, direktor Instituta za razvoj i međunarodne odnose Jakša Puljiz i potpredsjednik HKD Napredak Damir Krešić. Istakli su značaj jačanja institucionalnih kapaciteta, regionalne saradnje i prijenosa iskustava Hrvatske u procesu korištenja evropskih fondova, posebno za institucije i lokalne zajednice iz Bosne i Hercegovine. Skupu su prisustvovali predstavnici gradova, općina, razvojnih agencija i turističkih zajednica iz Bosne i Hercegovine, među kojima i učesnici iz Banje Luke, Bihaća, Brčkog, Sarajeva, Sanskog Mosta, Tešnja, Prijedora, Velike Kladuše i drugih lokalnih zajednica.</p><p>- EU fondovi su velika i konkretna prilika za razvoj država u jugoistočnoj Europi, ali ih treba shvatiti maksimalno ozbiljno, posvetiti im se i uložiti resurse u njihovo korištenje - kazao je Puljiz.</p><p>Tokom skupa obrađene su teme razvoja sistema upravljanja EU fondovima u Hrvatskoj, od IPA programa do kohezijskih i strukturnih fondova, te Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Poseban fokus stavljen je na infrastrukturne projekte, regionalni razvoj, digitalizaciju, zelenu tranziciju, podršku malim i srednjim preduzećima, kao i na pripremu kvalitetnih projektnih prijedloga i provođenje EU politika.</p><p>U drugom dijelu programa predstavljena su iskustva Grada Zagreba u pripremi i realizaciji projekata sufinansiranih sredstvima EU, te je organizirana posjeta Glazbenom učilištu Elly Bašić, gdje su učesnici upoznati s projektom rekonstrukcije.</p>

Tokom skupa obrađene su teme razvoja sistema upravljanja EU fondovima u Hrvatskoj

Stručna edukacija u Zagrebu: EU fondovi su velika prilika za razvoj država u jugoistočnoj Europi, ali ih treba ozbiljno shvatiti



<p>Nakon urušavanja dijela mosta na granici BiH i Hrvatske, Ministarstvo sigurnosti BiH donijelo je rješenje kojim je saobraćaj preusmjeren na novi granični prijelaz na lokaciji novog mosta u Bosanskoj Gradišci. Odluka koja je donesena nakon što Vijeće ministara BiH nije postiglo saglasnost, izazvala je brojne reakcije. Međutim, iz kontradiktornih pojašnjenja koja smo tražili, evidentno je da je prekršen Zakon o graničnoj kontroli BiH. &nbsp;</p><h2>Jasno precizirano</h2><p>Rješenjem zamjenika ministra sigurnosti BiH Ivice Bošnjaka jasno je precizirano da se lokacija novog mosta u Gradišci određuje za privremeni granični prijelaz za međunarodni promet putnika i roba. </p><p>- Privremeni GP određuje se za period od 19. maja, kada prema zvaničnoj obavijesti Granične policije BiH i Uprave za indirektno oporezivanje BiH postoje okolnosti obustave saobraćaja preko mosta na MGP Gradiška – Stara Gradiška, sve do prestanka ove okolnosti, a najdalje do 19. avgusta 2026. godine - navodi se u rješenju.</p><p>Članom 10. Zakona o graničnoj kontroli BiH propisano je da Vijeće ministara određuje granične prijelaze, njihovu kategoriju i vrijeme i način prelaska državne granice. Članom 12. ovog zakona Ministarstvu sigurnosti BiH ostavljena je mogućnost da u iznimnim slučajevima svojim rješenjem, na prijedlog GPBiH uz prethodno pribavljenu saglasnost Ministarstva finansija i trezora BiH, UIO BiH i nadležnog tijela susjedne države, može odrediti privremeni granični prijelaz. Radi se o situacijama kada je to potrebno učiniti zbog kratkotrajnih aktivnosti kao što su kulturne, vjerske, naučne, stručne i turističke manifestacije, sportske priredbe, privredne aktivnosti, aktivnosti koje proizlaze iz međunarodnih ugovora, pa i u slučaju kad se ukaže potreba za preusmjeravanjem saobraćaja.</p>

<h2>Carinski referat</h2><p>- Na privremenim graničnim prijelazima nije dozvoljeno prenositi robe koje podliježu inspekcijskim kontrolama, jasno je propisano članom 13. navedenog zakona.</p><p>Nekadašnji ministar sigurnosti BiH Sadik Ahmetović kaže da se radi o odlukama koje su u koliziji sa zakonom.</p><p>- Zakon o graničnoj kontroli daje mogućnost Ministarstvu sigurnosti da donese rješenje isključivo o otvaranju privremenih graničnih prelaza. To podrazumijeva da je u pitanju potpuno novi granični prijelaz, koji treba da ima i novi carinski referat, šifru i sve drugo, što Gradiška sada nema. Da je ova stvar urađena nezakonito, može se vidjeti iz dvije činjenice. Zašto UIO u decembru nije mogla dati saglasnost na otvaranje, a sada jeste? Da li se nešto pravno promijenilo? Nije. Izgovori o načinu otvaranja prelaza koje čujemo samo su potvrda da je zakon prekršen, kaže Ahmetović.</p><h2>Odluka UIO BiH</h2><p>UIO BiH tvrdi suprotno onom što stoji u rješenju ministra sigurnosti. Navode da su donijeli odluku o privremenom premještaju Carinskog referata na GP Gradiška, preko kojeg je usljed oštećenja mosta na rijeci Savi obustavljeno odvijanje međunarodnog prometa putnika i roba.</p><p>- Nije otvoren novi privremeni granični prelaz, već je postojeći GP Gradiška privremeno premješten na novu lokaciju, dok se ne stvore uslovi za promet na staroj lokaciji. To znači da se trenutno koriste svi kapaciteti postojećeg GP Gradiška, šifra GP, informatičke aplikacije, carinski službenici. I tu prelazi sva vrsta robe koja prelazi na GP Gradiška, kazali su nam u UIO BiH.&nbsp;</p>

U rješenju zamjenika ministra sigurnosti piše jedno, a Uprava za indirektno oporezivanje tvrdi drugo

Nakon preusmjeravanja saobraćaja na novi prijelaz: Prekršen Zakon o graničnoj kontroli BiH

<p>Skandalozan istup ministra finansija BiH Srđana Amidžića, te gnusne uvrede na račun kolege iz Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje BiH Zijada Krnjića, izazvali su opće zgražanje i osudu javnosti. Istovremeno podsjećaju da smo dotakli moralno dno u ambijentu u kojem najviši zvaničnici države promoviraju jezik mržnje i vjersku diskriminaciju. </p><p>- U FBiH živi veliki broj Bošnjaka, ali i puno muslimana. Zijad Krnjić je musliman koji kažnjava i srpski, bošnjački i hrvatski narod i Srbe doživljava kao Jevreje u Drugom svjetskom ratu. On, da može, vjerovatno bi stavio žute zvijezde na rame da se razlikujemo od drugih u državi i da se zna da smo građani drugog reda - izjavio je Amidžić u izljevu islamofobije pred TV ekipama, Krnjića nazivajući “jednim običnim muslimanom”.</p><h2>Direktno oštećeni</h2><p>Potpredsjednik RS Ćamil Duraković podnio je krivičnu prijavu protiv Amidžića zbog govora mržnje.</p><p>- Ova izjava ima elemente krivičnog djela izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti, pa bi svakako Tužiteljstvo BiH moralo ex officio postupiti i izvršiti provjere, te prikupiti izjave svih koji su involvirani, primarno ministra Amidžića. Nažalost, sumnjam da će se to desiti, ali vjerujem da će prijavu podnijeti gospodin Krnjić, kao direktno oštećeni. Ovo je ponašanje suprotno i etičkim normama i kodeksima koji obavezuju državne zvaničnike na uzdržavanje od ovakvih i sličnih nedopuštenih ponašanja, koja za posljedicu zaista mogu imati razdor i netrpeljivost - kazao je za “Avaz” advokat i bivši tužilac Damir Alić.</p>

<p>Komunikolog i analitičar Mladen Bubonjić kaže da se radi o već uobičajenoj pojavi na bh. političkoj sceni i da bismo se više čudili izjavama u kojima bi se pokazivalo uvažavanje oponenta.</p><h2>Bez odgovornosti</h2><p>- Ovo je naša svakodnevica i odraz stanja u društvu koje vidimo u svim sferama, bez ikakve odgovornosti i posljedica za one koji se tako ponašaju. Ovo što je Amidžić izrekao čak nije ni najgore što je izricano svih ovih godina. Pogledajte samo šta njegov šef Milorad Dodik skoro svakodnevno izjavljuje i koje kvalifikacije koristi. To je rječnik pun uvreda, generalizacija, omalovažavanja, etiketiranja. I nikakve političke ili društvene odgovornosti nema, a vidimo da nema ni pravne odgovornosti za sve ove godine – naglašava Bubonjić, te očekuje da i prijava Durakovića završi u nekoj tužiteljskoj ladici.</p>

<p>- Nije sve do politike, jer i narod je takav. Jedno je ogledalo drugoga i političar ne može biti drugačiji. Naravno da ima pristojnog svijeta, ali bahati, drski i nekulturni dominiraju, pa pristojni ne mogu da dođu do izražaja. Čak i kada bi se neko na afektivan način odnosio, s uvažavanjem izlazio u javnost, bio bi ismijavan i proglašavan za budalu. I to najčešće od, uslovno rečeno, svojih. Ako se ne ponašate kao oni, ako ne govorite kao oni, niste dostojni tog etnosa, te opcije i doslovno ste izdajnik – ističe Bubonjić.</p><h2>Neprihvatljiva retorika</h2><p>Nakon Amidžićevog istupa reagirao je i Ured EU u BiH, oštro osudivši zapaljive izjave. Iz EU ističu da je takva retorika neprihvatljiva i da narušava povjerenje u političkom i društvenom životu BiH, te da politički akteri imaju odgovornost da se suzdrže od podjela i fokusiraju na konkretne reforme koje donose koristi građanima.</p><p>- Trebali bi se fokusirati na donošenje konkretnih koristi za građane, uključujući pitanja koja se odnose na indirektno oporezivanje i raspodjelu prihoda između entiteta, kao i na održivo, dugoročno rješenje koje osigurava potpuno i predvidivo funkcionisanje graničnog prijelaza Gradiška, poručili su iz Delegacije EU u BiH.</p>

Potpredsjednik RS Ćamil Duraković podnio je krivičnu prijavu zbog govora mržnje

Skandalozne izjave Amidžića kao ogledalo društva u kojem živimo: Nekažnjeni govor mržnje 

<p>Prijedlog zakona o postupku vanredne uprave u privrednom društvu Nova Željezara Zenica stigao je u Parlament FBiH, a Kolegij Predstavničkog doma danas bi trebao raspravljati o pripremama za vanrednu sjednicu. Iako nije precizirano, vanredna sjednica će, prema očekivanjima poslanika, biti posvećena usvajanju ovog dokumenta. Dok predstavnici Sindikata u ovom zakonu vide jedini način za spas Željezare, njenih 1.600 radnika, ali i brojnih drugih u kompanijama koje trpe posljedice nakon gašenja nekadašnjeg giganta, jedan broj poslanika još ima mnogo dilema.</p><h2>Radna mjesta</h2><p>- S obzirom na to da je ovo zakon o spašavanju proizvodnje, zaštiti radnih mjesta i očuvanju ekonomskog sistema FBiH i da ga je potrebno što prije usvojiti, vjerujem da će do kraja sedmice to biti i učinjeno od Parlamenta FBiH. Federacija bi prvi put dobila mehanizam kojim se može reagovati prije nego što bude kasno. Ne okrećemo glavu od problema. Borimo se za domaću industriju, za radna mjesta i za ekonomsku stabilnost FBiH - kaže za “Avaz” federalni zastupnik Damir Mašić (SDP).</p><p>Predsjednik Kluba SDA Mirsad Zaimović kaže da je zakon tek stigao u parlamentarnu proceduru, te da će Klub SDA naknadno zauzeti konačan stav, ali na osnovu onog što do sada zna naglašava da se radi o “alibi zakonu”, kako bi se kod radnika i javnosti stvorila predstava da Vlada nešto radi.</p><p>- Nikada od rata nismo imali ovako velike ekonomske probleme u FBiH. Tvrdim da se radi o zakonu koji neće riješiti problem integralne proizvodnje, niti sačuvati radna mjesta. Pročitao sam da samo za nabavku koksa, koji je potreban za pokretanje proizvodnje, treba 80 miliona KM. Nema biznis modela po kojem se može dobiti održiva proizvodnja. U cijeloj priči nas interesuju radnici, njihova radna mjesta i mi ćemo se spram njihovih interesa određivati, ali smatramo da je Vlada samo htjela da pokaže da se brine za njih, na način koji je potpuno neadekvatan - dodaje Zaimović.</p><h2>Trenutne blokade</h2><p>Zbog trenutne blokade u radu parlamentarne većine, koja se pokazala prilikom otkazivanja 30. redovne sjednice, krize izazvane smjenom predsjedavajućeg Doma, a posebno neefikasnosti rada i samo dvije redovne sjednice u ovoj godini, nezavisni poslanik Almedin Aliefendić nije optimista da će parlamentarna većina postići dogovor o usvajanju ovog zakona.</p><p>- Parlamentarna većina snosi punu političku odgovornost za sudbinu ovog zakona, a time i za sudbinu radnih mjesta i budućnost Željezare. Smatram, također, da je Vlada FBiH trebala reagovati mnogo ranije i proaktivnije u zaštiti radnih mjesta i opstanka Željezare, kao strateškog industrijskog kapaciteta. Svakako ću podržati hitnost zakazivanja sjednice i parlamentarnu raspravu koja će rezultirati najboljim rješenjem za radnike i samu Željezaru - ističe Aliefendić.</p><h2>Kična industrije</h2><p>Podsjetimo, nakon 130 godina kičma industrijske proizvodnje u Bosni i Hercegovini uništena je. Ovaj mjesec donio je najteži dan za radnike i sve koji su živjeli sa Zeničkom željezarom i od nje. Obustavljena je integralna proizvodnja čelika u Novoj Željezari Zenica.</p>

Nakon gašenja nekadašnjeg giganta, jedan broj poslanika još ima mnogo dilema

Zakon o preuzimanju Željezare stigao u Parlament FBiH: Očekivanja radnika velika, ali podrška neizvjesna

<p>Kao da nije dovoljno što nam stanje putne infrastrukture i graničnih prijelaza, u kombinaciji s novim mjerama kontrole ulaska u EU, već izaziva frustracije i glavobolju, baš sada je morao pokleknuti još jedan most u ovoj zemlji. Nije ni prvi, a nažalost ni zadnji, jer prije onog u Bosanskoj Gradišci pukli su i mostovi kod Foče i Rogatice, a ni ostatak prije više od pola stoljeća građene infrastrukture nipošto ne ulijeva sigurnost. Ipak, most na Savi jedan je od najvažnijih u državi, jer preko njega se odvija najveći dio bh. izvoza i prema EU odlazi više od 90 posto roba koje podliježu fitosanitarnoj kontroli. Nakon punih 70 godina upotrebe i miliona tona tereta koje su prešle preko njega, komadi betona počeli su padati, jer ništa ne može trajati vječno.</p><p>Ništa osim apsurda u ovoj zemlji u kojoj su godinama putnici i prijevoznici bili primorani da na uskoj cesti i mostu u centru grada satima čekaju u kolonama, dok samo četiri kilometra uzvodno poput spomenika stoje novi most, savremeni carinski terminal i svi objekti za graničnu policiju i carinske službe, građeni prema EU standardima. Nakon ulaganja blizu 40 miliona KM u gradnju mosta i gotovo 24 miliona KM u objekte na samom graničnom prijelazu, bile su potrebne skoro četiri godine i urušavanje starog mosta na Savi, da bi konačno bili pušteni u funkciju. Ministarstvo sigurnosti BiH pronašlo je osnov da, nakon što u Vijeću ministara nije bilo saglasnosti, barem privremeno omogući njihovo korištenje.</p><p>Trajno rješenje i dalje će, kako sada stvari stoje, čekati dogovor Upravnog odbora UIO BiH, gdje Zijad Krnjić uporno insistira da se s ovim riješi i pitanje raspodjele javnih prihoda. RS je, naime, ruku zavukla duboko u džep FBiH i nikako da je izvuče i da vrati 151 milion koji je do sada besramno prisvojila. Krnjićeva beskompromisna borba isprovocirala je državnog ministra Srđana Amidžića, koji je na njegov račun histerično uputio niz skandaloznih optužbi i uvreda, spominjući Evropu i evropski put. Međutim, Krnjić koristi recept sličan onom u Domu naroda PSBiH ili Vijeću ministara, gdje su kadrovi SNSD-a usporili ili blokirali ne samo otvaranje jednog graničnog prijelaza, već evropski put ove zemlje i budućnost njene djece. Uostalom, s ovakvim političarima, mržnjom i primitivizmom, te očiglednom nesposobnošću za bilo šta osim blokade i sukoba, pitanje je zaslužujemo li uopće mostove prema EU ili izolaciju.</p>

Krnjić koristi recept sličan onom SNSD-a u Domu naroda ili Vijeću ministara

Mostovi ili izolacija

<p>Nadležne institucije već godinama uzastopno obaraju rekorde u prikupljanju poreznih prihoda, a Vladine kase pucaju po šavovima. Istovremeno, građani sve teže spajaju kraj s krajem i vode dugogodišnje borbe da s niskim primanjima i rastom cijena, boreći se da napune potrošačku korpu.</p><p>U prvom kvartalu ove godine su Uprava za indirektno oporezivanje BiH (UIO) i entitetske porezne uprave prikupile više od 8,5 milijardi KM. Gdje su pare? To pitanje lebdi nad našim glavama, jer smo svjedoci da od silnih milijardi ne vidimo velike razvojne projekte, ni posebne benefite za građane i privrednike koji te kase pune. </p><h2>Rast prihoda</h2><p>Prihodi UIO BiH su ove godine narasli za 216 miliona KM u odnosu na isti period prošle godine. FBiH je donekle izuzetak, jer su početkom godine poreski prihodi u padu, ali to nije bio slučaj prethodnih godina. Prošle godine je Federacija prikupila 8,7 milijardi KM, odnosno 822 miliona KM više nego 2024. godine.  </p><p>Poreska uprava RS je saopćila da je u prva četiri mjeseca prikupila 1,64 milijardi KM, ili za 165 miliona više u odnosu na isti period 2025. godine.</p><h2>Rast administracije </h2><p>- Ovo je samo pokazatelj kolike su nam cijene, i koliko se novca ubere od poreza i zašto vlast ne želi stati ukraj poskupljenjima  – kaže za „Avaz“ Murisa Marić, predsjednica Udruženja za zaštitu potrošača “Don” iz Prijedora. Objašnjava da visoke cijene znače i više prikupljenih poreza.</p>

<p>Dodaje da će iscrpljivanje građana trajati još neko vrijeme, ali da smatra da ljudi s prosječnom platom ili penzijom neće moći izdržati ovaj tempo još dugo. Građani ne osjete rast javnih prihoda, ističe ona.</p><p>Navodi da se vlade stalno prepucavaju koliko će koja dobiti i koja će dobiti više. Objašnjava da rast prihoda jede rastuća administracija po entitetima, kantonima, lokalnim upravama, dok plate i penzije ne mogu da zadovolje ni osnovne potrpštine iz potrošačke korpe.</p><p>- Živimo u 21. vijeku, ali mi u BiH pričamo samo o preživljavanju - navodi ona.</p><h2>Porez bez koristi</h2><p>Visoki prihodi proizvod su inflacije u posljednje dvije godine i rasta cijena zbog naftne krize i rata na Bliskom istoku, pojašnjava profesor Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, Igor Živko.</p>

<p>Navodi da su porezi u osnovi prisilno davanje državi bez direktne koristi i protusluge s druge strane, pa direktnu, uzvratnu korist i ne očekujemo.</p><p>- Ali trebali bismo to dobiti u onome što zovemo kvalitet života, u sferama ekonomskog razvoja, socijalnom i zdravstvenom osiguranju, obrazovanju i sigurnosti. To bi bila polja u kojima bi porezi trebali biti trošeni – kaže profesor Živko.</p><p>Saglasan je s ocjenama da značajan dio prihoda troši javni sektor, jer se složeni ustroj države odražava i na broj uposlenih u institucijama, te smatra da javni sektor u narednom periodu treba proći kroz ozbiljne reforme.</p><h2>Kreirati konkretne mjere za najugroženije</h2><p>Da bismo imali konkretne učinke po stanovništvo, pogotovo najosjetljivije kategorije, potrebno je intervenirati mjerama koje su konkretan potpora dohotku, ističe prof. dr. Igor Živko. Te mjere trebaju biti kreirane prema stvarnim potrebama finansijski ugroženih građana. U EU se u posljednje vrijeme insistira na uvođenju centralnog registra, koji bi dao jasnu finansijsku sliku stanovništva, objašnjava on.</p>

Vlast ne kontroliše cijene jer poreski prihodi rastu i zahvaljujući poskupljenjima

U FBiH u periodu januar-oktobar 2025. naplaćeno 7.303.193.463 KM javnih prihoda

Građani s prosječnim primanjima neće izdržati tempo: Milijarde prihoda, a efekata ni za lijeka

<p>Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje BiH ni na današnjoj elektronskoj sjednici nije imao većinu za usvajanje izmjena i dopuna Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji UIO BiH, čime bi se stvorili preduvjeti za otvaranje novog graničnog prijelaza u Bosanskoj Gradišci. Član UO Zijad Krnjić ostao je istrajan u zahtjevu da prije ove tačke dnevnog reda bude usvojena odluka o poravnanju javnih prihoda između FBiH i RS, što RS već duže vrijeme izbjegava.</p><p>- Na prijedlog gospodina Amidžića da održimo elektronsku sjednicu sa samo jednom tačkom dnevnog reda – izmjena Pravilnika, tražio sam da prije te održimo drugu elektronsku sjednicu sa četiri tačke dnevnog reda, koje bi se odnosile na utvrđivanje novih koeficijenata za drugi kvartal 2026., privremeno poravnanje za 2023., 2024. i 2025. godinu. Po ta tri privremena poravnanja RS je dobila 151,8 miliona KM više i treba da ih vrati. On je pokušavao da te tačke prebaci iza odluke o pravilniku, što je jasan signal da je na sceni nepovjerenje. Nisam htio dopustiti da budem prevaren. Zbog toga što, u skladu sa zakonom, nisu prvo usvojene ove tačke, nisam mogao glasati preko reda, a oni su poslije toga glasali protiv poravnanja, pa su obje sjednice završene na način da ništa nije usvojeno – kazao je Krnjić za “Avaz”.</p><p>Nakon zatvaranja GP Gradiška, očekuju se dodatne gužve na drugim graničnim prijelazima, ali i problemi, troškovi i gubici bh. izvoznika. Iz UIO BiH je tokom dana saopćeno da je GP Gradiška jedini granični prijelaz s BIP statusom, te da je promet roba koje podliježu potpunom veterinarskom, fitosanitarnom i drugim inspekcijskim nadzorima moguć još jedino na GP Bijača na jugu zemlje. Krnjić, međutim, tvrdi da to nije tačno.</p><p>- Granični prelazi prve kategorije su i Bosanski Brod, Izačić, Bosanski Šamac. Potpuno isti postupak uvoza i izvoza ima i na drugim prelazima. Istina, kapaciteti graničnih prelaza nisu baš bajni, tako da bi bilo bolje da se omogući što frekventniji prolaz. I omogućit će se, ali to ne znači da sve ostalo može biti protivzakonito i u interesu samo jednog entiteta. Donesemo odluke o poravnanju i odmah idemo dalje. Oni nisu ni rekli da nisu ispravne. Ispravne su, Uprava ih je uradila. Vidim da je i Vijeće ministara prepoznalo temu. Jedini način da izađemo iz ovoga je da se dozovemo pameti, da se radi onako kako je propisano i bit će svima bolje – ističe Krnjić.</p>

Nisam mogao glasati preko reda, a oni su poslije toga glasali protiv poravnanja, kazao je

Zijad Krnjić za “Avaz”: Nisam htio dopustiti da budem prevaren, dozovimo se pameti

<p>Poslanici Narodne skupštine RS će danas razmatrati prijedlog zakona o posebnom postupku eksproprijacije radi izgradnje magistralnog plinovoda Šepak – Novi Grad i autoputa Glamočani – Banja Luka – Mliništa.</p><p>Zakonom, koji će se usvajati po hitnom postupku, RS želi utvrditi opći interes za izgradnju ova dva infrastrukturna objekta, te ubrzati procedure i izdavanje potrebnih dozvola i akata iz javnih evidencija.</p><h2>Državna imovina</h2><p>Iako je riječ o značajnim projektima, ovakav prijedlog je ocijenjen kao još jedan udar RS na državu, jer su oba projekta oslonjena i na državno zemljište, a trenutno je još neriješen status državne imovine. </p><p>Vlasti entiteta RS kontinuirano zanemaruju odluku Ustavnog suda BiH, koja se tiče državne imovine, navodi za „Avaz“ poslanik u NSRS Ramiz Salkić. Dodaje da je teško očekivati da RS može ove projekte provesti bez uzurpacije državne imovine.</p>

<p>- Kada budu poznate trase, bit će poznat i obim eventualne uzurpacije. Mi ćemo iskoristiti sve proceduralne i ustavne mehanizme da zaštitimo državnu imovinu u ovom dijelu države – kazao je.</p><p>Stalne konfrontacije</p><p>Ovakvi projekti se ne mogu realizirati bez konačnog rješavanja pitanja državne imovine, ističe profesor ustavnog prava Šukrija Bakšić.</p><p>- Pitanje raspolaganja državnom imovinom je davno trebalo riješiti, jer trenutna situacija izaziva stalne konfrontacije i onemogućava ekonomski razvoj - dodaje on.</p><p>Ako se pravo na imovinu pojedinca štiti, zato što ona služi za zadovoljavanje njegovih životnih potreba, isto tako javna imovina treba da služi zadovoljavanju potreba svih građana, bez diskriminacije, ističe Bakšić.</p>

<p>- Zamislite da pojedinac posjeduje imovinu, a od nje nema nikakve koristi. Ima kuću koja propada, auto koji hrđa, jer ih ne koristi. Isto je i s državnom imovinom, koja propada ako se ne koristi – ističe Bakšić.</p><h2>Državna imovina kao kočnica razvoja</h2><p>Zabrana raspolaganja državnom imovinom je na snazi još od odluke visokog predstavnika Pedija Ešdauna (Paddy Ashdown). O ovim stvarima bi trebao odlučiti Državni parlament, te donijeti zakon na državnom nivou, ističe profesor Bakšić. Očigledno je da RS želi da blokira Državni parlament, a onda ovakva pitanja želi riješiti na entitetskom nivou, dodaje on.&nbsp;</p>

Posebni postupak eksproprijacije predviđen je za izgradnju gasovoda i autoputa

Novi udar na državnu imovinu iz RS

<p>Hitna telefonska sjednica Vijeća ministara BiH zaključena je, nakon što ministri bošnjačke nacionalnosti nisu podržali predložene zaključke, potvrđeno je za “Avaz”.&nbsp;</p><p>Povod zakazivanju sjednice bilo je urušavanje dijela mosta u Bosanskoj Gradišci, zbog čega je važan granični prijelaz od jutros zatvoren za saobraćaj.</p><p>U skladu s prijedlogom zaključaka, Vijeće ministara BiH trebalo je zadužiti Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine da, hitno i bez odlaganja, poduzme sve potrebne aktivnosti i mjere iz svoje nadležnosti radi privremenog otvaranja graničnog prijelaza Gradiška Novi Most - Gornja Varoš, s ciljem osiguranja nesmetanog protoka ljudi i robe.&nbsp;</p><p>Uprava za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine i Granična policija Bosne i Hercegovine trebali su dobiti zaduženja da, svaka u okviru svojih nadležnosti, hitno poduzmu sve potrebne aktivnosti radi osiguranja nesmetanog funkcioniranja privremenog graničnog prijelaza, u cilju osiguravanja potrebnih tehničkih, kadrovskih i drugih uvjeta za njegovo stavljanje u funkciju.</p>

Povod zakazivanju sjednice bilo je urušavanje dijela mosta u Bosanskoj Gradišci

Zaključena hitna sjednica Vijeća ministara BiH: Privremeno otvaranje novog graničnog prijelaza u Gradišci bez podrške Bošnjaka

<p>Sjednica Vijeća ministara BiH o otvaranju novog graničnog prijelaza u Bosanskoj Gradišci još nije počela.</p><p>Prema nezvaničnim informacijama "Avaza", ministar Edin Forto još nije dostavio materijal za sjednicu, zbog čega kasni njen početak.</p><p>Naime, novi granični prijelaz zjapi neotvoren već mjesecima, a razlog je to što Upravni odbor UIO BiH još nije izmijenio pravilnike.</p><p>To koči Zijad Krnjić, koji je član UIO BiH iz FBiH iz reda eksperata, a pod opravdanjem da traži da se izvrši poravnanje sredstava na način da RS prebaci sredstva koja duguje FBiH.</p>

Novi granični prijelaz zjapi neotvoren već mjesecima, a razlog je to što Upravni odbor UIO BiH još nije izmijenio pravilnike

Sjednica Vijeća ministara BiH o graničnom prijelazu još nije počela: Forto još nije dostavio materijale

<p>Vijeće ministara Bosne i Hercegovine danas će u 11.00 sati održati vanrednu telefonsku sjednicu radi donošenja hitnih mjera za uspostavu privremenog novog graničnog prijelaza, nakon što je zbog urušavanja zaštitne ograde i dijela mosta na Graničnom prijelazu Gradiška u potpunosti obustavljen promet za putnička i teretna vozila te pješake.</p><p>S obzirom na ozbiljnost situacije i potencijalne posljedice po protok ljudi i robe, na sjednici će biti razmatrana odluka o privremenom stavljanju u funkciju novog graničnog prijelaza kako bi se što prije omogućilo nesmetano odvijanje prometa i spriječilo stvaranje velikih gužvi na alternativnim pravcima.</p><p>Nadležne institucije nastavljaju koordinirati aktivnosti s ciljem što hitnijeg normaliziranja prometa i osiguravanja sigurnosti svih sudionika u prometu.</p>

Na sjednici će biti razmatrana odluka o stavljanju u funkciju novog graničnog prijelaza

Vijeće ministara BiH danas vanredno o rušenju mosta u Gradišci: Donošenje hitnih mjera


<p>Zahvaljujući činjenici da je do obrušavanja mosta u Gradišci došlo oko tri sata iza ponoći mediji jutros ne izvještavaju o tragediji, već o obustavi saobraćaja i njegovom preusmjeravanju na alternativne granične prijelaze. Granična policija će, kako saznaje "Avaz", zvanično obavijestiti nadležna ministarstva o problemu koji će frustrirajuća čekanja u kolonama učiniti još težim, dok iz Sindikata upozoravaju na apsurdnu situaciju da novi granični prijelaz u Gradišci još nije pušten u funkciju.</p><p>- Narod ne može biti žrtva bilo čijih političkih prepucavanja, naročito kad je u pitanju nesmetan prelazak državne granice BiH i Hrvatske. U eskalaciji ogromnih gužvi, koje su nastale zbog primjene novog sistema pri ulasku u EU, stvaraju se dodatni problemi. Imamo jedan od najfunkcionalnijih prelaza za koji su izdvojena ogromna sredstva, ali se on ne otvara iz razloga što se sve u BiH svelo na to da zbog određenih kupljenja političkih poena ispaštaju građani. Svjedoci smo da je jutros došlo do kolapsa na GP Gradiška, da je saobraćaj zatvoren i da je to moglo dovesti do ljudskih žrtava. Zato je potrebno odmah tražiti otvaranje novog graničnog prelaza kako bi se granica nesmetano prelazila - kazao je za "Avaz" predsjednik Sindikata Granične policije BiH, Dragan Matović.</p><p>On dodaje da njegove kolege ostaju u Gradišci zbog osiguranja objekata na granici, dok se saobraćaj preusmjerava na već opterećene alternativne granične prijelaze u Brodu, Svilaju i Gradinu.</p>

Narod ne može biti žrtva bilo čijih političkih prepucavanja, naročito kad je u pitanju nesmetan prelazak državne granice BiH i Hrvatske, navodi

Dragan Matović za "Avaz": Urušavanje mosta moglo dovesti do ljudskih žrtava, odmah otvoriti novi granični prelaz

<p>Projekt izgradnje Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na lokaciji Čerkezovac, na Trgovskoj gori, u neposrednoj blizini granice s BiH, već duže vrijeme opterećuje odnose dvije susjedne zemlje, a prvi put se našao i pred međunarodnim tijelima, odnosno Espoo komitetom u Ženevi. </p><p>Ulaskom Hrvatske u EU 2013. godine aktuelizirana je njena obaveza da preuzme 50 posto otpada iz Nuklearne elektrane Krško, pet godina kasnije Trgovska gora i službeno je potvrđena kao budući Centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada. </p><h2>250.000 ljudi </h2><p>Dok BiH insistira na učešću svojih eksperata, u decembru prošle godine Sabor Hrvatske usvojio je poseban zakon o izgradnji Centra, a tokom prošle i ove godine započelo je i uklanjanje starih objekata na terenu. Protesti građana s obje strane granice i zahtjevi BiH da bude uključena ne nailaze na razumijevanje, pa su timovi dvije zemlje na kraju završili pred članovima Espoo komiteta.</p><p>Koordinator tima BiH Borislav Bojić kaže da je bh. tim imao dobro pripremljenu prezentaciju, tokom koje je ukazao na sve propuste Hrvatske, koja na neka pitanja nije ni imala odgovor. Očekuje se nacrt preporuka Espoo komiteta, o kojem će se izjasniti obje strane, a potom i finalni dokument. Bojić naglašava da BiH već trpi posljedice i zbog same najave gradnje Centra, a ako bi projekt bio realiziran predstavljao bi opasnost za gotovo 250.000 ljudi ovog dijela BiH.&nbsp;&nbsp;</p>

<p>- Tamo više niko neće da kupuje zemljište za vikendice, a to je jedan od najljepših krajeva u BiH. Počele su glasine da se otpad već odlaže, pa ljudi s tog prostora neće da kupe poljoprivredne proizvode ili med. Već sada postoje posljedice, a možete da zamislite kada se taj prostor s 250.000 stanovnika u Krajini označi s onim znakom: 'Nalazite se u blizini nuklearnog objekta'. Ono što mi kao argumentaciju još imamo, da je Geološki zavod iz Zvornika, slijede još laboratorija i revizija, u elaboratu uočio određene pukotine u stijenama koje propuštaju vodu i gas. Nema govora o tome da je to zemljište vodonepropusno, kako su to tvrdili u Hrvatskoj. Oni su provodili geološka istraživanja na terenu koji je bio miniran – kaže Bojić za „Avaz“.</p><h2>Veliki trud</h2><p>Članovi bh. tima optimisti su u pogledu konačnog ishoda, a tome doprinosi i činjenica da je borba protiv nuklearnog otpada na Trgovskoj gori po prvi put ujedinila i građane i sve nivoe vlasti.</p>

<p>- Jedinstven nastup svih relevantnih aktera iz BiH je ključan za ovu temu. To je pitanje života, tu nema prostora za kalkulisanja, podjele, ali to ne znači da danas-sutra neće nekom pasti na pamet da sav dosadašnji trud uništi – kaže Mario Crnković, predsjednik Udruženja Green Team iz Novog Grada i član Ekspertskog tima.</p><h2>Manje naseljeno</h2><p>Raspravi su prisustvovali i resorni entitetski ministri. Federalna ministrica Nasiha Pozder je poručila da BiH neće odustati od međunarodne pravne i institucionalne borbe za zaštitu svojih građana i prirodnih resursa. Hrvatska je projekt pokrenula bez adekvatnog uključivanja javnosti iz BiH, iako potencijalne posljedice mogu zahvatiti teritoriju BiH, a posebno brine da je naseljeni prostor općine Dvor, na čijoj teritoriji se planira skladište radioaktivnog otpada, višestruko manje naseljen i udaljeniji od Novog Grada u BiH.</p>

Jedinstven nastup svih relevantnih aktera iz BiH je ključan za ovu temu, kaže Crnković 

BiH prvi put progovorila jednim glasom: Zbog Trgovske gore BiH već trpi posljedice

<p>Kulminaciju višegodišnje političke krize u gradu na Neretvi predstavlja odluka Kluba Bošnjaka da bojkotuje sjednicu Gradskog vijeća Mostara. Odluka je pala nakon ignorisanja njihovih zaključaka o popunjavanju upražnjenih rukovodećih pozicija u gradskim službama i javnim preduzećima, te nakon što je Služba za katastar počela, kako navode, nezakonito uzurpirati tuđu imovinu. </p><p>Ova Služba je donijela niz rješenja, među kojima i ono kojim se imovina Hidroelektrane Mostar oduzima ranijem posjedniku Hidroelektrane na Neretvi i upisuje u posjed Elektroprivrede HZHB.</p><h2>Majoriziranje i dominacija</h2><p>Predsjednik Gradskog vijeća Mostara Đani Rahimić (SDA) kaže da su Bošnjaci u Mostaru majorizirani, te da vijećnici i članovi izvršne vlasti već mjesecima osjećaju pritisak i svjedoče pokušajima da se kapitalizira dominacija Hrvata nad drugima. Dodaje da je to pokazala i posljednja sjednica Gradskog vijeća koja je održana bez Bošnjaka. </p><p>- Cilj je da se ta dominacija jednog naroda, u ovom slučaju Hrvata, kapitalizira. Većina koju imaju u Gradskom vijeću pokazala je pravo lice, oni žele da jednostrano vladaju gradom i zanemaruju sve ostale koji tu žive. To se pokazalo i s ovom sjednicom koja je održana bez Bošnjaka. HDZ to i želi i jedva su čekali da je održe – kaže Rahimić.</p><p>Istovremeno se u gradskim službama ljudi zapošljavaju i po ugovoru o djelu, dok ključne pozicije ostaju nepopunjene.</p><p>- Mi tražimo njihovo popunjavanje, raspisivanje konkursa i privremena imenovanja na te pozicije kako bi se spriječile zloupotrebe na koje smo ukazivali. Nismo ih mi izmislili, njih je utvrdila inspekcija, a žalbe su u toku, krivične prijave se pripremaju od onih koji su oštećeni. Istrajat ćemo dok se te stvari ne isprave, bojkotom rada Vijeća ili nekim pravnim postupcima – dodaje Rahimić. </p><h2>Hrvatsko kazalište</h2><p>Nelegalna gradnja Hrvatskog narodnog kazališta problem je na koji ukazuju godinama, jer građevinska dozvola je izdata na osnovu nepostojećeg Regulacionog plana koji nikad nije usvojen. </p><p>- Zemljište Hidroelektrane Mostar je samo jedna od stvari. Imamo informacije da se već pripremaju i neke druge odluke na štetu jednog ili dva naroda. Poduzet ćemo sve mjere da to spriječimo – ističe Rahimić te dodaje:</p><p>- Nije tačno da je sve uredu jer informacije iz službi govore drugačije. Za katastar se svi mogu uvjeriti koje su sve parcele upisane. Ne možete govoriti da se zemlja ne otima, ako na web-stranici katastar.ba možete vidjeti da se neko upisao na parceli čiji ste posjednik.</p><p>Zbog aktuelnih dešavanja u Klubu Bošnjaka, Bošnjaci ne očekuju da OHR poduzme bilo šta, ali osjećaju obavezu da ga informiraju o onome što se dešava ovih dana, pogotovo što je OHR nametnuo Statut po kojem Grad Mostar funkcionira. </p><h2>Šutnja gradonačelnika </h2><p>Gradonačelnik Mostara Mario Kordić nije odgovarao na naše pozive i poruke. Kolege iz Kluba Bošnjaka podržao je i nezavisni vijećnik Sergej Šotrić, koji u znak solidarnosti s njima također nije prisustvovao sjednici.</p><p>- Rukovodeći se samo svojom savješću, ličnim načelima, vijećnićkim integritetom, ali i tradicijom vijekovne mostarske kulture solidarnosti sa komšijama / susjedima, u kojoj sam odgajan i koju i danas živim, donio sam odluku da se solidarišem sa svojim kolegicama i kolegama bošnjačke nacionalnosti u Gradskom vijeću – ističe on.</p><h2>Napredak samo na temelju ravnopravnosti</h2><p>- Mostar može uspješno funkcionisati i napredovati isključivo na temeljima ravnopravnog položaja i ravnoteže Bošnjaka, Hrvata, Srba, Jevreja, Roma, ostalih – svih koji u njemu žive. Mostar može napredovati isključivo na temeljima međusobnog poštovanja, uvažavanja, ravnopravnosti i pravednosti, uz poštivanje i primjenu važećeg zakonodavstva – saopćio je Šotrić.</p>

Klub Bošnjaka bojkotuje Gradsko vijeće Mostara 

Etnički raskol na Neretvi: Majorizacija Bošnjaka u Mostaru

<p>Informacije o modernizaciji oružanih snaga i milijardama koje se troše u regionalnoj utrci u naoružanju između Srbije i Hrvatske, otvaraju dileme o sudbini Sporazuma o subregionalnoj kontroli naoružanja, koji je 14. juna 1996. godine potpisan u Firenci.</p><p>BiH, Hrvatska i tadašnja SR Jugoslavija, kasnije Srbija i Crna Gora, s ciljem uspostavljanja regionalne stabilnosti i izbjegavanja utrke u naoružanju, usaglasile su se da uvedu ograničenja za pet kategorija teškog naoružanja – tenkova, borbenih oklopnih vozila, artiljerije kalibra 75 mm i više, borbenih aviona i jurišnih helikoptera. </p><h2>Vojna ravnoteža </h2><p>Međutim, vojni analitičar Antonio Prlenda ukazuje da se ovaj međunarodni ugovor, potpisan u skladu s članom IV Aneksa-1B Dejtonskog sporazuma, zaobilazi nabavkom bespilotnih letjelica, koje u vrijeme njegovog potpisivanja nisu ni postojale. Nakon vijesti da će izraelska tvornica borbenih dronova biti dislocirana u Srbiju, Prlenda upozorava da će vojna ravnoteža u regiji ubrzo biti još više poremećena.&nbsp;</p><p>- Izraelska firma Elbit Systems proizvodnju svojih dalekometnih naoružanih dronova Hermes 900, ali i onih namijenjenih za djelovanje na manjim udaljenostima, prebacuje u Šimanovce, 30 kilometara od Beograda. Izrael time prebacuje proizvodnu liniju važnijih dronova dalje od iranskih balističkih raketa, dok Srbija dobiva tehnologiju koja se u oružanim sukobima danas pokazuje jednim od glavnih sredstava oružane borbe – kaže Prlenda.</p><p>Pojašnjava da, za razliku od malih FPV dronova koje proizvodi hrvatska ORQA, dronovi izraelske familije Hermes su velike letjelice klase MALE, za srednje visine i dugotrajne letove, koji s artiljerijsko-raketnim jedinicama i nabavljenim izraelskim i kineskim raketama omogućavaju precizno djelovanje na veće udaljenosti. Dok zemlje regije prilično zaostaju, brojnost i tipovi borbenih dronova u Vojsci Srbije ubrzano se povećavaju.</p>

<h2>Nemir u regiji</h2><p>- Sve to prati dvosmislen, ponekad i uznemirujući politički i medijski narativ, koji potiče regionalnu utrku u naoružavanju ili čak ohrabruje ideje da se aktualni politički sporovi rješavaju oružanim putem. To destabilizira i unosi nemir u našu regiju. Problem je veći kad se zna da naoružavanje dronovima zaobilazi postojeći sistem kontrole naoružanja. Dok traje ubrzano naoružavanje u svijetu, Sporazum o subregionalnoj kontroli naoružanja potpuno se zaboravlja i zapostavlja kao mogući instrument međusobnog nadzora i smirivanja napetosti sa susjedstvom – ističe Prlenda, koji je prošle godine na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu odbranio magistarski rad na ovu temu.</p><p>Ukazuje na potrebu da se u Sporazum uvedu i naoružane bespilotne letjelice.</p><p> </p><h2>BiH ne može parirati</h2><p> </p><p>Sastanci Subregionalne konsultantske komisije održavaju se dva puta godišnje, a Prlenda kaže da je uvođenje naoružanih dronova u okvire Sporazuma već pokrenuto, ali da ne postoji politička volja kod svih strana da se to i učini. Strane potpisnice su od 2015. godine preuzele odgovornost za provedbu Sporazuma i više ne postoji mogućnost direktnog pritiska međunarodnih organizacija.</p><p>- Ključ svega je ovo pitanje što hitnije uvesti u političku sferu. Zbog političkih neslaganja, BiH za odbranu izdvaja manje od jedan posto BDP-a i ovakvom tempu naoružavanja ne može parirati. Vojna ravnoteža je narušena. Domaći političari bi morali insistirati na modernizaciji i proširenju Sporazuma. Svi u regiji deklarativno se zalažu za mir i stabilnost. Evo im prilike da to i dokažu, jer onaj ko nije za modernizaciju Sporazuma, nije ni iskren u zalaganju za mir – zaključuje vojni analitičar Antonio Prlenda.</p>

Šta je razlog otkazivanja sjednice: Umjesto redovne, bit će održana telefonska

Stručna edukacija u Zagrebu: EU fondovi su velika prilika za razvoj država u jugoistočnoj Europi, ali ih treba ozbiljno shvatiti

Nakon preusmjeravanja saobraćaja na novi prijelaz: Prekršen Zakon o graničnoj kontroli BiH

Skandalozne izjave Amidžića kao ogledalo društva u kojem živimo: Nekažnjeni govor mržnje

Zakon o preuzimanju Željezare stigao u Parlament FBiH: Očekivanja radnika velika, ali podrška neizvjesna

Mostovi ili izolacija

Građani s prosječnim primanjima neće izdržati tempo: Milijarde prihoda, a efekata ni za lijeka

Zijad Krnjić za “Avaz”: Nisam htio dopustiti da budem prevaren, dozovimo se pameti

Novi udar na državnu imovinu iz RS

Zaključena hitna sjednica Vijeća ministara BiH: Privremeno otvaranje novog graničnog prijelaza u Gradišci bez podrške Bošnjaka

Sjednica Vijeća ministara BiH o graničnom prijelazu još nije počela: Forto još nije dostavio materijale

Vijeće ministara BiH danas vanredno o rušenju mosta u Gradišci: Donošenje hitnih mjera

Dragan Matović za "Avaz": Urušavanje mosta moglo dovesti do ljudskih žrtava, odmah otvoriti novi granični prelaz

BiH prvi put progovorila jednim glasom: Zbog Trgovske gore BiH već trpi posljedice

Etnički raskol na Neretvi: Majorizacija Bošnjaka u Mostaru

Kako se dronovima zaobilazi Sporazum o kontroli naoružanja

Šta je razlog otkazivanja sjednice: Umjesto redovne, bit će održana telefonska

Stručna edukacija u Zagrebu: EU fondovi su velika prilika za razvoj država u jugoistočnoj Europi, ali ih treba ozbiljno shvatiti

Nakon preusmjeravanja saobraćaja na novi prijelaz: Prekršen Zakon o graničnoj kontroli BiH

Skandalozne izjave Amidžića kao ogledalo društva u kojem živimo: Nekažnjeni govor mržnje

Zakon o preuzimanju Željezare stigao u Parlament FBiH: Očekivanja radnika velika, ali podrška neizvjesna

Mostovi ili izolacija

Građani s prosječnim primanjima neće izdržati tempo: Milijarde prihoda, a efekata ni za lijeka

Zijad Krnjić za “Avaz”: Nisam htio dopustiti da budem prevaren, dozovimo se pameti

Novi udar na državnu imovinu iz RS

Zaključena hitna sjednica Vijeća ministara BiH: Privremeno otvaranje novog graničnog prijelaza u Gradišci bez podrške Bošnjaka

Sjednica Vijeća ministara BiH o graničnom prijelazu još nije počela: Forto još nije dostavio materijale

Vijeće ministara BiH danas vanredno o rušenju mosta u Gradišci: Donošenje hitnih mjera

Dragan Matović za "Avaz": Urušavanje mosta moglo dovesti do ljudskih žrtava, odmah otvoriti novi granični prelaz

BiH prvi put progovorila jednim glasom: Zbog Trgovske gore BiH već trpi posljedice

Etnički raskol na Neretvi: Majorizacija Bošnjaka u Mostaru

Kako se dronovima zaobilazi Sporazum o kontroli naoružanja