<p>Efekti uvođenja neradne nedjelje ponovo su aktuelizirani, nakon informacija iz Udruženja malih i srednjih privrednika BiH da prihodi padaju u FBiH, dok rastu u RS ili Orašju, koje je izuzeto od zabrane rada. Prema tim informacijama, raste broj trgovina koje rade nedjeljom. S druge strane, prema podacima Federalnog ministarstva trgovine, ukupan promet u maloprodaji u prvom kvartalu ove godine iznosio je 3,78 milijardi KM i u poređenju s istim periodom 2024. godine, kada je nedjelja bila radna, promet je porastao za 392,3 miliona KM ili 11,58 posto.</p><p>Prema riječima ministra trgovine FBiH Amira Hasičevića, tvrdnje o dramatičnom padu prometa zbog neradne nedjelje uopšte nisu potvrđene zvaničnim podacima. Navodi kako je  promet u trgovini na malo u FBiH u prvom kvartalu 2026. porastao s 3,5 na 3,78 milijardi, što je 7,08 posto, odnosno realan rast od 3,03 posto. To su podaci Porezne uprave FBiH s fiskalnih uređaja, kaže Hasičević. Kada je riječ o Orašju, zvanični podaci pokazuju da je promet u Orašju porastao svega 5,31 posto nominalno, odnosno 1,33 posto realno. </p><p>- To znači da je puno manji rast od većine drugih općina u kojima je na snazi neradna nedjelja. Primjera radi, Travnik, Ljubuški, Livno, Maglaj, Bihać, Cazin, pred sobom imam podatke iz gradova koji imaju puno veći rast nego što to ima Orašje. Govorim striktno o maloprodaji, jer ljudi namjerno ili zlonamjerno uzimaju ukupan promet. Uzmimo za primjer Vareš, gdje je ukupan promet porastao zbog Adriatic Metalsa, a ne zbog neradne nedjelje. Ili, sad će nam se ugasiti Željezara. Hoćemo li reći da je neradna nedjelja kriva za pad prometa ili broja radnika?! - naglašava Hasičević, koji poziva udruženja na razgovor na bazi činjenica i zvaničnih podataka.</p>

Prema riječima ministra trgovine FBiH Amira Hasičevića, tvrdnje o dramatičnom padu prometa zbog neradne nedjelje uopšte nisu potvrđene 

Ministar trgovine FBiH o neradnoj nedjelji: Podaci govore suprotno tvrdnjama da je pao promet

<p>Realizacijom nove emisije obveznica na Sarajevskoj berzi, FBiH je prikupila 30 miliona KM, po ponderisanoj prosječnoj kamatnoj stopi od 5,25 posto i rokom dospijeća 2036. godine. Na isti način i na istoj berzi&nbsp;FBiH se i 24. marta zadužila za blizu 30 miliona maraka, koje mora vratiti s kamatom od oko 2,3 posto. Nekoliko dana ranije Vlada FBiH je donijela odluku da se putem Londonske berze izvrši emisija euroobveznica, i to u iznosu do 800 miliona eura.</p><h2>Propali fondovi</h2><p>Ove i druge odluke dio su rekordnog, budžetom predviđenog zaduženja od 2,3 milijarde KM iz domaćih i međunarodnih izvora.&nbsp;FBiH na ovaj način slijedi RS, koja se nedavno, kako bi vratila ranije dugove i sanirala budžetski deficit, na Londonskoj berzi zadužila za blizu milijardu KM po kamati od 6,25 posto. </p><p>Nevjericu ekonomskih stručnjaka, ali i građana, izaziva činjenica da se iz planiranih zaduženja ne stvara nova vrijednost, već se s desetinama miliona koji će se vraćati s kamatama popunjavaju budžetske praznine i osigurava redovno funkcioniranje institucija.</p><p>- Sama emisija obveznica nije neuobičajena, niti trenutno predstavlja ozbiljan rizik, posebno imajući u vidu da je nivo javnog duga, bez obzira na sve, i dalje relativno nizak u odnosu na većinu evropskih zemalja. Međutim, zabrinutost izaziva činjenica da se istovremeno planiraju značajna nova zaduženja, a istovremeno, iz političkih razloga, ne koristimo sredstva iz evropskih fondova i Plana rasta za Zapadni Balkan, koja su sigurno povoljniji i dugoročno održiviji izvor finansiranja – kaže ekonomski stručnjak Ermin Cero, profesor menadžmenta i finansija na Internacionalnom Burch Univerzitetu.</p>

<h2>Fiskalni pritisak</h2><p>U apsurdnoj situaciji vlasti u oba entiteta praktično odbijaju bespovratna sredstva i povoljne kredite Evropske komisije, dok se zadužuju pod nepovoljnim uvjetima, a infrastrukturne projekte realiziraju dodatnim zaduženjima. Cero naglašava da ključno pitanje nije samo visina zaduženja, već način korištenja tih sredstava.</p>

<p>- Ako se zaduženje koristi za razvojne investicije, infrastrukturu i jačanje privrede, njegovi efekti mogu biti pozitivni. Međutim, ako se zaduženje dominantno koristi za pokrivanje tekuće potrošnje i budžetskih potreba, dugoročno može povećati fiskalne pritiske i usporiti ekonomski razvoj. Nažalost, dosadašnji trendovi ukazuju na ovo drugo – ističe profesor Cero.</p>

Budžetske rupe krpe kreditima s debelim kamatama

Nova emisija obveznica na Sarajevskoj berzi

Zaduženje do rekordnih 2,3 milijarde maraka: Guše nas kreditima, a propuštaju milione

<p>Ispod radara je prošla vijest da su entitetski ministri energije Vedran Lakić i Petar Đokić, mimo državnih struktura, u Beogradu s ministricom rudarstva i energetike Srbije Dubravkom Đedović-Handanović razgovarali o zajedničkoj izgradnji hidroelektrana na srednjem i gornjem toku Drine, koja u dijelu vodotoka predstavlja granicu između dvije zemlje.&nbsp;</p><p>Bez saglasnosti državnih institucija ovakvo nešto nije moguće, ukazuje pravni ekspert Davor Trlin. Projekti “Gornja Drina” i “Srednja Drina” ne mogu ići ka realizaciji, jer Drina je granica, a sve što se gradi na granici ili se tiče resursa koji su državna imovina isključiva je nadležnost institucija BiH, a ne entiteta. Trlin podsjeća da nakon raspada Jugoslavije, granica na Drini nikad nije u potpunosti definirana.</p><h2>Granični sporovi</h2><p>- Postoje sporovi na nekoliko ključnih tačaka, posebno kod postojećih hidroelektrana. Srbija traži pomjeranje granice kako bi formalno dobila punu kontrolu nad HE Bajina Bašta i Zvornik, s kojih od rata uzima svu proizvodnju. Iako su građene u zajedničko vrijeme SFRJ, Srbija ih tretira kao svoje.&nbsp;Praktično, politika i interesi, posebno energetski, idu ispred formalnog rješavanja granice. Dogovaraju se joint venture-i, koncesije i podjela energije, ali pravno, svaki takav projekt može biti osporen na Ustavnom sudu BiH ili pred međunarodnim institucijama. Svako zaobilaženje države u novim projektima je direktan udar na suverenitet i Ustav. Pratit ćemo šta će biti s tim, ali bez državne komisije za koncesije, to je na klimavim nogama – ističe Trlin.</p><p>Univerzitetski profesor Nedim Suljić bio je član komisije koja je utvrdila da je u periodu od 1996. do 2018. godine, kada je izvještaj dostavljen Vijeću ministara, BiH oštećena za gotovo 7,5 milijardi maraka. Iako bi BiH iz HE Zvornik trebalo pripasti 50, a iz HE Bajina Bašta 67 posto energije, sve količine prisvaja Srbija, što je dugovanja do danas udvostručilo i što problem između dvije države, zbog sve većeg značaja energenata i činjenice da BiH već uvozi značajne količine, čini jednim od gorućih.</p><p>- Podržavam svaki budući sporazum između država, ali ne i između entiteta i Srbije. Koliko sam vidio, Zvornik i Bajinu Baštu oni ne spominju, ali očekujem da dugovanja prema BiH budu tema u nastavku razgovora – ističe Suljić.&nbsp;</p><h2>Opravdana bojazan</h2><p>Nekadašnji federalni ministar industrije, rudarstva i energije Nermin Džindić izražava zadovoljstvo sastankom, koji ima cilj korištenje kompletnog potencijala Drine, ali očekuje odgovor zašto se do sada nije razgovaralo o korištenju postojećih hidroelektrana, jer se raniji problemi i dugovi ne mogu gurnuti pod tepih.</p><p>- Po meni bi trebalo projektno vidjeti na kojim lokacijama bi bilo pametno graditi nova postrojenja, jer raznih informacija imamo, pa i da je jedan od naših ambasadora samostalno krenuo u jedan projekt takve vrste. Takvi projekti na Drini se moraju raditi sistemski između dvije države, a ako one to ne mogu iznijeti finansijski, onda uz pomoć nekog međunarodnog finansijera koji bi pomogao na obostranu korist – BiH i Srbije. U svakom slučaju, BiH mora dobiti neku korist od toga, za razliku od dosadašnjih projekata gdje je bila u podređenom položaju – kaže Džindić.</p><p>Ističe da se sve mora raditi u skladu sa zakonima i Ustavom BiH, te se plaši ad hoc rješenja koje bi nas odvelo u nove arbitraže na štetu BiH. S obzirom na dosadašnja iskustva s aktuelnom Vladom FBiH, bojazan postoji.</p><p>- Za ove tri i po godine nisam vidio nijedan investicioni projekt da su Vlada FBiH i Elektroprivreda BiH uradili. Čak mogu reći da Sektor za investiranje u EPBiH možemo zatvoriti, jer džaba ljudi dobijaju platu. Ako do sada nisu završili nijednu investiciju, sumnjam da i ova investicija ima čiste namjere – dodaje Džindić.&nbsp;</p><h2>Gornja i Srednja Drina</h2><p>“Srednja Drina” je projekt koji čine HE Rogačica, Tegare i Dubravica, procijenjene vrijednosti 1,7 milijardi KM, koje trebaju biti građene upravo između postojećih HE Bajina Bašta i Zvornika. </p><p>Sistem “Gornja Drina” također predviđa gradnju tri HE Buk Bijela, Foča i Paunci. Nakon potpisivanja ugovora Srbije i RS 2020. godine, po kojem je 51 posto vlasništva pripalo Srbiji, a 49 posto RS, pripremni radovi su započeti, ali je projekt osporen odlukom Ustavnog suda BiH.&nbsp;</p>

Milijarde duga Srbije od postojećih HE, tabu tema

Entiteti bez države pregovaraju sa Srbijom

<p>Sve je veći broj trgovina i trgovačkih lanaca koji ne poštuju odredbu Zakona o unutrašnjoj trgovini i zabranu rada nedjeljom, navode iz Udruženja malih i srednjih privrednika BiH. Rezultat je to dosadašnje prakse zbog koje su promet i prihodi rasli u drugom entitetu, te sistema u kojem jedni imaju zabranu, a drugi privilegije.</p><p>- Od kraja 2024. godine to se poštovalo, jer je trgovce bilo strah otvoriti radnju zbog visokih kazni. Zakon je ostao isti, ali ljudima se sad vjerovatno više isplati platiti kaznu nego zatvoriti trgovinu cijeli dan. Hercegovina, Kakanj, Zenica, Gračanica, Tuzla … svugdje su otvorili radnje, što je čist dokaz koliko je ta odredba besmislena – kaže predsjednik UMSP-a, Benjamin Hekić.</p><p>Zabrana rada nedjeljom i odluka o povećanju minimalne plaće bili su povod formiranju ovog udruženja prije nekoliko mjeseci. Okupljaju male i srednje poduzetnike, s ukupno oko 4.000 – 5.000 zaposlenih, te navode da je zabrana rada nedjeljom proizvela haos, nejednakost i revolt među privrednicima, te najavljuju i pravne korake na ukidanju ove odredbe.</p><p>- U aprilu smo imali pad prihoda za 35 miliona KM, dok su u RS za toliko, a možda i više, povećani. Mi ne možemo reći da je sve zbog tog zakona, ali svakako da igra važnu ulogu. U Orašju, koje je izuzeto od neradne nedjelje, promet je porastao za 200 posto, a najsmiješnije je što je Vlada FBiH odbila sve ostale opštine, osim Orašja. Nikakvog smisla nema, tačno se vidi da je u pitanju politička odluka – ističe Hekić.</p>

<p>Kada privrednici, koji uredno plaćaju poreze, zapošljavaju ljude i pune budžete, počnu javno pokazivati otpor prema jednom zakonu, onda bi ozbiljna vlast trebala zastati i zapitati se gdje je pogriješila, navode uz UMSP-a.</p><p>- Kako će mali porodični biznis objasniti svojim radnicima i porodici da promet odlazi konkurenciji koja radi? Od početka smo upozoravali na posljedice - promet odlazi u RS i susjedne države, mali trgovci trpe najveći udar, veliki sistemi lakše preživljavaju zabrane, građani vikendom kupuju tamo gdje im je dozvoljeno, raste siva ekonomija, stvaraju se dvostruki aršini, tržište postaje pravno nesigurno, a investitorima se šalje poruka da pravila nisu jednaka za sve – navode iz udruženja.</p>

Zakon je ostao isti, ali ljudima se sad vjerovatno više isplati platiti kaznu nego zatvoriti trgovinu cijeli dan, kaže Hekić

Zabrana rada nailazi na sve jači otpor: Sve više trgovina otvoreno i nedjeljom

<p>Brojne reakcije izazvala je sjednica Vijeća sigurnosti UN-a, tokom koje je visoki predstavnik Kristijan Šmit (Christian Schmidt) predstavio svoj posljednji izvještaj o stanju u BiH i oprostio se od dužnosti na kojoj je proveo skoro pet godina. Očekuje se imenovanje njegovog nasljednika, a već sada je izvjesno da bi na jednu od ključnih pozicija mogao doći novi Incko, neko ko će pola mandata spavati, a drugo pola biti zabrinut. Jasno je to nakon obraćanja predstavnice SAD Temi Brus (Tammy Bruce), jedne od ključnih članica Vijeća, koja je poručila da međunarodna misija u BiH prelazi u novu fazu, da će zadatak sljedećeg visokog predstavnika biti da prenese odgovornost na lokalne lidere, a oni će morati donositi odluke koje neće biti diktirane izvana.</p><p>Da je BiH drugačija zemlja i da je na vlasti imala svjesne, odgovorne i sposobne političare, posvećene dobrobiti građana, pozicija visokog predstavnika davno bi ostala samo u udžbenicima historije, kao podsjetnik na nesretno poglavlje u kojem ni grb, ni zastavu, ni novčanicu, ni registarsku tablicu nismo mogli nacrtati sami. Tri decenije od rata OHR nam je, nažalost, još potreban, ali svijet ima mnogo važnijih prioriteta, pa snage i nerava više nema da nas podučava šta je demokratija a šta kompromis, šta je interes građana a šta političkih partija i vlastodržaca. Uostalom, domaći su političari više nego dobro plaćeni za posao koji je često morao raditi neko drugi. Sudeći prema njihovim tragikomičnim reakcijama i isticanju vlastite uloge i utjecaja u međunarodnim okvirima, ništa se neće promijeniti. Jedni likuju, precizno su izbrojali svih 913 odluka koje je donio OHR, a sa Šmitom žele ispratiti i one koje je on nametnuo, prijeteći i tužbom za materijalnu štetu koju im je nanio. Drugi, pak, broje poruke podrške teritorijalnom integritetu i suverenitetu BiH, kao da se to ne podrazumijeva prijemom u UN, aktom o priznanju i diplomatskim odnosima s više od 180 država svijeta, pa ih svake godine vlastitim angažmanom baš oni trebaju izboriti.</p><p>Četvrti oktobar, jedini dan u mandatu kada se i građane za nešto pita, blizu je. Dovoljno vremena da se o svačijoj ulozi u ovom haosu dobro razmisli i pažljivo bira za naredne četiri godine. To je svakako lakše od euforične potrage za Panini albumima i sličicama, koja nas ovih dana zaokuplja više od svih zaokreta na političkom planu.&nbsp;&nbsp;</p>

Ni grb, ni zastavu, ni novčanicu nismo mogli nacrtati sami

Nova faza haosa

<p>Ne rade nam dva od ukupno četiri prihvatna centra za migrante u Bosni i Hercegovini, navodi za „Dnevni avaz“ Žarko Laketa, direktor Službe za poslove sa strancima BiH. Kaže da uslovi u prihvatnim centrima kao i sigurnost u naseljima oko kampova moraju biti dignuti na mnogo viši nivo.</p><p>- Imamo kamp „Lipa“ u Unsko-sanskom kantonu i „Blažuj“ pored Sarajeva, gdje lokalne zajednice imaju određene probleme vezane za bezbjednost. Država to mora riješiti i osigurati bezbjednost građana, kao i bolje uslove smještaja za korisnike. </p><p>Tokom 2025. godine registrovano je ukupno 13.987 migranata u BiH. U prvim mjesecima 2026. godine registrovano je tek po nekoliko stotina migranata mjesečno koji su se zadržali u privremenim prihvatnim centrima. Najviše njih dolazi iz Afganistana, Egipta i Maroka, pokazuju zvanični podaci.</p><h2>Nova pravila</h2><p>Laketa objašnjava da se migraciona politika Evropske unije (EU) mnogo promijenila posljednjih godina. BiH ima 1.000 kilometara granice s EU, i zato ima obavezu da pojača sistem sigurnosti i kontrola na granicama prema EU, uz pomoć EU agencije za upravljanje granicama FRONTEX-a.</p><p>- Vrlo je bitan humanitarni aspekt zbrinjavanja migranata. Da napravimo još bolje uslove za smještaj. Mi trenutno možemo smjestiti oko 4.000 mjesta i nemamo potrebe graditi nove, ali uslovi u postojećim moraju biti bolji - ističe Laketa. </p><p>Dodaje da je jedna od glavnih obaveza institucija BiH da same preuzmu procesom upravljanja migracijama, uz pomoć koju će pružati Evropska komisija. </p><h2>Uvođenje viza</h2><p>Od BiH se očekuje i da uskladi viznu politiku s EU i uvede vize zemljama poput Rusije, Kine i Turske.</p>

<p>- S tim državama mi imamo bezvizni režim, ali posljednjih godina imamo i trend zloupotrebe tog režima, posebno od državljana Turske i Rusije, kao i u nešto manjem broju Kine. EU očekuje da mi to riješimo uvođenjem viza ovim zemljama - pojašnjava Laketa.</p><h2>Jačanje sistema</h2><p>Evropska unija i zemlje zapadnog Balkana utvrdili su nove prioritete za period do 2030. godine, usmjerene ka jačanju sistema migracija i azila u regionu, te zajednički rad na povratku migranata, međunarodnoj zaštiti, kao i pripremljenosti za krize. Rezultat je to tematskog samita u Budvi, prošlog mjeseca.</p><p>EU pokušava brže i efikasnije vraćati migrante koji nemaju pravo na boravak u EU, u zemlje iz kojih dolaze. Zemljama zapadnog Balkana će EU pomoći da obezbijede privremeni humanitarni smještaj za migrante, te da ih u slučaju odbijanja zahtjeva za azil, pošalju kući.</p><p>Evropska komisija je u martu 2025. godine predložila uspostavu zajedničkog EU sistema vraćanja migranata, s ciljem da se odluke o vraćanju, izdane u jednoj državi članici, unose u evropski nalog i šengenski informatički sistem, kako bi ih mogle izvršavati sve zemlje članice.</p><h2>Globalni izazov</h2><p>Gotovo 304 miliona ljudi, odnosno približno četiri posto svjetske populacije živi izvan zemlje rođenja, navodi Svjetski izvještaj o migracijama 2026. godine. Rad je glavni pokretač za 168 miliona radnika migranata, dok svijet bilježi i rekordan broj od 120 miliona raseljenih osoba uslijed sukoba i kriza. Finansijski utjecaj migracija je ogroman, pa su novčane doznake migranata 2024. godine dostigle 905 milijardi dolara, od čega je čak 685 milijardi direktno potpomoglo zemlje niskog i srednjeg dohotka. Mračnu stranu neregularnih ruta predstavlja više od 9.000 smrtnih slučajeva zabilježenih prošle godine.</p>

Gotovo 14.000 migranata registrovano u BiH prošle godine

Novi prioriteti Zapadnog Balkana i EU: Povećati sigurnost i popraviti uslove u kampovima

<p>Sud BiH donio je još jednu presudu za ratne zločine počinjene na području Prijedora. Zbog učešća u ubistvima civila bošnjačke nacionalnosti u selu Zecovi, u kojem je ubijeno više od 150 osoba, Duško Zorić prvostepeno je osuđen na 15 godina zatvora. O procesuiranju osumnjičenih, njihovom skrivanju u susjednim zemljama, statusu porodica žrtava ratnih zločina, za “Avaz” govori Jasmin Medić, doktor historijskih nauka i naučni saradnik u Institutu za historiju Univerziteta u Sarajevu.</p><p><b>Sud BiH osudio je Duška Zorića na 15 godina zatvora. Koliko bilo kakva presuda može donijeti satisfakciju nakon zločina takvih razmjera kakav je počinjen u Zecovima? </b></p><p>- Teško da više ikako možemo pričati o bilo kakvoj satisfakciji. Ona je možda tek djelimična jer je Duško Zorić ipak izveden pred lice pravde, zločin je dokazan … Lično sam se, kada je riječ o ovome predmetu, nadao da će Zorić priznati krivicu i otkriti lokaciju posmrtnih ostataka ubijenih. Nažalost, do toga nije došlo i agonija porodica ubijenih se nastavlja.</p>

<h2>Nismo zadovoljni</h2><p><b>Ubijenih 3.176, u 58 logora 32.000 zatočenih... čak i broj od 66 osuđenih za zločine u Prijedoru govori o onome što se dešavalo u ovom gradu. Jeste li zadovoljni radom pravosudnih institucija kada je riječ o procesuiranju ratnih zločina u BiH?</b></p><p>- Mislim da je broj osuđenih pred domaćim, stranim i međunarodnim sudovima više od 1.000. Naravno da ne možemo biti zadovoljni. Uzmite broj opština u kojima su počinjeni zločini; nalogodavce iz vojnih i političkih struktura od vrha do lokalne zajednice, aktere, pa sve one koji su pružali logističku ili bilo kakvu drugu pomoć u izvršenju zločina; sve one tačke ratnih zločina od ubistava, progona do pljačke … Nadam se da će pravosudne institucije raditi agilnije na ovim predmetima, jer znatan broj osoba raspolaže adekvatnim dokazima o počinjenim zločinima.</p><p><b>Veliki broj osumnjičenih, optuženih, pa i osuđenih ratnih zločinaca od pravde je pobjeglo uglavnom u susjedne zemlje. Postoji li primjer takve prakse u svijetu da zločinci mirno dočekuju starost ili da su ugledni građani na dvije-tri stotine kilometara od mjesta gdje su činili zlo?</b></p><p>- Naravno, nerijetko su u prošlosti zločinci sebi znali pronaći državu koja će im pružiti sigurno utočište i u kojoj će mirno živjeti. Simon Vizental (Wiesenthal) je detaljno u svojim radovima govorio o tome, tako da BiH nije nikakav izuzetak. Ovdje je problem manjak saradnje susjednih zemalja o tim pitanjima.</p><h2>Snaga za borbu</h2><p><b>I sami ste izgubili oca na Korićanskim stijenama. Brine li država o porodicama žrtava, logorašima, svjedocima zločina bez kojih bi borba za pravdu danas bila nemoguća?</b></p><p>- O nepravdama koje su ove kategorije preživjele, koje i danas na različite načine trpe, moglo bi se pisati gotovo bez kraja. Ipak, poučen vlastitim iskustvom, ali i iskustvima ljudi koji su prošli sličan životni put, smatram da je važno govoriti i o jednoj drugoj dimenziji te priče. To je priča o našim uspjesima, o snazi da se, često bez ikakvog oslonca, samostalno izborimo sa životnim nedaćama i izrastemo u nezavisne i dostojanstvene ljude. U tom smislu, mi smo moralni pobjednici. Bez našeg svjedočenja, istrajnosti i angažmana, mnoge istine ne bi bile poznate, niti bi brojni važni procesi bili pokrenuti. Ako me zdravlje posluži i ako ne izgubim inspiraciju za pisanjem, o tome ću, ako Bog da, jednom posebno pisati. Jer, ne treba zaboraviti: mi nismo samo žrtve. I tu treba govoriti o herojstvu naših majki bez kojih mi ne bismo ovo postigli.</p><h2>Razlozi za pasivnost</h2><p>O tome da se o ratnim zločinima danas gotovo niko i ne oglašava, osim istraživača i udruženja porodica žrtava, Medić kaže da je to teško razumjeti jer su nekada upravo ta udruženja bila snažno prisutna u javnom prostoru i svojim djelovanjem oblikovala medijski i društveni odnos prema ovim temama.</p><p>- Ako se polazi od načela da ratni zločin ne zastarijeva, onda se opravdano postavlja pitanje čime se može objasniti današnja pasivnost. Da li su pojedinci izloženi pritiscima, ucjenama ili prijetnjama, ili postoje neki drugi razlozi za takvo stanje, nije mi poznato. Međutim, ono što se može jasno reći jeste da bi snažniji i kontinuiraniji pritisak udruženja zasigurno doprinio intenzivnijem radu pravosudnih institucija - navodi Medić.&nbsp;</p>

Duško Zorić osuđen je za ratne zločine u Prijedoru, ali je on nije priznao krivicu i otkrio lokaciju posmrtnih ostataka ubijenih, kaže Medić

Jasmin Medić o presudi Dušku Zoriću: Prijedorski zločinci još kriju grobnice

<p>Vanjskotrgovinski deficit BiH raste i u prva četiri mjeseca ove godine veći je od 4,72 milijardi KM. U odnosu na isti period prošle godine deficit u robnoj razmjeni s inostranstvom porastao je za više od 132 miliona maraka. </p><h2>Neumoljivi podaci</h2><p>Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, u periodu januar – april u BiH je uvezeno proizvoda u vrijednosti od 10,58 milijardi KM, dok je u istom periodu vrijednost izvoza iznosila 5,8 milijardi KM. Najviše smo uvozili iz Hrvatske (2,11 milijardi KM), Srbije (1,29 milijardi KM) i Njemačke (889 miliona KM). U prvom kvartalu najviše smo izvozili u Hrvatsku (1,12 milijardi KM), Njemačku (872 miliona KM) i Austriju (593 miliona KM).</p><p>Profesor Internacionalnog univerziteta u Sarajevu Ognjen Riđić kaže da se bh. ekonomija suočava s kombinacijom strukturalnih ekonomskih slabosti, visokim stepenom ovisnosti o uvozu, posebno skupih, sofisticiranih proizvoda, uz ograničenu izvoznu kompetitivnost, ali i kardinalne greške vlasti. Podaci iz prva četiri mjeseca bit će mnogo lošiji za ostatak godine, nakon gašenja proizvodnje u najvećim izvoznicima, poput Koksare u Lukavcu i Željezari Zenica.</p>

<p>- Podaci će definitivno biti lošiji radi domino efekta, jer su mnoge podržavajuće industrije i biznisi bili uvezani s Koksarom i Željezarom, legendarnom kompanijom koja je u svojih 130 godina postojanja preživjela tri rata, a sada je lošim prodajama i odlukom politike ugašena. Mislim da je njeno spašavanje strateški interes BiH, a birači bi trebali kazniti ove koji su doveli do toga – kaže Riđić.</p><h2>Udar na najjače</h2><p>Uz naftu i plin, kojih nemamo, Riđić podsjeća da smo počeli uvoziti i struju, koju pored koksa i čelika smatra fundamentalnim proizvodom.</p><p>- Zbog slabog otpora i nepatriotskog stava dozvolili su udar na najjače proizvođače – termoelektrane u Kaknju, Gacku i Tuzli. Zavrtanjem ruke, zbog zelene agende i ne znam kakvog cilja od izvoznika struje postali smo uvoznik, a možete zamisliti šta će s nama biti nakon što smo izgubili koks, čelik, rudnik željezne rude u Ljubiji, a sada nemamo ni dovoljno struje. Idemo ka potpunoj ovisnosti, što je forma neokolonijalizma. Krivim političare, ali i narod koji im ne daje do znanja da to tako ne može – ističe profesor Ognjen Riđić.</p>

Zbog slabog otpora i nepatriotskog stava dozvolili su udar na najjače proizvođače – termoelektrane u Kaknju, Gacku i Tuzli, kaže Riđić

Udar na Željezaru izazvat će domino efekt

Bez Koksare i Željezare bit će još gore: Vanjskotrgovinski deficit BiH veći od 4,7 milijardi maraka

<p>Ne stišavaju se reakcije nakon sjednice Vijeća sigurnosti UN-a posvećene stanju u BiH, a od sudbine Kristijana Šmita (Christian Schmidt), koji je predstavio svoj posljednji izvještaj, važnijim se čine poruke koje najavljuju ograničen mandat budućeg visokog predstavnika. Odluke i odgovornost, po svemu sudeći, bit će u rukama domaćih političara.</p><p>Ekspert za ustavno pravo, Davor Trlin kaže da najave pasivnije uloge OHR-a u BiH označavaju početak faze “otrežnjenja” za domaće političare.</p><p>- Godinama je OHR služio kao neka vrsta sigurnosne mreže, ali i savršenog alibija za nerad – domaći lideri su mogli simulirati pregovore znajući da će u slučaju blokade neko drugi povući nepopularne poteze. Najavljena pasivnost visokog predstavnika sužava taj prostor za manipulaciju i postavlja nas pred zid - ili će domaće institucije profunkcionisati na bazi kompromisa, ili ćemo ući u fazu potpune institucionalne paralize – kaže profesor Trlin.&nbsp;</p><p>Dodaje da je problem što sistem ima ugrađene blokade, koje je bez vanjskog arbitra teško premostiti.</p><p>- Zato bi ovo “prepuštanje odluka domaćim akterima”, bez prethodne reforme Ustava, moglo biti mač s dvije oštrice. Suštinski, dolazi vrijeme kada će odgovornost za svaki (ne)uspjeh morati da preuzmu isključivo oni koje smo birali, jer međunarodna zajednica očigledno više nema namjeru da bude dežurni “popravljač” naših unutrašnjih propusta – ističe Trlin.</p>

Zato bi ovo “prepuštanje odluka domaćim akterima”, bez prethodne reforme Ustava, moglo biti mač s dvije oštrice

Davor Trlin za “Avaz”: OHR godinama služio kao alibi za nerad

<p>Obraćanje predstavnice SAD-a Temi Brus na jučerašnjoj sjednici Vijeća sigurnosti UN-a privuklo je najviše pažnje, posebno zbog najave da međunarodna misija u BiH prelazi u novu fazu.</p><p>- Zadatak sljedećeg predstavnika će biti da prenese odgovornost na lokalne lidere. Ta osoba mora biti posvećena BiH, ali lokalni lideri moraju donositi pragmatična rješenja, koja neće diktirati međunarodni glasovi - poručila je, uz najavu da će nakon odlaska Kristijana Šmita sljedeći visoki predstavnik biti imenovan u junu. </p><p>Ovakve poruke za "Avaz" je komentirao pravni ekspert Milan Blagojević.</p><p>- Predstavnica SAD u UN-u je na jučerašnjoj sjednici Savjeta bezbjednosti UN-a izjavila da OHR nije bio zamišljen da bude trajna institucija i da bi novi visoki predstavnik trebao imati ograničena ovlaštenja. Time zvanični Vašington nije isključio mogućnost da OHR opet odlučuje umjesto domaćih institucija BiH, naročito ako takva mogućnost bude trebala interesima SAD na ovom prostoru - kaže Blagojević. </p><p>Dodaje da bi se mogućnost donošenja odluka od strane OHR -a sa sigurnošću mogla isključiti samo da je Brus to i potvrdila.</p><p>- Da je rekla da SAD više nisu saglasne da OHR odlučuje umjesto domaćih institucija. Međutim, ona to naprosto nije izjavila - ističe Blagojević.</p>

Zadatak sljedećeg predstavnika će biti da prenese odgovornost na lokalne lidere, kazala je Brus

Milan Blagojević za "Avaz": Vašington nije isključio mogućnost da OHR opet odlučuje umjesto domaćih institucija

<p>Visoki predstavnik Kristijan Šmit (Christian Schmidt) potvrdio je da odlazi s ove pozicije, nakon pet godina provedenih u BiH. Donio je ličnu odluku da okonča svoju službu u provedbi mira u BiH i o tome je već obavijestio Upravni odbor Vijeća za provedbu mira (PIC).</p><p>Šmit je zatražio pokretanje procesa imenovanja njegovog nasljednika, a do tada će ostati na funkciji. Poručio je i da su ekonomska i politička stabilnost BiH i cijelog Zapadnog Balkana od ključnog značaja za ukupnu evropsku sigurnost i prosperitet, zbog čega uloga OHR-a ostaje važna. </p><h2>Razlozi odlaska</h2><p>Stvarne razloge njegovog odstupanja teško je razaznati u nizu spekulacija prisutnih u domaćim i međunarodnim krugovima, kazao je za „Avaz“ politički analitičar Srećko Latal. Dodaje da je Šmit morao da zadovolji sve različitije i kontradiktornije stavove SAD i EU, pa i različitih članica EU i ostalih zemalja, uključujući Rusiju i Kinu. </p><p>- Ovo za BiH znači novu neizvjesnost, jer nije jasno niti da li će ga neko naslijediti, niti ko će to biti, niti koja će uloga OHR-a biti nakon njegovog odlaska. O odlasku Šmita se priča već najmanje godinu. O izmještanju OHR-a i duže. Tako da je jedino izvjesno da međunarodna zajednica niti može, niti hoće, niti zna da rješava unutrašnja pitanja BiH – kaže Latal. </p><h2>Pritisak SAD?</h2><p>Profesor međunarodnih odnosa na Regent’s univerzitetu u Londonu Neven Anđelić ocjenjuje da Šmit vjerovatno nije odgovarao nekima od dominantnih aktera u PIC-u, prvenstveno SAD. </p><p>- Pretpostavljam da OHR neće otići, ali činjenica je da on ne može dovijeka ostati u BiH. I OHR nekada mora otići, ne može se u EU ući s visokim predstavnikom. Vidimo po nekim vijestima o neispunjavanju uvjeta Evropske komisije za Plan rasta da vlasti u BiH nisu spremne da samostalno vode politiku, ispunjavaju međunarodne obaveze i doprinose poboljšanju kvalitete života građana. Zato će OHR vjerovatno ostati još neko vrijeme – dodaje Anđelić.</p><h2>Jaki diktiraju</h2><p>Politička analitičarka Tanja Topić smatra da bi ove vijesti trebale zabrinuti BiH. Naglašava da je manje bitno što Šmit odlazi, nego što pravac daljnjeg razvoja događaja diktira naklonost velikih sila prema pojedinim etničkim grupama u BiH. </p><p>- Loše je ako ovo povlačenje ugrozi održavanje izbora i ako ponizi vladavinu prava u BiH. Pitanje je i kako će se ovo odraziti na nastojanja RS da se osamostali, jer za aktere ove političke agende BiH je nemoguća država - kaže ona.  </p><p>Također je pitanje i kakav će utjecaj ovakav razvoj događaja imati i na stvaranje trećeg entiteta, koje zagovaraju hrvatske stranke. Sve su to oblaci sumnje, koji su se nadvili nad BiH nakon iznuđene ostavke Kristijana Šmita, kazala je Topić za “Avaz”.</p>

Nisu saopćeni stvarni razlozi odlaska

Oblaci sumnje nad BiH nakon iznuđene ostavke: Dok Dodik slavi, dvojac u šoku

<p>Prije deset godina povezivanje Sarajeva i Beograda predstavljeno je kao jedan od najvažnijih infrastrukturnih projekata. Podršku njegovoj realizaciji ponudila je Turska, na trilateralnom poslovnom forumu BiH – Srbija –Turska u Istanbulu. Polaganjem kamena temeljca je označen početak radova u oktobru 2019. godine, u prisustvu predsjednika Turske i Srbije, Redžepa Taipa Erdoana (Recep Tayyip Erdogan) i Aleksandra Vučića, te tadašnjih članova Predsjedništva BiH&nbsp;Željka Komšića, Šefika Džaferovića i Milorada Dodika.&nbsp;Iste godine su BiH i Srbija potpisale sporazum o saradnji na projektu vrijednom četiri milijarde eura.</p><h2>Samo rasprave</h2><p>Godinama poslije, uz podršku Turske, gradi samo Srbija. U završnoj je fazi izgradnja dionice Kuzmin - Sremska Rača, sa mostom preko Save. Do 2022. godine, BiH nije bila u stanju odrediti ni trasu autoputa, pa su na kraju usaglašene dvije - jedna preko Tuzle i Bijeljine i druga preko Pala, Rogatice i Višegrada. Međutim, gradi se samo&nbsp;dionica Bijeljina – Rača, gdje s Vladom RS radove većim dijelom također finansira Srbija.</p><p>- Srbija je uradila autoput do graničnog prelaza Rača, a finansira i dionicu od Rače do Bijeljine. Iz drugog pravca, Srbija je izgradila autoput do Požege, a projektuje i ugovara dionice ka Užicu i graničnom prelazu Kotroman kod Višegrada. Za to vrijeme u BiH se ništa vidljivo nije uradilo. Godinama traju rasprave oko trase na području Brčko distrikta s jedne strane, dok RS i FBiH nisu konačno usaglasile trasu od Višegrada do Sarajeva – kaže delegat u Domu naroda PSBiH Nenad Vuković (PDP).</p><p>Podsjeća da je autoput 2019. godine najavljen kao “Autoput mira i prijateljstva”, te da za sedam godina u BiH nije urađeno gotovo ništa. To potvrđuje i odgovor koji je dobio na delegatsko pitanje o statusu ovog projekta. Tuzlanski kanton je u komunikacijskoj izolaciji, pa se insistiralo da trasa autoputa Sarajevo – Beograd obuhvati i ovaj kanton. </p><h2>Svjesna opstrukcija</h2><p>Prema riječima Midhata Čauševića&nbsp;(SDA),&nbsp;zastupnika u Predstavničkom domu PSBiH iz Tuzle, gradi se treća traka kroz Kladanj. Zaobilaznica kroz Živinice će se samo dijelom graditi, zbog statusa državne imovine. Sve ostale dionice tek su u fazi idejnih projekata. Međutim, riječ je o ranije planiranim projektima, neki su i iz 2010. godine, koji samo slučajno imaju veze s autoputem. &nbsp;</p><p>- Ovdje se radi o svjesnoj opstrukciji sa ciljem da nepovezani ostanu veliki centri u kojim dominantno žive Bošnjaci. Ove opstrukcije provode politike koje godinama upravljaju Cestama i Autocestama FBiH. Za razliku od brojnih drugih projekata koji se realiziraju u Hercegovini, gdje dominantno žive Hrvati. Vrlo brzo ćemo imati situaciju, što je pohvalno, da će Hercegovina biti povezana s Hrvatskom s nekoliko jako kvalitetnih saobraćajnica – ističe Čaušević.</p><p>Pompezno najavljivani autoput, koji je trebao povezati glavne gradove tri susjedne države, u konačnici bi mogao povezati Beograd s Banjom Lukom, umjesto sa Sarajevom. </p><p>- Ako ne bude dodatnog interesa i pritiska od Turske, moglo bi se to završiti na tom nivou. Očito je da nije interes strateško povezivanje našeg glavnog grada s bilo kojim centrom, pa i Beogradom. Nažalost, političke elite koje predstavljaju Sarajevo ne odlučuju o tim pitanjima i nemaju mogućnost donošenja konačnih odluka – ističe Čaušević.</p><h2>Dvije dionice</h2><p>Vuković potvrđuje da je izgradnja autoputa Beograd – Banja Luka izvjesnija. &nbsp;</p><p>- S obzirom na to da je izgrađen autoput Banja Luka - Doboj, ostaje još da se izgrade dionice od Doboja do Modriče i Brčkog, kako bi se kompletirao autoput Banja Luka - Beograd. Sporo i tromo radi RS, ali se ipak čini da će prije biti uspostavljen taj autoput nego bilo koja od dvije trase Sarajevo – Beograd – ističe Vuković.</p>

Gradi samo Srbija, dok BiH nije uradila ništa


Gradnja dionice Kuzmin - Rača u završnoj fazi

Pompezno najavljen prije deceniju: Umjesto Sarajeva, Banja Luka - Beograd

<p>Šmitova ostavka je očekivana nakon ogromnog pritiska američke administracije, u pozadini njegove odluke vjerovatno su i neslaganja u vezi s državnom imovinom, a možda je to dio prošlogodišnjeg “paket-aranžmana američke administracije s Dodikom”, kazao je za “Avaz” profesor Filozofskog fakulteta UNSA, Vahidin Preljević. On smatra da je ironija u tome što je Šmit u prvim godinama mandata bio najviše instrument upravo američke politike koja ga se sad brutalno rješava.</p><p>- Evropljani, koji su onomad potpuno prepustili Šmita SAD-u, kad su prešutno ili glasno odobravali sramne prohadezeovske intervencije u izborni zakon u izbornoj noći i suspenziju ustava, sad se, sve i da hoće, ne mogu previše buniti. Ipak je sve ovo prvenstveno poraz i novo poniženje evropske politike na Balkanu, koja može donekle spasiti obraz jedino time što će presudno utjecati na izbor Šmitovog nasljednika – kaže Preljević.</p><p>Ocjenjuje da je Šmitova zaostavština, usprkos ponekoj dobroj odluci, uglavnom negativna, prvenstveno zbog sistemskog produbljivanja etnokratije nauštrb principa građanske demokratije i generalne degradacije političke kulture. Preljević naglašava da bh. političari konačno moraju shvatiti da odluke moraju donositi sami, preuzimajući i odgovornost za njih, a ne neprestano delegirati moć strancima, ambasadama ili OHR-u.</p><p>- To ne znači da nam ne treba OHR, on mora ostati, ali uistinu samo kao krajnja instanca koja će arbitrirati u nerješivim krupnim pitanjima, ili u slučaju ugrožavanja Dejtonskog sporazuma, ali ne i kao generator političkih procesa. Za njih se moraju brinuti domaći akteri. Probosanski političari, za razliku od političkog Zagreba, nisu imali nikakvu ulogu ni u izboru Šmita, niti je imaju, za razliku od političke Banja Luke, u njegovom odlasku. Ono što treba da brine je da vjerovatno neće imati nikakvu ulogu ni u određivanju nasljednika. Možda bi trebalo da se zamisle nad činjenicom da se ništa ne pitaju – ističe profesor Preljević.</p>

Ocjenjuje da je Šmitova zaostavština, usprkos ponekoj dobroj odluci, uglavnom negativna

Profesor Vahidin Preljević za “Avaz”: Probosanski političari bi trebalo da se zamisle nad činjenicom da se ništa ne pitaju

<p>Kao nasljednica odlazećeg visokog predstavnika Kristijana Šmita, osim diplomate iz Italije, pominjala se i iskusna britanska diplomatkinja Karen Pirs (Pierce), specijalna izaslanica Ujedinjenog Kraljevstva za Zapadni Balkan. Profesor međunarodnih odnosa na Regent’s univerzitetu u Londonu, Neven Anđelić kaže za “Avaz” da ova tema, ipak, nije među dominantnim u Velikoj Britaniji.</p><p>- Spominjana je ta mogućnost i to bi britanskoj vanjskoj politici bio pozitivan korak. Izgubivši prijatelje nakon Brexita, ulogu u EU, izgubivši bliskost sa SAD, bilo bi važno da negdje pokaže svoj značaj novom visokom predstavnicom u BiH. Međutim, Britanija nema baš kadrova koji bi bili dominantni u globalnoj politici, a da već nisu uključeni u britansku vanjsku politiku. Ipak, trebamo imati na umu da visoki predstavnici u BiH nisu A liga svjetske diplomatije i A ligu treba prekrižiti. Vjerovatnije je da bi italijanski neki predstavnik, s ruskim ili srpskim iskustvom, bio vjerodostojniji iskazatelj interesa koji bi se poklapali – evropskih i američkih – kaže Anđelić.</p><p>Nakon lične odluke Šmita, kako je to saopćeno iz OHR-a, da napusti poziciju visokog predstavnika, Anđelić se nada da je s njegovim zdravljem sve u redu i da se nije “negdje prehladio”. </p><p>- A što se tiče mogućnosti i špekulacijama da je razlog nešto drugo, onda neminovno idemo ka geopolitičkoj situaciji u svijetu i zbog čega bi on najednom, donekle iznenada, podnio ostavku. Vjerovatno nije odgovarao nekima od dominantnih aktera u Vijeću za implementaciju mira i tu prvenstveno mislim na SAD sa sadašnjom administracijom. Rivalitet je od samog osnivanja OHR-a postojao između EU i SAD. Ko god je bio na toj funkciji postojale su nesuglasice i različita viđenja politike koju bi međunarodna zajednica trebala imati u BiH. Sada ta neka podjela između američkih i evropskih interesa dolazi do izražaja i generalno u svijetu, pa je neminovno bilo za očekivati da Šmit ode iz Sarajeva – ističe Anđelić.</p><p>Kada je u pitanju budućnost OHR-a u BiH, Anđelić kaže da je njegova uloga u mnogo čemu promijenjena, umanjena, planirano ali i spletom okolnosti posljednjih godina.</p><p>- Pretpostavljam da OHR neće otići, ali činjenica je da on ne može dovijeka ostati u BIH. Ako je BIH istinski opredijeljena za evropske integracije, OHR nekada mora otići, ne može se u EU ući s visokim predstavnikom. Da li je za to vrijeme sada? Pa vidimo po nekim vijestima o neispunjavanju uvjeta Evropske komisije za Plan rasta da vlasti u BiH nisu spremne da samostalno vode politiku, da ispunjavaju međunarodne obaveze i doprinose poboljšanju kvalitete života građana. Zato će OHR vjerovatno ostati još neko vrijeme, a jednog dana nas zaista može iznenaditi da se povuče. Do tada bi se trebala promijeniti i politika unutar BiH – kaže profesor Neven Anđelić.</p>

Ako je BIH istinski opredijeljena za evropske integracije, OHR nekada mora otići, ne može se u EU ući s visokim predstavnikom, rekao je

Profesor Neven Anđelić iz Londona za “Avaz”: OHR neće otići, ali ne može dovijeka ni ostati u BIH

<p>Dok susjedna Crna Gora povlači rekordne iznose sredstava iz evropskih fondova i ulaže ih u izgradnju škola i vrtića, modernizaciju puteva, energetiku, digitalizaciju, zaštitu životne sredine i razvoj lokalnih zajednica, aktuelne vlasti u BiH drže nas na dnu liste zemalja aspirantica za članstvo u EU i ozbiljno se poigravaju sa sudbinom države i građana. Kako je saopćila ministrica evropskih poslova Crne Gore, Maida Gorčević, Crna Gora je u posljednje tri godine ostvarila najbolje rezultate u korištenju sredstava iz fondova EU, a samo tokom prošle godine povukla je više od 245 miliona eura. Radi se o novcu iz IPA fondova i Plana rasta, te drugih programa EU. </p><h2>Partikularni interesi</h2><p>U isto vrijeme, samo iz Plana rasta BiH je već izgubila više od 200 miliona KM, izvjesno je da će ostati i bez dodatnih više od 729 miliona KM, a prijeti joj gubitak kompletnog iznosa od 976,6 miliona eura, odnosno više od 1,9 milijardi maraka, koliko je iz ovog fonda bilo namijenjeno za našu zemlju. Za transfer prve tranše neophodna je ratifikacija sporazuma o finansijskom instrumentu i ugovora o kreditu i imenovati glavnog koordinatora, što bh. vlasti dosljedno ignoriraju.</p><p>- Administracija koja se bavi evropskim integracijama radi maksimalno koliko može u datim okolnostima. I ti ljudi su poprilično frustrirani ovom zadnjom dinamikom, jer frustrirajuće je kad imaš takvu ponudu i tolike mogućnosti da neko iz dnevnopolitičke obijesti i partikularnih interesa ne da da unaprijediš sistem i dođeš do sredstava koja te sljeduju u ovom procesu – kaže prof. dr. Lejla Ramić-Mesihović, šefica Odsjeka za međunarodne odnose i evropske studije na Burch univerzitetu u Sarajevu.</p>

<p>Dodaje da je iznos bespovratne pomoći EU za BiH, ne računajući povoljne kredite, od rata do danas oko 3,5 milijardi eura, a na raspolaganju smo imali još najmanje toliko. Radi se o sredstvima koja bi direktno unaprijedila status privrede i život građana. Ramić Mesihović dijeli ogorčenje da se, umjesto povlačenja grantova i povoljnih kredita, entitetske vlade skupo zadužuju na Londonskoj berzi.</p><h2>Kašnjenje agende</h2><p>Podsjeća da smo kasnili i s dostavljanjem Reformske agende, te da je ona sačinjena bez Programa integriranja.</p><p>- Kako znaš šta ti je mjera, ako ne znaš ko ti šta, u okviru kojeg prioriteta i s kojim resursima radi? Mene to frustrira. Busamo se pričama oko pregovarača i timova, svima su puna usta zelenog svjetla za pregovore, a nemamo Program integrisanja bez kojeg ne možemo uraditi skrining, ili planirati budžet za aktivnosti od strateškog značaja – kaže profesorica Lejla Ramić-Mesihović.</p><h2>Šta gube građani?</h2><p>Od šest milijardi iz Plana rasta trećina su grantovi, a ostalo su vrlo povoljni krediti. A sredstva se daju za slobodno kretanje roba i uklanjanje administrativnih i infrastrukturalnih barijera, za slobodno kretanje radnika, pristup Jedinstvenom području plaćanja u eurima, olakšavanje cestovnog transporta, dekarbonizaciju energetskih tržišta, jedinstveno digitalno tržište…</p><p>To nisu imaginarne stvari, to bi ljudi osjetili. Plan rasta ističe naredne godine, a sad je sredina 2026. – ističe Ramić-Mesihović.</p>

Umjesto povlačenja grantova i povoljnih kredita, entitetske vlade se skupo zadužuju na Londonskoj berzi

Evropska centralna banka: Fondovi nedostupni

Dok Crna Gora povlači rekordna sredstva: Propada evropski novac s kojim bi građani BiH bolje živjeli

<p>Najave investicije vrijedne 1,2 milijarde eura i izgradnje četiriju solarnih i jedne vjetroelektrane na prostoru između Goražda i Ustikoline u ovom dijelu BiH dočekane su uglavnom šutnjom i ravnodušnošću. </p><p>U nizu sličnih najava mega-projekata, kakvih posljednjih decenija nije nedostajalo, plan kojeg je na nedavno održanom Ekonomskom forumu u Sarajevu prezentirao ambasador BiH pri UN-u Zlatko Lagumdžija doživljava se kao još jedna fatamorgana, koju u nedostatku konkretnijih informacija malo ko uzima za ozbiljno.</p><h2>Nismo upoznati</h2><p>- Sve smo vidjeli na portalima, ni o čemu nismo upoznati. Moja politička prognoza je da je to jedna obična prevara i ubleha. Poenta je neka druga, a vrijeme će pokazati. Nerealan je ovo projekt za BPK. Pored tolike BiH i takvih lobija, maksuz nađu ovaj kanton da ulažu 2,5 milijardi maraka. Zašto smo mi nešto bolji od drugih? Boljih lokacija za takve investicije u BiH ima stotine – kaže načelnik Općine Foča u FBiH Mujo Sofradžija.</p><p>Jedini lokalni zvaničnik koji se do sada jasno odredio o ovim najavama kaže da je osnovni motiv što ne želi da ga neko povezuje s projektom u kojem se spominje Ustikolina, kao sjedište male lokalne zajednice. Naglašava da općinska vlast nije konsultirana i da s tim nema ništa.</p><p>- Ako radite nešto u nečijoj avliji, normalno bi bilo da se pita. Sam pristup ovome, s ovim izjavama, paušalno i na ovakav način je neozbiljan, neodgovoran i ne odaje neke ozbiljne priče. Spominje se projekt, ali to je nešto vidljivo na papiru – gdje se to nalazi, kolika je površina, koje k/č obuhvata, a ovo je samo jedna izjava – dodaje Sofradžija.</p><h2>Ekološka katastrofa</h2><p>Prema informacija koje do sada ima, gradnjom elektrana bilo bi obuhvaćeno državno zemljište, kojim je odlukom OHR-a zabranjeno raspolagati, ali dijelom i privatne parcele.</p><p>- Mi ne možemo da izgradimo kilometar puta zbog neke saglasnosti, a ne da izgradimo sve to. Nisam neki ekolog, ali to bi bila i ekološka katastrofa kojom bi se i građani trebali zabrinuti. Malo sam se raspitivao. Za 1.000 megavata potrebno je 2.500 – 3.000 hektara zemljišta, pa sad vidite šta će se desiti kad ogolite toliku površinu. I šta građani Goražda i Ustikoline dobijaju od toga? Od 100 do 200 zaposlenih na 2,5 milijarde, to je samo da se smiješ – ističe Sofradžija, koji sumnja da ova najava ima veze s predizbornom kampanjom, ali i da se iza solarnih elektrana krije sasvim druga priča.</p><h2>Iskorišten skup</h2><p>Zlatko Lagumdžija je Ekonomski forum Bosne i Hercegovine 2026. u organizaciji Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu iskoristio da najavi svoj nazovi mega-projekt pod krinkom „zelene tranzicije“.  </p><p>U sve je umiješan i Elmedin Konaković, koji je, umjesto da se bavi vanjskom politikom, govorio „o globalnim promjenama i sukobima koji uzrokuju energetske šokove“.</p>

Pored tolike BiH i takvih lobija, maksuz nađu ovaj kanton da ulažu 2,5 milijardi maraka, čudi se Sofradžija

Lagumdžija i Konaković: Skandalozni dvojac

Ministar trgovine FBiH o neradnoj nedjelji: Podaci govore suprotno tvrdnjama da je pao promet

Zaduženje do rekordnih 2,3 milijarde maraka: Guše nas kreditima, a propuštaju milione

Entiteti bez države pregovaraju sa Srbijom

Zabrana rada nailazi na sve jači otpor: Sve više trgovina otvoreno i nedjeljom

Nova faza haosa

Novi prioriteti Zapadnog Balkana i EU: Povećati sigurnost i popraviti uslove u kampovima

Jasmin Medić o presudi Dušku Zoriću: Prijedorski zločinci još kriju grobnice

Bez Koksare i Željezare bit će još gore: Vanjskotrgovinski deficit BiH veći od 4,7 milijardi maraka

Davor Trlin za “Avaz”: OHR godinama služio kao alibi za nerad

Milan Blagojević za "Avaz": Vašington nije isključio mogućnost da OHR opet odlučuje umjesto domaćih institucija

Oblaci sumnje nad BiH nakon iznuđene ostavke: Dok Dodik slavi, dvojac u šoku

Pompezno najavljen prije deceniju: Umjesto Sarajeva, Banja Luka - Beograd

Profesor Vahidin Preljević za “Avaz”: Probosanski političari bi trebalo da se zamisle nad činjenicom da se ništa ne pitaju

Profesor Neven Anđelić iz Londona za “Avaz”: OHR neće otići, ali ne može dovijeka ni ostati u BIH

Dok Crna Gora povlači rekordna sredstva: Propada evropski novac s kojim bi građani BiH bolje živjeli

Načelnik Foče u FBiH Mujo Sofradžija za "Avaz": Lagumdžijin projekt ubleha i prevara

Ministar trgovine FBiH o neradnoj nedjelji: Podaci govore suprotno tvrdnjama da je pao promet

Zaduženje do rekordnih 2,3 milijarde maraka: Guše nas kreditima, a propuštaju milione

Entiteti bez države pregovaraju sa Srbijom

Zabrana rada nailazi na sve jači otpor: Sve više trgovina otvoreno i nedjeljom

Nova faza haosa

Novi prioriteti Zapadnog Balkana i EU: Povećati sigurnost i popraviti uslove u kampovima

Jasmin Medić o presudi Dušku Zoriću: Prijedorski zločinci još kriju grobnice

Bez Koksare i Željezare bit će još gore: Vanjskotrgovinski deficit BiH veći od 4,7 milijardi maraka

Davor Trlin za “Avaz”: OHR godinama služio kao alibi za nerad

Milan Blagojević za "Avaz": Vašington nije isključio mogućnost da OHR opet odlučuje umjesto domaćih institucija

Oblaci sumnje nad BiH nakon iznuđene ostavke: Dok Dodik slavi, dvojac u šoku

Pompezno najavljen prije deceniju: Umjesto Sarajeva, Banja Luka - Beograd

Profesor Vahidin Preljević za “Avaz”: Probosanski političari bi trebalo da se zamisle nad činjenicom da se ništa ne pitaju

Profesor Neven Anđelić iz Londona za “Avaz”: OHR neće otići, ali ne može dovijeka ni ostati u BIH

Dok Crna Gora povlači rekordna sredstva: Propada evropski novac s kojim bi građani BiH bolje živjeli

Načelnik Foče u FBiH Mujo Sofradžija za "Avaz": Lagumdžijin projekt ubleha i prevara