<p>Najave novih poskupljenja stižu umjesto novogodišnji “čestitki” građanima. Iz Regulatorne komisije za energetiku RS saopćeno je da će cijena struje za građane i privredu u ovom entitetu od 1. februara biti skuplja za 10, odnosno 6 posto.&nbsp;</p><p>Porasle su cijene mrežarine, što će u konačnici rezultirati rastom ukupnih računa za utrošenu električnu energiju.</p><h2>Mjesečna potrošnja</h2><p>Cijene struje u FBiH više su od 1. septembra, ovise od mjesečne potrošnje i podijeljene su u tri blok tarife, pa iz „Elektroprivrede BiH“ kažu da neće tražiti nova povećanja.</p>

<p>- Mi smo završili proces tarifiranja, koji je u primjeni od 1. septembra 2025. pa u ovom trenutku nemamo podnesenih zahtjeva prema regulatoru. Očekujemo da će tarife koje smo uveli dati rezultate u smislu racionalnijeg korištenja električne energije. S Fondom za zaštitu okoliša provodimo kampanju gdje želimo da ukažemo da smo veliki potrošači i da je moguće uraditi uštede – kazao je za “Avaz” generalni direktor EPBiH Sanel Buljubašić.</p><p>Danas će biti održana sjednica Skupštine EPBiH, na kojoj bi trebao biti usvojen plan poslovanja za period 2026. - 2028. godina. U ovom dokumentu, između ostalog, navedeno je da se krajem ove ili početkom 2026. godine očekuje pokretanje tarifnog postupka u vezi s cijenom mrežarine, te da bi on trebao biti u primjeni tokom iduće godine. Buljubašić tvrdi da se takva najava nalazila i u planu poslovanja za ovu godinu, ali da nije riječ o obavezi i da EPBiH, osim u slučaju nepredviđenih situacija, u 2026. neće pokretati nove tarifne postupke.</p><h2>Cijena mrežarine</h2><p>Zbog odluke Vijeća ministara BiH o uvođenju obaveznog markiranja tečnih naftnih goriva, očekuje se i rast cijena goriva.&nbsp;</p><p>U cijenu litra bit će uključen trošak uvođenja posebnih hemijskih markera, što za cilj ima bolju kontrolu kvaliteta goriva i efikasniju naplatu poreza i akciza, ali će se troškovi od približno 0,02 KM po litru prenijeti na krajnje potrošače.</p><h2>Prijedlog zakona</h2><p>Od početka 2026. BiH će se naći i na udaru Mehanizma za prilagođavanje granica ugljika (CBAM) pri izvozu u EU.</p><p>Dodatni troškovi zbog emisije ugljendioksida u proizvodnju struje mogli bi biti izbjegnuti usvajanjem zakona o regulatoru, prenosu i tržištu električne energije u BiH, kojim je predviđeno formiranje berze električne energije, uspostavljanje organiziranog tržišta i uspostavljanje unutrašnjeg sistema trgovine kvotama emisije CO2, čime bi se omogućilo da sredstva po osnovu taksi na CO2 u proizvodnji struje ostaju u BiH. Nakon usvajanja u Vijeću ministara, prijedlog zakona je u parlamentarnoj proceduri.</p><p>- Dobili bismo određene olakšice, da ta sredstva, koja moramo izdvajati za CBAM, bar ostanu u BiH. Još važnije je što bismo na taj način dobili pristup Modernizacijskom fondu EU, gdje imaju sredstva za izgradnju novih objekata za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora – kaže Buljubašić.</p><p>Povećanje cijene električne energije za stanovništvo i privredu logičan je epilog najava da će Vlada RS dati signal RERS-u da poveća cijene za sve korisnike, kaže stručnjak za energetiku Almir Bečarević.</p>

<p>- „Elektroprivreda BiH“ je ranije povećala cijenu električne energije i uvedeni su tarifni razredi. I od EPBiH, s početkom primjene CBAM-a, treba očekivati zahtjev za novim povećanjem cijena. Ovdje će još biti značajno s kojim gubitkom u poslovanju će ova kompanija završiti 2025. godinu. Obje elektroprivrede bit će suočene sa CBAM-om i taj udar će se preliti na stanovništvo i privredu, ako nas EU ne oslobodi primjene ove takse – kaže Bečarević.</p><p>Nakon što se godinama iz FBiH “s visine” komentiralo stanje u RS i ekonomska propast u koju je vode njene vlasti, sada vidimo usklađivanje pogrešnih politika u oba entiteta, smatra ekonomski analitičar Igor Gavran.</p>

<p>- Nije u stanju osigurati ni elementarne stvari, poput dovoljno uglja za termoelektrane. Najave novih poskupljenja struje su katastrofalni potezi, jer ionako previsoke troškove života i inflaciju dodatno povećavaju, kako direktno prema građanima, tako i posredno preko rasta troškova poslovanja privrede. Posebno bezobrazno je povećanje tzv. mrežarine, koja ne bi uopšte trebala ni postojati, jer nema nikakve veze s potrošnjom - ističe Gavran.</p>

Porasle su cijene mrežarine, što će u konačnici rezultirati rastom ukupnih računa za utrošenu električnu energiju

Danas će biti održana sjednica Skupštine EPBiH, na kojoj bi trebao biti usvojen plan poslovanja za period 2026. - 2028. godina

Novogodišnje "čestitke" građanima: Rastu cijene struje i goriva

<p>Nakon što je kompanija H&amp;P iz grupacije Pavgord najavila gašenje proizvodnje i zatražila gašenje peći lukavačke Koksare, radnici su danas održali informativni skup.&nbsp;</p><p>Prema riječima predsjednika Sindikata Ermina Halilovića, uprava je dobila nalog da Koksara s 31. decembrom bude ugašena.</p><p>- Gasi se proizvodnja, nabavlja se uveliko materijal za gašenje, ali radnici ne mogu da to psihički podnesu. Oni odbijaju naređenje smanjenja i gašenja peći. Upozoravam, prije svega, lokalnu vlast i premijera kantona da može doći do ekološke katastrofe ako niko ne dođe da pregovara s nama, da vidimo u čemu je problem. Ako je to samo što je navedeno poskupljenje cijena struje u 2026., prevoza, što su pregovarali sa željeznicama, da se proba to riješiti, inače će ova firma nestati. Nikom nije u interesu da Koksara radi, a poslije nas najvjerovatnije ni Željezara – kazao nam je Halilović.</p>

Dramatično stanje u "Koksari" Lukavac: "Radnici neće svojim rukama ugasiti peći i izvršiti kolektivni suicid

<p>Svako nepropisno gašenje koksne baterije izazvalo bi nesagledive posljedice po okolinu,</p><p>- Kad se peći gase, oslobađa se velika količina azota, koja se mora negdje smjestiti. Ne znam ni ja proceduru gašenja, ali može doći do zapaljenja ili eksplozije – dodaje Halilović.</p>

Gasi se proizvodnja, nabavlja se uveliko materijal za gašenje, ali radnici ne mogu da to psihički podnesu, rekao je Halilović 

Halilović: Može doći do ekološke katastrofe

Predsjednik Sindikata Koksare Lukavac Ermin Halilović za "Avaz": Upozoravam da može doći do ekološke katastrofe, ako niko ne dođe da pregovara s nama

<p><br></p><p>Mnoge države su sinonim za složenost, ali BiH je postala i sinonim za stagnaciju i za blokade, kazao je za “Avaz” zastupnik i član Odbora za vanjske poslove Evropskog parlamenta Tonino Picula. Dodaje da se čini da, u periodu kada je napredak Crne Gore i Albanije očigledan, BiH nikako da se odvoji od vlastite, dejtonske sjene.</p><h2>Pružena ruka</h2><p>- Sjeverna Makedonija je, nažalost, blokirana uglavnom izvana od svojih susjeda, Grčke, pa sada i Bugarske, za razliku od BiH, koja je blokirana iznutra. Činjenica je da se u BiH političari ne mogu dogovoriti ni oko čega i zbog tih blokada zemlja već neko vrijeme gubi i vrijeme, i novac, ali ono što je najgore, gubi mlade ljude koji masovno odlaze iz zemlje. Po nekim projekcijama, BiH je u svjetskim razmjerima izložena najvećem riziku od gubitka stanovništva, koje, naprosto, više nema strpljenja čekati da se situacija u zemlji popravi – kazao nam je Picula. &nbsp;&nbsp;</p><p>Iako je Brisel prije skoro dvije godine pružio ruku BiH, država je još na početku svog evropskog puta, smatra Picula, jer u ovoj zemlji postoje “veto skupine”, koje govore o evropskoj perspektivi, ali teško odustaju od svog političkog i materijalnog interesa, koji im je zagarantiran Dejtonskim sporazumom.</p><p>Dodaje da briselska vrata ostaju otškrinuta za BiH, kaže naš sagovornik, ali to ne rješava probleme.</p><h2>Pomak s Kiprom</h2><p>- Da li će 2026. biti još jedna izgubljena godina zbog izbornog kalendara, teško je ovog trenutka kazati. Izborne godine svugdje, a pogotovo u BiH, nemaju stimulativni, već inhibitorni učinak. Međutim, ja bih želio vjerovati da će za vrijeme kiparskog predsjedavanja, od 1. januara&nbsp;Kipar preuzima predsjedavanje Evropskim vijećem, možda doći do nekog pomaka. Kipar je mala država, koja je ušla u EU a da ni sama ne ispunjava u potpunosti Kopenhaške kriterije, jer jedan dio zemlje je okupiran. BiH nije okupirana, ali postoje razrađen set blokada koje onemogućavaju napredak, pa će možda kiparski senzibilitet biti stimulativan da se na evropskoj razini BiH da neka šansa. Najveću šansu imaju političari, da u narednih par mjeseci pokušaju usvojiti zakone, koji su u toj parlamentarnoj proceduri uvijek na rubu usvajanja – ističe Picula.</p><h2>Ne komplicirati odnose u BiH</h2><p>Picula je govorio i o potrebi snažnijih veza BiH i Hrvatske, te komentirao događaje koji ih svako malo naruše. Jedan od njih je i usvajanje zakona o zbrinjavanju radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori, u blizini granice s BiH.</p><p>- Hrvatska deklariranost da je BiH najvažnija, ne susjedna, nego država na svijetu za Hrvatsku, mora biti branjena i nekim konkretnim potezima. Treba biti odmjeren, konsultirati se, ali jednako tako i BiH vlastite slabosti ne smije kamuflirati nekakvom naježenošću prema Hrvatskoj. BiH mora biti svjesna da je, za sada, Hrvatska njeno jedino evropsko susjedstvo i tome prilagođavati opći politički kurs, a Hrvatska mora braniti tezu o važnosti BiH za nju samu politikom koja neće komplicirati odnose u samoj BiH – poručuje Picula.</p><p>BiH nije okupirana, ali postoji razrađen set blokada koje onemogućavaju napredak, pa će možda kiparski senzibilitet biti stimulativan da se na evropskoj razini BiH da neka šansa, rekao je.</p>

Najveću šansu imaju političari, da u narednih par mjeseci pokušaju usvojiti zakone, koji su u toj parlamentarnoj proceduri uvijek na rubu usvajanja, kaže Picula

Picula: Napredak Crne Gore i Albanije očigledan

Tonino Picula za "Avaz": BiH gubi vrijeme i novac

<p>Skoro mjesec nakon odlaska u zasluženu penziju, rudar iz pogona Begići – Bištrani Rudnika mrkog uglja Kakanj Rahman Muminović i dalje se budi u 4.30 ujutro. Nakon 29 godina rada u rudniku, ostala je navika da se probudi prije zore, jer do radnog mjesta, iz Visokog, gdje živi, trebao je putovati 52 kilometra.</p><p>Od 7. januara 1997. godine, kada je zaradio prvu dnevnicu, nikada nije zakasnio na posao, nije imao ni dana bolovanja, pa mu zdravstvena knjižica praktično nije ni trebala. U rudniku je radio na svim radnim mjestima u podzemnoj eksploataciji - od NK radnika, pratioca nadzornika vjetrenja, dežurnog nadzornika širokog čela i smjenskog nadzornika ventilacije, do pozicije zamjenika poslovođe. Novi radnik u pogonu nije počinjao raditi bez njegove pomoći i podrške, dok je Rahman svaki izlazak iz jame doživljavao kao ponovno rođenje.</p><p>Komorat koji svojom životnom pričom može predstavljati inspiraciju mnogima, samo je jedan iz generacija koje su svojim radom obnavljale, zagrijavale i osvjetljavale ovu zemlju. Još se ne predaje, otpremninu čeka, penzija nedovoljna, pa će se nastaviti baviti peradarstvom. S pjesmom, kao što često zna, a što danas mogu samo pošteni ljudi mirne savjesti, navikli da svaki uspjeh ostvare napornim radom.&nbsp;&nbsp;</p>

Komorat koji svojom životnom pričom može predstavljati inspiraciju mnogima

Rahman Muminović: Bez dana bolovanja

<p>Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH dostavilo je negativno mišljenje Predstavničkom domu na prijedlog zakona o VSTV-u BiH i izmjene Zakona o sudu BiH, saznaje portal "Avaza".</p><p>Ovakva odluka je došla uoči današnje sjednice na kojoj će se raspravaljati o ovim prijedlozima, a koje je na dnevni red postavila opozicija iz RS.</p><p>Oni su kritikovali prvo to što se na prošloj sedmici pokušalo po hitnom postupku ovo usvojiti, a bez njihovog mišljenja, ali i to što su ga sada dobili pred sjednicu.</p><p>- Dostavljanjem Vijeću Prijedloga zakona neposredno pred zasjedanje zkaonodavnog organa, faktički se ograničava mogućnost blagovremenog djelovanja Vijeća, kao kolegijalnog organa, te se onemogućava čak i formalna rasprava u Parlamentu o stavovima koje zauzme Vijeće, a što može imati negativan utjecaj na kvalitetu usvojenih rješenja i njihovu primjenu u praksi - navodi se.</p><p>Ističu da je veći dio prijedloga opozicije identičan s onim od Ministarstva pravde te u tom kontekstu su poslali iste odgovore.</p>

<p>Slične konstatacije su napisane i za izmjene Zakona o Sudu BiH. Što se tiče sjedišta Apelacionog odjeljenja, za koje je opozicija iz RS predložila da bude na Palama, VSTV je također imao primjedbe.</p><p>- U odnosu na odredbu clanka 2b. Prijedloga zakona, kojom se nastoje propisati posebna pravila u svezi sa sjedištem Apelacionog odjeljenja Suda Bosne i Hercegovine, Vijeće uocava manjkavosti i nedostatke predloženog normativnog rjesenja, kako principijelne, tako i prakticne naravi, elaborirane u nastavku. Propisujući da Vijeće posebnom odlukom odreduje početak primjene jednog segmenta Zakona, predlagač zanemaruje činjenicu da završne odredbe propisa, koje sadrže pravila u svezi sa stupanjem na snagu i početkom njegove primjene, čine neodvojivi normativni supstrat propisa, te se, u kontekstu isključive nadležnosti zakonodavca da normira ovu oblast, otvara pitanje ustavnosti delegiranja takvog ovlaštenja na Vijeće. Također, propisivanje pravila u svezi sa stupanjem na snagu propisa na predloženi nacin, odstupa se i od nomotehničkih principa iz Jednostavnih pravila za izradu pravnih propisa u institucijama Bosne i Hercegovine, koja normiraju da ova pitanja čine supstrat završnih odredbi propisa, te se sa razlogom u nomotehničkoj praksi odredbe koje se odnose na stupanje na snagu i li početak primjene zakona iii njegovog dijela, ne navode u glavnom dijelu propisa - navodi se između ostalog.</p><p>Piše se da normativnim rješenje određivanjem sjedišta APelacionog odjeljenja Suda BiH u budućem vremeno, ukoliko bi propis bio usvojen u ovom tekstu, eventualnim donošenjem predmetne odluke od strane Vijeća o sjedištu,počela bi primjena odredbe člana 2b stav, kojom ne bi bilo propisano gdje je sjedište Apelacionog odjeljenja Suda BiH, nego gdje će njegovo sjedište biti, čime se ne zadovoljavaju opći pricipiti terminologije.</p>

Oni su kritikovali prvo to što se na prošloj sedmici pokušalo po hitnom postupku ovo usvojiti, a bez njihovog mišljenja, ali i to što su ga sada dobili pred sjednicu

Uoči sjednice Parlamenta: VSTV BiH dostavio negativno mišljenje na evropske zakone koje je predložila opozicija

<p>Mislim da je izuzetno važno da usvojimo ova dva evropska zakona i pošaljemo poruku da je naša budućnost evropska i da pripadamo evropskoj civilizaciji, kazao je za "Avaz" poslanik Branislav Borenović prije početka današnje hitne sjednice Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.&nbsp;</p><p>Na dnevnom redu su prijedlozi zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) i zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Sudu BiH, koje su predložili poslanici opozicionih stranaka iz RS.</p><p>- Danas ćemo vidjeti u prvom čitanju ko je zaista za evropski put, a ko protiv. Dosta više šuplje priče i gubljenja vremena – kazao je Borenović.</p><p>Dodaje da smo čekali cijelu godinu da vladajuća koalicija predloži zakone o VSTV-u i Sudu BiH, da imenuje glavnog pregovarača i da BiH započne pristupne pregovora s EU.</p><p>- Ništa nisu uradili i zato smo preuzeli stvari u svoje ruke. Mislim da smo jedini na svijetu gdje opozicija radi posao vlasti, ali to je dokaz naše odgovornosti i ozbiljnosti u trenutku u kojem se nalazimo kao društvo. Vidimo da su pojedine vladajuće strukture, posebno SNSD, frustrirane tom činjenicom i traže neke besmislene izgovore da glasaju protiv, iako su već jednom podržali ove zakone, gotovo identičnog sadržaja u Domu naroda. Nas interesuju zakoni koji odražavaju unutrašnju strukturu u BiH, da imamo integritet pravosudnih institucija i da proces provjere imovine nosioca pravosudnih funkcija bude veoma rigidan i rigorozan. To je evropski standard, ali i naša potreba da imamo visokoprofesionalne, snažne i efikasne institucije, a pravosudne su najvažnije – ističe Borenović.</p>

Predstavnički dom PSBiH o prijedlozima zakona o Sudu BiH i VSTV-u

<p>Iz Visokog sudskog i tužilačkog vijeća ranije je stigla reakcija da ni autori ovih zakonskih rješenja nisu konsultirali VSTV. Članovi VSTV-a iznijeli su oštre primjedbe na račun ovih prijedloga koje se posebno odnose na kratke rokove za imenovanje sudija i tužitelja i nacionalne kvote, te rigoroznih mjera kontrole imovine nosilaca pravosudnih funkcija.</p><p>- Želimo da najbolji tužioci i sudije vode te institucije. Čuo sam da ima nekih primjedbi na proces imenovanja sudija i tužilaca, navodno na prerigidan sistem provjere imovine, ali nema potrebe za strah - nama trebaju zaista najbolji mogući procesi selekcije nosioca pravosudnih pozicija u skladu s najvišim evropskim standardima – komentirao je Borenović ovakve stavove iz VSTV-a.</p>

Dosta više šuplje priče i gubljenja vremena, kazao je Borenović

Branislav Borenović za "Avaz": Danas ćemo vidjeti ko je za evropski put, a ko protiv

<p>Bosna i Hercegovina ima podršku svih zemalja EU kada je riječ o nastavku njenog puta ka članstvu u EU! Kazao je ovo u intervjuu za “Dnevni avaz” Željko Komšić, predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine,  koji je prisustvovao samitu EU - Zapadni Balkan u Briselu.</p><p>Na marginama samita imao je i niz bilateralnih susreta s evropskim zvaničnicima. O podršci našoj zemlji na njenom putu ka članstvu u EU govorio je po povratku iz Brisela.</p><h2>Strogi zahtjevi</h2><p>- Postoje zemlje koje, uvjetno rečeno, imaju niže kriterije i one koje su stroge u svojim zahtjevima, poput Nizozemske ili Danske. Neke zemlje dosta strogo postavljaju svoje zahtjeve i koliko vidim bit će vrlo odlučne, neće se popuštati našim vlastima kada je riječ o onome što se traži od njih. Naprimjer, Zakon o VSTV-u i Zakon o sudu BiH, apsolutan uvjet će biti da budu u skladu s mišljenjem Venecijanske komisije. Kakve god zakone da usvojimo, ako ne dobiju pozitivno mišljenje Venecijanske komisije, neće biti prihvaćeni – kazao je Komšić za “Avaz”.</p><h2>Otvaranje pregovora</h2><p>Dodaje da jedan od uvjeta ostaje imenovanje glavnog pregovarača, ali “strože” države traže da njegov izbor bude proveden potpuno u skladu s Ustavom i relevantnim zakonima.</p><p>- Zaključak je – podrška postoji, ali mislim da se ovaj put nećemo moći “provući” kao što smo do sada radili zbog nekih geopolitičkih prilika na evropskom kontinentu. Kroz prste nam neće gledati i neće biti prilike da dobijemo otvaranje pregovora, a da zaista nismo nešto konkretno uradili. Cijeli region, zapravo, ima podršku s tim što je zahtjev koji je došao od (predsjednika Srbije, Aleksandra, op.a.) Vučića, da svi zajedno uđemo u EU, odbijen. Članice EU traže od svake zemlje pojedinačno da ispuni ono što se od nje očekuje, i to na način da to što radi može biti vrlo lako i jednostavno izmjereno – kao pozitivno, odnosno potpuno ispunjeno, djelimično ispunjeno ili neispunjeno – pojašnjava predsjedavajući Željko Komšić za “Avaz”.</p><h2>Mađarska veliki zagovornik</h2><p>U Vijeću za opće poslove Evropske unije Mađarska je blokirala usvajanje godišnje deklaracije o napretku šest zemalja zapadnog Balkana, te Ukrajine, Moldavije, Gruzije i Turske. Komšić kaže da Mađarska, a umjerenije i Slovačka, te Češka s novom vladom, predstavljaju opoziciju generalnoj politici EU o pitanju proširenja.</p><p>- Mislim, prije svega, na Ukrajinu, dok je, s druge strane, Mađarska veliki zagovornik proširenja EU na Zapadni Balkan. Da li će tu doći do nekog uvjetovanja, da Mađarska da pozitivno mišljenje za Ukrajinu, a da to isto važi i za Zapadni Balkan, ne znam. Taj odnos koji vlada među zemljama EU je vrlo dinamičan, mada se vidi ta linija na kojoj puca vanjska politika EU kao cjeline u odnosu, prije svega, prema Ukrajini. Zapadni Balkan, bez obzira što Mađarska pokušava da nametne tu temu, ipak nije toliko važan za EU kao što je Ukrajina. Šta će Orban uraditi, vidjet ćemo – ističe Komšić.</p>

Neke zemlje dosta strogo postavljaju svoje zahtjeve. Neće se popuštati našim vlastima kada je riječ o onome što se traži

Komšić: Ovaj put se nećemo moći provući

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić za "Avaz": EU više nema milosti za BiH

<p>Udruženja „Pokret majki enklava Srebrenica i Žepa“, „Srebreničke majke“, „Žene Srebrenice“ i „Majke Podrinja – Bratunac“ oštro su reagirala na preliminarnu odluku Ureda Vlade Kantona Sarajevo za podršku Srebrenici, odnosno Komisije za provođenje javnog poziva za podršku aktivnostima održivog razvoja na području Srebrenice.&nbsp;</p><p>Ovom odlukom je Udruženju za razvoj kulture i turizma „Mozaik“ iz Srebrenice predviđen iznos od 47.000 KM iz budžeta KS, a sredstva bi trebala biti iskorištena za snimanje filma “Srpske majke Srebrenice”, na kojem ovo udruženje radi u saradnji s RTRS-om.</p><p>Uz osudu, majke Srebrenice traže hitno objašnjenje od predstavnika Ureda i premijera Nihada Uka.</p>

<h2>Od svojih para</h2><p>- Da mi plaćamo da oni snimaju laži?! Da im platimo da negiraju genocid?! Oni nikad nisu ni priznali genocid, pa da možemo graditi neki kompromis. Ljute smo zato što neko hoće da im plati da snimaju takav film. Neka ga snimaju, ali od svojih sredstava. Pomoć povratnicima može se na drugi način davati, onome kome je potrebna, a zna se ko je protjeran i ko je žrtva – kazala je za “Avaz” potpredsjednica Udruženja „Pokret majke enklava Srebrenica i Žepa“.</p><p>Srebreničanka kojoj su u genocidu ubijeni sin, muž, braća i 56 članova uže i šire familije teret borbe za pravdu, čiji je simbol, decenijama nosi s dostojanstvom. Ipak, ogorčenje zbog ovakve odluke ne može sakriti, pogotovo što 30 godina poslije genocida ne samo da nema izvinjenja i solidarnosti s majkama Srebrenice, već se genocid konstantno negira.</p><h2>Dosta je laži</h2><p>- Ne kažem, majka je majka, majci je svakoj teško, ali ima i onih majki … Kad je konvoj pošao iz Srebrenice naša komšinica Stoja je izašla, jedinog mi sina ubili, a nikad sina nije ni imala. Stavljali su na stubove tamo imena pokojnika, koji su umrli davno, kao da su žrtve rata. Njihovih laži je dosta i još da im platimo. A negiraju genocid i taj užas u Srebrenici koji se ne može mjeriti nikakvim zlom. Ne znam ko to radi, ali naši pojedini političari imaju običaj, eto nekakav kompromis, a sve na našu štetu. Do kad ćemo biti budale? Ljute smo zbog toga, protiv smo takve odluke, tražimo da se pare ne prebacuju u tu svrhu, a kako god hoće neka urade, na dušu im. A povratnicima neka se pomogne, bez razlike ko je ko – ističe Hotić.</p><h2>Sipaju so na rane</h2><p>Iz srebreničkih i bratunačkih udruženja upozorili su da Vlada KS na ovaj način “sipa so na nezacjeljive rane koje u svojim srcima nose žrtve genocida i njihove porodice”, te podsjećaju da je Ured Vlade KS osnovan da bi provodio Zakon o posebnim programima Kantona Sarajevo za memorijalizaciju genocida, podršku povratku i razvoju Srebrenice, te pomoć žrtvama i porodicama žrtava genocida nad Bošnjacima u zaštićenoj zoni UN „Srebrenica“.</p>

Da mi plaćamo da oni snimaju laži?! Da im platimo da negiraju genocid?! Oni nikad nisu ni priznali genocid, pa da možemo graditi neki kompromis

Kada Hotić o odluci KS da pomogne snimanje filma "Srpske majke Srebrenice": Ukov ured daje pare za film protiv Srebrenice

<p>Kritike zbog zastoja u reformama i poziv na ispunjavanje poznatih uvjeta za otvaranje pregovora o članstvu, u najkraćem su sadržaj zaključaka Evropskog vijeća vezanih za napredak BiH u procesu evropskih integracija.</p><h2>Države regije</h2><p>Zaključci Vijeća i deklaracija sa samita EU - Zapadni Balkan šalju tri važne poruke, izjavio je za “Avaz” zastupnik u Evropskom parlamentu i predsjednik Delegacije Evropskog parlamenta za odnose s BiH i Kosovom Davor Ivo Stier.</p><p>- Prvo, proširenje je i dalje temeljeno na individualnim postignućima kandidata. Dakle, odbacuje se Vučićev prijedlog o istovremenom ulasku svih država regije. Drugo, proširenje traži unutarnje reforme EU, što se, prema mom mišljenju, više odnosi na Ukrajinu nego na Zapadni Balkan. Treće, do punopravnog članstva kandidati će se postupno integrirati u politike EU. BiH to može sada lakše učiniti nakon usvajanja Reformske agende, ali trebat će što prije ratificirati dva instrumenta kako bi mogla povući sredstva iz Plana rasta. Isto tako, ovi zaključci upućuju na to da se što prije moraju donijeti zakoni o VSTV-u i Sudu BiH, koji ostaju preduvjeti za otvaranje pregovora o članstvu – kaže Stier.</p><h2>Ispuniti uvjete</h2><p>Tokom bezuspješnih pokušaja Vijeća ministara BiH da održi sjednicu i razmatra nacrte potrebnih zakona, pojedini politički akteri su najavljivali da narednu šansu za napredak, ako to ne učini sada, BiH može očekivati tek na proljeće 2027. godine. Razlog je izborna godina, koja je pred nama. Stiera smo pitali do kada će vrata EU zaista biti otvorena za BiH.</p><p>- EU neće odustati od politike proširenja, ali se opće raspoloženje među članicama može promijeniti. Zato bi bilo važno da, unatoč izbornoj kampanji koja je već neformalno započela, BiH što prije ispuni uvjete za otvaranje pregovora – naglašava Davor Ivo Stier.</p>

Ovi zaključci upućuju na to da se što prije moraju donijeti zakoni o VSTV-u i Sudu BiH, koji ostaju preduvjeti za otvaranje pregovora o članstvu, kaže

Davor Ivo Stier, predsjednik Delegacije EP za odnose s BiH, za "Avaz": Važno je da BiH što prije ispuni uvjete za otvaranje pregovora

<p>Stalna, puzajuća poskupljenja, koja traju već godinama, stežu omču oko vrata građanima ove zemlje, u kojoj mjesečna primanja većine nisu dovoljna ni za osnovne potrebe!</p><p>Cijena potrošačke korpe premašila je 3.350 KM, pa je s prosječnom plaćom od 1.600 ili najnižom od 1.000 KM moguće pokriti tek 47,78, odnosno 29,8 posto troškova života četveročlane porodice. Penzioneri s približno 600 KM mjesečno davno su se odrekli čega god su mogli, kako bi imali dovoljno za hranu i prijeko potrebne lijekove.</p><h2>Puko preživljavanje</h2><p>- Moja i suprugina penzija su minimalne, a još su minimalnije otkako smo morali uzeti i kredit. Kako se izboriti za opstanak, ako su samo računi oko 250 maraka. Jednu penziju odvojimo da regulišemo obaveze i da posjetimo apoteku, a ono što ostane je za puko preživljavanje, jer svaki dan – po fening, dva, pet, marka – sve je skuplje, a penzije gotovo iste – kaže Mirsad Karović iz Goražda.</p>

<p>Najveći dio troškova u okviru mjesečne potrošačke korpe odnosi se na nabavku hrane.</p><h2>Veći problem</h2><p>- Mnoge artikle smo eliminisali s jelovnika. Kilogram pršute 50 KM, trebam dati 10 posto moje penzije. Jaja 12 – 15 KM. Sve je drastično poskupilo, pa se divim penzionerima kako preživljavamo, pogotovo onima kojima treba donijeti i koje treba obići. Svako jutro idem po drva i gledam koliko će ih ostati. Strašno su poskupila, a moraš se ugrijati. Ogrjev za zimu košta blizu 2.000 KM. Izgleda da su računi i drva veći problem od hrane – ističe Karović.</p><p>Prema podacima Eurostata, godišnja stopa inflacije u eurozoni u novembru je iznosila 2,1 posto, dok je inflacija u BiH 4,3 posto.</p>

Moja i suprugina penzija su minimalne, a još su minimalnije otkako smo morali uzeti i kredit

Inflacija u BiH dvostruko veća nego u Evropi

Inflacija u BiH dvostruko veća nego u Evropi: Narod bira između lijekova i hrane

<p>Samovoljna promjena tumačenja Zakona o porezu na dohodak, porezne kontrole i obračun poreza na prodaju udjela u društvima s ograničenom odgovornošću (doo) u konačnici bi mogli rezultirati značajnim finansijskim posljedicama po FBiH, upozoravaju pravni stručnjaci.</p><h2>Nikakvo uporište u Zakonu</h2><p>Dok sudovi u FBiH donose prve presude kojima poništavaju takva rješenja, upućeni u ovaj problem upozoravaju i na pravnu nesigurnost, kao jednu od posljedica koje su prouzrokovale odluke Ministarstva finansija FBiH u prethodnom mandatu.</p><p>- Prema mojim saznanjima, Porezna uprava FBiH je od usvajanja Zakona o porezu na dohodak FBiH 2009. godine, pa sve do 2018. godine smatrala da prihodi od prodaje udjela nisu oporezivi. U toku 2018. godine Federalno ministarstvo finansija, donosi svoje mišljenje i nalaže oporezivanje prihoda od prodaje udjela, za što nije imalo nikakvo uporište u Zakonu o porezu na dohodak FBiH, koji se u međuvremenu, u odnosu na relevantne odredbe, nije mijenjao. Na osnovu provođenja kontrola očigledno je da je Porezna uprava od 2021. godine počela sistematski provoditi kontrole, te obračunavati porezne obaveze po ovom osnovu – objasnio je za „Avaz“ advokat Suad Slipičević.</p><p>On dodaje da, s obzirom na to da se radi o razrezu obaveza koje nisu pravno utemeljene, takva praksa ima pogubne posljedice za FBiH, jer uvodi atmosferu pravne nesigurnosti.</p><p>- Iz perspektive pogođenih poreznih obveznika ona predstavlja grubo i nezakonito zadiranje u njihovu imovinu i nanosi znatnu štetu cjelokupnoj privredi kroz smanjenje privredne aktivnosti, gubitak povjerenja u upravni sistem i narušavanje reputacije institucija – upozorava Slipičević.</p>

<h2>Nesavjestan rad u službi</h2><p>Kantonalni sudovi su u posljednjih nekoliko mjeseci već u četiri presude poništavali rješenja Porezne uprave FBiH i drugostepena rješenja Federalnog ministarstva finansija u kojima je obračunat porez na dohodak na prihode od prodaje udjela u DOO, te vraćali predmete Poreznoj upravi FBiH na ponovno postupanje.</p><p>- Vjerovatno postoje dodatne presude koje meni nisu poznate. Ako Porezna uprava i Ministarstvo finansija FBiH budu ignorisali sudske presude i ukoliko nastave s nezakonitom praksom, eksponencijalno će se povećati šteta i za pogođene porezne obveznike, za privredu, ali će rasti i buduća obaveza FBiH da štetu nadoknadi, nakon upravnih i parničnih postupaka koji će neminovno uslijediti. U tom slučaju se opravdano može postaviti i pitanje nesavjesnog rada u službi, jer praksa nezakonitog nametanja obaveza, uz primjenu svih represivnih mehanizama države, ima duboke posljedice – ističe Suad Slipičević.</p><p> </p><h2>Udruženja poslodavaca FBiH: Očekujemo rasplet</h2><p>Iz Udruženja poslodavaca u FBiH podsjećaju da još od 2021. godine ukazuju na ovaj problem. Pismeno su tražili od resornog ministarstva povlačenje Mišljenja iz 2019. kojim se smatra da je prihod ostvaren prodajom udjela u privrednim društvima oporezivi dohodak po osnovu imovinskih prava.</p><p>- Grupa naših advokata ukazivala je tada na neusklađenost Mišljenja i Zakona o porezu na dohodak te da takvo tumačenje proizvodi pravnu nesigurnost i štetu vlasnicima kapitala. U međuvremenu, i sudska presuda potvrdila je ranije izneseni stav Udruženja te u nastavku očekujemo rasplet ovih dosta otvorenih pravnih i finansijskih predmeta – rekli su iz Udruženja za “Avaz”.</p>

<h2>Dopisi iz Ministarstva napravili su problem</h2><p>S problemima vezanim za tumačenje Zakona o dohotku FBiH i obračunu poreza na prodaju udjela u društvima s ograničenom odgovornošću, kao i s prvim sudskim presudama koje takva rješenja osporavaju, upoznati su i u konsultantskoj kući „Revicon“. Podsjetimo, nakon perioda u kojem to nije rađeno, Federalno ministarstvo i Porezna uprava FBiH su 2018. godine, u mandatima prethodne ministrice Jelke Miličević, odnosno direktora Šerifa Isovića, počeli s obračunom i naplatom ove vrste poreza. Savjetnik u konsultantskoj kući „Revicon“ Marko Dmitrović kaže da Porezna uprava samo provodi politiku Ministarstva finansija i ne određuje pravila.</p><p>- Federalno ministarstvo je 2018. godine počelo tumačiti nešto što do tada niko nije ni problematizirao. To je član 21. Zakona o porezu na dohodak u kojem je definisano nešto što se zove dohodak od imovinskih prava. Kad fizičko lice ostvari zaradu od, naprimjer, licenci, patenata, žigova, tajnih formula … i drugih vrsta imovine koja se sastoji samo od prava. Dosta dugo, od 1. januara 2009., kada je počela primjena sadašnjeg zakona, niko nije dovodio u pitanje šta tu sve spada. Niko u tu priču nije ubrajao udjele ili dionice. Međutim, 2018. neko je poslao pitanje Ministarstvu finansija treba li platiti porez i oni su na iznenađenje mnogih odgovorili: “Da” – kaže Dmitrović.</p><p>S tim, ali i narednim dopisima iz Ministarstva, nastao je problem, jer niko do tada nije plaćao porez na prodaju udjela, a pravnici su odmah prigovorili.</p><p>- I naše tumačenje je da ovo ne bi trebao biti predmet oporezivanja i da je ovo priličan problem, jer izaziva stanje pravne nesigurnosti - ističe Dmitrović.</p>

Ako Porezna uprava i Ministarstvo finansija FBiH budu ignorisali sudske presude i ukoliko nastave s nezakonitom praksom, šteta i za pogođene porezne obveznike i za privredu će biti povećana

Porezna uprava FBiH: Rješenja oborena na sudu

Nezakonit razrez poreza s pogubnim posljedicama: Privrednicima će neko nadoknaditi štete

<p>Povratnici iz ratnih operacija najčešće se primire, tako da ni njihovi susjedi ne znaju da je bio na ratištu ili da na taj način zarađuje za kruh, kaže vojni analitičar Antonio Prlenda, podsjećajući da je BIH nekada bila suočena s problemima povratka esktremista iz sastava ISIL-a, iz Sirije, ali je njihov povratak više bio tema pritisaka međunarodne javnosti, nego što je predstavljao sigurnosni problem. Ipak, Prlenda smatra da se svi oni moraju „držati na oku“ od strane sigurnosnih i obavještajnih službi i da na isti način treba tretirati i povratnike iz rata u Ukrajini.</p><p>- Poseban problem s povratnicima iz ruskih postrojbi u Ukrajini, može biti jer pokazuju iznenađujuću medjisku aktivnost, dajući izjave koje ukazuju na želju da se na našim prostorima ponovo rasplamsa oružani sukob. Na taj način, ne samo da predstavljaju klasičnu sigurnosnu prijetnju, nego su dio hibridnog specijalnog rata u korist Moskve i politike „srpskog sveta“, a protiv mirne budućnosti države BiH – kaže Prlenda za "Avaz".</p>

Dario Ristić (desno) na ratištu: Uhapšen na Aerodromu Sarajevo 

Britanski mediji aktuelizirali prijetnje srpskih plaćenika: Jesu li povratnici s ratišta prijetnja stabilnosti BiH?

<p>Ocjenjuje da se to ne dešava slučajno, te da takve izjave dolaze u trenucima kada je američki predsjednik Donald Tramp (Trump) “uzdrmao američku potporu EU”.</p><p>- To ohrabruje Moskvu da pojača nastojanja da se sigurnosna i politička situacija i u drugim regijama okrene na njihov mlin. Neskriveno huškačkim izjavama povratnici iz ruskih postrojbi i u našim krajevima rade u korist Kremlja, a vjerojatno da su i prošli ruske tečajeve u hibridnim prijetnjama. Time šire maligni ruski utjecaj, ohrabruju separatizam u BiH i siju potencijalno sjeme nekih budućih sukoba. Na taj način ruski plaćenici u Ukrajini, djeluju i kao ruski plaćenici izvan Ukrajine. To je razlog više da se njihova aktivnost u BiH, ali i regiji, pozorno prati, te je neophodno i njihove „mirnodopske“ aktivnosti shvaćati vrlo ozbiljno – ističe Antonio Prlenda za "Avaz".</p>

Poseban problem s povratnicima iz ruskih postrojbi u Ukrajini, može biti jer pokazuju iznenađujuću medjisku aktivnost

Antonio Prlenda za "Avaz": Povratnici iz ruskih postrojbi u Ukrajini su sigurnosna prijetnja

<p>Imajući u vidu raniju odluku Ustavnog suda RS, ovo je logičan slijed, izjavio je za "Avaz" pravni stručnjak Arben Murtezić komentirajući izmjene Krivičnog zakona, usvojene u NSRS kojima je ukinuta mogućnost automatskog odobravanja otkupa kazni zatvora do godinu dana. Izmjenama je definirano da će sud o svakom takvom zahtjevu odlučivati pojedinačno, a uvodi se mogućnost zamjene kazne za rad u javnom interesu, kako bi se prekinula praksa po kojoj su samo imućniji mogli ostati na slobodi.</p><p>- Zaista, nedostatak individualizacija kazne, ograničenje dispozicije suda kroz propisivanje samo određenih djela za koja se kazna praktično automatski ne zamjenjuje i ostalo što je navedeno u obrazloženju Ustavnog suda Republike Srpske i jesu ozbiljni problemi. Novo rješenje kojim bi se ovi problemi trebali otkloniti će sigurno dodatno opteretiti sudove, ali adekvatna sankcija i jeste ultimativni cilj svakog krivičnog postupka koji završi osuđujućom presudom. U SAD se recimo kazna izriče na posebnom ročištu nakon presude o krivnji, često i mjesecima poslije dok posebni službenici ne istraže sve životne okolnosti i ličnost osuđenog, jer je toliko toga važno za pravičnu i adekvatnu kaznu - kazao nam je Murtezić.</p>

NSRS ukinula automatski otkup kazni do godinu dana: Moguća zamjena i za rad za opšte dobro

<p>Nakon izmjena krivičnog zakona u RS otvara se pitanje neujednačenosti pravnih propisa u Bosni i Hercegovini. Murtezić podsjeća da i u Krivičnom zakonu FBiH postoje odredbe gotovo identične ovima koje su osporene i izmijenjene u RS.</p><p>- Zaista se javlja pitanje jednakosti građana pred zakonom. Nije neobično u složenim državama da postoje određene razlike, ali ovdje se radi o ograničenju fundamentalnog prava na slobodu i ujednačenost. To je jedan od ključnih imperativa i o tome se treba ozbiljno raspravljati - ističe Murtezić za "Avaz".</p>

Murtezić podsjeća da i u Krivičnom zakonu FBiH postoje odredbe gotovo identične ovima koje su osporene i izmijenjene u RS

Murtezić za "Avaz" o izmjenama Krivičnog zakona u RS: Sada se javlja pitanje jednakosti građana BiH pred zakonom

<p>Nakon kraćeg odsustva bosanskohercegovački košarkaš Jusuf Nurkić vrlo brzo vraća se na parket, u sastav Juta Džeza (Utah Jazz). Jedan od najboljih bh. košarkaša nije bio u rosteru u pobjedi Džeza nad Dalas Maveriksima (Dallas Mavericks), a iz kluba je saopćeno kako je razlog izostanka dogovoreni odmor s trenerom Vilom Hardijem (Will Hardy).</p><p>Ipak, pauza neće dugo potrajati, te je Nurkić bio u konkurenciji za utakmicu protiv Los Anđeles Lejkersa (Los Angeles Lakers), koja se igrala kasno sinoć po srednjoevropskom vremenu.</p><p>Bh. centar ove sezone prosječno bilježi 8,6 poena, 10,1 skok i 4,2 asistencije za skoro 26 minuta provedenih na parketu tokom jedne utakmice.</p>

Ove sezone prosječno bilježi 8,6 poena

Jusuf Nurkić: Povratak Zmaja

<p>Teško je i zamisliti neki način izborne krađe, a da on nije uspješno primijenjen i do detalja usavršen na izborima u BiH od rata do danas. O načinima glasanja i prebrojavanja glasačkih listića, o tome ko je i kako glasao i je li to uopće i mogao, prepričavaju se vicevi, jer za naše političke mešetare glasali su i mrtvi, i živi, ljudi koji su se na biračko mjesto teleportirali preko Atlantika, pa i oni koji na izbore uopće nisu izlazili.</p><p>Glasački listići su se šaranjem poništavali, favoritima dodavali, na parkinzima i u prtljažnicima automobila “obrađivali”, a obični građanin, u sveopćem ludilu i neizlječivom lopovluku, ogorčen je među kandidate dopisivao i Paju Patka i Mikija Mausa.  </p><p>Mijenjala su se pravila, olovke, okretale kutije, češljali birački spiskovi, ali bi uporni i nečasnom cilju posvećeni kradljivci glasova svakom pravilu stali ukraj. Polovina građana ove zemlje zaključila je da je besmisleno i glasati, jer pobjeda i ne zavisi od njihove volje, već od onih koji broje glasačke listiće. Slično se desilo i na posljednjim izborima u RS. Jedan listić, šest kandidata za predsjednika entiteta, a stotinu prigovora zbog krađe. Dok se nepravilnosti utvrde, odgovorni pronađu i procesuiraju, eto sljedećih izbora i novih prilika da se od njih napravi cirkus.</p><p>Zbog iskustava koja imamo, nabavka potrebne opreme, za koju je CIK BiH raspisala tender, najvažniji je projekt nakon rata u BiH, biti ili ne biti za ono malo preostale nade da se barem iduće godine možemo nadati prvim transparentnim i poštenim izborima. Da takvi nisu po volji dijelu politika na vlasti, pokazala je i sama činjenica da je sredstva za nabavku izbornih tehnologija morao osigurati visoki predstavnik Kristijan Šmit (Christian Schmidt). Opstrukcije tek počinju, a nakon niza tekstova u “Avazu” potvrdila je to i CIK BiH, koja je saopćila kako se žalbama već ometa postupak javne nabavke.</p><p>Jedan od privrednih subjekata koji kontinuirano izjavljuje žalbe u ovom postupku nije ni dokazao da ima interes za učešće u javnoj nabavci, niti da raspolaže potrebnim finansijskim i tehničkim kapacitetima za njenu realizaciju. Treba naglasiti da se žalbe redaju još u fazi kada je tender tek raspisan i da ne treba ni sumnjati da će ih biti mnogo više nakon odabira dobavljača, pa apel CIK-a svim institucijama, da osiguraju podršku ovom projektu, treba shvatiti veoma ozbiljno.&nbsp;&nbsp;</p>

Polovina građana ove zemlje zaključila je da je besmisleno i glasati, jer pobjeda i ne zavisi od njihove volje, već onih koji broje glasačke listiće

Biti ili ne biti

<p>Mogu li plaćenici iz RS i regiona, koji se trenutno na ukrajinskom ratištu bore u redovima ruske vojske, destabilizirati situaciju u regionu i po povratku potaknuti nove sukobe u BiH, pitaju se ovih dana pojedini svjetski i regionalni mediji.</p><h2>Plaćaju u eurima</h2><p>Britanski “The Telegraph” navodi kako se nova generacija srpskih nacionalista priprema za mogući oružani sukob u BiH, dok su stotine militanata već otišle u Ukrajinu kako bi se borile na strani ruskih snaga. Nacionalisti, među kojima ima i veterana rata u BiH, društvene mreže koriste za regrutaciju mladih Srba, nudeći i do 26.000 eura za odlazak na ratište u Ukrajini, piše&nbsp;“The Telegraph”, a kao jedan od primjera navodi Darija Ristića iz Modriče, koji se nedavno vratio u BiH, nakon što je u Ukrajini ostao bez noge.</p>

<p>Ristić je, kako se navodi u tekstu, putem društvenih mreža širio nacionalističku propagandu, njegova jedinica je čak uputila rođendansku čestitku ratnom zločincu Ratku Mladiću, ali je po povratku u BiH uhapšen na Sarajevskom aerodromu zbog pridruživanja stranoj paravojnoj jedinici. Trenutno je u kućnom pritvoru i navodno spreman priznati krivicu.</p><p>Zabrinutost zbog moguće destabilizacije dodatno pojačavaju veze političkog vrha RS s Rusijom, a beogradski advokat i aktivista Čedomir Stojković smatra da je prijetnja sigurnosti u BiH realna i zbog činjenice da je Rusija u BiH i Srbiji trenirala pojedince radi izazivanja nemira u Moldaviji na posljednjim izborima.</p><p>- Službe bezbjednosti Moldavije su ih potom uhapsile, ali ako je takav trening mimo očiju javnosti i znanja službi bezbjednosti Rusija provela prema strancima usred Srbije i BiH, onda je jasno da bi ih još lakše provela s državljanima naših država na njenim teritorijama. Pojedini dobrovoljci na strani Rusije u ratu u Ukrajini, koji imaju državljanstva BiH i Srbije, javno se hvale na društvenim mrežama da je takav scenarij već postavljen. Rusija sigurno ima plan za potpaljivanje Balkana, samo je pitanje da li će taj plan ostvariti. A hoće li do aktiviranja takvog plana doći, zavisi od daljeg razvoja situacije oko Ukrajine, pregovora sa SAD i pozicije Evrope – kaže Stojković.</p><h2>Primjeri iz svijeta</h2><p>On naglašava da je zakon o kažnjavanju povratnika sa stranih ratišta dobar u smislu izolacije pojedinaca, ali da domaće sigurnosne i obavještajne službe moraju spriječiti njihovu regrutaciju.</p><p>- Dok mi razgovaramo, postoje ljudi koji sjede u Kremlju i razrađuju scenarij kako da potpale sukobe u BiH, na Kosovu ili bilo gdje u svijetu. To im je posao. Oni rade planove, prave mreže, šire utjecaj i onda je samo pitanje hoće li neko reći da se taj plan realizuje. Vidjeli smo na brojnim primjerima u svijetu - kada se dogodi sukob izazvan ili podstaknut sa strane, to znači da su pripreme počele godinama ranije – ističe Stojković.  </p><h2>Dugoročno važne izmjene zakona i apsurdne tvrdnje na račun Radončića</h2><p>Nakon što je sve veći broj građana BiH počeo odlaziti na strana ratišta, a jedan broj njih i poginuo u tuđim sukobima, nekadašnji ministar sigurnosti BiH i predsjednik SBB-a Fahrudin Radončić inicirao je izmjene Krivičnog zakona, kojima se pridruživanje stranim paravojnim i vojnim jedinicama smatra krivičnim djelom za koje je, u ovisnosti o kvalifikacijama, zaprijećena kazna od tri mjeseca do deset godina zatvora.</p><p>Izmjene su usvojene u martu 2014. godine, u vrijeme kada je u fokusu bio odlazak državljana BiH u Siriju, ali su se pokazale dugoročno važnim i kao jedna od najefikasnijih mjera odvraćanja danas se primjenjuju i na povratnike iz Ukrajine. Domaće policijske agencije i pravosuđe tako su dobile alat za procesuiranje pojedinaca i grupa koje organiziraju, vrbuju, propagiraju učestvovanje ili direktno učestvuju u oružanim sukobima izvan BiH. Treba podsjetiti da je tada, kad je Radončić predlagao ovakvo zakonsko rješenje, on bio izložen snažnoj harangi, uz optužbe da je zakon, navodno, usmjeren na štetu Bošnjaka. Vrijeme je, međutim, pokazalo da su takve tvrdnje bile neutemeljene i potpuno apsurdne.</p>