Zaključak Radne grupe za uspostavljanje boračkog dodatka, prema kojem ovo pravo treba ostvariti oko 383.500 bivših branitelja, naišao je na žestoke kritike u udruženju Kamp boraca. Prema stavovima članova Radne grupe, bivši borci ARBiH, HVO-a i MUP-a trebali bi dobiti naknadu od 1,5 KM za svaki mjesec proveden u odbrani zemlje. Ministar za boračka pitanja FBiH Nedžad Lokmić izjavio je da će za provedbu ovog prava biti potrebno oko 237 miliona KM godišnje, što predstavlja 57 posto trenutnog budžeta ovog ministarstva.Iako se o prijedlogu Radne grupe treba izjasniti Vlada FBiH, a potom i Federalni parlament, članovi Kampa boraca unaprijed najavljuju proteste na dan sjednice Parlamenta FBiH. Hamza Krkalić iz Kampa boraca podsjeća da je ovo udruženje početkom godine iniciralo uvođenje boračkog dodatka, kada je Odbor za boračka pitanja Parlamenta FBiH podržao takvu inicijativu. U Radnu grupu predstavnik Kampa boraca najprije nije bio uključen, a nakon što je naknadno pozvan, sam je iz nje istupio. - Kamp boraca je tražio borački dodatak za svakog borca koji do sada nije ostvario redovna mjesečna primanja. U pitanju su i ljudi koji su trenutno u radnom odnosu, koji su radeći u firmama stekli penziju, a ne onu vojnu, zatim oni koji su otišli trbuhom za kruhom izvan BIH. sve druge kategorije – ratni vojni invalidi, porodice šehida, dobitnici ratnih priznanja, imaju svoje zakone i jasno regulisana prava. Trebali smo izgubiti glavu, ruku ili nogu da bismo imali neko pravo – kaže Krkalić. Dodaje da je u pitanju oko 40.000 bez ikakvih prava. Prema prijedlogu Kampa boraca, oni bi imali pravo na naknadu u iznosu od 5 KM za svaki mjesec proveden u oružanim snagama. Njihove mjesečne naknade, ovisno o ratnom stažu, iznosile bi oko 200 KM. - Mi smo iz našeg prijedloga izbacili oko 167.000 boraca do godinu dana, a to su oni koji su bili 2,3 ili pet mjeseci i dezertirali. Najviše je onih sa 3 ili 4 mjeseca i zbog toga ovih 383.000 – kaže Krkalić. Kamp boraca predlaže da borački dodatak podjednako finansiraju FBiH i kantoni.- Ministar je izjavio da bi, po našem prijedlogu, za finansiranje ovog prava bilo potrebno oko 200 miliona KM godišnje i da je to nemoguće. Oni sad usvajaju po 1,5 KM za 383.000 boraca, za to je potrebno 237 miliona i to je izvodivo? Oni su se pogubili. Kad se bude odlučivalo, neće to proći tek tako, imat će proteste. Najavljujem mirne proteste ispred Parlamenta, kad to bude došlo na dnevni red, a naši predstavnici će biti unutra i poslanicima objasniti o čemu se radi – ističe Krkalić.

Kamp boraca predlaže da borački dodatak podjednako finansiraju FBiH i kantoni

Nakon zaključka o uvođenju boračkog dodatka za 383.000 bivših branitelja: Kamp boraca najavljuje proteste

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić prisustvovao je generalnoj debati 80. zasjedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, a na poziv predsjednika i prve dame SAD, Donalda i Melanije Tramp (Trump), te tradicionalnom prijemu domaćina. Komšić će se danas obratiti na sjednici Generalne skupštine UN-a.Za „Avaz“ govori o ličnim impresijama i temama koje su dominirale u dosadašnjem toku zasjedanja.<h2>Podrška Palestini</h2>- Opšti dojam s ovogodišnjeg, jubilarnog 80. zasjedanja Generalne skupštine UN-a je da tema Palestine ili preciznije Gaze, te priznanje palestinske države od zemalja koje to dosad nisu bile uradile, ili su odbijale da urade, zauzima glavno mjesto. Priznanje od Francuske i drugih zemalja Zapadne Evrope, a predvođenih Francuskom i francuskim predsjednikom, jer je on sa Saudijskom Arabijom sponzorirao zasjedanje Generalne skupštine, glavna je tema u UN-u. Podržano je to od ogromne većine zemalja. Naravno, postoje i zemlje koje se ili nisu oglašavale, ili nisu željele čak ni da budu prisutne na ovoj sjednici na visokom nivou. Moj dojam je da postoji apsolutna podrška i simpatije za palestinsko pitanje i pitanje Gaze u UN-u – kazao je Komšić u izjavi za „Dnevni avaz“.Zasjedanje je obilježeno i obraćanjem američkog predsjednika Trampa, a Komšić kaže da je interesantan bio i prijem, tokom kojeg je Tramp održao kraći govor i u puno opuštenijoj atmosferi ponovio sve što je kazao za govornicom Generalne skupštine UN-a.<h2>Pitanje Ukrajine</h2>- 80 godina od osnivanja UN-a, velike i važne teme za cijeli svijet - pitanje Gaze, nastup Trampa, koji se može tumačiti kao prelomna tačka u cijelom svjetskom poretku. I svakako, postoji tema koja se nekako provlači ispod, uvijek je u pozadini, a to je tema vještačke inteligencije o kojoj se sve češće i sve više priča u UN-u. Bilo da je riječ o pojedinim dužnosnicima UN-a, ili pojedinih država članica. Postoji još stvari koje su urgentne u svijetu, kao što je pitanje Ukrajine, ali nekako mi se čini da je to otišlo u drugi plan u odnosu na ove teme koje sam pomenuo – naglasio je Komšić.<h2>Krize demokratije</h2>On se jučer obratio i na pratećem događaju Generalne skupštine UN-a: „Nizami Ganjavi: Multilateralizam na raskršću – izazovi i putevi ka miru“, održanom u Harvard klubu u Njujorku.- Naša historija nas uči da zagovaramo dijalog u svijetu multilateralizma, ne kao apstraktnu ideju, već kao praktičnu nužnost. Gotovo je nezamislivo da su genocid i namjerno izgladnjivanje čitavih naroda postali dio naše svakodnevne stvarnosti – „normalnost“ koju rizikujemo prenijeti budućim generacijama. Najmanje što možemo učiniti jeste da tim generacijama prenesemo vrijednosti empatije i solidarnosti sa svima onima koji pate – kazao je, pored ostalog, predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić.

 Priznanje od Francuske i drugih zemalja Zapadne Evrope, a predvođenih Francuskom i francuskim predsjednikom, jer je on sa Saudijskom Arabijom sponzorirao zasjedanje Generalne skupštine, glavna je tema u UN-u

Komšić: Postoji još stvari koje su urgentne u svijetu, kao što je pitanje Ukrajine, ali nekako mi se čini da je to otišlo u drugi plan u odnosu na ove teme koje sam pomenuo

Željko Komšić, iz Njujorka, za "Avaz": Govor Trampa je prelomna tačka!

Prilikom redovne kontrole putnika sa leta TK 1023, M. B. , državljanina Australije, koji se kretao zelenom trakom, namijenjenoj putnicima koji nemaju ništa prijaviti za carinjenje, pronađen je neprijavljeni novac u iznosu od 208.720,00 AUD, za koje putnik nije imao dokaz o prijeklu.Novac je zadržan u sefu carinske službe, dok je pasoš putnika zadržala Granična policija BiH. Putnika su potom preuzeli inspektori Finansijske policije radi daljeg procesuiranja.Dalje postupanje u ovom slučaju zavisiće od odluke postupajućeg sudije.Uprava za indirektno oporezivanje podsjeća sve putnike da je važećim propisima regulisano da svaki unos ili iznos gotovine ili vrijednosnih papira u iznosu većem od 10.000€ ili u protuvrijednosti neke druge valute, mora biti prijavljen carinskom organu na svakom graničnom prelazu u Bosni i Hercegovini.Kako bi se izbjegle ovakve situacije i neprijatnosti, Uprava za indirektno oporezivanje je u sradnji sa Evrospkomm unijom, kroz Twinning projekat “Jačanje kapaciteta UIO” u okviru kojeg je bila i komponenta 4 “ Pomoć stručnom timu za borbu protiv korupcije i pranja novca FATF”, pripremila informativne materijale: video spotove, plakate i letke koji jasno objašnjavaju procedure prijave gotovine na granici.Svi promotivni materijali biće dostupni na zvaničnoj web stranici Uprave, na YouTube kanalu, istaknuti na graničnim prelazima, a letci će biti dijeljeni putnicima kako bi se na vrijeme upoznali sa svojim obavezama.

Dalje postupanje u ovom slučaju zavisiće od odluke postupajućeg sudije

Carinski službenici spriječili pokušaj krijumčarenja ogromne količine novca

Na današnjoj sjednici Centralna izborna komisija BIH jednoglasno je usvojila prijedlog odluke o visini naknade za rad biračkih odbora u Bosni i Hercegovini na provedbi prijevremenih izbora za predsjednika RS. Prema ovoj odluci, predsjednik biračkog odbora na redovnom biračkom mjestu imat će naknadu od 400 KM, njegov zamjenik 200, član odbora 130 KM, a zamjenik člana angažiran na dan izbora 80 KM. Zamjenik predsjednika, odnosno člana člana koji ne bude angažirane na dan izbora imat će naknadu od 50 KM.U mobilnim timovima i biračkim odborima za glasanje u odsustvu predsjednik će imati naknadu od 200, zamjenik predsjednika i član odbora 100, zamjenik člana angažiran na dan izbora 70 KM.Usvojena je i odluka o visini naknade za rad biračkih odbora u diplomatsko - konzularnim predstavništvima BiH, prema kojoj će predsjednik odbora imati naknadu od 180 eura, zamjenik predsjednika i član odbora 120 eura, a zamjenik člana angažiran na dan provedbe izbora 50 eura. Zamjenik predsjednika odbora i član koji nije angažiran na dan provedbe izbora, a prošao je obaveznu obuku, primit će naknade od 40, odnosno 30 eura.

Usvojena je i odluka o visini naknade za rad biračkih odbora u diplomatsko - konzularnim predstavništvima BiH

Centralna izborna komisija BIH usvojila odluku: Utvrđene naknade za predsjednike i članove biračkih odbora

Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica izdvojilo je više od 1,3 miliona KM za program podrške očuvanju radnih mjesta povratnika u entitetu RS za 2025. godinu. Ovim sredstvima osigurana su radna mjesta za 691 osobu, uposlenu u privrednim i drugim subjektima i vjerskim zajednicama u 31 općini ili gradu u RS. Na ovaj način egzistencijalna sigurnost zagarantirana je za 691 porodicu.Simbolična su ovo sredstva za potrebe građana koji su se, nakon rata, vratili u mjesta iz kojih su prognani. Program Federalnog ministarstva je limitiran na godinu, ali nije mala stvar da se ljudi koji, često i bez osnovnih ljudskih prava, uopće sjetila bilo koja institucija u ovoj državi. U fokus javnosti, pogotovo posljednjih godina, povratnici u BiH najčešće dođu u situacijama kada budu napadnuti.Nerin Dizdar rođen je 3. maja 1981. godine u Stocu. Diplomirao je engleski jezik i književnost na Fakultetu humanističkih nauka Univerziteta Džemal Bijedić u Mostaru, gdje je 2011. i magistrirao. Oženjen je i otac troje djece. Na poziciji ministra raseljenih osoba i izbjeglica FBiH je od 28. aprila 2023. godine.

U fokus javnosti, pogotovo posljednjih godina, povratnici u BiH najčešće dođu u situacijama kada budu napadnuti

Nerin Dizdar: Važan projekt

To dovoljno govori o njima, o poziciji i opoziciji, jer apsolutno niko ne vodi računa o zaposlenima u institucijama BiH, kazao je za „Avaz“ predsjednik Sindikata Granične policije BIH Dragan Matović, komentirajući prekid sjednice Predstavničkog doma BIH koji je trebao razmatrati budžet za godinu koja je na izmaku. Matović podsjeća da su zakonom precizirani rokovi za izradu prijedloga i usvajanje budžeta, ali da se on u BiH već godinama ne poštuje.- Mi smo bili prisiljeni da podnesemo krivične prijave, jer smo dotjerani do zida, a sljedeće što ćemo uraditi je da ćemo izaći na proteste, ako se u najkraćem periodu ovo ne promijeni. Nakon protesta, radikalizujemo stvari kroz štrajkove. Zaključak svih sindikata koji čine Savez sindikata policijskih organa je da ćemo pozvati i sve druge sindikate na nivou institucija BiH na protest ispred zgrade institucija BIH i Predsjedništva BIH. Ne očekujem da će se nešto promijeniti, jer su nam pojedini ministri i članovi Predsjedništva govorili da, kada organizujemo protest, pozovemo i njih, što je tragikomično – kaže Matović. On potvrđuje da će sindikati, nakon protesta, obustaviti rad na graničnim prelazima i u policijskim agencijama. Drugog rješenja, kaže, nemaju, jer došlo se do kraja. - Savez je danas donio zaljučak da sva tri sindikata (SIPA BiH, GP BiH i DKPT BiH) izađu na proteste, a pozvat ćemo i sve druge sindikate unutar institucija BIH. Nakon tih protesta ćemo razmatrati radikalnije mjere, jer ovako više ne može – naglašava Matović.

Nakon tih protesta ćemo razmatrati radikalnije mjere, jer ovako više ne može, naglašava Matović

Predsjednik Sindikata Granične policije BIH Dragan Matović za „Avaz“: Dotjerani smo do zida, izlazimo na proteste



Kraj je septembra a budžet BiH još nije usvojen, a novi prekid sjednice Predstavničkog doma PS BiH i najava zakazivanja nove za 15. oktobar, izazvali su dodatno ogorčenje među uposlenima u institucijama i agencijama na državnom nivou. Ovakva neodgovornost nadležnih mogla bi predstavljati kap koja će preliti čašu, jer nakon krivičnih prijava, sindikati spremaju i proteste, a potom i blokade granica.- Ovo je bahato ponašanje, koje nema smisla i mogu reći da su prevršili svaku mjeru. 2025. godina je očigledno izgubljena, a mi iz Sindikata SIPA-e potenciramo zašto nema sjednice Fiskalnog vijeća BiH i zašto ono nije usvojilo dokument okvirnog budžeta za 2026 godinu. Da se krene u pripremu budžeta za narednu godinu i da ministar finansija ima osnov da do 1. oktobra dostavi prijedlog. Hoće li dostaviti ili ne, mi ćemo opet tražiti nečiju odgovornost, ali da bi on to mogao uraditi, predsjedavajuća Vijeća ministara treba sazvati Fiskalno vijeće i ono treba usvojiti taj dokument. Po zakonu o finansiranju institucija BiH, on je trebao biti usvojen do 15. juna – kazao je za “Avaz” predsjednik Sindikata SIPA-e Edin Kahrimanović.Danas je zasjedao Upravni odbor Saveza sindikata policijskih organa BIH koji je, nakon odluke o podnošenju kriviičnih prijava protiv odgovornih za neusvajanje budžeta, razmatrao daljnje aktivnosti. - Daljnje aktivnosti su početak priprema protesta, pa čak i da to radikalizujemo na način da napravimo i jednodnevni štrajk upozorenja kroz blokadu granica i obustavu rada svih institucija. Prijedlog UO Sindikata SIPA-e je da se ostave četiri granična prelaza koja bi radila i aerodrom. Ta četiri granična prelaza bila bi jedan prema Srbiji, jedan prema Crnoj Gori i dva prema Hrvatskoj, zbog dužine granice. Čekamo izjašnjavanje sindikata i jesmo li spremni da to uradimo – ističe Kahrimanović.

Ovo je bahato ponašanje, koje nema smisla, kazao je

Predsjednik Sindikata SIPA-e Edin Kahrimanović za “Avaz”: Prevršili su svaku mjeru, daljnji koraci su protesti i blokade granica

U skladu s ranijim najavama i zaključcima, Sindikati granične policije BIH i Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH ovlastili su advokatsku kancelariju da ih zastupa u procesu podnošenja krivičnih prijava protiv svih ministara u Vijeću ministara BiH i članova Predsjedništva BiH. Kako navode iz Sindikata Granične policije, očekuje se da istu punomoć uskoro potpiše i predsjednik Samostalnog sindikata državnih službenika i zaposlenika.- Nevjerovatno zvuči da i zakonodavna, i izvršna vlast krše Zakone koje su usvojili i da zaposleni u institucijama BiH moraju na ovaj način tražiti svoja zakonska prava – kažu u Sindikatu GPBiH.

Krivične prijave posljedica su činjenice da ni na kraju septembra BiH nema usvojen budžet za 2025. godinu, zbog čega su ugrožena prava oko 22.500 zaposlenih u državnim institucijama. Iako je Vijeće ministara BiH 27. novembra 2024. godine donijelo odluku o povećanju osnovice za obračun plaća u 2025. godini, ona se ne može primjenjivati sve dok budžet ne bude usvojen.Po istom osnovu, ranije su Sindikati Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), Uprave za indirektno oporezivanje BiH i Službe za poslove sa strancima BiH predali krivičnu prijavu protiv ministra finansija i trezora BiH Srđana Amidžića, predsjedavajuće Vijeća ministara BiH Borjane Krišto i članova Predsjedništva BiH Željka Komšića, Željke Cvijanović i Denisa Bećirovića. Terete ih zbog postojanja osnova sumnje da su u periodu od 01. oktobra 2024. godine do danas, u svojstvu službenih i odgovornih osoba u institucijama BiH, svjesnim kršenjem zakona i drugih propisa, nesavjesno postupili u vršenju službene dužnosti.

Krivične prijave posljedica su činjenice da na kraju septembra BiH nema usvojen budžet za 2025. godinu, zbog čega su ugrožena prava zaposlenih

Sindikati ovlastili punomoćnika za zastupanje

Državni policajci ovlastili advokate: Podnose prijave protiv Predsjedništva i kompletnog saziva Vijeća ministara BIH

Sa 112,5 miliona KM na računu Centralne izborne komisije, osiguranih odlukom visokog predstavnika Kristijana Šmita (Christian Schmidt) BiH je na korak od realizacije jednog od najznačajnijih projekata u njenoj novijoj historiji.Nakon različitih oblika krađa i manipulacija na proteklim izborima, uvođenje novih tehnologija u izborni proces jedna je od najaktuelnijih tema za nevladine organizacije, građane, ali i političke partije u BiH. <h2>Prevara birača</h2>Centralna izborna komisija BiH je prije nekoliko dana usvojila Plan nabavke uređaja za identifikaciju birača i skenera za automatsko prebrojavanje glasačkih listića i nepodijeljena su očekivanja da oni na glasačkim mjestima budu instalirani uoči Općih izbora 2026. godine. - Skeneri su pitanje svih pitanja kada govorimo o fer i poštenim izborima. Bez njih, imat ćemo opet kreiranje rezultata poslije 19 sati, kad se zatvore birališta i još jednom prevarene birače – kaže za “Avaz” Igor Crnadak, šef Kluba poslanika PDP-a u NSRS.Zbog rokova predviđenih sistemom javnih nabavki, obaveza koje se odnose na osiguranje skladišta za opremu i obuku administracije, te nedostatka zaposlenih, iz CIK-a su za sada oprezni s najavama da će ovaj posao do narednih izbora uspješno biti priveden kraju. <h2>Iritiranje javnosti</h2>Crnadak podsjeća da je davno upozorio članove CIK-a BiH da “na vrijeme alarmiraju javnost ako osjete da im neko ne dozvoljava da završe posao i da će izbori s novim tehnologijama biti ugroženi”.- Svako kukanje kad sve već bude gotovo je beskorisno i samo će dodatno iritirati javnost. Zato, ako je problem sa sistematizacijom, s procedurama javnih nabavki ili nekom drugom vrstom pritiska, javite se na vrijeme. Ogromna je odgovornost na CIK-u BiH, neće im biti lak posao, ali postoji mnogo pojedinaca, organizacija i nezavisnih grupa, koje su spremne da skoče u odbranu slobode. Moramo sljedeće godine našim građanima obezbijediti prve demokratske i poštene izbore, sa fer prebrojavanjem glasova – ističe Crnadak.

Bez skenera ćemo imati opet kreiranje rezultata poslije 19 sati i prevarene birače

Igor Crnadak za "Avaz": Građanima 2026. moramo obezbijediti prve demokratske i poštene izbore

Pred Kantonalnim sudom u Zenici sutra bi trebala biti stavljena tačka na trogodišnji proces protiv aktuelnog gradonačelnika Zenice Fuada Kasumovića, predsjednika političke partije Bosanskohercegovačka inicijativa (BHI – KF). Građani Zenice, ali i šira bh. javnost s velikom pažnjom će pratiti izricanje presude.- Zbog povećanog interesa javnosti o postupanju u krivičnom predmetu Kantonalnog suda u Zenici, protiv optuženog Fuada Kasumovića i drugih, zbog krivičnog djela Udruživanje radi činjenja krivičnih djela, nalazimo potrebnim obavijestiti javnost da je ročište za objavu presude zakazano za četvrtak, 25.09.2025. godine s početkom u 09.30 sati – saopćeno je iz Kantonalnog suda.Čak 92 ročišta održana su tokom složenog sudskog procesa, koji je počeo u oktobru 2022. Kasumović i još 10 osoba optuženi su za udruživanje radi činjenja krivičnih djela, zloupotrebu položaja ili ovlaštenja, prouzrokovanje stečaja, krivotvorenje službene isprave i nesavjestan rad u službi. Optužbe su povezane s prijenosom vlasništva nad Autobuskom stanicom u Zenici na Grad Zenicu, a prema navodima tužitelja ova imovina, čija je vrijednost više od 5,3 miliona KM prenesena je na osnovu fiktivnih dugovanja i neosnovano obračunatih kamata, kako bi se izbjegla naplata više od sedam miliona KM potraživanja Porezne uprave FBiH. Na taj način preduzeće je ostalo bez ključne imovine i izvora prihoda, što je dovelo do stečaja u decembru 2020. godine, prestanka obavljanja osnovne djelatnosti javnog prijevoza i otkaza za više od 150 radnika.Odbrana je negirala ovakve navode, naglašavajući da tužilaštvo nije dokazalo postojanje bilo kakvog plana i udruživanje, te da je Grad Zenica imao zakonski osnov za ulaganje sredstava u preduzeće. Tokom iznošenja završnih riječi, Kasumović je kazao da u njegovim odlukama nije bilo nezakonitih, i da je kao gradonačelnik nastojao zaštititi državnu imovinu i pomoći Zenicatransu. On smatra da je, tokom političkog djelovanja, stekao snažne protivnike, koji ga na ovaj način žele eliminirati iz političkog života.

Čak 92 ročišta održana su tokom složenog sudskog procesa, koji je počeo u oktobru 2022.

Kraj trogodišnjeg procesa: Sutra izricanje presude gradonačelniku Zenice Fuadu Kasumoviću i ostalima



Zastupnik Predstavničkog doma PS BIH Saša Magazinović obratio se danas u Parlamentu BiH, tokom susreta s evropskom komesarkom za proširenje Martom Kos, podsjetivši na poraznu činjenicu da se u BiH, za ogromnu krađu novca na tenderima, kao za prekršaj u saobraćaju, najčešće plaća novčana kazna.- Mi ovdje u Parlamentu smo predložili i usvojili izmjene Zakona o javnim nabavkama i Krivičnog zakona koji predviđa zatvor za one koji kradu novac građana. To smo uradili zajedno, uz učešće poslanika vlasti i opozicije i pomoć Agencije za javne nabavke i Tužilaštva BiH. Sada čekamo da se izjasni Dom naroda. Protiv ove reforme su ljudi koji su od države napravili bankomat. Nije ih lako prepoznati, jer i oni govore o Evropi, reformama, ispunjavanju uslova EU. A zapravo čine sve da zaustave svaku moguću promjenu i nastave krasti novac građana – kazao je Magazinović. Naglasio je da reforma nije papir koji se šalje u Brisel, već ozbiljna promjena zakona, nešto što narod može osjetiti, kao što će osjetiti Plan rasta.- Ako ljudi ne mogu osjetiti ono što radimo, onda ovo nisu institucije, nego pozornica. Poštovana gospođo Kos, pozivam da pratite proces izmjena Zakona o javnim nabavkama i Krivicnog zakona. Podržite nas. Ovom snažnom antikoruptivnom reformom, ubrzaćemo sve procese uljučujući i evropske integracije i spasiti ogroman novac koji svake godine bude ukraden na javnim nabavkama, a to je po procjenama preko milijardu maraka godišnje. To je još jedan Plan rasta svake dvije godine. Ljudi u institucijama, koji žive od korupcije, najveća su kočnica svake promjene. To je istina koju sam odlučio reći umjesto nekoliko uopštenih rečenica o posvećenosti evropskim integracijama – istakao je Magazinović.

Protiv ove reforme su ljudi koji su od države napravili bankomat, kazao je

Saša Magazinović tokom susreta s Martom Kos: Svake dvije godine se na javnim nabavkama ukrade “Plan rasta”

Za danas u 14 sati zakazana je nova posebna sjednica NSRS. Očekuju se novi zaključci o prijevremenim izborima za predsjednika RS za koje se, sudeći po najavama, pripremaju stranke i vlasti i opozicije.- Mi imamo zaključke NSRS, koje je donijela skupštinska većina, da se ne prihvata odluka Suda, odluka CIK-a i da se odbija provođenje prijevremenih izbora. Ne znam zašto bi se sjednica sazivala ako se misle potvrditi ti zaključci, pa pretpostavljam da će na skupštini oni biti preinačeni i da se mora prihvatiti politička realnost da se mora izaći na izbore – kazala je za “Avaz” Jelena Trivić, predsjednica Narodnog fronta.Dodaje da od početka zagovara da opozicija, ako želi iskorak, ide “u jednoj koloni”.- SDS još nije razmatrao konkretna imena. U opticaju je nekoliko imena i to je interna stvar SDS-a. Mi očekujemo konsultacije na tu temu, ne u smislu takve odluke, već naše podrške, a svakako bi bilo dobro da to bude neko ko može da pobijedi – pojašnjava Trivić.

Ne znam zašto bi se sjednica sazivala ako se misle potvrditi ti zaključci, pa pretpostavljam da će na skupštini oni biti preinačeni, kazala je

Trivić: NSRS će prihvatiti političku realnost 

Jelena Trivić za Avaz: NSRS će prihvatiti političku realnost da se mora izaći na izbore

Za danas je najavljena posebna sjednica NSRS na kojoj će biti donešena odluka o prijevremenim izborima za predsjednika ovog entiteta. Sjednica je zakazana samo mjesec dana nakon one na kojoj su usvojeni zaključci kojom se odbacuje svaka mogućnost održavanja izbora.- Sjednica je zakazana iznenada i na brzinu, kao i većina stvari koje vlast u RS radi. Redovnih sjednica, koje su prijeko potrebne, nema, ali se zato stalno prave posebne i to onda kada treba da se sprovedu određeni interesi Milorada Dodika i ljudi na vlasti. Ne vidim razlog da NSRS zauzima novi stav o izborima, kada je sve ostalo isto od prošlog puta kada je stav već zauzela. Sve što sada rade predstavlja novo gaženje institucija i pokazuje da nemaju nikakvo ozbiljno rješenje već samo golu borbu za opstanak – kazala je za "Avaz" poslanica u NSRS i članica Glavnog odbora PDP-a Tanja Vukomanović.Ona dodaje da SNSD i njegovi partneri imaju pravo da mijenjaju stavove, izlaze na izbore ili ne, ali da u tu priču nemaju pravo uvlačiti institucije RS.- Što se tiče PDP-a, mi smo ostali pri istoj odluci da ne trebamo učestvovati na izborima, ali ta odluka nikada nije isključivala mogućnost da podržimo nekog drugog kandidata opozicije. S druge strane, do danas nemamo konkretna imena, sve s čime se licitira saznajemo iz medija. Smatram da se o ovim pitanjima mora razgovarati otvoreno, temeljno i unutar opozicije i da takve odluke moraju biti jasne i zajedničke, a ne servirane preko medija – dodaje Vukomanović.

Sve što sada rade predstavlja novo gaženje institucija i pokazuje da nemaju nikakvo ozbiljno rješenje već samo golu borbu za opstanak, kazala je

Vukomanović: Ne vidim razlog da NSRS zauzima novi stav o izborima

Tanja Vukomanović za "Avaz": Ne vidim razlog da NSRS zauzima novi stav o izborima

Narodna skupština RS danas će održati novu posebnu sjednicu. Zakonodavni organ u kojem su sve sjednice na neki način posebne, ponovo će raspravljati o vlastitim zaključcima, kako bi ih još jedanput preispitala i zauzela jedinstven stav o stavovima koje je već zauzela. Podsjetimo, na sjednici u avgustu 50, od 65 prisutnih poslanika, bez glasova protiv i suzdržanih, usvojilo je zaključke kojima su odbacili presudu Suda BiH protiv bivšeg predsjednika RS Milorada Dodika, odluku CIK-a BiH kojom mu je oduzet mandat, te mogućnost sprovođenja prijevremenih izbora za predsjednika RS. Od političkih subjekata su zahtijevali da se ne prijavljuju na izbore, a od organa vlasti i lokalnih jedinica da ne poduzimaju nikakve radnje u vezi s izborima.Samo mjesec kasnije, presuda Suda BiH je priznata i izvršena. Dodik je otkupio kaznu, a potpisivanje akata prepustio potpredsjedniku RS. I raspoloženje u NSRS je bitno drugačije. Nakon što su opozicione partije počele konsultacije o zajedničkom kandidatu na izborima, ni aktuelna vlast ne može da sjedi skrštenih ruku.Ovo je još jedna u nizu situacija koja pokazuje svu apsurdnost politike konflikta, inata i bahatosti, spremne na svaki zaokret, samo da sačuva vlast. Ona nije svojstvena samo jednom entitetu ili političaru, ali predugo traje, opasne poruke šalje i poteze vuče, a građanima donosi samo zebnju i zabrinutost, te uzima zadnju nadu da će u ovoj zemlji doživjeti istinski mir i prosperitet.Istovremeno, ignoriramo pruženu ruku i poruke evropske komesarke za proširenje Marte Kos: “EU treba BiH, a BiH treba EU”. Aktuelnoj garnituri na vlasti iz ruku klizi historijska šansa da krenemo ka zajednici mirnih i prosperitetnih država, a s njom i prilika da za taj napor budemo još i nagrađeni s milijardu eura iz Plana rasta. Kraj je septembra, rok ističe, a obaveze stoje. Za razliku od zaključaka NSRS, odluke koje donesemo sada, za mjesec neće moći biti popravljene.

Pokazatelj apsurdnosti politike konflikta, inata i bahatosti, spremne na svaki zaokret, samo da sačuva vlast

Posebne sjednice NSRS

Iako pojedini političari u BiH nastoje ostaviti dojam da ih nisu čuli, poruke evropske komesarke za proširenje Marte Kos svakako će upamtiti. Visoka zvaničnica Evropske komisije tokom posjete BiH nastoji probuditi optimizam, ali istovremeno upozorava s kako važnim pitanjem se vlasti poigravaju.- EU treba Bosnu i Hercegovinu, a BiH treba Evropsku uniju – poručila je komesarka Kos u ekskluzivnom i vrlo otvorenom razgovoru za „Avaz“.Podsjetila je da u posljednjih godinu i po dana nije bilo značajnijeg napretka i da odgovornost snose domaće vlasti, kojima je ostavila šansu da pokažu da je BiH sposobna napredovati. Na stolu su milijarda eura podrške za BiH, ali i niz pogodnosti za građane - od slobodnog roaminga ili besplatnih transfera novca, za početak. EU nudi podršku ekonomskom rastu, izgradnji snažnih demokratskih institucija, vladavini prava i zaštiti građana ...- Nudimo vam budućnost u zajednici u kojoj nikada nije bilo rata – poručila je Kos. Samo ova rečenica dovoljna je da se duboko zamislimo nad potezima onih zbog kojih je Kos u posjeti BiH.Marta Kos rođena je 28. juna 1965. godine u Šempeteru pri Gorici, u Sloveniji. Iskusna je diplomatkinja, poslovna liderka, konsultantkinja, stručnjakinja za komunikacije. Poznata je i kao nekadašnja šampionka Jugoslavije u plivanju te novinarka RTV Slovenije.

Visoka zvaničnica Evropske komisije tokom posjete BiH nastoji probuditi optimizam

Kos: EU treba Bosnu i Hercegovinu, a BiH treba Evropsku uniju

Marta Kos: Snažne poruke

Dugogodišnjoj praksi u BiH da se do vlasti dolazi prekrajanjem izborne volje građana i da je od načina glasanja važnije kako se glasovi na kraju zbroje, nazire se kraj, nakon što je visoki predstavnik Kristijan Šmit (Christian Schmidt) svojom odlukom osigurao sredstva za nabavku&nbsp;uređaja za biometrijsku identifikaciju birača i optičkih&nbsp;skenera&nbsp;za automatsko prebrojavanje glasačkih listića, potrebne za osiguravanje poštenih izbora.<h2>Kriminalci u vlasti </h2>U skladu s procjenama Centralne izborne komisije BiH, za jedan od najvažnijih projekata u posljednjih 30 godina osigurano je 112,5 miliona KM, a na CIK-u je teret odgovornosti i očekivanja da on bude realiziran te da Opći izbori 2026. godine budu zaista praznik demokratije.

- Prevažno je. Ako želimo zaštititi glasove birača, imati izbore koji odražavaju istinsku volju građana ove zemlje, to je jedini i u ovim okolnostima najbolji način. To je važno zbog dokazanih izbornih nepravilnosti i krađa, koje omogućuju da oni koji krše zakone, vrše prevare, nalogodavci su krađa, dođu u priliku da obnašaju vlast. S ovakvim sistemom, koji smo imali dosad, velikim dijelom završimo s kriminalcima u vlasti – kazao je za “Avaz” projekt menadžer Koalicije “Pod lupom” Dario Jovanović.Sada je do CIK-a, koji je usvojio Plan nabavke za uvođenje specifičnih izbornih tehnologija i za nove tehnologije i obrasce planirao 88 miliona KM. Jovanović pojašnjava da će njihovo korištenje onemogućiti glasanje u ime druge ili preminule osobe, glasanje dvaput, poništavanje validnih listića, dodavanje glasova drugima, ali i da se neiskorišteni listići u izbornoj noći koriste za glasanje umjesto onih koji nisu izašli na izbore.- Na ovaj način se rješava najveći broj dokazanih izbornih prevara. Ovim rješavamo izborni dan. Ostaje nam ogroman problem korupcije u jednom od najkorumpiranijih sistema u Evropi, gdje znamo da se po stranačkim iskaznicama, familijarnim vezama ili plaćanjem mita dolazi u priliku da budete zaposleni. Vjerovatno će određen broj ljudi i dalje glasati onako kako im se kaže, ali na izborni dan nećemo imati nepravilnosti koje smo imali i u odlučujućim utrkama, gdje je razlika plus – minus 10 posto, da neko u izbornoj noći preokrene rezultat manipulacijama – kaže Jovanović.<h2>CIK zaštićen</h2>Podsjeća da 83 posto građana u BiH podržava uvođenje novih tehnologija, a više od 100.000 je potpisalo i peticiju kojom to traži.- CIK će u septembru ili oktobru objaviti javni poziv, a procedura bi trebala biti završena za tri mjeseca. Odabrat će se ponuđači, a CIK mora prilagoditi opremu našim izborima, obučiti biračke odbore i građane. Vjerujem da će se to desiti do izbora 2026. Nikad nismo imali bolje predispozicije i teško da se mogu desiti opstrukcije, s obzirom na to da je ovaj saziv CIK-a zaštićen, između ostalog, izmjenama zakona koje je donio visoki predstavnik. Njihov mandat ne može biti doveden u pitanje do 2027. s ciljem upravo da se ovo implementira u punom kapacitetu – ističe Jovanović.<h2>“Nije riječ o nabavci nuklearne bombe ili mlaznog aviona”</h2>Značaja ovog projekta svjesni su i političari u BiH, ali se ovim povodom oglašavaju uglavnom oni iz opozicije, svjesni da će do dobrih rezultata na dosadašnji način teško doći.

- Ako ne bude skenera, neka ne bude ni izbora. Ljudi u CIK-u su odgovorni da provedu ono što je doneseno. Nije riječ o nabavci nuklearne bombe ili mlaznog aviona, pa da treba neko veliko umijeće i vrijeme. To su samo izgovori. SNSD zna šta za njih znači uvođenje skenera. To bi bio njihov kraj – izjavio je predsjednik Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović, najavljujući “ogroman javni pritisak“ na CIK.<h2>"Možda i postoji šansa"</h2>Govoreći o uvođenju savremenih tehnologija u izborni proces u BiH, politički analitičar Mladen Bubonjić smatra da će dosta toga zavisiti od prijevremenih izbora za predsjednika RS, kako će se stvari u narednom periodu posložiti i koliki će interes međunarodne zajednice biti da u narednom periodu bude involvirana u izborni proces i događaje u BiH.

- Sve to pruža mogućnost da izbori budu transparentniji i pošteniji, uz pretpostavku da dođe i do nekih drugih političkih i društvenih promjena. Ako se CIK uspije istrgnuti iz političkih ralja, možda i postoji šansa, ali uz postojeći utjecaj političkih struktura, ne samo na CIK, već vidimo šta rade i s pravosuđem, onda ne možemo govoriti o nekom napretku. Ako pritisaka ne bude, onda možemo govoriti o nezavisnijem, transparentnijem i objektivnijem CIK-u koji bi mogao da radi ono što mu je zadaća – kaže Bubonjić.

Nakon zaključka o uvođenju boračkog dodatka za 383.000 bivših branitelja: Kamp boraca najavljuje proteste

Željko Komšić, iz Njujorka, za "Avaz": Govor Trampa je prelomna tačka!

Carinski službenici spriječili pokušaj krijumčarenja ogromne količine novca

Centralna izborna komisija BIH usvojila odluku: Utvrđene naknade za predsjednike i članove biračkih odbora

Nerin Dizdar: Važan projekt

Predsjednik Sindikata Granične policije BIH Dragan Matović za „Avaz“: Dotjerani smo do zida, izlazimo na proteste

Predsjednik Sindikata SIPA-e Edin Kahrimanović za “Avaz”: Prevršili su svaku mjeru, daljnji koraci su protesti i blokade granica

Državni policajci ovlastili advokate: Podnose prijave protiv Predsjedništva i kompletnog saziva Vijeća ministara BIH

Igor Crnadak za "Avaz": Građanima 2026. moramo obezbijediti prve demokratske i poštene izbore

Kraj trogodišnjeg procesa: Sutra izricanje presude gradonačelniku Zenice Fuadu Kasumoviću i ostalima

Saša Magazinović tokom susreta s Martom Kos: Svake dvije godine se na javnim nabavkama ukrade “Plan rasta”

Jelena Trivić za Avaz: NSRS će prihvatiti političku realnost da se mora izaći na izbore

Tanja Vukomanović za "Avaz": Ne vidim razlog da NSRS zauzima novi stav o izborima

Posebne sjednice NSRS

Marta Kos: Snažne poruke

Ako ne bude skenera i tehnologija, izbori gube smisao: Hoće li CIK opstruirati Šmita

Nakon zaključka o uvođenju boračkog dodatka za 383.000 bivših branitelja: Kamp boraca najavljuje proteste

Željko Komšić, iz Njujorka, za "Avaz": Govor Trampa je prelomna tačka!

Carinski službenici spriječili pokušaj krijumčarenja ogromne količine novca

Centralna izborna komisija BIH usvojila odluku: Utvrđene naknade za predsjednike i članove biračkih odbora

Nerin Dizdar: Važan projekt

Predsjednik Sindikata Granične policije BIH Dragan Matović za „Avaz“: Dotjerani smo do zida, izlazimo na proteste

Predsjednik Sindikata SIPA-e Edin Kahrimanović za “Avaz”: Prevršili su svaku mjeru, daljnji koraci su protesti i blokade granica

Državni policajci ovlastili advokate: Podnose prijave protiv Predsjedništva i kompletnog saziva Vijeća ministara BIH

Igor Crnadak za "Avaz": Građanima 2026. moramo obezbijediti prve demokratske i poštene izbore

Kraj trogodišnjeg procesa: Sutra izricanje presude gradonačelniku Zenice Fuadu Kasumoviću i ostalima

Saša Magazinović tokom susreta s Martom Kos: Svake dvije godine se na javnim nabavkama ukrade “Plan rasta”

Jelena Trivić za Avaz: NSRS će prihvatiti političku realnost da se mora izaći na izbore

Tanja Vukomanović za "Avaz": Ne vidim razlog da NSRS zauzima novi stav o izborima

Posebne sjednice NSRS

Marta Kos: Snažne poruke

Ako ne bude skenera i tehnologija, izbori gube smisao: Hoće li CIK opstruirati Šmita