U toku je Međunarodna konferencija na visokom nivou za mirno rješavanje palestinskog pitanja i sprovođenje rješenja o dvije države. Na dnevnom redu je deklaracija, kojom se predviđa završetak rata u Gazi, osnaživanje suverene i ekonomski održive države Palestine u mirnoj koegzistenciji s Izraelom. U radu konferencije učestvuje i ambasador BiH u UN-u Zlatko Lagumdžija, koji bi se učesnicima trebao obratiti između 21 i 22 sata po našem vremenu. Neke od zemalja bojkotiraju ovaj skup.- Francuska i Saudijska Arabija su napravili veliki posao. Lista govornika pokazuje ko bojkotuje ovo - pored SAD-a i Izraela, s njima su Mađarska i Slovačka iz EU, a od nas sa Zapadnog Balkana nema Srbije, Sjeverne Makedonije i Albanije. Moram priznati da nisam očekivao ovakav bojkot ili šutnju ove tri zemlje Zapadnog Balkana, ali je njihovo suvereno pravo kako će se odnositi prema ovoj planetarnoj tragediji Gaze. Možda je razlika i u tome što mi znamo, bolje nego iko iz našeg bližeg i daljeg okruženja, kako je kada ti život zavisi od UN-a i humanitarne pomoći – kazao je za “Avaz” ambasador Lagumdžija.

Moram priznati da nisam očekivao ovakav bojkot ili šutnju ove tri zemlje Zapadnog Balkana

Lagumdžija s konferencije o Gazi za "Avaz": Bolje nego iko iz okruženja znamo kako je kada život zavisi od UN-a i humanitarne pomoći

U Generalnoj skupštini UN-a u Njujorku danas se završava Međunarodna konferencija na visokom nivou za mirno rješavanje palestinskog pitanja i sprovođenje rješenja o dvije države. Kopredsjedavajući konferencije, Francuska i Saudijska Arabija, pripremile su sveobuhvatan tekst deklaracije, koji je podijeljen učesnicima, a rad se nastavlja nakon pauze koja traje do 21 sat po našem vremenu.Njujorškom deklaracijom, pored ostalog, traži se završetak rata u Gazi, te osnaživanje suverene i ekonomski održive države Palestine, koja živi u miru i sigurnosti s Izraelom. Deklaracijom su predviđene zajedničke mjere lidera i predstavnika zemalja učesnica, da usmjerene na okončanje rata u Gazi, te postizanje pravednog i trajnog rješenja izraelsko-palestinskog sukoba, na osnovu efikasne primjene rješenja o dvije države. Osuđuje se svaki napad na civile, uključujući i terorizam, te potvrđuje odbacivanje bilo kakvih poteza koji vode ka teritorijalnim i demografskim promjenama, uključujući prisilno raseljavanje palestinskog stanovništva što je ocijenjeno kao flagrantno kršenje međunarodnog humanitarnog prava. Uz osudu napada Hamasa, u tekstu se osuđuju i napadi Izraela na civile u Gazi, kao i opsada i izgladnjivanje koji su doveli do razorne humanitarne katastrofe.Deklaracija predviđa prekid vatre, sigurnost i humanitarni odgovor, plan oporavka i rekonstrukcije Gaze, humanitarni angažman na Zapadnoj Obali, ostvarenje suverene, ujedinjene i nezavisne Palestinske države koja će egzistirati u miru pored Izraela, očuvanje rješenja s dvije države od nezakonitih jednostranih mjera, primjenu međunarodnog prava, te postizanje regionalne integracije okončanjem izraelsko-palestinskog sukoba.Zanimljivo je da konferenciju, osim SAD i Izraela, bojkotiraju Mađarska i Slovačka, a od zemalja Balkana Srbija, Sjeverna Makedonija i Albanija. U radu konferencije učestvuju ambasadori BiH, Slovenije, Hrvatske i Crne Gore.

Njujorškom deklaracijom, pored ostalog, traži se završetak rata u Gazi, te osnaživanje suverene i ekonomski održive države Palestine,

Konferencija za mirno rješavanje palestinskog pitanja: Traži se završetak rata i osnaživanje suverene Palestine u miru s Izraelom

Dr. Alen Pilav bit će imenovan na dužnost direktor Univerzitetsko – kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu, nakon što je federalni ministar Nediljko Rimac dao saglasnost za njegovo imenovanje.&nbsp;U izjavi za “Avaz” Pilav je kazao da će, prije nego što se zvanično obrati javnosti, sačekati sjednicu Upravnog odbora, na kojoj bi procedura imenovanja i zvanično trebala biti okončana.- Vidio sam iz medija tu informaciju, vjerujem da je to tačno, nisam sumnjao u svoju dokumentaciju, ali čekam da se procedura zvanično okonča. Očekujem da ću potvrdu imati sutra i oglasit ću se kada to bude zvanično okončano – kazao nam je Pilav.Na ovaj način bi konačno trebala biti završena procedura koja traje još od novembra 2023. godine, kada je smijenjena bivša direktorica Sebija Izetbegović. Dr. Alen Pilav je doktor medicinskih nauka i priznati stručnjak iz oblasti torakalne hirurgije. Na KCUS-u je zaposlen od 1992., kada je kao apsolvent na Ortopedskoj klinici KCUS-a pomagao u zbrinjavanju ranjenika u opkoljenom gradu.Član je Evropskog udruženja torakalnih hirurga, Evropskog respiratornog udruženja, Evropskog udruženja endoskopske hirurgije i Udruženja endoskopskih hirurga Bosne i Hercegovine.

Nisam sumnjao u svoju dokumentaciju, dodao je

Dr. Alen Pilav za “Avaz”: Čekam sjednicu Upravnog odbora, da se procedura zvanično okonča

Kada ste u pogrešnom vozu, onda vam je i svaka stanica pogrešna, pa i demografska, kaže profesor Vedran Zubić koji o nestajanju stanovništva ove zemlje, grada veličine Tuzle u periodu o šest godina, govori već dugi niz godina. Kaže da mu je fascinantno da u proteklim decenijama BiH nije, po uzoru na Hrvatsku, osnovala Ministarstvo demografske obnove.- Oni ne znaju da je ljudski resurs najveći kojeg možemo imati. Kao da je država sretna kad pošaljemo školovan kadar vani. Finansiramo da se školuje ljekar ili inžinjer, a onda on kao gotov proizvod ide negdje. Kao da jednog Edina Džeku stvarate 10 godina i onda ste sretni kad ode džaba. Od zadnjeg popisa (2013. godine) 550.000 – 600.000 ljudi nam je napustilo državu. Bijelu kugu imamo od 2008., od kada je mortalitet veći od nataliteta. Najteže je bilo u pandemijskoj godini. Mi smo već tri godine ispod 25.000 nataliteta, a to je katastrofa, demografska implozija. Više se beba rađalo u osmanskom periodu, nego sada. Otprilike smo na nivou stanovništva koje smo imali u periodu Kraljevine Jugoslavije, pa je evidentno da smo u demografskom rasulu – kaže Zubić.Falit će nam djece u školama, radne snage i poreznih obveznika, a uskoro ćemo morati u penziju ići sa 67 ili 70 godina, upozorava naš sagovornik.

Oni ne znaju da je ljudski resurs najveći kojeg možemo imati, navodi Zubić

Vedran Zubić za "Avaz": Više se beba u Bosni rađalo u osmanskom periodu

Bh. sociolog i filozof Esad Bajtal podsjeća da je depopulacija države trend koji traje, o kojem su do sada govorili pojedinci, a da mu je ANU BiH i ranije trebala posvetiti pažnju. Sada, kad je progovorila o alarmantnoj situaciji, Bajtal očekuje da ostane aktivno uključena.- Etno – politikama koje su na sceni ove tri decenije je puno lakše pustiti ili čak sofisticirano gurati narod da odlazi, nego učiniti nešto da ostane. Lakše je da ljudi odu iz zemlje, nego im osigurati radno mjesto, obrazovanje, liječenje, mogućnost da jedu, da se školuju, da žive … S njihovim odlaskom odlaze i problemi koje mi nismo u stanju da riješimo. A probleme koji su natjerali narod da ode iz zemlje proizvela je vlast – kazao nam je Bajtal. Logično pitanje je shvataju li vlasti u BiH da s alarmantnim podacima idemo ka situaciji u kojoj one neće imati kime da vladaju, a ni budžeti neće imati dovoljno prihoda za ispunjavanje osnovnih funkcija.- To je logično pitanje, ali njih logika ne zanima. Budžeta bilo ne bilo, njihovi džepovi su njihovi budžeti. Milijarde su zgrnute u vlastodržačke džepove u ovako maloj zemlji. Kad ne bude budžeta s tim parama se može na Filipine, u Australiju, Tursku, ne znam gdje će ko bježati. Zato će ono što zgrću i dok mi pričamo biti sastavni dio budžeta koji će im omogućiti da kliznu. Budućnost je pokopana onog trenutka kad su pomislili da sistemom korupcije i poslušnosti mogu riješiti sve – ističe Bajtal.

Milijarde su zgrnute u vlastodržačke džepove u ovako maloj zemlji 

Sociolog Esad Bajtal za "Avaz": S odlaskom ljudi, odlaze i problemi koje nismo u stanju da riješimo

U prvih šest mjeseci ove godine u BiH je uvezeno 46.499 vozila, među kojima je 5.118 novih, a čak 41.381 polovni automobil. Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, za automobile iz uvoza do kraja juna izdvojili smo 585.790.138 KM, dok je u istom periodu u državnu kasu uplaćeno 133.282.039 KM uvoznih dažbina.<h2>“Nedostižna vozila”</h2>Pažnju javnosti, posebno ljubitelja četverotočkaša, najviše zaokuplja lista TOP 10 najskupljih, koju u prvom polugodištu predvodi Porsche-911 GT3 RS vrijedan 436.833 KM. Njegov vlasnik je na ime carina platio 74.285 KM. Slijedi još jedan Porsche-911 GT3 RS kupljen za 434.168 KM, dok su dažbine iznosile 150.005 KM. BMW 740d xDrive Limousine, plaćen 418.625 KM, s dodatnih 107.920 KM državi. U BiH su stigli i BMW X7 M60i xDrive za &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;396.524 KM I 137.018 KM dodatnih obaveza, te BMW X7 xDrive 40d za kojeg je izdvojeno 396.329 KM, plus 136.951 KM na ime obaveza prema državi.Mercedes-Benz G-Klasa AMG G63 kupljen je za 392.669 KM, uz 66.769 KM na ime carina, dok su dva Porschea-911 Turbo plaćena 381.638, odnosno 379.026 KM, a u kasu UIO su donijela 64.902, odnosno 130.953 KM. Posljednji na listi, za naše uvjete nedostižnih vozila, jesu Mercedes AMG SL63 s cijenom 367.761 KM i uvoznim obavezama od 62.534 KM, te još jedan Porsche-911 GT3 RS vrijedan 355.042 KM uz dodatnih 60.380 KM plaćenih dažbina. &nbsp;<h2>Ukupna vrijednost </h2>U istom periodu, za uvoz 100 električnih vozila izdvojeno je 4.916.485, dok je UIO BiH inkasirala 883.335. Najskuplji među električnim vozilima, koje možemo sresti na bh. cestama su Lucid Air Grand Touring od 220.469 KM, te čak četiri Posrche-Taycana 4S, koji su plaćeni 190.024, 177.876, 166.043 i 139.106 KM. Uvezli smo i 1.600 hibridnih vozila, među kojima 844 nova, a njihova ukupna vrijednost je 93.755.609 KM.U istom periodu, za uvoz 100 električnih vozila izdvojeno je 4.916.485 KM.

Pažnju javnosti, posebno ljubitelja četverotočkaša, najviše zaokuplja lista TOP 10 najskupljih, koju u prvom polugodištu predvodi Porsche-911 GT3 RS

Automobile iz uvoza za pola godine platili smo 585,7 miliona KM: Bosanac iskeširao za Porschea 436.833 marke!

Vijeće ministara BiH je na vanrednoj telefonskoj sjednici donijelo odluku kojom je iznos toplog obroka od 1. jula, u skladu sa Zakonom o plaćama i naknadama u institucijama BiH, kao i kolektivnim ugovorom za zaposlene u državnim institucijama, sa 11 povećan na 12 KM.<h2>Najjeftiniji u državi</h2>Pridodatu marku, međutim, ne treba potcijeniti u situaciji kada se već godinama državni službenici, parlamentarci i funkcioneri hrane u restoranu Parlamentarne skupštine BiH, najjeftinijem u državi, pa i šire. Dok su građani svakodnevno suočeni s poskupljenjima, pa za plaće i penzije danas mogu kupiti upola manje nego prije 2-3 godine, ova oaza usred inflacije već deset godina nudi nepromijenjene cijene. Tako se za 1 KM, za koliko je uvećan topli obrok, ovdje može pojesti dobra teleća supa ili popiti kafa.<h2>Teleće pečenje </h2>Prema jučerašnjem cjenovniku iz Parlamenta BiH, kuhana jaja ili pura s pavlakom koštaju 1,5 KM, dok od gotovih jela gosti za tričavih 3,5 KM mogu probati juneći sote, pileći file u susamu, musaku od tikvica ili penne bolonjez. Ili dodati još 0,5 KM pa naručiti piletinu s njokama. Oni koji su propustili doručak, mogu izabrati ćevape za 4, ili teleće pečenje za 5,5 KM, uz salaticu koja košta – marku. <h2>Ništa se ne mijenja</h2>Ukratko, u ovom čudu od restorana, s begovom čorbom i kolačem na meniju, skroman ručak košta 3 KM. Doduše, saznajemo da je monotona ponuda utjecala na pad posjećenosti, ali bez obzira na to, pa i činjenicu da su i državni revizori upozoravali da su cijene hrane i pića u zgradi na Marindvoru na snazi od 2015. godine, ništa se ne mijenja.

Državni službenici, parlamentarci i funkcioneri se hrane u restoranu Parlamentarne skupštine BiH, najjeftinijem u državi, pa i šire

Tragom informacije da je topli obrok povećan za 1 KM: Kako izgleda ručak za 3 KM u Državnom parlamentu

Vijeće ministara BIH usvojilo je Prijedlog zakona o regulatoru, prenosu i tržištu električne energije u BiH, s oznakom usklađenosti s direktivnama EU - EI. Stručnjak za energetiku Nihad Harbaš kaže da se radi o važnom koraku na usklađivanju s propisima EU i dijelu šireg procesa u okviru Reformske agende i Plana rasta, koji BiH vodi ka jačim ekonomskim vezama i članstvu u EU.- U BiH već postoje propisi koji uređuju ovaj sektor, ali ovaj zakon uvodi niz konkretnih promjena i poboljšanja, naročito u pogledu otvaranja tržišta električne energije, povezivanja s EU tržištem i povećanja transparentnosti u snabdjevanju – kaže Harbaš. <h2>Formiranje cijena</h2>Stvaraju se pretpostavke i za osnivanje berze električne energije u BiH, koja će omogućiti slobodnije formiranje cijena, veću konkurenciju među dobavljačima, a s većom ponudom i povoljnije opcije za građane i privredu. Harbaš pojašnjava da uspostavljanje organiziranog tržišta električnom energijom i berze električne energije u Mostaru otvara mogućnost spajanja tržišta sa susjednim zemljama, što je prvi uvjet za izuzimanje struje od taksi CBAM-a do 2030. godine.- Izazovno je sve ovo uspostaviti do 2026. godine. Moglo bi biti dovoljno i da se donese Odluka o spajanju s drugim tržištima, jer je upitno da li BiH može do kraja godine usvojiti Zakon i završiti potrebne aktivnosti. Zato nas vjerovatno očekuje CBAM i na električnu energiju, bar do sredine 2026. godine, pod uvjetom da brzo donosimo odluke. Drugi način je da nam Energetska zajednica i Evropska komisija priznaju napor i oslobode BiH i druge države, a za šta je BiH uputila molbu Evropskoj komisiji za oslobađanje od primjene CBAM-a – dodaje Harbaš.Uspostavljanje berze je ključ za lakšu integraciju energije proizvedene iz obnovljivih izvora, a transparentnost koju donosi je najbitnija.- U početku, otvoreno tržište će najviše koristiti (elektro)privredi, ali se očekuje da i domaćinstva dobiju pravo da biraju svog snabdjevača, baš kao što danas možemo birati operatera mobilne mreže. To znači da će građani moći birati povoljnijeg i kvalitetnijeg pružaoca usluge – ističe Harbaš za "Avaz". Za građane, ali i privredu, ključno pitanje je hoće li struja poskupjeti. Harbaš podsjeća da je cijena u BiH među najnižima u Evropi i da se, posebno za domaćinstva, u posljednjih 20 godina gotovo nije mijenjala, ne računajući poskupljenja u posljednjih godinu dana.- Planom rasta za BiH predviđeno je da bi do kraja 2027. cijena električne energije trebala odražavati troškove proizvodnje, što znači novo poskupljenje struje, jer uglja nema ili se ne kopa na efikasan način. S približavanjem EU tržištu u narednim godinama se očekuje postepeno usklađivanje cijena, što može značiti određena poskupljenja. Ipak, uspostavljanjem tržišta i berze, građanima će biti omogućeno da biraju najpovoljniju ponudu, pa dugoročno ovaj zakon donosi veće mogućnosti izbora, transparentnost i stabilnost, za domaćinstva veću kontrolu nad troškovima, a za privredu novu šansu za konkurentnost i razvoj – kaže Harbaš za "Avaz".<h2>Obnovljivi izvori</h2>Organizirano tržište i berza trebaju stvoriti pretpostavke za nove investicije u obnovljive izvore, a Harbaš smatra da, s dobrim menadžmentom i stručnjacima koji će voditi decentralizaciju tržišta, možemo imati jeftiniju struju, efikasniju potrošnju energije, bolje upravljanje sistemom i bolju trgovinsku razmjenu. - Primjera radi, u Evropi se dese i negativne cijene struje u određenim periodima, zahvaljujući energiji iz obnovljivih izvora. Privreda BiH, posebno energetski intenzivne industrije, već je osjetila nagla povećanja cijena struje u prethodnim godinama, što je imalo domino efekat na cijene proizvoda i usluga. Novi zakon omogućava bolju predvidivost troškova, ali i otvara prostor za uvođenje modernih tehnologija, energijske efikasnosti i ulaganja u obnovljive izvore energije, zeleni hidrogen, skladištenja energije i slično – kaže Harbaš.

Uspostavljanje berze je ključ za lakšu integraciju energije proizvedene iz obnovljivih izvora, a transparentnost koju donosi je najbitnija

Stručnjak o efektima novog zakona o tržištu električne energije: Hoće li struja biti skuplja?

Ambasada BiH u Moskvi u stalnom je kontaktu s ruskim nadležnim organima, a otpravnik poslova Đorđe Latinović za „Avaz“ je prenio zvanične informacije Ministarstva vanjskih poslova i Ministarstva za vanredne situacije Ruske Federacije, kao i informacije ruskih medija o zemljotresu na Kamčatki i Kurilskim otocima. Jutros je ovo područje pogodio snažan zemljotres magnitude 8,7 stepeni.- Zanimljiva je informacija da je snažan zemljotres koji je pogodio Kamčatku u početku bio 7,5 stepeni, ali je kasnije magnituda dostigla 8,7, imao je intenzitet rasta i to je najjači zemljotres od 1952. godine na tom području. Rukovodilac Laboratorija za cunamije Okeanološkog instituta Ruske akademije nauka izjavio je da je visina cunamija na Kamčatki i Kurilskim ostrvima 5 do 6 metara, a prema ranijim informacijama kretala se i od 10 do 15 metara. Guverner Sahalinske oblasti Valerij Limarenko obavijestio je javnost da je u toku evakuacija stanovništva, ali da je situacija pod kontrolom. Iz Jedinstvene geofizičke službe Ruske akademije nauka su saopćili da se ovaj zemljotres može smatrati jedinstvenim, u smislu da je moguće očekivati razvoj naknadnih potresa koji će se osjećati još mjesec dana – kazao nam je Latinović. Za sada nema preciznih informacija o broju povrijeđenih ili eventualno stradalih osoba, osim medijskih izvještaja da je jedan broj stanovnika nakon zemljotresa zatražio ljekarsku pomoć. - Za sada nemamo informacija da je bilo koji građanin BIH koji eventualno živi tamo pogođen ovim dešavanjima. Ja sam ovdje šest mjeseci, ali u kontaktima s ljudima koji dolaze u Ambasadu, imamo informacije da imamo nekoliko građana koji ipak žive i na dalekom istoku Ruske Federacije. U dnevnoj smo kontinuiranoj vezi sa zvaničnim institucijama i sve informacije promptno ćemo javiti našim institucijama u BIH i našoj javnosti – kazao je Latinović za „Avaz“.

Za sada nemamo informacija da je bilo koji građanin BIH koji eventualno živi tamo pogođen ovim dešavanjima, kaže Latinović

Đorđe Latinović iz Moskve za "Avaz": Nekoliko građana BiH živi na dalekom istoku Rusije, nemamo informacija da su pogođeni

Nakon snažnog zemljotresa magnitude 8.8 stepeni, koji je pogodio poluotok Kamčatka na istoku Rusije, opasnost od cunamija je oglašena i u Japanu.&nbsp;Prema riječima ambasadora BiH u Tokiju Mate Zeke, upozorenje na opasnost dobila je i bh. ambasada, ali i svi stanovnici putem mobitela. Prvobitno je procijenjeno da bi visina vala mogla iznositi tri metra, ali su posljedice značajno manje.- Pogođena je prefektura Ibaraki, ali je potres je izazvao visinu vala negdje do 40 centimetara, što je neznatno u odnosu na ono što se očekivalo. Međutim, nakon iskustava iz katastrofe 2011. godine Japanci su više oprezni nego svi ostali. Japan se uvijek priprema za sve vrste izvanrednih okolnosti. Svi, pa i mi diplomate, dva puta godišnje prolazimo te obuke tokom kojih nam se pokazuje kud su linije kretanja i šta trebamo poduzeti u određenom vremenu. Uglavnom, nema veće štete – kazao nam je Zeko.Naglašava da BiH može mnogo naučiti od Japana, kako u slučaju zemljotresa, tako i u slučajevima poplave, požara i drugih vanrednih događaja.

Nakon iskustava iz katastrofe 2011. godine Japanci su više oprezni nego svi ostali, uvijek se pripremaju za sve vrste izvanrednih okolnosti, kaže Zeko

Ambasador BiH u Japanu Mato Zeko za “Avaz”: Pogođena je prefektura Ibaraki, ali je visina vala oko 40 centimetara

Mjesecima već cijeli svijet u nevjerici gleda užase kojima su izloženi stanovnici Gaze. Svoj glas protiv zločina koje izraelska vojska čini nad palestinskim civilima najprije su digli građani, aktivisti, ali raste i broj država koje više ne mogu mirno posmatrati novi genocid pred očima čovječanstva. Najava premijera Velike Britanije Kira Starmera (Keir) da će njegova vlada u septembru ove godine priznati državu Palestinu ohrabrila je borce za pravdu širom svijeta i djelimično vratila nadu da zlo na kraju uvijek bude pobijeđeno. Starmer je kazao da će priznanje Palestine biti ozvaničeno neposredno pred zasjedanje Generalne skupštine UN-a, osim ako Izrael ne poduzme konkretne korake prema okončanju sukoba u Gazi i obnovi mirovnog procesa koji vodi ka rješenju koje podrazumijeva dvije države. Uz jasan stav Velike Britanije da aneksije teritorija na Zapadnoj obali neće biti.Priznanje Palestine je neotuđivo pravo palestinskog naroda, saopćeno je iz kabineta britanskog premijera, uz najavu da će priznanje biti dio šireg mirovnog rješenja, te da sve nepodnošljivija situacija u Gazi i sve manje nade u mirovni proces zahtijevaju odlučnije korake. Ovakva najava iz Londona, uz informaciju da slične odluke razmatraju i Francuska i druge evropske zemlje, signalizira promjenu u međunarodnom pristupu ratu u Gazi i palestinskom pitanju.

Najava premijera Starmera da će njegova vlada u septembru ove godine priznati državu Palestinu ohrabrila je borce za pravdu širom svijeta

Kir Starmer: Historijska odluka?!

Odluka visokog predstavnika Kristijana Šmita (Christian Schmidt), koji je s nekoliko potpisa ispravio barem nekoliko “krivih Drina”, pa vlastima održao lekciju kako će i odakle izdvojiti sredstva za opremanje birališta digitalnim uređajima, dugoročno bi se mogla pokazati jednom od najznačajnijih otkako postoji OHR.Podsjetimo, Šmit je u jednom danu riješio način isplate duga „Viaductu“, trajno precizirao da onaj ko se zaduži mora i da plati, otklonio prijetnje po državnu imovinu Centralne banke i BHANSA-e, raspodijelio godinama blokirana sredstva od putarina, a onima koji su ih imali pokvario planove po kojima je i za Opće izbore naredne godine, umjesto programa i stručnih i časnih kandidata, važnije spremiti armiju brojača koji bi im glasove po tradiciji dodavali, a suparničkoj stranci oduzimali. Približno 112,5 miliona KM trebalo bi biti dovoljno Centralnoj izbornoj komisiji BiH za nabavku uređaja za biometrijsku identifikaciju birača, automatsko brojanje listića, obuku više od 5.000 operatera i izgradnju magacina za smještaj ove opreme. Predsjednica CIK-a BiH Irena Hadžiabdić najavljuje nastavak priprema, kako bi što prije stvorili uvjeti za pokretanje procedure javnih nabavki.Upravo u kompliciranom, nerijetko zloupotrebljavanom, sistemu javnih nabavki krije se i posljednja prepreka efikasnom, transparentnom i poštenom izbornom procesu. Onakvom kakav imaju stanovnici evropskih, pa i država regiona u kojima se glas birača poštuje, a rezultati glasanja objave 2-3 sata nakon zatvaranja glasačkih mjesta. Digitalne tehnologije jedini su način da se spriječi godinama usavršavani sistem manipulacija i krađa, da integritet izbora bude zaštićen i da građani počnu vjerovati da ima smisla glasati. Uostalom, stranke i njihovi trgovci i brojači, uzeli su im sve, pa red je barem pravo glasa da im vrate.&nbsp;

Šmit je u jednom danu riješio način isplate duga „Viaductu“, trajno precizirao da onaj ko se zaduži mora i da plati

Posljednja prepreka

Nakon što su zemlje EU pristale da izdatke za odbranu povećaju na 5 posto BDP-a, trgovinski sporazum s SAD-om predstavlja ogroman ekonomski udar na EU, smatra ekonomista i bivši bh. diplomata Draško Aćimović. On ukazuje na dio sporazuma po kojem će EU investirati 600 milijardi dolara u SAD, te kupiti energiju i vojnu opremu iz SAD u vrijednosti od 750 milijardi dolara.- Od tih 750 milijardi najveći dio ide na kupovinu gasa iz škriljaca, koji je daleko skuplji od gasa kojeg je Evropa kupovala od Rusije i Azerbejdžana. S ovim, EU ekonomski dolazi u jako tešku situaciju – kaže Aćimović.Pojedine zemlje se protive ovakvom sadržaju, a mađarski predsjednik Viktor Orban je po objavljivanju rezultata pregovora izjavio da je “Donald Trump pojeo Urusulu von der Leyen za doručak”. Aćimović očekuje podjele unutar EU po ovom pitanju, jer su Mađarska i Slovačka već otvoreno na strani Rusije.- Ono što vidimo kroz ovaj trgovinski rat, ali i druga dešavanja u svijetu, je da je u toku borba za dominaciju planetom između projekata EU, BRICS i AUKUS (Australia, United Kingdom, United States). AUKUS je bezbjednosno – ekonomska organizacija SAD, Velike Britanije i Australije, koja je manje poznata javnosti. Sada je veliko pitanje ko će se prikloniti kojem bloku i šta će se dešavati s EU. Ovo je prelomni momenat za EU – ističe Aćimović.Komentirajući poziciju BiH u svijetu koji je “na raskrsnici”, on smatra da je u ovom momentu potrebno otrježnjenje, jer će spas bh. ekonomije ovisiti od bolje saradnje unutar BiH.

Ono što vidimo kroz ovaj trgovinski rat, ali i druga dešavanja u svijetu, je da je u toku borba za dominaciju planetom 

Draško Aćimović za "Avaz": BiH je potrebno ekonomsko otrežnjenje

Nakon kasnih mrazeva, grada i sada ekstremne suše, domaća poljoprivreda suočava se s novim težim udarcem. Dug period bez kiše i visoke temperature ozbiljno su ugrozili proizvodnju na otvorenom – od povrća, žitarica i voća, do hrane za stoku, čime su pogođeni i stočari.Dok se kapi kiše u pojedinim dijelovima države broje na prste, poljoprivrednici zbrajaju štete na kompletnoj proizvodnji na otvorenom i prave računicu isplati li se, u ovako uređenoj zemlji, uopće baviti ovim poslom.

- Posljedice suše su neminovne, a najviše se odrazile na kukuruz. U Semberiji imamo oko 26.000 hektara i trenutno smo u neizvjesnom stanju. U slivu Drine i Save nešto prinosa bi i moglo biti, ali sve ostalo je pod upitnikom. Ljudi se sada boje za stočni fond, pogotovo kad država nije otkupnom cijenom zaštitila proizvođača, pa smo sa pšenicom, mlijekom i mesom i svim strateškim proizvodima prepušteni samima sebi. Vidim da ljudi pokušavaju da se otarase dijela stočnog fonda, jer ovako više nema matematike raditi – kaže Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Semberije i Majevice i Asocijacije poljoprivrednih udruženja BIH Savo Bakajlić.Predsjednik Udruženja poljoprivreda FBiH Nedžad Bićo zatražio je od visokog predstavnika Kristijana Šmita da uredi sektor poljoprivrede u BiH ili da najtera političare da to učine.

- Institucijama se obraćamo godinama, da se napravi Ministarstvo poljoprivrede, agencija, ured, nek' ga zove kako god hoće, ali da poljoprivrednici u BIH budu pod jednom kapom. Da poslujemo pod jednakim uslovima, a ne da imamo 14 različitih zakona i poticaja u okviru jedne države. Sami sebi stvaramo zbrku i nelojalnu konkurenciju u okviru jednog tržišta. Istovremeno, godišnje gubimo više od 100 miliona KM upravo zbog toga što ne postoji jedna adresa s kojom bi EU razgovarala – ističe predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH Nedžad Bićo.

Ljudi se sada boje za stočni fond, pogotovo kad država nije otkupnom cijenom zaštitila proizvođača, kaže Bakajlić

Suša nanosi ogromne štete

U periodu od 2009. do 2019. godine BiH je izgubila oko 400.000 stanovnika, uz negativan prirodni priraštaj i masovno iseljavanje, posebno mladih. Ovo je istaknuto tokom promocije zbornika radova „Demografske promjene u Bosni i Hercegovini od 2013. do 2024. godine“, Akademije nauka i umjetnosti (ANU) BIH, uz podatak da više od polovine građana porijeklom iz BiH danas živi van ove zemlje.- Politička nestabilnost, osjećaj nesigurnosti i ekonomska neizvjesnost dodatno pojačavaju intenciju za odlazak - rečeno je tokom promocije zbornika, koji donosi temeljitu analizu ključnih demografskih kretanja u zemlji u posljednjem desetljeću.<h2>Hronična nezaposlenost</h2>- Naše istraživanje pokazuje da općine formirane nakon Dejtonskog sporazuma, a koje spadaju u izrazito nerazvijene prema socioekonomskim pokazateljima, bilježe značajno smanjenje broja stanovnika. Uzroci su višestruki – od hronične nezaposlenosti i loše infrastrukture do nedostatka perspektive za mlade. Ovi faktori uzrokuju i negativan prirodni priraštaj i iseljavanje, stvarajući začarani krug demografske i ekonomske stagnacije. Ako se hitno ne osnaže lokalne zajednice i ne pokrenu dugoročne mjere ruralnog razvoja, mnoga od ovih područja suočit će se s potpunim nestankom stanovništva – kazao je akademik Mirko Pejanović.Zbornik su uredili akademik Mirko Pejanović i prof. dr. Melika Husić-Mehmedović, a promotori izdanja, uz Pejanovića, bili su i profesori Adnan Efendić i Pavle Mijović. Ukazali su na hitnost rješavanja demografskog pitanja u BiH i definiranja održivih javnih politika.- Demografske promjene nisu samo statistički podaci. One oblikuju našu budućnost. BiH se suočava s gubicima mladog, obrazovanog stanovništva, što dugoročno utiče na tržište rada, zdravstveni sistem i društvenu strukturu – naglasio je prof. dr. Adnan Efendić. On je ukazao na ekonomske uzroke i posljedice migracija, te naveo da su prostorne nejednakosti i nezaposlenost i niske plaće glavni okidači odlaska mladih. <h2>Upravljanje migracijama</h2>- Promjena u strukturi stanovništva već utiče na tržište rada, starenje populacije i opći kvalitet života. Sve su izraženije interne i sezonske migracije, pa je neophodno hitno provoditi aktivne migracione politike koje će spriječiti odlaske i potaći povratak, jer u suprotnom, posljedice za društvo i ekonomiju bit će dugoročne i ozbiljne – kazao je Efendić.Prema podacima iz zbornika, BiH bilježi negativan prirodni priraštaj još od 2009. godine, a do 2022. taj trend je dosegao -6,7 na 1.000 stanovnika. Između 2010. i 2019. godine zemlju je napustilo više od 400.000 ljudi. Najviše odlaze mladi od 20 do 29 godina, pa je prosječna starost stanovništva s 39,6 porasla na 42,5 godina.- Bez strateškog pristupa upravljanju migracijama, uključujući i razvoj imigracionih politika, suočit ćemo se s demografskim slomom – upozoreno je, uz poruku da je demografska revitalizacija jedan od najvažnijih izazova savremene BiH.

Politička nestabilnost, osjećaj nesigurnosti i ekonomska neizvjesnost dodatno pojačavaju intenciju za odlazak

Prijeti nam demografski slom: Za 10 godina BiH izgubila više od 400.000 stanovnika

U skladu s nalogom visokog predstavnika Kristijana Šmita (Christian Schmidt), zamjenik ministra finansija BiH Muhamed Hasanović jučer je potpisao odluku o isplati 112,5 miliona KM Centralnoj izbornoj komisiji BiH za pripremu općih izbora 2026. godine. Riječ je o sredstvima namijenjenim za nabavku digitalne opreme koja će biti korištena prilikom identifikacije birača, glasanja, te automatskog brojanja i slanja izbornih rezultata.Tako je, od ukupnog iznosa, 72,4 miliona namijenjeno za kapitalne izdatke, 36,5 miliona za ugovorene usluge, te 3,6 miliona KM za materijalne troškove.- Ova sredstva namijenjena su za digitalnu modernizaciju izbora, uključujući biometrijsku identifikaciju birača, automatsko brojanje listića, obuku više od 5.000 operatera i izgradnju logističke infrastrukture – kazao je Hasanović.

Predsjednica CIK-a BiH Irena Hadžiabdić kazala je da su, nakon odobravanja sredstava, u fokusu rokovi koje je potrebno ispoštovati kako bi se planirane nabavke blagovremeno okončale.- Sredstva su odobrena i očekujemo da budu prebačena kroz naš finansijski sistem. Nastavljamo raditi na pripremi najvažnijih neophodnih odluka u vezi realizacije projekta uvođenja specifičnih tehnologija u izborni proces, kako bi što prije stvorili uslove za pokretanje procedure javnih nabavki – kazala je Hadžiabdić za “Avaz”.Nakon što je Centralna banka BiH na poseban račun uplatila 120 miliona KM za isplatu duga po osnovu arbitražnog spora „Viaduct protiv BIH“, u skladu sa Šmitovom odlukom Hasanović je potpisao i odluku kojom se isti iznos iz sredstava prikupljenih od putarine transferira Vladi FBiH.Pravni osnov za njegovo djelovanje nalazi se u Šmitovoj odluci, kojom se propisuje da, ako ministar finansija odbije da potpiše naloge, zamjenik ministra to mora učiniti.

Lagumdžija s konferencije o Gazi za "Avaz": Bolje nego iko iz okruženja znamo kako je kada život zavisi od UN-a i humanitarne pomoći

Konferencija za mirno rješavanje palestinskog pitanja: Traži se završetak rata i osnaživanje suverene Palestine u miru s Izraelom

Dr. Alen Pilav za “Avaz”: Čekam sjednicu Upravnog odbora, da se procedura zvanično okonča

Vedran Zubić za "Avaz": Više se beba u Bosni rađalo u osmanskom periodu

Sociolog Esad Bajtal za "Avaz": S odlaskom ljudi, odlaze i problemi koje nismo u stanju da riješimo

Automobile iz uvoza za pola godine platili smo 585,7 miliona KM: Bosanac iskeširao za Porschea 436.833 marke!

Tragom informacije da je topli obrok povećan za 1 KM: Kako izgleda ručak za 3 KM u Državnom parlamentu

Stručnjak o efektima novog zakona o tržištu električne energije: Hoće li struja biti skuplja?

Đorđe Latinović iz Moskve za "Avaz": Nekoliko građana BiH živi na dalekom istoku Rusije, nemamo informacija da su pogođeni

Ambasador BiH u Japanu Mato Zeko za “Avaz”: Pogođena je prefektura Ibaraki, ali je visina vala oko 40 centimetara

Kir Starmer: Historijska odluka?!

Posljednja prepreka

Draško Aćimović za "Avaz": BiH je potrebno ekonomsko otrežnjenje

Suša nanosi ogromne štete

Prijeti nam demografski slom: Za 10 godina BiH izgubila više od 400.000 stanovnika

Irena Hadžiabdić, nakon odobravanja sredstava, za "Avaz": Što prije stvoriti uslove za pokretanje procedure javnih nabavki

Lagumdžija s konferencije o Gazi za "Avaz": Bolje nego iko iz okruženja znamo kako je kada život zavisi od UN-a i humanitarne pomoći

Konferencija za mirno rješavanje palestinskog pitanja: Traži se završetak rata i osnaživanje suverene Palestine u miru s Izraelom

Dr. Alen Pilav za “Avaz”: Čekam sjednicu Upravnog odbora, da se procedura zvanično okonča

Vedran Zubić za "Avaz": Više se beba u Bosni rađalo u osmanskom periodu

Sociolog Esad Bajtal za "Avaz": S odlaskom ljudi, odlaze i problemi koje nismo u stanju da riješimo

Automobile iz uvoza za pola godine platili smo 585,7 miliona KM: Bosanac iskeširao za Porschea 436.833 marke!

Tragom informacije da je topli obrok povećan za 1 KM: Kako izgleda ručak za 3 KM u Državnom parlamentu

Stručnjak o efektima novog zakona o tržištu električne energije: Hoće li struja biti skuplja?

Đorđe Latinović iz Moskve za "Avaz": Nekoliko građana BiH živi na dalekom istoku Rusije, nemamo informacija da su pogođeni

Ambasador BiH u Japanu Mato Zeko za “Avaz”: Pogođena je prefektura Ibaraki, ali je visina vala oko 40 centimetara

Kir Starmer: Historijska odluka?!

Posljednja prepreka

Draško Aćimović za "Avaz": BiH je potrebno ekonomsko otrežnjenje

Suša nanosi ogromne štete

Prijeti nam demografski slom: Za 10 godina BiH izgubila više od 400.000 stanovnika

Irena Hadžiabdić, nakon odobravanja sredstava, za "Avaz": Što prije stvoriti uslove za pokretanje procedure javnih nabavki