<p>Koncept minimuma procesa rada, odnosno operativnog nivoa koji BHANSA mora održavati i u vanrednim situacijama, poput bolovanja, tehničkih kvarova ili štrajk, bio je jedna od tema sastanka ministra prometa i komunikacija BiH Edina Forte s Upravom Agencije za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH (BHANSA), te predstavnicima oblasne kontrole letenja.</p><h2>Veći poremećaji</h2><p>Tokom razgovora nastojalo se pronaći zajedničko rješenje za aktuelne probleme u radu Agencije, nastali nakon blokade njenih prihoda od rutnih naknada kod EUROCONTROL-a u postupku izvršenja arbitražne presude “Viaduct protiv BiH”. Zbog finansijskih teškoća plaće uposlenih bile su umanjene za 20 posto, a uslijedio je i veliki broj istovremenih odlazaka na bolovanje od operativnog osoblja.</p><p>Na sastanku su iznesene procjene da bi smanjenje operacija za samo 10 posto u vršnim periodima moglo dovesti do gubitaka većih od 5 miliona KM, dok bi veći poremećaji dugoročno mogli rezultirati preusmjeravanjem zračnog saobraćaja izvan granica BiH.</p><p>- Siguran i pouzdan zračni saobraćaj je temelj naše povezanosti s Evropom i svijetom i od strateškog je značaja za cijelu državu. Zato je važno da se kroz profesionalan i otvoren dijalog unutar sistema kontinuirano jačaju kapaciteti i unapređuju uslovi rada. Uvjeren sam da zajedničkim naporima možemo sačuvati visoke standarde koje građani i međunarodni partneri očekuju. Istovremeno, svjesni smo ozbiljnih izazova koje je izazvala blokada računa uslijed slučaja „Viaduct“, i zato je Ministarstvo u stalnoj komunikaciji sa svim relevantnim akterima kako bi se što prije otklonile posljedice i osigurala finansijska stabilnost sistema – kazao je Forto.</p><h2>Minimum procesa</h2><p>BHANSA je predstavila plan mjera za stabilizaciju poslovanja i osiguranje kvaliteta usluga, a među ključnim prijedlozima su usklađivanje minimuma procesa rada, te formiranje stručnog tima za optimizaciju sektorskih konfiguracija i raspoloživosti osoblja.</p><h2>Pružanje usluga u zračnoj plovidbi</h2><p>- Sastanak je potvrdio zajedničku opredijeljenost ka održavanju visokog nivoa operativne pouzdanosti i profesionalnih standarda u oblasti pružanja usluga u zračnoj plovidbi. Ministarstvo prometa i komunikacija BiH ostaje snažan partner u procesu stabilizacije i modernizacije sistema, s jasnim ciljem da Bosna i Hercegovina zadrži reputaciju pouzdanog i sigurnog zračnog prostora u regiji i šire - saopćeno je iz Ministarstva prometa i komunikacija BiH.</p>


Siguran i pouzdan zračni saobraćaj je temelj naše povezanosti s Evropom i svijetom i od strateškog je značaja za cijelu državu, kazao je Forto

Traži se put ka izlasku iz problema: Smanjenje operacija za 10 posto vodi ka gubicima većim od 5 miliona KM

<p>Predsjednik SAD Donald Tramp (Trump) gubi strpljenje s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, te najavljuje snažan zaokret u smislu naoružavanja Ukrajine. Njegovo nezadovoljstvo zbog konstantnog opiranja Rusije da se postigne mirovni sporazum s Ukrajinom najbolje ilustrira ultimatum da će, ako Moskva u roku od 50 dana ne pristane na dogovor, uvesti Rusiji carine od 100 posto.</p><h2>"Kažem dami"</h2><p>Tramp je izjavio da je više puta vjerovao da je s ruskim predsjednikom postigao dogovor o okončanju rata u Ukrajini.</p><p>- Dođem kući i kažem prvoj dami - imao sam divan razgovor s Vladimirom, mislim da smo gotovi. Zatim upalim televizor, ili mi ona kaže - zanimljivo, upravo su bombardirali starački dom. E pa to nam se ne sviđa – kazao je Tramp.</p><p>On je najavio da će Ukrajini poslati rakete protuzračne odbrane “Patriot”, pojasnivši da su one potrebne za odbranu te zemlje, dok je za Putina kazao da “lijepo govori, ali onda navečer sve bombardira”. Za sada nepoznat broj raketa koje će biti isporučene Ukrajini, platit će EU, a najavljeno je slanje i druge “vrlo sofisticirane vojne opreme”.</p><h2>Ozbiljniji izazovi</h2><p>- Ukrajini bi dobro došlo sve što pomaže protuzračnoj odbrani teritorije i borbenog poretka ukrajinskih oružanih snaga. U tom slučaju Rusija bi se suočila s ozbiljnijim izazovom nego što ga ima posljednjih mjeseci. To bi učvrstilo i poziciju Zelenskog unutar Ukrajine, jer promjene koje su izdejstvovane u organizaciji vlasti su rezultat činjenice da se korupcija ipak uvukla u vlast, baš zahvaljujući ratnim dejstvima – kaže vojnopolitički analitičar Hamza Višća.</p>

<p>On smatra da su američko-ruski razgovori u Rijadu, ustvari, bili razgovori o SAD i Rusiji, a ne o Ukrajini i tvrdi da Putin nastoji da uspostavi diplomatske odnose sa SAD, vrati ambasadora ili imenuje novog, te da na taj način legitimizira ono što je do sada činio. S druge strane, Tramp je svjestan da rat košta, inicirao je ugovor o eksploataciji ruda u Ukrajini, ali su tokom ruskih osvajanja nalazišta ruda ostala na privremeno zaposjednutoj teritoriji.</p><h2>Borbena dejstva</h2><p>- Tramp iz tih razloga pokušava da zaustavi Ruse i da traži razumijevanje za ugovore koje SAD imaju s Ukrajinom, odnosno da se Rusija povuče s te teritorije. Pošto je dao rok od 50 dana, uvijek treba imati na umu da je i Iranu dao rok od dvije sedmice, a izvršio napad poslije dva dana. Ne vjerujem da će čekati 50 dana da isporuči kvalitetnija ubojna sredstva Ukrajini, kako bi zaustavila dalji prodor Rusije, pa i vratila dio okupirane teritorije. Borbena dejstva, prije jesenje kaljuže u Ukrajini, mogu se izvoditi u naredna 2-3 mjeseca – ističe Višća.</p><p>Ništa što Rusija osvaja u Ukrajini, ni teritorija, ni resursi, ne može opravdati ljudske gubitke i finansijska ulaganja u rat koji je pokrenula, a za koji je znala kako će završiti, smatra vojni analitičar Nedžad Ahatović. On očekuje da će Ukrajina, cijela ili bez 25 posto teritorije, prije ili kasnije ući u NATO, a da će Rusija izgubiti dominaciju na Crnom moru i dobiti hiljade kilometara granice sa NATO-om.</p>

<p>- Rusija ispada iz velike strateške igre u kojoj, “preko njenih leđa”, ostaje Kina. Rusija postaje regionalna sila koja, osim nuklearnog oružja, nema više tu važnost koju je imala prije nego je ušla u Ukrajinu. Svi pregovori koji se vode imaju svoju taktiku i dinamiku i svaka pomoć koju Trampova administracija daje Ukrajini usmjerena je na dobivanje rezultata u pregovorima. Što Moskva više “zateže”, prijeti i ucjenjuje, to će Ukrajina dobiti više oružja i podrške. Putinu se sužava manevarski prostor, a ekonomija mu sve više posrće i uskoro bez pomoći Kine neće moći voditi rat u Ukrajini. A ta pomoć će ga sigurno skupo koštati, jer ako Peking kupi “radnju” a ublizu je da to i ostvari postavit će i svog “poslovođu”.</p>

On je najavio da će Ukrajini poslati rakete protuzračne odbrane “Patriot”, pojasnivši da su one potrebne za odbranu te zemlje

Tramp neće čekati 50 dana da isporuči "Patriote" Ukrajini

<p>Nova studija Globalne inicijative protiv transnacionalnog organiziranog kriminala (GI – TOC), poput ranijih izvještaja domaćih i međunarodnih organizacija i medija, vjerovatno će proći bez mnogo pažnje, a posebno bez adekvatne reakcije nadležnih institucija u BiH.</p><p>Autorica Anesa Agović na 72 stranice opisuje kako sistemska korupcija, slab regulatorni nadzor i značajna neformalna ekonomija stvaraju plodno tlo za pranje novca od trgovine drogom, krijumčarenja vatrenog oružja, trgovine ljudima, krijumčarenja migranata, utaje poreza i cyber kriminala u regionu, pa i u BiH. Zabrinjavajuće zvuče podaci da se na globalnom planu svake godine “opere” između dva i pet posto BDP-a, a da je taj procent na zapadnom Balkanu oko šest posto.</p><p>Pranje novca ostaje ključni pokretač organiziranog kriminala, koji je u različitim segmentima prisutan i u BiH, s tim da je stanje u našoj zemlji teže jer su kriminalne organizacije infiltrirane u političke, pravne i ekonomske sisteme zemlje. Plodno smo tlo za trgovinu drogom, oružjem, pa i ljudima, a migrantska kriza iskorištena je za uspostavljanje i novog oblika kriminala – krijumčarenja migranata. Osim povremenih sukoba naoružanih grupa, kojima svjedočimo, da je ova vrsta kriminala itekako uzela maha, pokazuje i podatak iz istraživanja da, prema obavještajnim podacima, u regiji zapadnog Balkana djeluje oko 40 mreža krijumčara migrantima. Ovo je samo djelić zabrinjavajućih podataka iz detaljne studije Globalne inicijative. Svaki od oblika kriminala, na koji upozorava GI – TOC, predstavlja stalno prisutnu opasnost po građane, te zaslužuje strateško, zajedničko djelovanje sigurnosnih i policijskih agencija u BIH i regionu. Povremene akcije, zasnovane uglavnom na podacima evropskih agencija, očigledno ne daju rezultate, dok se zapadni Balkan i BiH postepeno pretvaraju u leglo kriminala i prostor visokog rizika.</p>

Kako sistemska korupcija, slab regulatorni nadzor i značajna neformalna ekonomija stvaraju plodno tlo za pranje novca

Leglo kriminala

<p>Genocid u Srebrenici predstavlja vrhunac višestoljetne akumulacije mržnje, sistemske indoktrinacije i velikodržavne ideološke formacije, utemeljene na nacionalističkim doktrinama „krvi i tla“, izjavio je za “Avaz” profesor Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu Elmir Sadiković. Dodaje kako su takve ideološke osnove bile istovjetne onima koje su dovele do Holokausta nad Jevrejima tokom Drugog svjetskog rata.</p><h2>Politički narativi</h2><p>- Zvanične politike poricanja i negacije ne iscrpljuju se samo u osporavanju pravne kvalifikacije zločina kao genocida. Dominantni politički i medijski narativi u susjednoj Srbiji i u bh. entitetu RS sve više pokazuju tendenciju ne samo negiranja zločina, već i njegovog implicitnog opravdavanja, kroz retoriku političke i historijske nužnosti biološkog istrebljenja bošnjačkog naroda kao „remetilačkog faktora“ na zapadnom Balkanu – navodi Sadiković.</p><h2>Puna istina</h2><p>Na pitanje kako se tome suprotstaviti, Sadiković odgovara podsjećanjem na iskustva poslijeratne denacifikacije Njemačke, koje  uključuje potpuni vojni poraz nacističkog režima i političkog projekta tzv. „Velike Njemačke“, te uspostavu demokratskog ustavnog i institucionalnog poretka SR Njemačke, koji je sistematski onemogućio obnovu bilo kakvog oblika totalitarizma.</p><p>- Treći element čini uvođenje strogih zakona protiv historijskog revizionizma, usmjerenih na očuvanje kolektivnog pamćenja i jasnu pravnu i moralnu osudu zločina. Najvažniji faktor, međutim, bio je izgradnja obrazovnog sistema koji, uz kulturu sjećanja, promiče demokratske vrijednosti, etičku odgovornost i svijest o razmjerama počinjenih zločina. Uprkos institucionalnoj podršci, i u Njemačkoj je bilo potrebno vrijeme da društvo prihvati punu istinu. Tek tokom 70-ih godina njemačko društvo u širem smislu počinje prihvatati razmjere i značenje Holokausta – kaže Sadiković.</p><h2>Složenija i nepovoljnija</h2><p>Važnu ulogu u transformaciji Njemačke imala je i integracija u Evropsku zajednicu, kao mirovni projekt koji je regionalnom integracijom efikasno suzbijao hegemonističke težnje.</p><p>- U kontekstu BiH, situacija je, nažalost, znatno složenija i nepovoljnija. Iako su mnogi neposredni izvršioci i najodgovorniji politički nalogodavci pravosnažno osuđeni za ratne zločine, uključujući i genocid, politički ciljevi njihovih ideologija u velikoj su mjeri legalizirani unutar postojećeg ustavno-pravnog okvira. Etno-teritorijalno institucionalno uređenje BiH nije samo demokratski deficitarno, pravno i historijski nelegitimno, već i po svojoj prirodi konfliktno i inspirativno za realizaciju novih velikodržavnih projekata – zaključuje profesor Elmir Sadiković.</p>

Zvanične politike poricanja i negacije ne iscrpljuju se samo u osporavanju pravne kvalifikacije zločina kao genocida

Profesor Elmir Sadiković za "Avaz": Etno-teritorijalno institucionalno uređenje BiH je konfliktno

<p>Pranje novca ostaje ključni pokretač organiziranog kriminala na zapadnom Balkanu, omogućavajući kriminalnim mrežama da legitimiziraju nezakonitu dobit i integriraju je u formalnu ekonomiju. Ovo je zaključak iz posljednjeg izvještaja Globalne inicijative protiv transnacionalnog organiziranog kriminala (GI-TOC), autorice Anese Agović.</p><p>Ova studija opisuje kako sistemska korupcija, slab regulatorni nadzor i značajna neformalna ekonomija stvaraju plodno tlo za pranje novca od trgovine drogom, krijumčarenja vatrenog oružja, trgovine ljudima, krijumčarenja migranata, utaje poreza i cyber kriminala.</p><h2>Svake godine</h2><p>- Ured UN-a za droge i kriminal (UNODC) procjenjuje da se godišnje opere između dva i pet posto globalnog BDP-a. To je između 715 miliona i 1,87 biliona eura (800 miliona - 2 biliona američkih dolara) svake godine. Na zapadnom Balkanu, procjenjuje se, taj iznos je čak oko šest posto BDP-a – navodi Agović, koordinatorica GI-TOC-a za BiH.</p><p>Na zapadnom Balkanu prihod od trgovine drogom, pretežno kokainom i kanabisom, glavni je izvor za nezakonite finansijske tokove, uz koruptivne prakse u javnim nabavkama i utaju direktnih i indirektnih poreza, te trgovinu ljudima, oružjem i krivična djela povezana s umjetninama.</p><p>- Članovi migrantske populacije se također regrutuju za pomoć u distribuciji. Različiti proizvodi - kokain, heroin, marihuana, skunk i speed - odražavaju različite nivoe organizacije među kriminalnim pojedincima i grupama na lokalnim, regionalnim i globalnim razmjerima. Krijumčarenje kokaina i dalje je rašireno, a droga dolazi iz Kolumbije, Perua, Ekvadora i Brazila i prvenstveno je usmjerena na evropske destinacije. Uzgoj kanabisa u zatvorenom prostoru i na otvorenom širom zemlje predstavlja još jedan izazov – ističe Agović.</p><h2>Izbjegli vlasti</h2><p>Trgovina ljudima i krijumčarenje migranata na ključnoj zapadnobalkanskoj ruti pokreću organizirane kriminalne mreže koje iskorištavaju ranjivosti ljudi s Bliskog istoka, Afrike i Azije koji pokušavaju doći do Zapadne Evrope.</p><p>- Koristeći udaljena, slabije policijska područja kako bi izbjegli vlasti, krijumčari vode migrante kroz BiH, Srbiju, Hrvatsku i Rumuniju, obično završavajući u Njemačkoj, Austriji ili Italiji. Europol je naglasio da su mreže za krijumčarenje migranata i trgovinu ljudima vrlo prilagodljive, iskorištavajući krize za profit, dok sve više koriste društvene medije, mobilne aplikacije i kriptovalute za upravljanje svojim operacijama i osiguranje ilegalne dobiti – podaci su iz studije.</p><h2>Krijumčarenje oružja</h2><p>Krijumčarenje oružja na zapadnom Balkanu podstaknuto je obiljem zaostalog vojnog oružja iz ratova, pri čemu ono često stiže u Zapadnu Evropu, uključujući Veliku Britaniju, Švedsku, Francusku i Njemačku. Potražnja za oružjem na zapadnom Balkanu i dalje je jaka.</p><p>- Godine 2023., ministar sigurnosti BiH nazvao je krijumčarenje vatrenog oružja najvećom sigurnosnom prijetnjom. Poznato je i da bh. građani rade s međunarodnim organiziranim kriminalnim grupama koje krijumčare vatreno oružje. U junu 2024. godine, javno tužilaštvo u Lyonu podiglo je optužnicu protiv sedam osoba, uglavnom građana BIH i Francuske, za krijumčarenje ratnog oružja, uključujući puške i granate s Balkana. Optuženi su za transport ratnog naoružanja između Srbije, Crne Gore, BiH i departmana Gornja Savoja u Francuskoj – navodi Agović u studiji.</p>

Ured UN-a za droge i kriminal (UNODC) procjenjuje da se godišnje opere između dva i pet posto globalnog BDP-a

Šokantno: U regiji djeluje 40-ak mreža za krijumčarenje migranata

<p>Upravni odbor RTV FBiH jučer je uputio zvaničnu inicijativu za usklađivanje RTV takse sa rastom inflacije u BiH. Prema riječima predsjednice UO Danijele Gogić, inicijativa je istovremeno upućena Regulatornoj agenciji za komunikacije i Odboru Javnog RTV sistema koji se sastoji od 12 članova.</p><p>- Primarno smo tu inicijativu dostavili kolegama u Odboru Javnog RTV sistema, a u isto vrijeme i RAK-u, jer je to naša dužnost po zakonu. Mi trebamo inicirati usklađivanje RTV takse sa stopom inflacije ili nekim drugim faktorima koji mogu uzrokovati potrebu da se poveća cijena RTV pretplate – kazala je Gogić za “Avaz”.</p><p>Trenutno, RTV taksa iznosi 7,5 KM. Upravni odbor FTV-a nije precizirao za koliko bi taj iznos trebao biti povećan, jer nema mehanizme njegovog izračuna. U Upravnom odboru FTV-a očekuju podršku ovoj inicijativi i od kolega iz ostalih javnih servisa.</p>

Primarno smo tu inicijativu dostavili kolegama u Odboru Javnog RTV sistema, kaže Gogić

Danijela Gogić za "Avaz": Inicijativa o usklađivanju RTV takse upućena RAK-u i Odboru Javnog RTV sistema

<p>Polaganjem cvijeća na spomen obilježje pripadnicima policije poginulim tokom opsade grada, svečanim postrojavanjem i predajom raporta, te defileom policijskih vozila kroz grad, u Goraždu je obilježen  15. juli, Dan policije BPK Goražde.&nbsp;</p><p>Na današnji dan 1996. godine usvojen je Zakon o unutrašnjim poslovima BPK, te izvršeno prvo postrojavanje MUP-a BPK.</p><p>Kantonalni i federalni zvaničnici i predstavnici udruženja cvijeće su položili i na spomen obilježja komandantu Zaimu Imamoviću i djeci ubijenoj tokom rata od 1992. do 1995. godine. Održana je i svečana akademija, te dodijeljena priznanja i zahvalnice uposlenicima MUP-a i kolektivima.   </p><p>U svom obraćanju na svečanoj akademiji Komesar policije BPK Damir Bogunić fokusirao se na opremanje policijskih snaga u ovom kantonu.</p><p>- U zadnje dvije i po godine imamo tako dobru saradnju, zajedno nabavljamo materijalno – tehnička sredstva, opremamo sve što nam je potrebno za našu Upravu policije. Ovih dana nam dolaze dva oklopna vozila iz Kanade, u vrijednosti od 3 miliona KM, koja smo naručili uz pomoć Vlade FBiH – kazao je Bogunić, te dodao da je MUP BPK u zadnje dvije godine primljeno više od 40 policijskih službenika, a u toku je javni poziv za prijem još 20 policajaca.</p><p>Federalni ministar Ramo Isak naglasio je da policijski službenici iz BPK pokazuju izvanredne rezultate tokom školovanja. </p><p>- Zahvaljujući svim kantonalnim i federalnoj policiji imamo sigurnost kakvu imamo na teritoriji BIH. To znači na jednoj visokoj razini. Možemo se slobodno pohvaliti da je sigurnost u BiH mnogo veća nego u svim evropskim zemljama. To potvrđuju svi relevantni pokazatelji i oni koji rade procjene sigurnosti. Oni koji se pojavljuju pred sudovima i koji dolaze u tužilaštva, dolaze baš zbog tih kantonalnih, federalnih i državnih agencija – kazao je Isak.</p><p>Tokom agresije na RBIH kroz redove MUP-a BPK prošlo je oko 900 pripadnika policije. U borbama za odbranu Goražda poginuo je 61 policajac, dok ih je 190 teže ili lakše ranjeno. 15 pripadnika policije odlikovano je ratnim priznanjem "Zlatna policijska značka“, jedan "Medaljom za hrabrost“, a jedinice policije, zajedno s ostalim jedinicama ARBiH su dobitnici posebnog priznanja Bosansko-podrinjski štit.</p>

Na današnji dan 1996. godine usvojen je Zakon o unutrašnjim poslovima BPK, te izvršeno prvo postrojavanje MUP-a BPK

U Goraždu obilježen Dan policije: MUP BPK očekuje isporuku dva oklopna vozila iz Kanade, vrijedna oko 3 miliona KM

<p>Nakon što je prošle sedmice dostavljena, jučer je potvrđena prva optužnica Posebnog odjela za suzbijanje korupcije, organiziranog i međukantonalnog kriminala (POSKOK) Federalnog tužilaštva.&nbsp;</p><p>Radi se o predmetu protiv više osoba, optuženih za organizirani kriminal, koju je potvrdio Posebni odjel za postupanje po krivičnim djelima korupcije, organiziranog i međukantonalnog kriminala Vrhovnog suda FBiH.</p><h2>Dva mjeseca</h2><p>Potvrdio je to "Avazu" Hrvoje Čabrajić, šef Odjela, kojem predmeti iz kantonalnih tužilaštava i s drugih adresa konstantno pristižu. Prva optužnica podignuta je samo dva mjeseca od početka rada POSKOK-a, koji još nije popunio planirane kapacitete.</p><p>- Predmeti konstantno pristižu, već imamo više od 500 predmeta, što je iznad početnih projekcija koje su iznosile oko 350. Bio bih sretan da to ostane na ovom broju, ali neće, jer ne radi se samo o predmetima iz kantonalnih tužiteljstava. Bilo je nešto prijava koje su stigle direktno na Odjel, ali i predmeta koji su u posljednja dva mjeseca stizali kantonalnim tužiteljstvima, pa je procijenjeno da su u našoj nadležnosti – kazao nam je Čabrajić.</p><p>On dodaje da su preuzeti predmeti u različitim fazama, od početne do onih u kojima su već izvršene određene provjere. Na naš upit Čabrajić nam je kazao da predmet protiv Osmana Mehmedagića, Ranka Debevca i Milisava Pijuka, u kojem se Sud BiH proglasio nenadležnim i najavio njegovo prosljeđivanje Posebnom odjelu za postupanje po krivičnim djelima korupcije, organiziranog i međukantonalnog kriminala Vrhovnog suda FBiH, još nije stigao u Poseban odjel Federalnog tužilaštva. Razlog je, kako saznajemo, žalba Tužilaštva BiH na takvu odluku Suda.</p><h2>Veliki broj</h2><p>Inače, POSKOK još nije popunjen. </p><p>- Kada je riječ o propratnom osoblju, to je po planiranoj sistematizaciji popunjeno. Imamo šest tužitelja, jedna tužiteljica čeka početak rada Odjela za provjere pri VSTV-u da bi stupila na dužnost, a dvije pozicije su još upražnjene. Radi se o pozicijama koje su predviđene sistematizacijom, a hoće li to biti dovoljno za ovaj broj predmeta, vidjet ćemo. Čini mi se da je ovo veliki broj predmeta za Odjel i možda bi se u narednom periodu trebalo razmisliti o zakonskim izmjenama i eventualno reduciranju nadležnosti Odjela na bitnije stvari – kaže Čabrajić.</p><h2>"Radna temperatura"</h2><p>Razumije očekivanja javnosti od institucije formirane upravo zbog efikasnije borbe protiv organiziranog kriminala i korupcije, ali podsjeća da je Odjeljenje još u fazi formiranja i jačanja i bit će potrebno vrijeme da dostigne "radnu temperaturu".</p><p>- Postoji volja, ljudi su opredijeljeni i stalno ponavljam da ćemo pokušati što prije imati rezultate. Pokušavamo raditi na značajnijim predmetima iz kojih što prije možemo izvući elemente za optužnice. Da na neki način pokušamo imati prve rezultate u smislu svrhe zbog koje smo i osnovani. U ovo sam ušao s dobrom željom, voljom i nadom, ali u svakom poslu nailazite na limitirajuće faktore u sistemu koji postavljaju granice – ističe Čabrajić.</p>

 Pokušavamo raditi na značajnijim predmetima iz kojih što prije možemo izvući elemente za optužnice, kaže Čabrajić

Čabrajić: Bio bih sretan da to ostane na ovom broju

Hrvoje Čabrajić, šef POSKOK-a, za "Avaz": Potvrđena prva optužnica, imamo 500 predmeta

<p>Nakon što se politička scena u BIH u posljednjih nekoliko mjeseci okrenula za 360 stepeni, rukovodstvo RS pristalo na saradnju i priznalo nadležnosti pravosudnih institucija, pa se i Darko Ćulum vratio na poziciju direktora SIPA-e BiH, koju je bio napustio, očekuje li nas konačan rasplet i kada je riječ o izboru ministra sigurnosti BiH?&nbsp;</p><p>Na ovo pitanje iz kabineta predsjedavajuće Vijeća ministara BiH Borjane Krišto jučer nisu imali ništa novo za reći, jer sve su kazali ranije – izbor ministra ovisi od političkog dogovora na nivou predstavnika parlamentarne većine.</p><h2>Od januara</h2><p>Pozicija ministra sigurnosti BIH upražnjena je od januara ove godine i praktično sve poslove ministra obavlja zamjenik Ivica Bošnjak. Nakon što je uhapšen zbog korupcije, bivši ministar Nenad Nešić ostavku je podnio u danu u kojem je Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH trebao glasati o njegovoj smjeni.</p><p>- Ovim putem želim podnijeti ostavku na mjesto ministra sigurnosti Bosne i Hercegovine iz moralnih razloga, zbog svih prošlih događaja, koji će sutra biti najavljeni i predati svim ovlaštenim institucijama preko mojih advokata - naveo je Nešić.</p><p>28. januara Krišto je prihvatila njegovu ostavku i razriješila ga dužnosti. Polovinom februara istaknuta je kandidatura Gorana Selaka, predsjednika SPS-a, a početkom marta nadležne institucije, uključujući Agenciju za istrage i zaštitu BiH (SIPA) i Centralnu izbornu komisiju BiH, završile su sve provjere. 7. marta Krišto je Selaka imenovala za ministra, a trebao je stupiti na dužnost nakon što imenovanje potvrdi Predstavnički dom PS BiH. Desetak dana kasnije, na dan održavanja sjednice, Selak je povukao kandidaturu jer nije imao podršku stranaka trojke, a u medijskim istupima je isticao da će “čekati neka bolja vremena”.</p><p>Jesu li ta vremena došla i je li stvorena politička klima da predsjedavajuća Krišto ponovo predloži kandidata kojeg je ranije imenovala, pod uvjetom da on to prihvati, trebalo bi biti poznato uskoro.&nbsp;</p><h2>Ništa bez dogovora</h2><p>Inače, predsjedavajuća Vijeća ministara od januara insistira na političkom dogovoru o ovom pitanju, što je navela i u odgovoru inicijatorima imenovanja Nebojše Vukanovića na ovu dužnost.</p><p>- Pozicija mene kao predsjedavajuće Vijeća ministara i svakog od ministara i zamjenika ministara je politička pozicija na koju se dolazi prijedlogom i voljom političkih stranaka i u proceduri propisanoj u Zakonu o Vijeću ministara BiH, u skladu s odredbama Ustava BiH. Mjesto i adresa za ovakve i slične inicijative su političke stranke, koje u okviru programskih sporazuma ili koalicija za uspostavu ili redefiniranje parlamentarne većine dogovaraju stavove i smjernice potrebne za uspostavu i uspješno funkcioniranje zakonodavne i izvršne vlasti – navela je Krišto u odgovoru klubovima stranaka u PS BiH.</p>

Selak povukao kandidaturu, za Vukanovića nije bilo političkog dogovora na čemu je insistirala Krišto

Šta će biti s pozicijom ministra sigurnosti BiH

<p>Nakon burne sjednice Skupštine SDS-a u Bijeljini, na kojoj je dosadašnji predsjednik stranke Milan Miličević podnio ostavku, sjednica Glavnog odbora SDS-a bit će održana krajem avgusta. Na ovoj sjednici, nakon godišnjih odmora, trebala bi biti donešena odluka o raspisivanju unutarstranačkih izbora, potvrdio je za “Avaz” v.d. predsjednika SDS-a Jovica Radulović.</p><p>- Od te sjednice krećemo po našim opštinama i gradovima, do svakog mjesnog odbora i svaki od njih će predlagati kandidate. Postoje dvije mogućnosti, da Glavni odbor donese odluku da se bira samo predsjednik stranke, ili da se biraju svi organi ponovo. Onda bi to ušlo u proceduru koja podrazumijeva da dođemo do svakog birača, a to je i prilika da se stranka rekonstruiše, obnovi, da se “pretresu” svi odbori koji su možda malo i zamrli – kaže Radulović.</p><p>Podsjetimo, dosadašnji predsjednik SDS-a Milan Miličević podnio je ostavku nakon što su tri bivša predsjednika ove stranke - Mladen Bosić, Vukota Govedarica i Mirko Šarović zatražili njegovu smjenu, a tom zahtjevu potom su se priključili i devet SDS-ovih poslanika u NSRS, te sedam načelnika. Radulović, međutim, kaže da većina članstva Miličevića ne smatra krivim za bilo šta.</p><p>- Tokom četverosatne diskusije na skupštini i inicijatori smjene su vidjeli da je velika većina delegata na strani Miličevića. Da je on odlučio da ide na glasanje, on bi dobio povjerenje bez ikakve sumnje. Žao mi je što ta grupa mojih kolega i prijatelja nisu stali kad su vidjeli da nemaju potrebnu većinu. To sad može da izazove sumnju šta se krije iza svega, da li lična ambicija ili neki uticaj, neću reći kod svih, ali kod određenog broja potpisnika inicijative koji su išli da ovo izguraju do kraja. Situacija je napravljena tako, sve što je prethodilo sjednici, pa i ono pritvaranje Milana Miličevića i kada su pojedini funkcioneri stranke iskoristili da, dok je on bio u pritvoru, govore ružno o dešavanjima u stranci. Stvorena je atmosfera da u SDS-u ništa ne funkcioniše. Ja smatram da smo na čelu stranke imali čovjeka koji je jedini kadar da izađe na crtu ovom režimu. Mi ne odustajemo od borbe i nećemo promijeniti kurs – ističe Radulović.</p><p>On očekuje da među kandidatima za predsjednika SDS budu najmanje dvojica kandidata. Nema prepreka da, osim najčešće pominjanog Marinka Božovića, kandidat za tu poziciju ponovo bude i Milan Miličević, ali prijedloge će dati općinski i gradski odbori.</p>

Postoje dvije mogućnosti, da Glavni odbor donese odluku da se bira samo predsjednik stranke, ili da se biraju svi organi ponovo

V.d. predsjednika SDS-a Jovica Radulović: Stvorena je atmosfera da u SDS-u ništa ne funkcioniše

<p>Rezolucija Generalne skupštine UN-a već u prvoj godini nakon usvajanja rezultirala je nizom događaja širom svijeta i posvećivanjem više pažnje genocidu u Srebrenici. Profesor Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu Šaćir Filandra odao je priznanje organizatorima, od direktora Memorijalnog centra do svih aktera koji su bili uključeni u organizaciju, jer su komemoracija i dženaza protekli dostojanstveno i u najboljem redu.&nbsp;&nbsp;</p><p>- Očekivati je da u narednim godinama Rezolucija proširi svoje reflekse i efekte i vjerovatno će akcenat budućih dešavanja oko komemoracije više biti na inozemnim akterima. Taj krug će se širiti i ona će dobijati na svom značaju, s obzirom na kontekst prisutnosti ratova, genocida, opće militarizacije u društvu koja nanosi veliku bol ljudima. Srebrenica postaje referentna tačka na koju se pozivamo ne samo u našem, već uopće u slučaju cijelog svijeta – kaže Filandra.</p><h2>Nastavit će </h2><p>Komentirajući intenziviranje negiranja, pa i glorifikacije genocida, podsjeća da je režim u Srbiji svjestan da je bio na krivoj strani historije, da je učinio nepravdu susjedima i veliku sramotu srpskom narodu.</p><p>- Nije se nadati da će to prestati ni u budućnosti, jer smo trenutno u društvu post-istine i vodi se rat za interpretaciju. Interpretacija postaje važnija od samog čina. Negatori genocida to dobro znaju i, perući vlastitu savjest preko laži i manipulacija, oni će nastaviti s njim. Preventivno je moguće graditi kulturu mira, međusobnog razumijevanja, uvažavanja, konsenzusa, otvorenosti, argumentovanog djelovanja, a pravosudni sistem, represivni organi, dolaze tek na kraju – dodaje Filandra.</p><p>Kao i svake godine nakon dženaze, Srebrenica ostaje sama i gotovo pusta. Filandra kaže da je to sudbina i drugih dijelova države, jer dosadašnje politike, bar kad je FBiH u pitanju, nisu učinile puno na povratku bošnjačkog i hrvatskog stanovništva u RS.</p><h2>Eskalacija nasilja</h2><p>Dok se opraštamo od žrtava genocida u Srebrenici, pred očima svijeta traje novi u Gazi. Civili ginu, a djeca umiru od gladi uprkos obećanjima: „Nikada više“. Filandra smatra da svjedočimo moralizatorskom i idealističkom odnosu prema društvu, kojem su ljudi skloni.</p><p>- Društveni i povijesni procesi su bremeniti eskalacijama nasilja u raznim dijelovima svijeta, prema različitim ljudima, različitih vjera i nacionalnosti. Etničko čišćenje i genocid, kao oblici ekstremnog nasilja, sigurno neće nestati, bez obzira na to šta mi o tome, s nekog moralnog aspekta, govorili. Naravno, svaka zajednica treba da učini sve da se ne dolazi u teške krizne situacije koje generiraju rat. Vidimo brojne krize i ratove u svijetu, ali sve su to kompleksni procesi s militarizacijom svijeta, krajem liberalne demokratije, retradicionalizacijom, neoliberalizmom, velikim biznisima, vojnom industrijom... To je kompleksnija priča nego što se na prvi pogled čini – kaže Filandra.</p><h2>Evropa se zabavila “o sebi”</h2><p>Komentirajući iznenadni obrat na domaćoj političkoj sceni, gdje se nakon nekoliko mjeseci krize predsjednik RS Milorad Dodik ipak pojavio pred Sudom BiH, Filandra kaže da ne zna šta se konkretno desilo, ali da je izvjesno da je Dodik spreman urušiti BiH.</p><p>- On to ne može, povukao se, ali pokušat će ponovo. U to nema nikakve sumnje, s obzirom na to da je to politika koju on nije ni počeo, niti će ona s njim stati – smatra Filandra.</p><p>S druge strane, BiH je već dugo zaustavljena na putu evropskih integracija, a naš sagovornik ocjenjuje da je to priča koja je&nbsp;passé.</p><p>- Evropa se, što bi kod nas rekli, zabavila “o sebi”, pa niko nema snage, prostora ni interesa da se bavi nekim drugim. Pozitivno je što se Albanija i Crna Gora kreću vrlo ubrzano, a očekivati neke spektakularne rezultate s nama je iluzorno. Taj pravac ne treba izgubiti, on je naš pravac, ali nismo još spremni na dijalog i konsenzus po tom pitanju.&nbsp;Dok se ne dese reforme u sistemu odlučivanja i odbrane, EU je zabavljena sobom. Naš problem nije veliki, nije konfliktan, nama se samo čini da smo centar svijeta, ali stvari su prilično pacifizirane. To što ljudi loše žive nije briga ni Engleza, ni Francuza, to je naš problem – ističe prof. dr. Šaćir Filandra.</p>

Očekivati je da u narednim godinama Rezolucija proširi svoje reflekse i efekte 

Filandra: Preventivno je moguće graditi kulturu mira

Profesor Šaćir Filandra za "Dnevni avaz": Negatori genocida peru vlastitu savjest i nastavit će s tim

<p>Od 1. avgusta počinje primjena odluka predsjednika SAD Donalda Trampa (Trump) po kojoj se za proizvode iz BiH uvode carine od čak 30 posto. Bit će ovo novi izazov za krhku bh. ekonomiju, posebno namjensku industriju, kojoj izvoz na američko otvara i druga tržišta u svijetu koji se intenzivno naoružava.</p><p>Sve su glasnije inicijative da domaće vlasti poduzmu diplomatske korake u pravcu postizanja sporazuma o bescarinskom izvozu u i iz SAD.</p><h2>30 posto skuplji</h2>

<p>- Amerikanci jačaju svoju poziciju i žele pokazati da su dominantni. U masi uvoza BiH njima i nije toliko interesantna, ali mi moramo odvagati možemo li to izdržati ili ne. Imajući u vidu slične odluke i za druge zemlje, možemo reći da smo u fazi klasičnog trgovinskog rata. U svakom slučaju trebamo nešto poduzeti, na diplomatskom planu, zamoliti ih da to ne rade. Svaki izvoz nama je važan, posebno u zemlju od autoriteta, jer kad se pohvalimo da izvozimo u SAD imamo dostupna i druga tržišta, a naša namjenska industrija, koja je za nas značajan potencijal, neće moći da se održi u ovim novim uslovima, jer će njeni proizvodi biti 30 posto skuplji – kaže ekonomski stručnjak, profesor Željko Rička.</p><p>S druge strane, profesor Ekonomskog fakulteta UNSA Aziz Šunje smatra da američke carine neće izazvati značajnije probleme domaćoj ekonomiji.</p>

<h2>Trgovinski partner</h2><p>- Prošle godine smo izvezli u SAD gotovo 234 miliona KM, što je oko 1,42 posto našeg ukupnog izvoza, a uvezli smo blizu 190 miliona. Tako da SAD za nas nisu značajniji trgovinski partner. U našem izvozu oko 60 posto je namjenska industrija, pa carine mogu pogoditi te biznise koji trguju sa SAD. S obzirom na to da namjenska industrija ima visoke profite, oni se mogu uklopiti da mogu i dalje biti konkurentni i to može biti jedna vrsta izazova da se podigne produktivnost – kaže profesor Šunje.</p><p>S druge strane, od 1. avgusta primjenjivat će se i carinska stopa od 30 posto i za sve proizvode iz EU, koja je najveći i najvažniji vanjskotrgovinski partner BiH.</p><p>- Ta odluka posredno može uticati na BiH u dijelu izvoza naših proizvoda, koji su inkorporirani u evropske i namijenjene izvozu u SAD. Kako će se EU postaviti ostaje da se vidi – ističe profesor Šunje.</p><h2>Generalno pasivni</h2><p>Naši sagovornici se slažu s ocjenom da su bh. vlasti isuviše pasivne, jer su najave uvođenja carina stigle prije nekoliko mjeseci, a da konkretno ništa nisu poduzele da barem iniciraju razgovore o izbjegavanju novog udara na bh. ekonomiju.</p><p>- To je trebalo ranije poduzimati. Mi smo za SAD promil promila i oni su te carine nametnuli linearno. Ali generalno smo pasivni. Djelovanje vlade u svakoj sferi je vrlo loše, inertno, bez koncepta i vizije, na svim nivoima – naglašava prof. dr. Aziz Šunje.</p>

Amerikanci jačaju svoju poziciju i žele pokazati da su dominantni

Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 76 posto

Carinski cunami kreće prema BiH i Evropi: Vlast nijema pred novim udarom na bh. ekonomiju

<p>Usvajanje Rezolucije o genocidu u Srebrenici i uspostavljanje Međunarodnog dana sjećanja na genocid u nekadašnjoj „zaštićenoj zoni“ UN-a očigledno je predstavljalo prekretnicu u percepciji svijeta prema najvećem zločinu na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata. Pokušaji negiranja i definitivno su propali, pa oni koji se usude zlonamjerno interpretirati i preispitivati činjenice utvrđene pred Međunarodnim krivičnim sudom i opečaćene u glavnom organu UN-a, govore samo o samima sebi. O bićima koja iz polumraka srebreničke pravoslavne crkve svakog 11. jula puste muziku i stihove satkane od mržnje i likovanja nad krvlju i žrtvama, da i ne govorimo.</p><p>Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici obilježava se širom Planete i obilježavat će se još masovnije u civiliziranom dijelu svijeta. Oni koji mu ne pripadaju genocid će negirati interpretacijama da se radilo o „strašnom zločinu“, iako svjesni da su masovnim pogubljenjima, masovnim grobnicama i deportacijama pokušali istrijebiti jedan narod na prostoru Srebrenice i okoline. I u tome su dobrim dijelom i uspjeli. Kada su satelitski snimci otkrili tragove zvjerstava, svjesni da se ne radi o „strašnom zločinu“ već najtežem krivičnom djelu u međunarodnom krivičnom pravu, genocid su nastojali prikriti naknadnim prekopavanjima i prebacivanjima pokidanih tijela u sekundarne i tercijarne masovne grobnice.</p><p>Istovremeno, borba majki Srebrenice, duga, uporna i teška, prerasla je u univerzalnu borbu za mir i pravdu u svijetu. Tokom ovogodišnje komemoracije u Memorijalnom centru u Potočarima Munira Subašić, predsjednica „Pokreta Majke enklava Srebrenica i Žepa“, progovorila je i u ime majki Ukrajine i Palestine. Svjetskim zvaničnicima, koji priznaju da je međunarodna zajednica 1995. godine zakazala u Srebrenici, pa ponovo obećavaju: „Nikada više“, uputila je otvorene, ljudske, iz duše, sasvim jasne poruke.</p><p>- Dok stojim ovdje, mnoge majke u Ukrajini i Palestini doživljavaju ono što smo mi doživljavali 1995. godine. Svijet i Evropa ništa nisu naučili. Pričaju nam priče. Ako nas volite, ako ste se pokajali, zašto nas ne primite u Evropu, zašto nas ne primite u NATO. Mi tamo pripadamo, ne pripadamo mraku, pripadamo budućnosti – kazala je Subašić.</p><p>Njene poruke da su razlike dobre a podjele nisu, da se ljudi trebaju dijeliti samo na dobre i loše, da u vremenima buđenja fašizma trebamo manje pričati a više raditi i njen poziv Evropi na buđenje, preciznije su, iskrenije i bolje od svih mjera i reformskih agendi koje se od BiH očekuju.&nbsp;&nbsp;</p>

Genocid su nastojali prikriti naknadnim prekopavanjima i prebacivanjima pokidanih tijela u sekundarne i tercijarne masovne grobnice

Ne pripadamo mraku

<p>Iza njega su decenije borbe za istinu i posmrtnim ostacima žrtava ratnih zločina po bosanskim brdima, jamama, rijekama, masovnim i pojedinačnim grobnicama, a na plećima teško breme sjećanja na prizore na koje je nailazio. </p><p>Amor Mašović, dugogodišnji istražitelj i direktor Instituta za nestale osobe BiH, ponudio je možda i najbolji mogući odgovor na konstantna negiranja genocida i ratnih zločina i uporno glorificiranje njihovih nalogodavaca i izvršitelja. </p><p>Potpuna istina, dokazana pred sudovima u BiH, Nizozemskoj i Njemačkoj, kaže da je genocid dokazan u nekoliko općina u BiH. </p><p>Borislava Herak, Dragan Opačić, Nikola Jorgić, Maksim Sokolović i Đurađ Kušljić osuđeni su zbog krivičnog djela genocid u Vogošći, Prijedoru, Grapskoj i Osmacima, dok je Novislav Džajić oslobođen, ali je njegovom presudom genocid potvrđen za mjesto Trnova kod Foče. </p><p>Mašović ističe da bi bilo neljudski i nepravedno razlikovati žrtve, a da je namjeru o počinjenju genocida nepotrebno dokazivati, nakon što je on najavljen u skupštini tzv. Srpske republike još 1992. godine, od doživotnog osuđenika Ratka Mladića.</p><p>Amor Mašović danas je delegat u Domu naroda Parlamenta FBiH.&nbsp;</p>

Mašović ističe da bi bilo neljudski i nepravedno razlikovati žrtve

Amor Mašović: Čuvar istine

<p>Pravni zastupnik bivšeg federalnog premijera Fadila Novalića, advokat Elmir Jahić nije nam mogao potvrditi vijest da je Evropski sud za ljudska prava u Strazburu donio presudu u korist njegovog branjenika. Jahić je za “Avaz” izjavio da je postupak pred Sudom u Strazburu još aktivan.</p><p>- Mogu potvrditi da je postupak aktivan pred Evropskim sudom za ljudska prava. Postoje pravila Evropskog suda, koja ću poštovati i nikakve detalje ne mogu iznositi u javnost – kazao nam je Jahić.</p><p>Podsjetimo, Monika Mijić, agentica Vijeća ministara BiH pred Sudom u Strazburu za "Avaz" je demantovala informacije koje su se pojavile da je Novaliću i Solaku ukinuta presuda Suda BiH.&nbsp;</p>

Postoje pravila Evropskog suda, koja ću poštovati i nikakve detalje ne mogu iznositi u javnost, kazao je Jahić

Advokat Elmir Jahić, pravni zastupnik Fadila Novalića: Postupak je aktivan i nikakve detalje ne mogu iznositi u javnost

<p>Informaciju koja se u popodnevnim satima pojavila na pojedinim portalima da je Evropski sud za ljudska prava u Strazburu danas donio presudu u predmetu Fadila Novalića i Fahrudina Solaka, te utvrdio da su im tokom suđenja pred Sudom BiH povrijeđena osnovna ljudska prava, agentica Vijeća ministara BiH pred Sudom u Strazburu Monika Mijić  nije nam mogla potvrditi. Ona je za “Avaz” izjavila da je Evropski sud pravnim zastupnicima BiH tek dostavio tužbe Novalića i Solaka i da je proces tek na početku.</p><p>- Sada se očekuje razmjena izjašnjenja stranaka u postupku. Ne vjerujem da će biti rasprava, jer Sud zakazuje raspravu samo kad procijeni da je ista potrebna zbog kompleksnosti slučaja, ili kad je riječ o postupku pred Velikim vijećem – kazala je Mijić za “Avaz”.</p>

<div><span style="color: rgb(0, 0, 0); font-family: Roboto;">Evropski sud za ljudska prava u Strazburu nije presudio po aplikaciji Fadila Novalića i Fahrudina Solaka. Sud je samo od Bosne i Hercegovine zatražio izjašnjenje o predmetu te je, po ustaljenoj proceduri, zatražio od BiH da pokuša postići dogovor sa aplikantima. Tek nakon što prođu ti rokovi, ESLJP će donijeti odluku koja neće biti prije kraja ove godine.</span></div>

Traži se put ka izlasku iz problema: Smanjenje operacija za 10 posto vodi ka gubicima većim od 5 miliona KM

Tramp neće čekati 50 dana da isporuči "Patriote" Ukrajini

Leglo kriminala

Profesor Elmir Sadiković za "Avaz": Etno-teritorijalno institucionalno uređenje BiH je konfliktno

Šokantno: U regiji djeluje 40-ak mreža za krijumčarenje migranata

Danijela Gogić za "Avaz": Inicijativa o usklađivanju RTV takse upućena RAK-u i Odboru Javnog RTV sistema

U Goraždu obilježen Dan policije: MUP BPK očekuje isporuku dva oklopna vozila iz Kanade, vrijedna oko 3 miliona KM

Hrvoje Čabrajić, šef POSKOK-a, za "Avaz": Potvrđena prva optužnica, imamo 500 predmeta

Šta će biti s pozicijom ministra sigurnosti BiH

V.d. predsjednika SDS-a Jovica Radulović: Stvorena je atmosfera da u SDS-u ništa ne funkcioniše

Profesor Šaćir Filandra za "Dnevni avaz": Negatori genocida peru vlastitu savjest i nastavit će s tim

Carinski cunami kreće prema BiH i Evropi: Vlast nijema pred novim udarom na bh. ekonomiju

Ne pripadamo mraku

Amor Mašović: Čuvar istine

Advokat Elmir Jahić, pravni zastupnik Fadila Novalića: Postupak je aktivan i nikakve detalje ne mogu iznositi u javnost

Monika Mijić za “Avaz”: Sud u Strazburu nije presudio u korist Novalića i Solaka, tek su dostavljene aplikacije

Traži se put ka izlasku iz problema: Smanjenje operacija za 10 posto vodi ka gubicima većim od 5 miliona KM

Tramp neće čekati 50 dana da isporuči "Patriote" Ukrajini

Leglo kriminala

Profesor Elmir Sadiković za "Avaz": Etno-teritorijalno institucionalno uređenje BiH je konfliktno

Šokantno: U regiji djeluje 40-ak mreža za krijumčarenje migranata

Danijela Gogić za "Avaz": Inicijativa o usklađivanju RTV takse upućena RAK-u i Odboru Javnog RTV sistema

U Goraždu obilježen Dan policije: MUP BPK očekuje isporuku dva oklopna vozila iz Kanade, vrijedna oko 3 miliona KM

Hrvoje Čabrajić, šef POSKOK-a, za "Avaz": Potvrđena prva optužnica, imamo 500 predmeta

Šta će biti s pozicijom ministra sigurnosti BiH

V.d. predsjednika SDS-a Jovica Radulović: Stvorena je atmosfera da u SDS-u ništa ne funkcioniše

Profesor Šaćir Filandra za "Dnevni avaz": Negatori genocida peru vlastitu savjest i nastavit će s tim

Carinski cunami kreće prema BiH i Evropi: Vlast nijema pred novim udarom na bh. ekonomiju

Ne pripadamo mraku

Amor Mašović: Čuvar istine

Advokat Elmir Jahić, pravni zastupnik Fadila Novalića: Postupak je aktivan i nikakve detalje ne mogu iznositi u javnost

Monika Mijić za “Avaz”: Sud u Strazburu nije presudio u korist Novalića i Solaka, tek su dostavljene aplikacije