Uvjerljiv poraz Viktora Orbana i stranke Fidesz na izborima u Mađarskoj proteklog vikenda predstavlja snažan šamar političarima na Zapadnom Balkanu, koji su u kontroverznom mađarskom premijeru imali političkog saveznika, zaštitnika, povremeno finansijera, pa i ličnog prijatelja.- Posljedice Orbanovog katastrofalnog gubitka na izborima bit će pozitivne za zemlje zapadnog Balkana. Oni koji su ga nekritički kopirali, radeći na uništavanju institucija, shvatit će da je moguće pobijediti i takve politike krajnje zloupotrebe i podređivanja institucija interesima jedne stranke, pod uvjetom da osviješteni građani izađu na izbore – kaže vanjskopolitički analitičar Božo Kovačević, bivši zastupnik u Saboru i ministar u Vladi Hrvatske.<h2>Selektivno svrstavanje</h2>Bez pouzdanog saveznika, dodaje, sada ostaju predsjednik Srbije i bivši predsjednik RS, Aleksandar Vučić i Milorad Dodik, vlasti u RS će trebati analizirati kako to da Orbanu nije pomogla ni direktna podrška predsjednika SAD, kojoj se i oni nadaju, dok će u širim odjecima rezultati izbora u Mađarskoj pokazati da demokratska svijest u zemljama Evrope ipak prevladava u odnosu na desničarski populizam.- Pitanje životnog standarda Mađara je bilo pitanje broj jedan, jednako važno bilo je i pitanje korupcije, kao i nastojanja Fidesza da promijeni ustav i izborne zakone, kako bi sebi osigurao beskonačan ostanak na vlasti. Građani su to onemogućili. Logično je da građani političare smatraju odgovornima za svoj životni standard. Orbanova politika nije politika nesvrstavanja, već politika selektivnog svrstavanja. Ona je rezultirala jasnim pozicioniranjem Mađarske na dno ljestvice evropskih zemalja po BDP-u. Mađari su gubili, dok su se Orban i njegovi klijenti bogatili. Takvim obrascima svjedočimo i u susjednim državama i nadamo se da će građani slijediti primjer osviještenih građana Mađarske, koji su politikama zloupotrebe vlasti odlučno rekli „ne“ – ističe Kovačević. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Odlazak Viktora Orbana predstavlja ozbiljan politički udar za Vladimira Putina, ali indirektno i za Donalda Trampa, jer slabi jedan od ključnih političkih modela i savezništava koja su gradila narativ “suverenističke” Evrope, kaže Haris Ćutahija, direktor Vanjskopolitičke inicijative BiH. Ipak, smatra da je rano govoriti o širenju tog trenda.- Za Dodika i SNSD ovo znači gubitak najjačeg političkog saveznika unutar EU, jer je Viktor Orban godinama bio ključni zaštitnik njihovih pozicija i kanal prema evropskim institucijama. Istovremeno, slabi i važna indirektna veza prema Trampu, što dodatno sužava prostor za međunarodnu političku podršku koju su do sada mogli mobilizirati – ističe Ćutahija.<h2>Otvaranje u Evropi</h2>Novinar i analitičar Miljan Kovač kaže da je poraz Orbana lijepa vijest za sve stanovnike Zapadnog Balkana, svjesne da je budućnost ovog regiona u “Evropi, a ne u Rusiji, Iranu ili Kini”.- Ovo je jak udarac populističkim režimima i poruka da se Evropa vraća sebi i da je budućnost u demokratskom i liberalnom uređenju kakvo nam nudi EU. Sada je jasno zašto se populistički, mali diktatori na Zapadnom Balkanu plaše EU i zašto su toliko navijali i tražili podršku Orbana. Njima ne odgovara društvo u kojem važe zakoni, u kojem se efikasno bori protiv korupcije, već ovako izolovane gubernije gdje mogu da rade šta hoće. Vjerujem da se sada i BiH olakšavaju putevi prema EU i normalnom društvu – naglašava Kovač. Bivši bh. diplomata Draško Aćimović, preko zajedničkih prijatelja, poznaje Petera Mađara. U prvoj reakciji kaže da je u nedjelju pobijedila demokratija i očekuje da sada diplomatski odnosi Mađarske i BiH budu podignuti na viši nivo. &nbsp;- On će na neki način postati most između Istoka i Zapada. Mislim da će BiH sigurno imati podršku na svom evropskom putu, ali i njegovu aktivnu pomoć. Mnogi putevi će se sada otvoriti. Evropa će moći izbalansirati odnose, dobiti energente, jer vidimo da ide totalni kolaps na tom planu. Mađar će pokazati da je EU put koji je Mađarska davno izabrala, a s druge strane će pokušati da izbalansira EU, Ukrajinu i Rusiju i njene energente – dodaje Aćimović.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; SADA JE jasno zašto se populistički, mali diktatori na Zapadnom Balkanu plaše EU i zašto su toliko navijali i tražili podršku Orbana

Vlasti u RS će trebati analizirati kako to da Orbanu nije pomogla ni direktna podrška predsjednika SAD, kojoj se i oni nadaju

Orbanov poraz udarac populistima i dobra vijest za Balkan: Vučić i Dodik ostali bez zaleđine u Evropi

U Beču je održana izborna skupština Saveza bh. udruženja Consilium Bosniacum, na kojoj je izabrano novo rukovodstvo, te predstavljeni rezultati rada u proteklom periodu. Pored ostalog, istaknuta je uspješno realizirana inicijativa za izgradnju spomenika "Cvijet Srebrenice" u Beču, kao projekta od izuzetnog značaja za afirmaciju kulture sjećanja i trajno sjećanje na žrtve genocida u Srebrenici.Za novog predsjednika Saveza izabran je Sanjin Jakić, dok je dosadašnji predsjednik Damir Saračević, zbog izuzetnog doprinosa u osnivanju i razvoju Saveza proglašen prvim počasnim predsjednikom Consilium Bosniacuma. Mima Ličina-Ugljanin, Zehra Sarah Tantula, Admir Mehmedović i Hurem Avdić izabrani su za potpredsjednike Upravnog odbora, čiji su članovi i Vekas Murselović, Anita Zečić, Zahid Radmilović i Elvis Mujević. Prošireni odbor čine Adis Tvrtković, Adnan Meheljić, Aid Kovačević, Ajdin Bajrektarević, Ajdin Karajko, Albin Alić, Amar Kozlica, Amila Cvolić, Amra Bešić, Anesa Bećirović, Azra Merdžan, Damir Jaranović, Damir Saračević, Dževad Majdančić, Edib Omerović, Eldin Bajrić, Emil Lagumdžić, Ernada Sakinović, Ervin Hukarević, Esma Diman, Fahra Kothbauer-Bundavica, Isa Borozan, Kabir Sokullu, Kemal Bogaljević, Mensur Imširović, Merima Aljičković-Rovčanin, Merima B. Vrević, Mithat Mujović, Mustafa Selimspahić, Nihat Gegić, Nisveta Aldžić. Ramiz Džiho, Ramiz Ručić, Ramzija Kanurić-Oraščanin, Rasiha Bulaja, Rizah Mehmedović, Rusmir Hadžibećirović i Sanela Vejsilović.Sjednici su prisustvovali ministar savjetnik u Ambasadi BiH u Austriji, Šaban Forić i novinar, publicista i autor dokumentarnih filmova, Avdo Huseinović.

Održana izborna skupština Saveza bh. udruženja u Beču uz izbor novog rukovodstva i nastavak važnih projekata

Sanjin Jakić izabran za predsjednika Consilium Bosniacum u Austriji

Mađarski premijer Viktor Orban, sa svojom strankom Fidesz, doživio je ubjedljiv poraz na nedjeljnim izborima u zemlji čiji su građani, masovnim odzivom i jasno izraženom voljom poslali snažne poruke bližem i daljem susjedstvu. Da, dvotrećinski stav birača može se objašnjavati i cijenom kobasica, kako to slikovito rade pojedini analitičari, jer na primjeru tog proizvoda, po koji Mađari danas putuju u Hrvatsku, evidentni su inflacija, pad životnog standarda i vrijednosti valute. Uz korupciju, autokratiju, „zarobljenu državu“ i sve što ide uz režime poput Orbanovog. Mađari svojim izborom također poručuju da koketiranje sa sankcioniranom Rusijom, balansiranje na dvije stolice, pa ni jeftiniji ruski plin, nisu nikakva garancija napretka, te će ova zemlja konačno prestati da bude kamen na putu ka jedinstvenijoj Evropi i donošenju odluka evropskih institucija.Na izborima u Mađarskoj glasalo je čak blizu 80 posto građana, a rezultat predstavlja potvrdu da se do promjena, koje niko ne može osporiti, ne može bez masovnog izlaska na glasačka mjesta. Važna poruka izbora u Mađarskoj je i da dugogodišnja vlast, a za vrijeme 16-godišnje vladavine Orbana djeca su izrastala u starije maloljetnike, gubi kontakt s realnošću, problemima i željama građana, te na neki način postaje svrha samoj sebi. Orbanov debakl i politička penzija pokazuju da je poraz uvjerljiviji i bolniji što vladavina duže traje i da ograničenja trajanja vlasti na maksimalno dva mandata ne bi bila bez osnova. Poruka je to i domaćim političkim akterima, koji Orbanov poraz izgleda teže priznaju i od samog Orbana, a mnogo ih je okačenih o budžet, u ovoj ili onoj vlasti, još od rane mladosti.Na kraju, Orban je ipak, džentlmenski, samo nekoliko sati nakon zatvaranja birališta, čestitao pobjedniku Peteru Mađaru. Rezultat je to činjenice da Mađarska nema problem s „novim izbornim tehnologijama“ i firmama i politikama koje bi srušile tender za njihovu nabavku, ali i realnosti u kojoj se za osporavanje tako nadmoćne prednosti ne može naći dovoljno uvjerljivih argumenata. Kakvim god kvalifikacijama ga ispraćali i kakva god bila zaostavština njegove vlasti, Orban je na kraju pokazao dovoljno političke mudrosti i demokratičnosti da prizna bolan poraz, ali da čestita protukandidatu. U našim uvjetima pljuštale bi primjedbe i optužbe, danima bi se kopalo po vrećama s glasačkim listićima, stranački aktivisti izašli bi pred institucije, a još su svježa sjećanja i na policijske kordone i osiguranja kojima su se branile pozicije.

Nije samo politika razlog Orbanovom izbornom debaklu


Mađarske poruke regionu

Zabrinjavajući trend porasta broja saobraćajnih nesreća i poginulih i povrijeđenih u njima nastavljen je i u ovoj godini, konstatirano je na sastanku Koordinacije direktora Federalne uprave policije, policijskih komesara i direktora uprava policija kantonalnih ministarstava unutrašnjih poslova, koji je održan u Visokom. U odnosu na isti mjesec prethodne godine,&nbsp;broj saobraćajnih nesreća u januaru bio je veći za 343, a u februaru za 17.Na cestama u BiH u prošloj godini poginulo je čak 288 osoba, dok je 11.536 lakše i teže povrijeđeno. Prema crnoj statistici, koju je prikupio i obradio Bosanskohercegovački auto-moto klub (BIHAMK), tokom 2025. dogodile su se 42.762 saobraćajne nesreće, u prosjeku 117 dnevno ili po jedna svakih 12 minuta. Ukupan broj veći je za čak 6.908 u odnosu na 2024. godinu.<h2>Jači automobili</h2>Prekomjerna brzina, neprilagođena uvjetima na cesti, ili obijesna vožnja među vodećim su uzročnicima užasavajućih izvještaja s bh. cesta, kaže Džemal Cinac, vještak saobraćajne struke. &nbsp;- Rast broja saobraćajnih nesreća traje od perioda pandemije koronavirusa. Tokom pandemije trend je bio u opadanju, pa se to od istražnih organa predstavljalo kao pomak i dokaz da se nešto radi. Nije se, u biti, radilo ništa, nego smo se manje kretali. Nakon pandemije imamo veći broj nesreća i u odnosu na ranije stanje, a uzrokovan je neprilagođenom vožnjom, jačim automobilima – kaže Cinac.Stanje cesta koje su građene prije 50-60 godina također je bitan uzrok tragedija, jer na njima su savremeni, jači i mnogo brži automobili. Cinac naglašava da BiH značajno zaostaje u izgradnji savremenih cesta, dok evropske zemlje nastoje eliminirati “konfliktne tačke” u saobraćaju.<h2>Oldtimeri u prometu</h2>- Grade se “ceste koje praštaju”, eliminira se većina raskrsnica u nivou, a one su vezane i za ublaživače udara kod izlaznih rampi na autoputevima, brzim cestama i tako dalje. Ako vozač izgubi kontrolu i udari u zaštitnu ogradu ili stub, on će doživjeti povrede, ali neće smrtno stradati. U vangradskim zonama potrebno je graditi jednotračne kolovoze s jednosmjernim saobraćajem, kako bi se eliminirala mogućnost kontakta s drugim učesnicima. Investiranjem u infrastrukturu i suprastrukturu Evropi uspješno idu ka vrijednosti 0 saobraćajnih nezgoda. U Evropi imamo i vrednije automobile, koji obiluju s nizom senzora koji sprečavaju nastanak saobraćajne nezgode, dok je kod nas prosječna starost voznog parka 17 godina. Poznati model VW Golf 2 proizveden je 1988. godine i po zakonu spada u kategoriju oldtimera, a na cestama ih možete vidjeti svakodnevno – ističe Cinac. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Povećanje broja saobraćajnih nesreća rezultat je više faktora, ali ključni ostaje neodgovorno ponašanje vozača, smatra profesor Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Armin Kržalić.- Nedovoljno prisustvo policije dodatno smanjuje osjećaj odgovornosti, dok infrastrukturni nedostaci povećavaju rizik. Rješenje mora biti sistemsko - više kontrole, više edukacije i sigurnije ceste. Integrisano upravljanje saobraćajem znači da policija, infrastruktura i ponašanje učesnika djeluju zajedno. Tu se mora pronaći balans tehnologije, policije i edukacije – kaže Kržalić.

Porazna statistika u stalnom je porastu, stare su ceste, a i automobili, navode stručnjaci

17 nesreća dnevno na bh. cestama: Stotine mrtvih u obijesnim vožnjama

Aktuelna zastupnica u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BIH i dopredsjednica HDZ-a BiH, Darijana Filipović kandidatkinja je ove stranke za članicu Predsjedništva BIH na Općim izborima u oktobru ove godine, potvrđeno je za “Avaz”.&nbsp;Odluka je usvojena na sjednicama Predsjedništva i Središnjeg odbora HDZ-a BiH u Mostaru.

Odluka je usvojena na sjednicama Predsjedništva i Središnjeg odbora HDZ-a BiH u Mostaru

Darijana Filipović je kandidatkinja HDZ-a BiH za članicu Predsjedništva BiH

Na jučerašnjim izborima stanovnici Mađarske ispisali su historiju i dosadašnjeg premijera Viktora Orbana, nakon 16 godina na vlasti, poslali u opoziciju, a moguće i političku penziju. Ubjedljiva pobjede Petera Mađara i njegove stranke Tisa, koja je prema preliminarnim rezultatima osvojila 138 od ukupno 199 pozicija u Parlamentu, najavljuju temeljite promjene. Kako će one utjecati na Orbanove saveznike u regionu tek treba vidjeti, kazao nam je politički analitičar Faruk Kajtaz.- Već sada je jasno da je Aleksandar Vučić izgubio ozbiljnog saveznika, kao i Milorad Dodik kome je Orban itekako poslužio kako bi se riješio američkih sankcija. Što se tiče Hrvatske Plenković može odahnuti, mada je i njegova dugogodišnja vladavina u Hrvatskoj na neki način vrlo slična Orbanovom modelu “zarobljene države”. Što se tiče BiH, jasno je, Orban nije bio prijatelj, a kakav će biti njegov nasljednik to ćemo tek vidjeti – kaže Kajtaz.On ocjenjuje da na izborima u Mađarskoj nije izgubio samo Orban, već posredno i američki predsjednik Donald Tramp. - Trampa je na gubitničku stranu odvela njegova odluka da se bez ikakvih ustezanja aktivno uključi u izbore u Mađarskoj, na stranu Orbana i očajnički ga podrži, iako su sve relevantne ankete ukazivale na Orbanov izvjesni poraz. Čak, na kraju, i znatno veći od očekivanog. Gubitak kontrole nad Orbanom samo je još jedan u nizu velikih geopolitičkih poraza predsjednika SAD u zadnje vrijeme. Trampova ideja je - što slabija i razjedinjenija Evropa kao svojevsrni „vazal“ Vašingtona i na tom planu Orban je bio možda i najvažnija karika utjecaja i izvoza „trampizma“ na Stari kontinent – ističe Kajtaz.&nbsp; &nbsp;

On ocjenjuje da na izborima u Mađarskoj nije izgubio samo Orban, već posredno i američki predsjednik Donald Tramp

Faruk Kajtaz za “Avaz”: Orban nije bio prijatelj BIH, a kakav će biti njegov nasljednik tek ćemo vidjeti

Građani Mađarske su se odlučili za intenzivniju i bliskiju saradnju s Briselom, potpuno napuštanje suverenističkog pristupa u nekim pitanjima poput odnosa prema Ukrajini, uvođenju sankcija prema Rusiji, potpunog prekida uvoza ruskog gasa, uvođenja liberalne ideologije u obrazovni sistem i društveni diskurs, ali i prihvatanje imigracionih kvota koje je vlada pod vodstvom Viktora Orbana godinama odbijala.&nbsp;Ovo je za “Avaz” izjavila ambasadorica BiH u Mađarskoj Biljana Gutić Bjelica, analizirajući rezultate jučerašnjih izbora i ubjedljiv poraz Viktora Orbana i njegove stranke Fidesz.- U tome i jesu osnovne razlike između ove dvije partije, koje su biračima pobudile dva potpuno suprotna modela vizije budućnosti Mađarske i njene unutrašnje i spoljne politike. Što se tiče odnosa s BiH, ne očekujemo velike promjene na bilateralnom planu, ali multilateralno - i tu prije svega mislim na podršku BiH i njenom putu ka punopravnom članstvu u EU - mišljenja smo da će fokus biti na Ukrajini i njenom ubrzanom članstvu, pružanju finansijske pomoći i ostalih vidova podrške – kazala je Gutić Bjelica.Dodaje da rezultati izbora predstavljaju značajan politički preokret, jer je prema preliminarnim rezultatima stranka Tisa, predvođena Peterom Mađarom, osvojila 53,5–53,6 posto glasova i oko 138 od ukupno 199 poslaničkih mandata, čime je osigurala dvotrećinsku većinu u parlamentu i relativno široku slobodu u pogledu institucionalnih i zakonodavnih reformi.- Dosadašnja vladajuća koalicija Fides–KDNP, na čelu sa Viktorom Orbanom, osvojila je oko 37,9–38% glasova, odnosno približno 54 mandata, čime je okončan period njene dugogodišnje dominacije na političkoj sceni, iako je zadržala značajnu parlamentarnu zastupljenost. Od ostalih političkih subjekata, pokret Mi Hazank osvojio je oko 5,9% glasova i 7 mandata, dok su ostale stranke, uključujući Demokratsku koaliciju (oko 1,1–1,2%) i Partiju dvostrukog repa (oko 0,8%), ostale ispod izbornog praga ili bez značajnijeg parlamentarnog uticaja – dodaje Gutić Bjelica.Na izborima je glasalo čak oko 80 posto građana, što predstavlja jedan od najviših procenata izlaznosti u novijoj političkoj historiji zemlje.- Politički uspon Petera Mađara predstavlja specifičan fenomen, s obzirom na njegovu relativno kratku političku karijeru na nacionalnom nivou i činjenicu da je ranije bio povezan s vladajućim strukturama. Njegov pristup, koji kombinuje elemente konzervativne orjentacije s naglašenom potrebom za institucionalnim reformama i drugačijim odnosom prema evropskim integracijama, omogućio je privlačenje šireg spektra birača — uključujući i one koji su ranije podržavali vlast, kao i tradicionalnu opoziciju. Izbori su takođe ukazali na značajne promjene u strukturi političkog sistema, prije svega u vidu slabljenja tradicionalnih opozicionih aktera i konsolidacije političkog prostora oko novog političkog subjekta. Na taj način, politička konkurencija je u većoj mjeri svedena na odnos između dvije dominantne opcije, što može imati dugoročne implikacije po dinamiku političkog života u zemlji – ističe ambasadorica Gutić Bjelica.Na međunarodnom planu očekuje se da bi nova vlast mogla inicirati korekcije u vanjskoj politici, posebno u pravcu intenziviranja saradnje s institucijama Evropske unije, što bi moglo dovesti do ublažavanja ranijih tenzija i otvaranja prostora za deblokadu određenih finansijskih mehanizama. Istovremeno, moguće su i određene promjene u širem geopolitičkom pozicioniranju, uključujući odnos prema drugim međunarodnim akterima. - Ipak, uprkos jasnom izbornom rezultatu, pred novom vladom stoje brojni izazovi, uključujući pitanje funkcionisanja institucija, potencijalne političke otpore i složenost sprovođenja najavljenih reformi. U tom kontekstu, dalji razvoj situacije zavisiće od sposobnosti nove vlasti da održi političku stabilnost i istovremeno odgovori na očekivanja birača. S aspekta šireg regionalnog konteksta, izbori u Mađarskoj mogu se posmatrati kao indikativan primjer političke dinamike u srednjoj Evropi, s potencijalnim uticajem na političke tokove i percepcije u drugim državama regiona – zaključuje ambasadorica BiH u Mađarskoj, Biljana Gutić Bjelica.

Rezultati izbora predstavljaju značajan politički preokret, dodaje

Ambasadorica BiH u Mađarskoj, Biljana Gutić Bjelica za “Avaz”: Građani Mađarske su se odlučili za intenzivniju saradnju s Briselom

Devastacija prostora i bespravna gradnja povećavaju rizik od klizišta nakon svake obilnije kiše i povećavaju rizik po živote i imovinu stanovnika BiH. Tačan broj rizičnih lokacija u našoj zemlji se ne zna, ali se procjenjuje da ih je samo u FBiH više od 8.000, među kojima je gotovo 2.000 aktivnih klizišta.

Posljednje intenzivne padavine pokrenule su veliko klizište u naselju Strupina kod Maglaja, koje prijeti stambenim objektima, rezervoarima s vodom, ali i dionici Koridora 5C Medakovo - Ozimice. Načelnik ove općine Maid Suljaković pojašnjava da je novo klizište aktivirano nasuprot prethodnog u Mladoševici, kojim je zahvaćeno gotovo 150.000 kvadratnih metara zemljišta.<h2>Sanacija od milion KM </h2>- Potencijalno je ugroženo nekoliko objekata, a ponajviše autocesta. Izvođač radova je već počeo sa sanacijom. Za ogromno klizište, pokrenuto prošle godine, urađena je potrebna dokumentacija, a vrijednost sanacionih radova procijenjena je na oko milion maraka. Očekujemo potpisivanje ugovora s „Autocestama“, a oni čekaju odobrenje Evropske investicione banke, nakon čega će „Čengiz“ početi sa radovima – kaže Suljaković.

Samo na području ove općine evidentirano je više od 140 klizišta. Suljaković kaže da su preventivne mjere uvijek mnogo jeftinije, ali da općinski budžeti nisu dovoljni za takve aktivnosti.– Ne postoje adekvatni fondovi, a općine imaju najmanje budžete. Mi predvidimo svake godine od 50.000 do 100.000 KM za preventivne radove, radimo na drenažnim kanalima, odvodnji voda, potpornim zidovima, ali potrebna su daleko veća sredstva koja moraju biti uvezana od FBIH i kantona, pa bismo na taj način sigurno mogli spriječiti većinu klizišta – ističe Suljaković.Do 2017. godine, do kada je radio u Zavodu za izgradnju KS, na području ovog kantona bilo je registrirano 851 klizište, kaže građevinski inžinjer i stručnjak za sanaciju klizišta Fuad Babić. Do danas, broj rizičnih tačaka narastao je na više od 1.140, ali se na sanaciji nije uradilo ništa.<h2>„Zacijevili potok“</h2>- Bespravna gradnja je najveće zlo koje je zadesilo BiH, a Sarajevo pogotovo. Prije devet godina imali smo više od 50.000 bespravno izgrađenih objekata u KS. Svako je gradio kako mu je bio ćeif i stvorio idealne uvjete za pojavu klizišta. Od ukupnog broja, samo pet posto klizišta izazvali su prirodni fenomeni i nešto što je od Boga dato. Prije par dana sam bio u Ugorskom, u ulici Muje Šete. Isključivi krivac za pojavu klizišta tamo je narod koji je zacijevio neki potok, koji se začepio, pa se formirala klizna ravan i pojavilo se klizište – pojašnjava Babić.

Upozorava na opasnost od klizišta na Curinim njivama, iznad kojih se nalazi staro, umireno klizište Kneginjac iz 70-ih godina, koje je bilo okidač.- Vidjeli smo šta se desilo u Jablanici. Klizišta su elementarne nepogode s nepredvidivim, katastrofalnim posljedicama po ljude i njihovu imovinu. Svojevremeno sam svim opštinama u KS podijelio preventivne mjere protiv klizišta. Pokojni prof. dr. Zlatko Langof je napravio fenomenalne skice zašto nastaje klizište i kako ga spriječiti. Sve je urađeno školski i ostavljeno, a zašto se ništa ne radi, ne znam – ističe Babić.

Još prije 9 godina bilo je više od 50.000 bespravno izgrađenih objekata u Kantonu Sarajevo

Svako je gradio kako mu je bio ćeif: Aktivne hiljade klizišta opasnih po život

S novim američkim predsjednikom Donaldom Trampom (Trump) sigurno je jedino to da ništa nije sigurno, kazao je za “Avaz” profesor Vedran Džihić, predavač na Univerzitetu u Beču i viši istraživač austrijskog Instituta za međunarodnu politiku.&nbsp;U očekivanjima početka pregovora SAD i Irana u Islamabadu, Džihić podsjeća da je Tramp “rasturio” globalni poredak i multilateralne institucije, često nema jasne planove ni tamo gdje potroši milijarde, te kaže da nakon posljednje epizode s Iranom više ništa na Bliskom istoku neće biti isto.- Što se tiče primirja, suština dogovorenog nije ispunjena. Otvoreno je pitanje Libana, prolaza kroz Hormuški moreuz i da li će za ove dvije sedmice doći do finalnog rješenja. Ekonomija je najvažniji korektiv Trampa, a GDP u Americi raste sporije od očekivanog i inflacija nije ukroćena. Zato mislim da su pretpostavke za dugoročni mir prilično dobre. Kao i u slučaju “našeg” Dejtona, niko neće dobiti sto posto. Sad je pitanje kako to posložiti da i jedni, i drugi izađu sačuvanog obraza. Trampu će biti potreban narativ da je u vezi s atomskim potencijalom Irana nešto urađeno, da su raketni potencijali, mornarica i ostalo uništeni, a Iran će nastojati da proda priču da je moćniji od velikog neprijatelja – kaže Džihić.Izrael ne gubi vrijeme i razara Liban. Svjetski program za hranu (WFP) upozorio je na razornu humanitarnu krizu u Libanu, gdje je raseljeno više od milion ljudi, a posljednjih dana ubijeno stotine stanovnika.- Spirala eskalacije za Netanjahua (Netanyahu) je oružje za političko preživljavanje. Dok ima ratove i neku vrstu vanrednog stanja može biti na vlasti, jer čim se primiri on je u zatvoru. Sa svojom politikom stanovnike Izraela drži kao taoce. Do dugoročnog mira ne može doći bez da se Natanjahu ne urazumi i disciplinira – ističe profesor Džihić.Rat na Bliskom istoku, kao i svaka druga tema, dodatno dijeli i stanovnike BiH. Džihića smo pitali koliko je važno da ova mala zemlja, odnosno oni koji je predstavljaju, u prvom planu uvijek imaju interese i ciljeve BiH.- Globalna previranja se koriste da bi u RS Dodik pokušao da se pozicionira kao prijatelj nove američke administracije. Na bošnjačkoj strani Palestina je jedno od centralnih pitanja, a BiH su pomagali i Iran i SAD. Tim sitničarenjem i šibicarenjem na marginama geopolitičkih događaja pokušavaju se ostvariti mali, partikularni interesi naših kvazi-elita. Ljudi koji rade za zemlju, a ne za sebe, moraju zauzeti stav koji je zasnovan na činjenicama. Treba da se kaže da je iranski režim zločinački, da je ovakav napad na Iran od SAD isto brutalan čin, a da Izrael s napadima na Palestinu, Iran i Liban krši međunarodno pravo i prelazi sve granice. BiH mora da insistira na pokušaju da se spasi multilateralni svjetski poredak, da postoje ljudska prava, da se treba tražiti mirovno rješenje. Dakle, mora insistirati na pravu, pravednosti, ljudskim pravima, van tih političkih igrarija i sitnih interesa – zaključuje profesor Vedran Džihić.

Kao i u slučaju “našeg” Dejtona, niko neće dobiti sto posto, kada je riječ o mogućem dogovoru

Džihić: Izrael ne gubi vrijeme i razara Liban

Vedran Džihić iz Beča za "Avaz": Nema mira ako se Netanjahu ne disciplinira

im berzama jučer su ponovo rasle na približno 100 dolara po barelu, nakon naglog pada prethodnog dana zbog vijesti o postizanju primirja između SAD i Irana. Raspoloženje se promijenilo nakon što je novinska agencija „Tasnim“, pozivajući se na upućeni izvor, izvijestila da bi se Iran mogao povući iz primirja koje podržavaju SAD ako Izrael nastavi s onim što je opisano kao kršenje u Libanu. Iranski mediji su također izvijestili da je tranzit naftnih tankera kroz Hormuški moreuz ponovo obustavljen nakon izraelskih napada na Liban, uprkos tome što su dva tankera sigurno prošla ranije nakon objave prekida vatre.<h2>Definisanje cijena</h2>Jučer je Tasnim objavio da je „ogroman broj“ plovila blokiran u ovom strateškom plovnom putu. Izvještaj je stigao nekoliko sati nakon što je iranski državni emiter IRIB citirao Organizaciju za luke i pomorstvo, koja je navela da brodovi koji žele proći kroz moreuz moraju koordinirati aktivnosti s mornaricom Islamske revolucionarne garde i koristiti određene rute.Na pumpama u BiH cijene variraju, a na osjetniji pad još ćemo čekati. Tako su na pumpama u Mostaru cijene dizela jučer iznosile 3,5 – 3,86 KM po litru, benzin premium 95 oktana koštao je između 2,72 i 3,11, a benzin super 2,45 – 2.93 KM po litru. Litar dizela na pumpama u Sarajevu koštao je 3,57 – 3,87 KM, benzina premium 95 2,82 – 3,1, a supera 2,47 – 3,07 KM. U Tuzli cijene dizela su iznosile 3,59 – 3,86, benzina premium 2,6 – 3, a &nbsp;benzina super 2,49 – 3,18 KM.- Rafinerije cijene definišu na bazi berzanske cijene tog dana i to je ulazna cijena za maloprodaju. Primirje je, očigledno, postignuto zato što su cijene porasle i u SAD, a Amerikancu je draže da mu izvadiš zub, nego da mu podigneš cijenu goriva. Kad se situacija smiruje, cijena se stabilizuje i opada, ali zbog zastoja u isporukama kroz Hormuz cijena ponovo raste, pa i za nas u Bosni – kaže ekonomski analitičar Zoran Pavlović.<h2>Trgovački „sistemi“</h2>Dilemu kod građana najčešće izaziva pojava da rast berzanskih cijena vrlo brzo osjete na vlastitom novčaniku, dok efekte njihovog pada moraju čekati duže vrijeme.- Knjigovodstveni sistem zaliha robe ima dvije opcije. Jedna je FIFO (First in, first out – Prvo došlo, prvo izašlo), a druga LIFO (Last in, first out – zadnje ušlo, prvo izašlo). U prvom slučaju prodajete ono što je prvo kupljeno, a u drugom ono što je zadnje ušlo u skladište. Dakle, kupili ste po većoj cijeni i odmah prodajete skuplje. Nijedan sistem nije pogrešan, ali kad cijena pada, trgovci koriste jedan, a kad cijena raste onda primjenjuju drugi sistem – pojašnjava Pavlović.Zaključuje da na jeftinije gorivo moramo čekati stabilizaciju berzanskih cijena na nivo ispod 100 dolara. Očekuje da zbog rasta cijena goriva za mjesec do mjesec i po dana dođe do poskupljenja i svih proizvoda za koje rastu troškovi transporta.KAD SE SITUACIJA smiruje, cijena se stabilizuje i opada, ali zbog zastoja u isporukama kroz Hormuz cijena ponovo raste, pa i za nas u BiH.

Primirje je, očigledno, postignuto zato što su cijene porasle i u SAD, kaže analitičar Zoran Pavlović

Tankeri u Hormuzu, berze variraju: Gorivo ostaje kritično

Na kraju prošle godine ukupan broj aktivnih fiksnih telefonskih linija dominantnih operatora u BiH iznosio je 415.383 i manji je za 6,4 posto u odnosu na četvrti kvartal 2024. godine. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, ukupni odlazni saobraćaj fiksne telefonske mreže u četvrtom kvartalu 2025. godine iznosio je 178.584.643 minuta, što je za 11,5 posto manje u odnosu na isti period prethodne godine.3.791.707 građana BiH koristi mobilnu mrežu, a njihov broj je manji za 1,2 posto u poređenju s četvrtim kvartalom 2024. godine. Ukupni odlazni saobraćaj mobilne mreže iznosio je 691.221.388 minuta, što je za 4,5 posto više u odnosu na četvrti kvartal prethodne godine. Značajno raste broj poslanih SMS i MMS poruka, a povećan je i broj internet priključaka putem fiksne mreže, koji je na kraju prošle godine iznosio 950.958.<h2>Tehnološka tranzicija</h2>Prema riječima eksperta za digitalizaciju i industrijsku AI transformaciju i predavača na Univerzitetu primijenjenih nauka u Štutgartu Senada Redžića, BiH prolazi kroz prirodnu fazu tehnološke tranzicije. Pad broja fiksnih telefonskih linija pokazatelj je promjene načina komunikacije među ljudima, što je proces koji već godinama traje u Evropi, gdje klasična telefonija ustupa mjesto mobilnim i internet-baziranim servisima.

- Posebno zanimljiva je činjenica da i broj mobilnih korisnika blago pada, dok istovremeno raste ukupni mobilni saobraćaj. Manje je aktivnih brojeva, ali je potreba za komunikacijom i digitalnim uslugama očigledno veća nego ranije. Nažalost, ovakav trend može biti i jedna od indikacija šire demografske slike, odnosno smanjenja broja stanovnika, dok istovremeno raste intenzitet korištenja mobilnih usluga među onima koji ostaju. Naravno, razlozi mogu biti i tehničke i tržišne prirode. Posebno ohrabruje rast broja internet priključaka putem fiksne mreže. Upravo u tome vidim najvažniji signal za budućnost – kaže Redžić.<h2>Investiranje</h2>Pojašnjava da je kvalitetna i stabilna internet infrastruktura osnovni preduvjet za konkurentnost, u obrazovanju, radu od kuće, digitalnim uslugama ili modernoj proizvodnji.- U Njemačkoj se trenutno snažno investira u optičku infrastrukturu, pri čemu je samo Deutsche Telekom tokom 2025. proširio FTTH mrežu na 12,6 miliona domaćinstava. Možda je upravo to i najvažnija poruka ovih podataka - manje je važno koliko imamo tradicionalnih telefonskih linija, a mnogo važnije koliko društvo ulaže u digitalnu povezanost. Budućnost neće određivati broj poziva, nego brzina pristupa informacijama, podacima i digitalnim servisima. BiH, prema mom mišljenju, ide istim putem kojim je Evropa već prošla. Ključno pitanje je koliko brzo će infrastruktura i digitalne navike pratiti potrebe savremenog društva i privrede – ističe Redžić.

Manje je aktivnih brojeva, ali je potreba za komunikacijom i digitalnim uslugama očigledno veća nego ranije, kazao je Redžić

U Njemačkoj se investira u optičku infrastrukturu

Raste broj internet priključaka u BiH: Fiksna telefonija se gasi, opada broj korisnika mobilne mreže

Zbog rasta cijena goriva, ali i mineralnih đubriva i pojedinih vrsta sjemenskog materijala, poljoprivrednici u BiH započeli su sjetvu koju mnogi ocjenjuju kao najskuplju u historiji. Zbog rata na Bliskom istoku i poremećaja u lancima snabdijevanja, litar nafte skuplji je za više od jednu KM u odnosu na prošlu sezonu. Cijene đubriva, ovisno o vrsti, veće su za 200 – 300 KM po toni, a iz udruženja poljoprivrednika naglašavaju da je sjemenski materijal poskupio za gotovo 17 posto.&nbsp;

Perica Marošević iz Orašja trenutno obrađuje oko 200 hektara zemljišta, na kojima će biti zasijani soja, kukuruz, pšenica i ječam. Kaže da ratari u Semberiji imaju značajno veće troškove za gorivo i đubrivo, dok su sjeme kukuruza i soje uspjeli nabaviti po dosadašnjim cijenama. <h2>Kasnio podsticaj</h2>- Ako imamo skupu sjetvu, naravno da će i vršaj biti skuplji. Međutim, tu nema nikakvih pravila. Naravno da i nas brine situacija u svijetu. Čim smo čuli da će cijene goriva ići gore, pa i da će ga faliti, mi smo uzeli određene količine. Kasnio nam je i podsticaj za prošlu sezonu, pa mnogi nisu ni imali za što kupiti gorivo. Tako da je to dupli minus. Ne vjerujem da će nam ikad biti bolje, ovo je naša realnost – kaže Marošević.

Predsjednik Udruženja poljoprivrednika Semberije i Majevice Savo Bakajlić potvrđuje da ne pamti skuplju sjetvu od ove, koju je privremeno odgodio period lošeg vremena.<h2>Inflacija pojela</h2>- U januaru, kad su trebali biti isplaćeni podsticaji, đubrivo KAN je bilo 80, a sad je 120 KM za 100 kilograma. Džaba sad podsticaji, koje je inflacija pojela. Čekaju nas izbori, neki će se boriti za fotelje, da žive na mufte bez rada, a nas domaćine čeka 28.000 – 30.000 hektara pod kukuruzom, oko 18.000 hektara pod pšenicom… - kaže Bakajlić.BiH je u prošloj godini samo za hranu iz uvoza izdvojila gotovo pet milijardi KM, jer domaća proizvodnja zadovoljava tek 20 – 35 posto potreba domaćeg stanovništva. Bakajlić predviđa gladnu jesen.<h2>„Gladna jesen“</h2>- Najviše se brinem za gradove u BiH, jer oni neće imati šta jesti, oni će spasti na ono iz uvoza i jesti ono što niko neće u Evropi. Mi smo dobro tržište za takve stvari, zato što nismo složni. Godinama se borimo da se zaštiti domaća proizvodnja, a naši se političari svađaju oko akcize od 10 maraka. Meni to 10 KM ne znači ništa na rezervoar goriva, ali bi mi značila podrška da se moj proizvod potroši ovdje. Bik, janje, prase, nije bitno šta je, već da čovjek vidi šta daje svojoj djeci i za šta daje pare – ističe Bakajlić.

Godinama se borimo da se zaštiti domaća proizvodnja, a naši se političari svađaju oko akcize od 10 maraka, kažu poljoprivrednici

Domaća proizvodnja zadovoljava samo dio potreba

U BiH u toku najskuplja sjetva do sada: Gradovi neće imati šta jesti

Sjednice Doma naroda Parlamentarne skupštine tokom ovog mandata, nakon rušenja kvoruma, prekinute su više od 15 puta. I posljednja je otkazana čim je sazvana, jer je zamjenik predsjedavajućeg Nikola Špirić obavijestio da se delegati SNSD-a neće pojaviti na sjednici, zato što je ranije traženo da se sjednice ne zakazuju u sedmicama velikih kršćanskih praznika.<h2>Kadrovi odlaze</h2>Ključni zakoni za nastavak evropskog puta BiH, ali i desetine drugih akata mjesecima čekaju na usvajanje. Pored ostalih, danas su trebale biti razmatrane i dopune Zakona o akcizama, koje bi omogućile privremeno smanjenje ili ukidanje akciza, kao i izmjene Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH, za koje je direktno zainteresirano gotovo 23.000 uposlenih u državnim institucijama.

- Zaposleni u SIPA-i izražavaju ogorčenje zbog kontinuirane neodgovornosti izabranih zvaničnika, koji svojim nedolaskom blokiraju rad institucija, dok istovremeno uredno primaju plaću. U situaciji kada službenici svakodnevno izvršavaju svoje obaveze bez mogućnosti izostanka, ovakav odnos predstavlja ozbiljan udar na moral i osjećaj pravednosti. Posebno zabrinjava što se to dešava u vremenu kad sve veći broj kvalitetnih kadrova napušta institucije zbog lošeg statusa, dok nova ekonomska i sigurnosna kriza dodatno prijeti. Ovakvo ponašanje dodatno ubrzava nepovjerenje i odlazak ljudi iz državnih službi – kazao je za “Avaz” Edin Kahrimanović, predsjednik Sindikata SIPA-e.Profesor Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, Samir Forić kaže da je praksa blokada u Domu naroda PSBiH već prerasla u obrazac političkog djelovanja. Stalni akter je SNSD, a bez obzira koji mehanizmi bili korišteni – izostanak, napuštanje sjednica, izlazak iz sale tokom rasprave ili odbijanje dnevnog reda i korištenje proceduralnih intervencija, ishod je uvijek negativan u smislu usvajanja zakona i odluka važnih za funkcioniranje države.

- To blokadu čini instrumentom negativne moći, koji proizvodi štetne posljedice za državu i građane. Perfidnost korištenja takvog instrumenta je u tome što se, usvajanjem zakona i odluka u Predstavničkom domu PSBiH, signalizira unutrašnja funkcionalnost vladajuće koalicije, čime akteri stvaraju privid političke odgovornosti prema građanima, ali i međunarodnim akterima kao što je EU, posebno u vezi s Planom rasta – kaže profesor Forić.<h2>Niko nije imun</h2>Komunikolog Mladen Bubonjić ocjenjuje da je institucionalni okvir u BiH takav da je sasvim jednostavno blokirati rad. To politički predstavnici u Domu naroda itekako koriste.

- Po principu švedskog stola, kad žele da proguraju svoje, onda može da se bude parlamentaran, da se raspravlja i glasa, a kad im se nešto ne sviđa, samo izađu. Ovaj saziv je baš karakterističan po blokadama i opstrukcijama. Niko nije imun, bilo koja strana koja predstavlja određenu etničku grupu pronađe modus za blokadu. Ne vidim načina da se to promijeni, uzevši u obzir postojeću konstelaciju odnosa i političku atmosferu. Oni žele da rade šta hoće kad su u pitanju tenderi, imenovanja i ostalo, a kad dođe do rasprave o ključnim zakonima, kao što su EU zakoni koji podrazumijevaju ozbiljne reforme, onda se desi isto, jer upravo usvajanje tih zakona ruši ovakav sistem koji su napravili – ističe Bubonjić.

Državni službenici ogorčeni jer zvaničnici nedolaskom blokiraju rad institucija, dok istovremeno uredno primaju plaću

Dom naroda: Sjednice prekinute više od 15 puta

Dom naroda pod stalnom blokadom SNSD-a: Besprizorna paraliza države i zakona na vrhuncu

Svijet je, barem nakratko, odahnuo nakon što je umjesto najavljene totalne destrukcije iranske energetske i saobraćajne infrastrukture američki predsjednik Donald Tramp (Trump) prihvatio dvosedmično primirje u ratu na Bliskom istoku. Potvrđuje to i nagli pad cijena nafte na berzama, ali i brojne poruke podrške evropskih i svjetskih državnika. Ostaje dilema radi li se o kratkotrajnom zatišju ili prvom koraku ka trajnom miru.&nbsp; &nbsp;- Dvosedmično primirje između SAD i Irana više liči na taktičku pauzu nego na politički preokret, posebno dok Izrael, napadajući Liban, poručuje da šira regionalna deeskalacija nije na stolu – kaže za “Avaz” prof. dr. Lejla Ramić-Mesihović, šefica Odsjeka za međunarodne odnose i evropske studije na Burch univerzitetu u Sarajevu.Smatra da najopasniji signal ove krize nije samo razmjena vatre, već činjenica da je Hormuški moreuz ponovo potvrđen kao jedna od najosjetljivijih tačaka svjetske ekonomije, pa svaki poremećaj tog pravca snabdijevanja automatski znači skuplju naftu i transport, te novi talas inflatornog pritiska od Evrope do Azije.- Zato rat na Bliskom istoku odavno više nije regionalno pitanje, on direktno udara na lance snabdijevanja, energetsku sigurnost i političku stabilnost država koje s tim sukobom nemaju nikakve neposredne veze. Sada vidimo da i kada oružje nakratko utihne, geopolitička cijena ostaje ogromna, jer se danas sudbina jednog moreuza pretvara u pitanje cijene goriva, životnog standarda i međunarodnog poretka – ističe profesorica Ramić-Mesihović.Ključnu ulogu u uspostavi primirja imao je Pakistan. Ova zemlja će biti domaćin direktnih pregovora između SAD i Irana, koji će početi sutra u Islamabadu.- U diplomatskoj ravni, Pakistan se nametnuo kao najvidljiviji novi domaćin mogućih razgovora, dok Oman ostaje tihi, ali i dalje vjerovatno najpouzdaniji kanal za diskretnu komunikaciju s Teheranom, upravo zato što godinama gradi reputaciju neutralnog posrednika. Ovo je kriza koja pokazuje da savremeni ratovi više ne ostaju “tamo daleko”, nego u roku od nekoliko dana postaju problem svima – kaže profesorica Lejla Ramić-Mesihović.

Rat na Bliskom istoku odavno više nije samo regionalno pitanje, kaže profesorica Ramić-Mesihović

Ramić-Mesihović: Ogromna geopolitička cijena

Lejla Ramić-Mesihović za “Avaz”: Primirje više liči na taktičku pauzu, nego na preokret

U okviru inicijative “Žene i sigurnost? Prirodno, skroz!”, koju finansira Evropska unija, Centar za sigurnosne studije je danas u Sarajevu zvanično predstavio studiju “Položaj žena u sektoru sigurnosti i odbrane u BiH“.Studija je zasnovana na empirijskom istraživanju u kojem je učestvovalo 25 institucija sektora sigurnosti i odbrane, sa svih nivoa vlasti u BiH, čineći je najsveobuhvatnijim prikazom te vrste u našoj zemlji.U sektoru sigurnosti i odbrane u BiH, od ukupno 23.471 uposlenih u 25 analiziranih institucija, žene čine svega 21% i uglavnom su raspoređene na administrativnim funkcijama. Tri najmnogoljudnije institucije su na državnom nivou. Radi se o Oružanim snagama BiH (8.478 uposlenih), Upravi za indirektno/neizravno oporezivanje BiH (2.338) te Granična policija BiH (2.029). U navedenih 25 institucija, prosječna popunjenost sistematizovanih radnih mjesta iznosi oko 75%, uz značajne razlike među institucijama. - To ukazuje na potrebu ozbiljnih sistemskih reformi u oblasti upravljanja ljudskim resursima, ukoliko donosioci odluka u ovoj zemlji brinu o funkciji sigurnosti te, samim time, i o blagostanju svih građana i građanki.Analiza policijskog sektora, koja je obuhvatila 13 institucija, s ukupno 8.918 policijskih službenika, pokazuje da su žene zastupljene u ovom statusu s 11%. Njihova zastupljenost na rukovodećim policijskim pozicijama iznosi svega 4%, dok se najveći broj žena nalazi u najnižem policijskom činu – činu policajke - navode iz Centra za sigurnosne studije.Slični trendovi zabilježeni su i u Oružanim snagama BiH, gdje žene čine 11% ukupno uposlenih. Kada se govori o statusu profesionalnih vojnih lica u Oružanim snagama BiH, od 7.895 njih, žene čine 10%. Njihovo učešće na komandnim i rukovodećim dužnostima iznosi 6%, a najveći broj žena nalazi se u najnižem činu - vojnikinje.Provedeno istraživanje naglašava potrebu za prelaskom s deklarativne podrške rodnoj ravnopravnosti na konkretne i sistemske mjere. Preporuke uključuju unapređenje rodno osjetljivog upravljanja ljudskim resursima, uvođenje afirmativnih mjera pri zapošljavanju i napredovanju, kao i jačanje institucionalnog i parlamentarnog nadzora nad provedbom politika ravnopravnosti.

Studija je zasnovana na empirijskom istraživanju u kojem je učestvovalo 25 institucija sektora sigurnosti i odbrane, sa svih nivoa vlasti u BiH

Predstavljena studija “Položaj žena u sektoru sigurnosti i odbrane u BiH“: Od 23.471 uposlenih samo 21 posto žena

Plan vlasti susjedne Hrvatske da u objektima nekadašnje kasarne Željava, na granici s BiH, izgradi migrantski, odnosno centar za graničnu proceduru, izazvao je negodovanje s obje strane granice. Iako se radi o inicijativi, u februaru su na ulice izašli građani općine Plitvička Jezera.<h2>Nema informacija</h2>U BiH protesta nema, ali ima glasnih kritika i zahtjeva da se državne vlasti uključe u cijelu priču, jer bi se USK mogao suočiti sa sigurnosnom i novom migrantskom krizom. Takvi zahtjevi za sada dolaze od državnih zastupnika iz ovog kantona, ali u Vijeću ministara BiH, kako saznajemo, nemaju zvaničnih informacija na osnovu kojih bi reagirali. &nbsp;&nbsp;&nbsp;Iz MUP-a Hrvatske ranije su saopćili da su dva puta obišli područje bivše kasarne Željava, te održali sastanak s predstavnicima Općine Plitvička Jezera o eventualnoj uspostavi centra.- Sukladno odredbama Pakta o migracijama i azilu, čiji obveznik je i Republika Hrvatska, postoji potreba uspostave centra za graničnu proceduru. Upravo za tu namjenu, Ministarstvo unutarnjih poslova razmatra područje bivše vojarne Željava kao jednu od opcija s potencijalom – navedeno je u informaciji.Zastupnik u Predstavničkom domu PSBiH Albin Muslić kaže za “Avaz” da je u okviru centra predviđen smještaj do 2.000 migranata u oko 450 kontejnera, s čuvarskom i ostalim službama. Nakon što je dobio ove informacije odmah je proslijedio pitanje predsjedavajućoj Vijeća ministara Borjani Krišto i ministru vanjskih poslova BiH Elmedinu Konakoviću, ali do danas nema informacija da je nešto poduzeto.<h2>Moguće posljedice</h2>- Mi u USK smo prije nekoliko godina ponijeli najveći teret migrantske krize. Ovdje je problem što se lokalitet bivšeg vojnog aerodroma Željava nalazi na državnoj granici. Čak je pitanje da li je isključivo na teritoriji Hrvatske ili prelazi na teritoriju BiH, jer aerodrom se sastojao od pet poletno-sletnih pista, od kojih su dvije u BiH - kaže Musić.Napominje da se radi o otvorenom prostoru na nekih 5-6 kilometara zračne linije od Bihaća i upozorava da postoji ozbiljna bojazan da bi značajan broj migranata opet završio u Bihaću. - Taj lokalitet je između dva nacionalna parka – „Una“ i „Plitvička jezera“, pa bi i turizam pretrpio značajnu štetu. Potpuno je neprihvatljivo da se prema BiH, ponovo prema nama u USK, odnosi na takav način – kaže Muslić.<h2>Napušten i devastiran</h2>Nekada jedna od najvećih i najmodernijih vojnih baza i aerodroma u Evropi, Željava, danas je napušten i devastiran kompleks koji je prepušten zaboravu. Željava je vojni kompleks izgrađen polovinom prošlog vijeka u podnožju planine Plješevice kod Bihaća, u pograničnom području između Bosne i Hercegovine i Hrvatske.&nbsp;

Orbanov poraz udarac populistima i dobra vijest za Balkan: Vučić i Dodik ostali bez zaleđine u Evropi

Sanjin Jakić izabran za predsjednika Consilium Bosniacum u Austriji

Mađarske poruke regionu

17 nesreća dnevno na bh. cestama: Stotine mrtvih u obijesnim vožnjama

Darijana Filipović je kandidatkinja HDZ-a BiH za članicu Predsjedništva BiH

Faruk Kajtaz za “Avaz”: Orban nije bio prijatelj BIH, a kakav će biti njegov nasljednik tek ćemo vidjeti

Ambasadorica BiH u Mađarskoj, Biljana Gutić Bjelica za “Avaz”: Građani Mađarske su se odlučili za intenzivniju saradnju s Briselom

Svako je gradio kako mu je bio ćeif: Aktivne hiljade klizišta opasnih po život

Vedran Džihić iz Beča za "Avaz": Nema mira ako se Netanjahu ne disciplinira

Tankeri u Hormuzu, berze variraju: Gorivo ostaje kritično

Raste broj internet priključaka u BiH: Fiksna telefonija se gasi, opada broj korisnika mobilne mreže

U BiH u toku najskuplja sjetva do sada: Gradovi neće imati šta jesti

Dom naroda pod stalnom blokadom SNSD-a: Besprizorna paraliza države i zakona na vrhuncu

Lejla Ramić-Mesihović za “Avaz”: Primirje više liči na taktičku pauzu, nego na preokret

Predstavljena studija “Položaj žena u sektoru sigurnosti i odbrane u BiH“: Od 23.471 uposlenih samo 21 posto žena

Protivljenje centru u bivšoj kasarni Željava: U Bihaću ne žele ponovo migrantsku krizu

Orbanov poraz udarac populistima i dobra vijest za Balkan: Vučić i Dodik ostali bez zaleđine u Evropi

Sanjin Jakić izabran za predsjednika Consilium Bosniacum u Austriji

Mađarske poruke regionu

17 nesreća dnevno na bh. cestama: Stotine mrtvih u obijesnim vožnjama

Darijana Filipović je kandidatkinja HDZ-a BiH za članicu Predsjedništva BiH

Faruk Kajtaz za “Avaz”: Orban nije bio prijatelj BIH, a kakav će biti njegov nasljednik tek ćemo vidjeti

Ambasadorica BiH u Mađarskoj, Biljana Gutić Bjelica za “Avaz”: Građani Mađarske su se odlučili za intenzivniju saradnju s Briselom

Svako je gradio kako mu je bio ćeif: Aktivne hiljade klizišta opasnih po život

Vedran Džihić iz Beča za "Avaz": Nema mira ako se Netanjahu ne disciplinira

Tankeri u Hormuzu, berze variraju: Gorivo ostaje kritično

Raste broj internet priključaka u BiH: Fiksna telefonija se gasi, opada broj korisnika mobilne mreže

U BiH u toku najskuplja sjetva do sada: Gradovi neće imati šta jesti

Dom naroda pod stalnom blokadom SNSD-a: Besprizorna paraliza države i zakona na vrhuncu

Lejla Ramić-Mesihović za “Avaz”: Primirje više liči na taktičku pauzu, nego na preokret

Predstavljena studija “Položaj žena u sektoru sigurnosti i odbrane u BiH“: Od 23.471 uposlenih samo 21 posto žena

Protivljenje centru u bivšoj kasarni Željava: U Bihaću ne žele ponovo migrantsku krizu