<p>Od zatvaranja dionice Dobro Polje – Miljevina 4. februara, te preusmjeravanja saobraćaja obilaznim, makadamskim putem prema Kalinoviku, putnici koji iz Sarajeva pokušavaju stići do Foče i dalje prema Crnoj Gori sve češće završavaju na Zelengori.</p><p>Prije nekoliko dana dvije državljanke Slovenije i Hrvatske pripadnici PU Foča i radnici Šumskog gazdinstva Zelengora pronašli su uplašene u snijegom zametenoj vikendici na ovoj planini. </p><h2>Životna opasnost</h2><p>Bez signala mobilne telefonije danima su čekale da njihova rodbina shvati da su nestale i da događaj prijavi policiji. Imale su sreće da, nakon što je daljnje kretanje automobilom bilo nemoguće, pronađu objekt u kojem je bilo dovoljno hrane, pa su u njemu provele čak sedam dana.</p>

<p>Policija je morala angažirati i mehanizaciju koja je četiri sata probijala visok snijeg do vikendice. Iz Policijske uprave Foča saopćeno je da je ovo bila već četvrta intervencija policijskih službenika iz Kalinovika nakon prijave nestanka putnika, koji na alternativnom putu Dobro Polje - Kalinovik - Jelašca - Miljevina odaberu pogrešno skretanje ka Zelengori.</p>

<p>- Da li je moguće da se ovo opet dešava!? Ne znam možete li da utječete da se nešto uradi prije nego što neko pogine. Kao da saobraćajni znak košta 100.000 eura. Prošlo je skoro dva mjeseca, a ništa nisu poduzeli – kazao nam je Branislav Petrović iz Kotora, koji je 6. februara u grupi s još troje crnogorskih državljana doživio slično iskustvo i našao se u životnoj opasnosti.</p><p>Ne snalazeći se s malim, improviziranim znakovima i natpisima na motkama, gajbama i drvenim daskama, završili su u snježnom nanosu, ali su spas pronašli u domu na Zelengori, gdje su ih locirali i pronašli gorski spasioci.</p><h2>Makadamski put</h2><p>Načelnik GSS-a RS Nenad Ikonić pojašnjava da je, tokom sanacije mosta na rijeci Bistrici, u funkciji obilazni put, ali da je on obilježen saobraćajnim znakovima manjih dimenzija.</p><p>- Zbog toga se, pogotovo noću, u slučaju vožnje s lošim svjetlima ili kad pada kiša, putnici uglavnom oslanjaju na navigaciju. Oni pravilno skrenu od Kalinovika prema selu Jelašca, ali na drugoj raskrsnici, umjesto prema Foči, pogrešno skrenu prema Orlovačkom jezeru i Zelengori. Apelujem da ne prate navigaciju, jer ih ona usmjerava na najbliži put prema Podgorici. Put koji preko Orlovačkog jezera izlazi na Čemerno jeste najbliži, ali je to makadamski put i tu je snijeg metar i po – dodaje Ikonić.</p>

Načelnik GSS-a RS Nenad Ikonić pojašnjava da je, tokom sanacije mosta na rijeci Bistrici, u funkciji obilazni put

Od 4. februara četiri akcije spašavanja: Putnici za Foču i Crnu Goru završavaju u snježnim nanosima na Zelengori

<p>Tri decenije od rata i 25 godina nakon što je njegov otac prijavio minska polja u blizini sela, Elvedin Ćato sa strahom dolazi u Trnovu ravan kod Čajniča, selo u kojem je odrastao.&nbsp;</p><p>Predstavnici BH MAC-a s Pala prije 12 godina obišli su teren, fotografirali mine, vidljive i golim okom, najavili dolazak deminera. Uprkos stalnim apelima, ni do danas nisu došli.</p><h2>Crna statistika</h2><p>- Nikad niko nije doš’o. Gdje sam naš’o onaj PROM (Potezna rasprskavajuća odskočna mina – jedna od najopasnijih, op.a.), stoji i danas. Služio sam vojsku u Titovoj gardi i znam šta je to, ali ne bih se upušt’o. Stotinu metara od moje kuće poginuo je komšija Komlenović. Oko kuće su četiri minska polja, imanje je opasano u potkovicu s minskim poljima i kad dođeš s djecom to je vrlo opasno. Strepiš k’o od zmije. Nema volje ni interesa da se deminira, jer se sve gleda – ovo su moji, ovo su vaši, a mi smo svi naši – kaže Ćato.</p>

<p>Prema posljednjim izvještajima Centra za uklanjanje mina u BiH (BHMAC) iz januara ove godine, 774,69 kvadratnih kilometara ili 1,5 posto od ukupne teritorije države, smatra se sumnjivom površinom. U operativnoj upotrebi i dalje je 8.415 zapisnika kojima su označena minska polja ili pojedinačna eksplozivna sredstva. Procjenjuje se da u BiH postoji još gotovo 170.000 mina i neeksplodiranih ubojitih sredstava, što predstavlja direktnu prijetnju za više od 93.000 stanovnika u 118 općina.</p><p>Rusmir Hanić, jedan od vodećih stručnjaka za deminiranje i osnivač prve privatne kompanije za deminiranje u BiH procjenjuje da će ova zemlja ostati zarobljena minama u narednih najmanje 50 godina. Kaže da je proces deminiranja počeo 1996., kada je osnovan UN MAC koji je koordinirao proces urgentnog deminiranja uglavnom važne saobraćajne, elektroenergetske i komunalne infrastrukture i kada su „strane u sukobu“ dobile obavezu da uklone svoje mine. Bio je to period snažne međunarodne pomoći, prisustva brojnih međunarodnih organizacija, tendera koje je, prvi put, finansirala i Svjetska banka.</p><h2>Stanje se mijenja</h2><p>- Ubrzo se stanje mijenja formiranjem BH MAC-a. Zapošljavaju se politički podobni i potrebni, posebno bivši oficiri JNA, odnosno „strana u sukobu“ u BiH, a sve se radi s ciljem da namijenjeni novac bude podijeljen na RS i FBiH. Na čudan način International trust fund iz Slovenije preuzima ulogu fonda za sakupljanje novaca za deminiranje. Kada im je u centru u Sloveniji poginuo određen broj osoblja, rastavljajući vjerovatno minu „Goraždanku“, to se prikrilo. Kako je mina dospjela tamo i zašto je rastavljana, a ne po pravilima uništena, niko do danas ne zna. Uglavnom, stvara se infrastruktura za pranje novca i neučinkovitost deminiranja – kaže Hanić.</p><h2>Nova metoda</h2><p>Uprkos značajnoj međunarodnoj pomoći, stanovnici BiH i danas ginu od mina. Hanić navodi da gotovo pola miliona građana živi u blizini sumnjivih područja. Kako bi „spasila obraz”, dodaje, međunarodna zajednica je uvela novu metodu smanjivanja sumnjivih površina.</p><p>- U zadnjih 12 godina, metodom otklanjanja sumnje pogledom, sumnjive površine su sa 4.200 smanjene na današnjih manje od 800 kvadratnih kilometara. Time su neefikasnost, nerentabilnost i loša produktivnost po angažovanoj jedinici značajno smanjeni. Sigurnost takvog zemljišta apsolutno je izostala. Otklanjanje sumnje u zemljište pogledom je istinska ironija struke i deminiranja. BiH je jedna od najvećih praonica novca u deminiranju, za što postoje dokazi i sudske presude, a povlačenje donatora je razumljivo, jer je zloupotrijebljeno. Civilna zaštita i OSBiH ostaju jedini perspektivni kapaciteti za uklanjanje mina. Odgovor na realnu opasnost bit će na nivou kartonske obavijesti: „Pazi ledenice” – ističe Hanić, te dodaje da je za efikasno deminiranje potrebna politička odluka i povratak struke u sistem.</p><h2>Od rata do danas 625 poginulih</h2><p>I 30 godina nakon rata građani BiH ginu u eksplozijama mina. U minskim nesrećama nakon rata poginulo je 625 osoba. Tokom obavljanja humanitarnog deminiranja u BiH život su izgubila 53 deminera.</p>

Posljednja nesreća desila se u avgustu prošle godine, kada je u naselju Hodžići kod Doboja poginuo 19-godišnji Mehmed Hasanamidžić

Na Međunarodni dan borbe protiv mina: U miniranim dijelovima BiH i danas se gine

<p>Rast šestomjesečnog Euribora za 0,5 posto, uzrokovan ratom na Bliskom istoku, utjecat će i na povećanje kamata na kredita ugovorene po promjenjivoj kamatnoj stopi.&nbsp;</p><p>Ova informacija potvrđena je za “Avaz” u Udruženju banaka BiH, uz pojašnjenje da bi se rast kamata, a posljedično i rata takvih, ranije ugovorenih kredita, trebao desiti nakon narednog obračuna.</p><h2>Ograničeni efekti</h2><p>- Varijabilne kamatne stope računaju se kao Euribor, uvećan za određenu maržu. Takve kamatne stope se usklađuju najčešće dva puta godišnje, 30. juna i 31. decembra, i koriste se do narednog usklađivanja. Ako Euribor raste, i kamatne stope koje su vezane za Euribor rastu, ali na našem tržištu već duži niz godina imamo trend da u velikoj mjeri banke odobravaju kredite uz fiksnu kamatnu stopu. Na takve kredite promjene Euribora nemaju nikakvog utjecaja, jer se fiksne kamatne stope ne mogu mijenjati u cijelom periodu otplate kredita. S obzirom na to da imamo prilično veliki broj kredita s fiksnom kamatom, efekti promjena Euribora na finansijskom tržištu BiH prilično su ograničeni – pojašnjava za “Avaz” direktor Udruženja Edis Ražanica.     Rast kamata kod kredita s varijabilnom stopom trebao bi pratiti rast Euribora, te biti uvećan za oko 0,5 posto. U situacijama kada je Euribor dramatično rastao, banke su klijentima nudile mogućnost reugovaranja kredita s fiksnom stopom umjesto promjenjive.</p><p>- Banke nude klijentima mogućnost kreditiranja po fiksnoj ili varijabilnoj stopi, a klijenti biraju. Euribor u ovom trenutku raste, ali može ići i naniže, pa se i kamatna stopa može sniziti. Imali smo situacije da je vrijednost Euribora bila negativna. Kao i u svakoj vrsti posla, klijent plaća cijenu rizika. Ako rizika nema, ako se radi o fiksnoj kamatnoj stopi njegovog kredita, ona je često nešto viša u odnosu na promjenjivu koja je vezana za Euribor – ističe Ražanica.</p><h2>Otporni na krize</h2><p>Iako su posljedice rata na Bliskom istoku neizbježne po bh. ekonomiju, Ražanica tvrdi da je bankarski sektor prilično otporan na globalne krize.</p><p>- Međutim, niko nije u potpunosti imun i ako se ova kriza nastavi produbljivati, sa skokom cijena goriva i energenata doći će do lančanog poskupljenja svih drugih proizvoda i usluga, što će se neminovno odraziti i na finansijski sektor. Ne očekujemo značajne poremećaje, jer banke su dovoljno likvidne, stabilne i dobro kapitalizirane da mogu apsorbovati ove šokove, ali niko ne može predvidjeti kako će se globalna kriza dalje razvijati – kaže direktor Udruženja banaka BiH Edis Ražanica.</p>

Posljedice rata na Bliskom istoku su neizbježne po bh. ekonomiju, ali je bankarski sektor prilično otporan na globalne krize, kaže Ražanica

Ražanica: Ne očekuju se značajni poremećaji

Direktor Udruženja banaka BiH Edis Ražanica: Rastu kamate na kredite s promjenjivom stopom

<p>U prostorijama Centra za edukaciju sudija i tužilaca Federacije Bosne i Hercegovine održan je sastanak direktora Almira Tabakovića s ministrom unutrašnjih poslova i policijskim komesarom BPK Goražde Edinom Vranjom i Damirom Bogunićem. Tema razgovora bila je nastavak i unapređenje saradnje, s posebnim fokusom na jačanje kapaciteta kroz organizaciju multisektorskih edukacija. Istaknuta je potreba za intenzivnijim uključivanjem predstavnika agencija za provedbu zakona u obuke koje organizuje CEST FBiH.</p><p>- Učesnici sastanka naglasili su značaj kontinuirane saradnje i stručnog usavršavanja, posebno u kontekstu sve složenijih izazova u primjeni zakonskih propisa. Poseban akcenat stavljen je na oblasti primjene Zakona o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja nad ženama u Federaciji Bosne i Hercegovine, kao i na izmjene i dopune Krivičnog zakona FBiH, a kojima su, između ostalog, uvedena nova krivična djela. Također je ukazano na važnost dodatne edukacije u segmentima koji se odnose na krivična djela iz mržnje i govor mržnje, kao i druge oblike društveno štetnog ponašanja koji zahtjevaju adekvatan institucionalni odgovor. Zaključeno je da će daljnje jačanje saradnje i razmjena znanja između institucija doprinijeti efikasnijoj primjeni zakona i unapređenju sigurnosti građana – saopćeno je iz MUP-a BPK Goražde.</p>

<p>Najavljeno je intenziviranje zajedničkih aktivnosti, kroz realizaciju edukativnih programa.</p>

Učesnici sastanka naglasili su značaj kontinuirane saradnje i stručnog usavršavanja

Direktor Centra za edukaciju sudija i tužilaca FBiH s čelnim ljudima MUP-a BPK: Najavljeno intenziviranje saradnje

<p>Rat na Bliskom istoku nastavlja se nesmanjenom žestinom, vojno, ali i na diplomatskom i medijskom polju.&nbsp;</p><p>Informacije, pa i izjave zvaničnika, očigledno su postale dodatno oružje, pa je iz kontradiktornih najava teško procijeniti dalji razvoj situacije, jer u isto vrijeme stižu izjave u kojima se najavljuje mir, kopnena operacija u Iranu, kao i prijetnje da će rat potrajati.</p><p>- Meni se čini očitim da će doći do splašnjavanja ratnih napora, o tome nema spora, jer su čak i SAD iscrpljene, a o Iranu da i ne govorimo. Očekujem da će u roku od nekoliko dana, najviše desetak, Tramp proglasiti pobjedu. To nema puno veze s realnošću, ali ima veze s tim da će barem na neko vrijeme prestati napadi, pa valjda i odgovori na napade – kazao je za „Avaz“ politolog i politički analitičar iz Zagreba profesor Žarko Puhovski.</p><p>Upitnim smatra šta će se desiti s Iranom nakon što oružje zašuti i prestane pritisak izvana. Također, neizvjesno je hoće li to značiti otvaranje Hormuškog moreuza, žile kucavice za svjetsku ekonomiju, jer Puhovski smatra da će se i susjedi Irana sada smatrati pozvanima da „malo ureduju tamo“.</p><p>- Iran je učinio sve što je mogao da čitav okolni svijet okrene protiv sebe. Od prvog dana su se ponašali kao očajnici, što je bila odlična taktika, jer je zavela Amerikance da vjeruju da je s njima gotovo. Međutim, strategijski je to katastrofalno, jer čak i države kao što je Oman, koje su im zaista bile sklone, sada su otjerane na drugu stranu. To će biti jako teško popraviti u budućnosti – ističe Puhovski.</p><p>S ekonomskim posljedicama svijet će se dugo nositi, a cijene energenata jedan su od presudnih povoda skorom zaustavljanju napada. S Iranom se, nažalost, ne očekuje kraj ere ratova. Puhovski kaže da je prvih godinu mandata hvalio američkog predsjednika Trampa zato što ne pokreće sukobe, ali da je sve palo u vodu nakon intervencije u Venecueli, okončane sa samo jednim ranjenim američkim vojnikom.</p><p>- Vjerujem da bi se, ako imamo sreće, osokoljen vlastitim interpretiranjem rata u Iranu kao velike američke pobjede, Tramp mogao poduhvatiti Rusije i nešto učiniti na primirju u Ukrajini, što bi bilo jako dobro zbog ogromnih gubitaka obiju strana, ali i smirivanja ratne histerije u Evropi. Onda mu, koliko ja shvaćam, ostaje Kuba, koju čeka da mu padne u naručje kao zrela kruška. Ako dobije Kubu, onda će se ponovo vratiti Kanadi i tu bi moglo biti puno problema. Ne vojnih, već u smislu zatezanja atmosfere. On to neće činiti do jeseni, zbog Svjetskog prvenstva u nogometu, ali ostaje kao prijetnja i moglo bi mu dobro doći u septembru, uoči izbora – kaže profesor Puhovski.</p>

Iran je učinio sve što je mogao da čitav okolni svijet okrene protiv sebe, ističe Puhovski 

Žarko Puhovski za "Avaz", o ratu u Iranu: U roku od nekoliko dana Tramp će proglasiti pobjedu

<p>Iako su izmjene i dopune Zakona o porezu na dodatnu vrijednost BiH, kojima je omogućeno vraćanje PDV-a nakon kupovine prve nekretnine, usvojene 12. aprila prošle godine, hiljade građana još čeka da ostvari to pravo. Od usvajanja zakona je prošla skoro godina, a da potrebna procedura nije provedena, pa se i dalje čeka da Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH usvoji pravilnik, potreban za provedbu ovog zakona.</p>

<p>- Kupio sam stan i trebao bih imati povrat PDV-a od 24.000 KM. To nije malo. Da opremiš stan, otplatiš neku ratu kredita. Ljudi se zadužili i ništa. Srđan Amidžić i ostali – ništa, a PDV-a milijardu više nego prošle godine. To je apsurd. U Srbiji to rade za 20 dana, a kod nas, šta god je u korist građana, zapne i ne može – kaže Vlado (puni identitet poznat redakciji, op.a.), jedan od ogorčenih kupaca, koji govori pod uvjetom zaštite identiteta, jer se plaši da će mu u konačnici ovo pravo biti potpuno uskraćeno.  </p><h2>Izrada pravilnika</h2><p>U UIO BiH kazali su za “Avaz” da su javne konsultacije o Nacrtu pravilnika o dopuni Pravilnika o primjeni Zakona o PDV-u, koji se odnosi na kupovinu prve nekretnine, završene i da je izvještaj sa svim  prijedlozima dostavljen Radnoj grupi zaduženoj za izradu pravilnika.</p><p>- Nakon toga je konačna verzija prijedloga Pravilnika o dopuni Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dodatnu vrijednost, zajedno sa zaprimljenim mišljenjem Direkcije za evropske integracije, dostavljena Upravnom odboru UIO na dalje postupanje. Budući da Pravilnik još nije usvojen, službenici UIO još nisu u mogućnosti davati dodatna tumačenja i pojašnjenja u vezi s nacrtom. Nakon usvajanja Pravilnika, javnost će imati priliku da dobije sva potrebna objašnjenja – navode u odgovorima.</p><h2>Nemar vladajuće elite</h2><p>Direktor UIO BiH Zoran Tegeltija, prije nekoliko dana u intervjuu za “Nezavisne” izjavio je da je pravilnik još u septembru dostavljen Upravnom odboru UIO, te da se nada da će u narednih 7 do 10 dana konačno biti usvojen.</p><p>- Ne postoji izgovor za ovakav nemar vladajuće elite. Sad će godinu dana da je Parlamentarna skupština BiH, u oba doma, jednoglasno usvojila izmjene Zakona o PDV-u, a da se Upravni odbor UIO BiH nije udostojio da usvoji prateći podzakonski pravilnik. Pa ministri finansija iz Vijeća ministara i Vlada RS i FBiH sjede u tom Upravnom odboru. Zar je toliko teško konačno omogućiti povrat novca ljudima, posebno mladima i zašto se to čeka?! Kada se uzima novac građanima, kada su prihodi značajno porasli zbog evidentne skupoće, oni nemaju osjećaja i odgovornosti da izvrše zakonsku, pa i ljudsku obavezu i vrate sredstva koja veliki broj ljudi iščekuje – kaže za “Avaz” zastupnik u Predstavničkom domu PSBiH Branislav Borenović.</p>

Zar je toliko teško konačno omogućiti povrat novca ljudima, posebno mladima i zašto se to čeka, upitao je Branislav Borenović

Godinu od usvajanja izmjena zakona: Kupci prvih nekretnina još čekaju povrat PDV-a

<p>Vlada RS u srijedu je odobrila je milijardu i 29 miliona KM za izgradnju magistralnog plinovoda Šepak - Novi Grad, poznatijeg kao Istočna interkonekcija. Dugo najavljivan, u odnosu na prvobitnu verziju izmijenjen, ali i osporavan projekt, realizirat će se u tri faze i podrazumijeva izgradnju magistralnog plinovoda ukupne dužine 500 kilometara. Prvom fazom planirana je izgradnja plinovoda Šepak – Banja Luka, u drugoj bi na plinovod bili priključeni gradovi i općine duž trase, dok bi na kraju bio izgrađen i plinovod Banja Luka - Novi Grad.</p><h2>Zamjenski projekt</h2><p>Iznos koji će biti neophodan za skup, rizičan i neizvjestan projekt, upitne ekonomske opravdanosti, nije konačan, jer odobrena sredstva ne obuhvataju troškove eksproprijacije na terenu, koji će biti poznati naknadno. Ključne zamjerke su da se s ovim projektom, u eri kada se ventili ruskog plina za Evropu nastoje trajno zavrnuti, dio BiH ostavlja povezan s Turskim tokom.&nbsp;&nbsp;</p>

<p>- Gasovod Šepak - Novi Grad je zamjena za prvobitni projekt Inđija - Novi Grad. Gas za ovaj projekt je po osnovnoj verziji bio ruski i to iz gasovoda Balkanski/Turski tok. S obzirom na to da je sve realnija opcija da će sa septembrom 2027. godine biti onemogućena kupovina ruskog gasa u EU upitna je i opcija kupovine ruskog gasa ovim pravcem. Sada je opcija da se za ovaj gasovod obezbijedi gas iz Azerbejdžana, i to iz pravca Bugarska – Srbija - BiH. Koliko je ona realna, ovisit će od zakupa kapaciteta Srbije koja računa na ovaj gas, posebno za dvije termoelektrane. Znači, gas ne mora biti ruski, ali i izbor drugog isporučioca dolazi u pitanje, jer se svi pripremaju za Evropu bez ruskog gasa – kaže stručnjak za energetiku Almir Bečarević.</p><p>Umjesto prvobitno najavljivane Inđije, za početnu tačku plinovoda odabran je Šepak kod Zvornika, postojeći ulaz plinovoda iz Srbije u BiH, koji je u funkciji od 1980. Na taj način RS izbjegava obavezu potpisivanja međudržavnog sporazuma, koji bi bio u nadležnosti Vijeća ministara BiH. Univerzitetski profesor iz Mostara i član Odbora za energiju, energetiku i okoliš ANU BiH, Elvir Zlomušica kaže da je dobro za BiH da diversificira izvore snabdijevanja, ali podsjeća i na strateško opredjeljenje zemlje.</p><p>- Gledajući stanje populacije i privrede, posebno industrije, upitno je koje su to količine gasa koji nam je potreban. Osim toga, naše strateško opredjeljenje je da idemo u pravcu EU, a BiH je članica Evropske energetske zajednice i našu energetsku politiku trebamo prilagoditi politici EU. Iako ta politika nije ista u Mađarskoj i Slovačkoj, kao u Francuskoj i Njemačkoj, mnogo toga se mijenja iz minute u minutu, ali mi nemamo druge nego poštovati odluke Evropske komisije i Evropskog parlamenta – kaže Zlomušica.</p>

<h2>Geostrateške odluke</h2><p>Vrijedan projekt pažljivo će se pratiti i iz opozicionih klupa u RS. Generalni sekretar PDP-a Nenad Vuković kaže da je u pitanju projekt gasifikacije RS, a ne neka nova interkonekcija, te vjeruje da su napravljene analize ekonomske opravdanosti, jer u 18 općina na trasi plinovoda nema velikog broja potrošača.</p><p>- Cijena realizacije ovog projekta i način finansiranja bi morali biti predstavljeni javnosti na transparentniji način, kao i studija opravdanosti utroška milijarde KM. Znajući da je u pitanju složen, zahtjevan i veoma skup projekt, vjerujem da će nosioci vlasti dati precizne informacije i obrazloženja na ova i druga pitanja struke. Također, važno je da, osim sigurnosti u snabdijevanju i cijene energenata za stanovništvo i privredu, ova pitanja imaju veze i s geostrateškim odlukama i međunarodnim odnosima. To je danas očigledno u cijeloj Evropi, tako da nije imuna ni BiH. Južna interkonekcija je najbolja potvrda da je energija, ne samo u domenu odluka struke, nego u velikoj mjeri i političko pitanje – kaže Vuković.</p><h2>Stav Federacije BiH</h2><p>Federalni ministar industrije, rudarstva i energetike Vedran Lakić kazao je za “Avaz” da RS i FBiH rade zajedno i usaglašeno kako bi osigurali plin za privredu i građane.</p><p>- Podržavamo sve interkonekcije, ali svjesni su i u RS da od 2028. nema više ruskog  gasa u Evropi. Tako da se grade interni gasovodi, što je dobro, jer nam trebaju potrošači. Brčko je tu značajno, jer su kroz njega planirani i gasovod za FBiH kao i za RS – kazao je Lakić.</p>

Cijena realizacije i finansiranje bi morali biti predstavljeni javnosti transparentnije, kao i studija opravdanosti utroška milijarde KM, kaže opozicija

RS gradi plinovod, a snabdijevanje neizvjesno

<p>Još jedna vanredna sjednica Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje BiH okončana je bez rješenja za granični prijelaz u Bosanskoj Gradišci, a član odbora Zijad Krnjić ostao je istrajan u svom zahtjevu da se, uporedo s ovim, rješavaju i drugi problemi, prvenstveno poravnanje prihoda od PDV-a između entiteta. Sjednica je održana u Banja Luci, a prijedlog izmjena i dopuna Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji UIO BiH, neophodnih za preraspoređivanje kadrova i početak rada GP Gradiška, nije usvojen.</p>

Zijad Krnjić ostao pri svojoj odluci: Propao još jedan pokušaj otvaranja novog GP Gradiška

<p>- Predsjedavajući UO (Srđan Amidžić, op.a.) je za danas zakazao vanrednu sjednicu, četiri mjeseca nakon prethodne, iako smo po poslovniku obavezni da zasjedamo jednom mjesečno. Redovnu sjednicu nismo imali 7-8 mjeseci. Ponovo je, kao sa švedskog stola, izabrao jedan od brojnih problema koje ima UIO. Tražio sam da se dnevni red promijeni, da uključimo i poravnanje prihoda, jer RS već duguje FBIH 151.850.000 KM, a na polovini godine taj dug će iznositi više od 200 miliona. Nove koeficijente o raspodjeli prihoda, koji su u korist FBiH, također odbijaju. Smatram da prijelaz treba otvoriti, jer je napravljen, da ljudima treba pomoći da manje čekaju i ja se nadam da će se stvoriti uslovi za to. Tražio sam da razgovaramo o svemu što je bitno u sistemu indirektnog oporezivanja, da to usvojimo k’o ljudi i da počnemo funkcionirati normalno. Naravno, oni su bili ljuti i tako smo se razišli, a pravilnik nije usvojen – kazao je za “Avaz” član UO UIO BiH, Zijad Krnjić.</p><p>Komentirajući optužbe da na ovaj način nanosi štetu građanima i privredi, Krnjić kaže da je novi GP Gradiška privremeni granični prijelaz, na kojem će se odvijati putnički saobraćaj i transport roba koje ne podliježu inspekcijskom nadzoru, a da će kamioni i dalje čekati na starom mostu.</p><p>- U odnosu na sadašnje stanje nema štete. Naravno da će biti bolje kad prijelaz bude otvoren, ali Uprava ima još niz važnih odluka, od kojih su neke trebale biti donesene i prije dvije godine. Putnički saobraćaj će teći brže, ali većina roba neće ići preko novog prijelaza – dodaje Krnjić.</p><p>Otvaranje GP Gradiška bilo je planirano za početak decembra 2025. godine, ali zbog spora u vezi raspodjele javnih prihoda to nije učinjeno ni do danas.</p>

Otvaranje GP Gradiška bilo je planirano za početak decembra 2025. godine, ali zbog spora u vezi raspodjele javnih prihoda to nije učinjeno ni do danas

Zijad Krnjić za “Avaz”: Smatram da prijelaz treba otvoriti, ali RS duguje Federaciji više od 150 miliona KM

<p>Gotovo 2,2 miliona stanovnika BiH trenutno živi izvan domovine, pokazuju podaci iz izvještaja o implementaciji&nbsp;Politike o saradnji s iseljeništvom za 2025. godinu, Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH. Radi se o građanima koji su napustili ovu zemlju i procijenjenom broju njihovih potomaka, koji danas žive u 54 zemlje svijeta. Samo u periodu od 2015. godine građanima BiH u zemljama EU izdato je gotovo 400.000 boravišnih dozvola.</p><h2>Posljedice asimilacije</h2><p>Profesor na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, Amer Osmić smatra da je ukupan broj građana izvan BiH mnogo veći i naglašava da je to posljedica onoga “što nismo činili u prethodnih 10 godina”. </p><p>- Nažalost, procjenjujem da taj broj jeste veći. Migracije moramo posmatrati kao sastavni dio bh. društva i one moraju biti integrirane u sveobuhvatne politike. Mi moramo imati politike koje će brinuti o tim ljudima koji su u dijaspori. Generacije o kojima govorimo imaju snažnu vezu s domovinom, a naredne će tu vezu imati sve manje izraženu. Ako ništa ne poduzmemo, te ćemo ljude izgubiti u nečemu što se zove asimilacijski proces – kaže profesor Osmić.</p>

<p>Stanovnici ovih prostora su kroz historiju često odlazili ka zapadu, ali je postojao kapacitet da se, kroz visok natalitet, takvi gubici kompenziraju.</p><p>- Sad kad nam ljudi odlaze, a mi imamo negativan prirodni priraštaj kontinuirano zadnjih 15 godina, nemamo bazen iz kojeg taj gubitak stanovništva možemo nadoknaditi. Zato imamo situaciju da su nam sela pusta, da pojedini gradovi koji su 2013. imali 20.000 – 25.000, danas imaju 12.000 ili 13.000 stanovnika. Imamo još jedan vrlo razočaravajući pokazatelj, da nam se prosječna starost najbrže podigla u odnosu na zemlje regiona, a posebnu EU. To je dokaz enormnog odlaska najkvalitetnijeg stanovništva. Odlaze nam mladi, potentni, radno sposobni mladi ljudi. Narod čini jednu državu, ako ga nema, besmisleno je govoriti o bilo čemu – ističe Osmić.</p><h2>Nepopravljive posljedice</h2><p>Očekuje da BiH konačno održi popis stanovništva, kako bi zvanično potvrdila ruralni, ali i urbani egzodus svog stanovništva. Demografska kataklizma, na koju već godinama upozoravamo, ostavit će nepopravljive posljedice.</p><p>- Ako ne otvorimo naše tržište rada za zemlje trećeg svijeta, mi ćemo biti ekonomski nekonkurentni. Nećemo moći pružiti ni najosnovnije usluge koje su dovoljne za naše stanovništvo, a kamoli da budemo konkurentni u odnosu na neke druge zemlje – dodaje prof. dr. Amer Osmić.  </p><h2>Društvo nespremno</h2><p>- Moramo razmišljati i kako djecu, koja će dolaziti s ljudima kojima je BiH primamljiva, integrisati u bh. društvo, naučiti ih jezik … Čini mi se da bh. društvo za takvo nešto ni na koji način nije spremno - konstatuje profesor Osmić.</p><h2>Raseljeni širom svijeta</h2><p>Bh. dijaspora živi u više od 50 zemalja širom svijeta. Prema službenim informacijama Ministarstva vanjskih poslova BiH, najveći broj bh. dijaspore danas je u Sjedinjenim Američkim Državama. Trenutno bh. dijaspora u SAD broji više od 350.000 ljudi, a u Kanadi više od 50.000.</p><p>Među evropskim državama BiH ima najveću dijasporu u Njemačkoj s gotovo 240.000 ljudi, dok u Austriji živi približno 150.000 naših građana.</p>

Mi moramo imati politike koje će brinuti o tim ljudima koji su u dijaspori, komentariše profesor Osmić

Osmić: Broj stanovnika BiH izvan domovine veći je od 2,2 miliona

Profesor Amer Osmić o demografskoj kataklizmi: Broj stanovnika BiH izvan domovine veći je od 2,2 miliona

<p>Kao što je i najavljeno, RS se putem Londonske berze zadužila za rekordnih 500 miliona eura, potvrđeno je iz Ministarstva finansija ovog bh. entiteta. Kako je saopćeno, zaduženje je “uspješno realizirano” emitiranjem referentne euroobveznice, uz fiksnu kamatnu stopu od 6,25 posto, s dospijećem u aprilu 2031.</p><h2>Nelogičan raskorak</h2><p>Dodatnim zaduživanjem od milijardu KM, kako je istaknuto prilikom usvajanja budžeta, RS će nastojati otplatiti ranije dugove, te finansirati budžetski deficit. Već u aprilu ovaj entitet suočit će se s obavezom plaćanja 600 miliona KM, koji se prvenstveno odnosi na ranije zaduženje, obveznice emitirane 2021. godine putem Londonske berze, s petogodišnjim rokom dospijeća i kamatom od 4,75 posto.</p>

<p>- Živimo u nelogičnom raskoraku, gdje nas aktuelna vlast uvjerava da je dobro zaduživati se, pa to prikazuje kao stabilnost i napredak. Uzimaju kredite koje će otplaćivati i oni koji još nisu rođeni, a sve to izgleda kao gašenje požara i bacanje prašine u oči građanima. Kud nas to vodi teško je predvidjeti, ali sigurno da dobar dio građana, koji ne žele da im djeca žive u dužničkog ropstvu, vodi van granica BiH – kaže politička analitičarka Tanja Topić.</p><p>Istovremeno, budžetom FBiH za 2026. godinu planirana su ukupna zaduženja od blizu 2,3 milijardi KM. Ekonomski stručnjak Ranko Markuš kaže da BiH nije pretjerano zadužena. Pojašnjava da je javni dug Srbije 25 milijardi eura ili 47 posto BDP-a, a Hrvatske 52 milijarde eura ili 57 posto BDP-a, odnosno 3.600 i 12.700 eura po stanovniku.</p><p></p>

<p>- Ukupni javni dug iznosi gotovo 7 milijardi eura ili 25 posto BDP-a. Najveći dio se odnosi na entitete - FBiH 3,43 i RS 3,17 milijardi eura. Dug po stanovniku iznosi oko 1.500 eura u FBiH i više od 3.000 eura u RS, a razlika nastaje zbog manjeg broja stanovnika u RS – dodaje Markuš.</p><h2>Neproduktivna ulaganja</h2><p>Pitanje nije jesmo li prezaduženi, već na šta i na koji način se troše pozajmljena sredstva. Kao primjer opravdane investicije Markuš navodi Jahorinu, gdje je Vlada RS bila garant Olimpijskom centru koji je uložio kreditna sredstva u skijašku infrastrukturu, što je doprinijelo intenziviranju gradnje i rastu cijena nekretnina, a s tim u vezi i zaposlenosti i rasta prihoda od poreza. Istovremeno, dodaje, ovi projekti imali su negativan utjecaj na prirodne resurse, pa je o tim pitanjima potrebno voditi argumentirane rasprave. Jedan od primjera je i davanje garancija JP „Autoputevi RS“ za zaduženje od 299 miliona eura za izgradnju približno 50 kilometara autoputa.</p><p>- Ovakvi projekti, kombinovani s razvojnim planovima, mogu biti veliki podstrek za sveukupni razvoj. Međutim, ako krediti idu u potrošnju i plaćanje loših odluka menadžmenta, to su neproduktivna ulaganja. Na to se sumnja u slučaju izdavanja garancija za novo zaduženje elektroenergetskog sektora u iznosu od 200 miliona eura. Od toga je planirano po 75 miliona za dvije termoelektrane i 50 miliona za rekonstrukciju distributivne mreže, a odluka dolazi u kontekstu ranijeg izdvajanja 120 miliona eura za otkup koncesije za Ugljevik od Rašida Serdarova. Takva ulaganja predstavljaju teg javnim finansijama i guraju ih u dužničko ropstvo – ističe Markuš.</p>

Uzimaju kredite koje će otplaćivati i oni koji još nisu rođeni, a sve to izgleda kao gašenje požara i bacanje prašine u oči građanima, kaže Topić

Nismo prezaduženi, ali na šta trošimo: Svaki stanovnik FBiH zadužen za 3.000, a RS za više od 6.000 KM

<p>Nakon neprospavane noći i Goraždani su još uvijek pod dojmovima odlične igre Reprezentacije BiH i plasmana Zmajeva na Svjetsko prvenstvo u SAD, Kanadi i Meksiku.&nbsp;</p>

<p>Pobjeda protiv Italije i u gradu na Drini proslavljena je uz defile zastavama okićenih automobila, skandiranje navijača na ulicama, pa i upotrebu pirotehničkih sredstava. </p><p>Pogledajte šta su nam stanovnici Goražda, dan poslije historijskog rezultata, kazali o svojim impresijama, euforiji koja je preplavila državu, ali i očekivanjima od drugog nastupa naše selekcije na smotri najboljih u svijetu.</p><p><a href="https://www.youtube.com/@DnevniAvazTV/videos">Besplatno se pretplatite na Youtube kanal Avaz TV.</a></p>

Pobjeda protiv Italije i u gradu na Drini proslavljena je uz defile zastavama okićenih automobila, skandiranje navijača na ulicama, pa i upotrebu pirotehničkih sredstava

Video / Goraždani nakon noći za pamćenje: Svi su fantastični, Katić je bedem, Barbarezu i Spahi svaka čast

<p>Dok se intenzivno pripremaju za oktobarske izbore, vlasti u BiH imaju priliku podvući crtu i pogledati se u ogledalo tokom posljednjih mjeseci mandata, obilježenog krizama, tenzijama, blokadama, zastojima, beskorisnim raspravama, ali i sve otvorenijom i masovnijom pobunom protiv nerada, bahatosti, kriminala i sebičnosti. Sudeći prema sve češćim protestima pod prozorima vlada, mnogo je razloga za preispitivanje, analizu datih obećanja i ostvarenih rezultata i posljednji pokušaj da se preostalo vrijeme do izbora iskoristi za popravljanje sumorne svakodnevice građana.</p><p>Postoji li veća sramota, barem za vlasti kojima je taj osjećaj poznat, nego kad pred zgradu institucija BiH dođu državni policajci, ljudi koji predstavljaju ogledalo svake normalne zemlje?! Nakon što su dugo upozoravali na sramotan odnos prema njima, ali i svim uposlenima u državnim institucijama, poslije perioda u kojem su isticali da zbog niskih plaća državne agencije ostaju desetkovane, nakon što ni na kraju marta nije usvojen budžet za ovu godinu, članovi Koordinacije sindikata policijskih organa, sa sindikatima državnih službenika i uposlenih u UIO BiH, jučer su se pobunili. Istovremeno, kategorija zaboravljenih branitelja, kojima se uvođenje dugo obećavanog, minimalnog boračkog dodatka ponovo nastoji prolongirati, protestirala je ispred Vlade FBiH.</p><p>Penzioneri, poljoprivrednici, prijevoznici i vozači, metalci iz uništenih i fabrika pred zatvaranjem, rudari iz zatvorenih rudnika, željezničari zabrinuti za budućnost kompanija, mladi ogorčeni tragedijama u saobraćaju, građani šokirani ubistvima i nasiljem … teško se sjetiti dijela populacije koji, na različite načine, nije upozorio da je 5 do 12 već prošlo. Uz teret nove ekonomske krize i izostanak bilo kakvih mjera podrške najugroženijima, ne treba sumnjati da valu nezadovoljstva nije kraj. Najave da nas očekuje “vruće proljeće” zvuče sasvim realno u ambijentu u kojem vlasti nemaju osjećaja za probleme onih koji ih biraju, pa ne pokazuje ni najmanje znakove zabrinutosti zbog upozorenja, zvižduka i transparenata ispred svojih vrata.&nbsp;</p>

Postoji li veća sramota za vlasti nego kad pred zgradu institucija BiH dođu državni policajci?!

Vruće proljeće

<p>Nakon spektakularne pobjede bosanskohercegovačkih Zmajeva država je na nogama i večeras neće spavati.</p><p>Stotine automobila u pobjedničkom defileu zakrčilo je saobraćaj i na ulicama Goražda, gdje pobjedničku generaciju Reprezentacije BiH slave građani oduševljeni njihovom borbom, požrtvovanošću, snagom i hrabrošću pred kojima je poklekao četverostruki prvak svijeta.&nbsp;</p><p>Pogledajte kako slavlje navijača BiH izgleda večeras na Drini</p>

Nakon spektakularne pobjede bosanskohercegovačkih Zmajeva država je na nogama i večeras neće spavati

Stotine automobila u defileu: I Goraždani slave plasman pobjedničke generacije na Svjetsko prvenstvo

<p>U posljednjoj “Godišnjoj procjeni prijetnji” (Annual Threat Assessment 2026) američke obavještajne agencije upozoravaju da Zapadni Balkan ostaje područje pojačanih političkih tenzija, uz posebno istaknutu ulogu Rusije u destabilizaciji regije. U dokumentu, koji svake godine objavljuje Ured direktora Nacionalne obavještajne službe, navodi se da Rusija potiče nestabilnost između Srbije i Kosova, ali i da podržava odvajanje entiteta RS od BiH.</p><h2>Procjena 18 organizacija&nbsp;</h2><p>Milorad Dodik poduzima provokativne korake kako bi neutralizirao međunarodni nadzor u BiH i osigurao de facto secesiju za RS, navodi se u godišnjoj procjeni prijetnji američke obavještajne zajednice, koja se sastoji od 18 članica, među kojima su CIA, NSA, DIA, FBI i INR.</p>

<p>- Ovakva upozorenja o ruskom hibridnom utjecaju i riziku od destabilizacije kroz RS nisu nova, ali dodatno naglašavaju osjetljivost zemlje. Centralna figura je Dodik, njegova retorika i politički potezi često balansiraju između unutrašnje mobilizacije i vanjskopolitičkog pozicioniranja i ključno je da, bez obzira na vanjske utjecaje, dugoročna stabilnost BiH zavisi od unutrašnje političke odgovornosti – kaže profesor Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Armin Kržalić.</p>

<p>On dodaje da Rusija nema posebnih ciljeva na Zapadnom Balkanu, osim da zadrže status quo, te da uspore ili zaustave evropski i NATO put. Kržalić smatra da je razočaravajuće što se prema kočničarima, odnosno saveznicima Rusije već godinama ne djeluje iz Brisela.&nbsp;</p><h2>Bitno jačati kurs</h2><p>S druge strane, izvještaj pokazuje da se pozicija SAD, bez obzira na promjene na čelu države i u prioritetima vanjske politike, te značajne izdatke za lobiranje i očekivanja iz RS, ne mijenja, jer je destabilizacija BiH označena kao prijetnja regionalnoj stabilnosti i interesima SAD, a krivac je već godinama isti čovjek.</p><p>- Ohrabrujuće je što se preko okeana nastavlja takav pristup, a i u zvaničnim izjavama iz State Departmenta mogli smo čuti da je podrška BiH, njenoj cjelovitosti i nezavisnosti, kontinuirana. Takav kurs treba zadržati od bh. vlasti i treba ga jačati. SAD su u mir u BiH uložile značajna sredstva. Žalosna je politika u BiH koja se kreira na snovima o rezultatima izbora u SAD, hoće li pobijediti Republikanska ili Demokratska stranka – ističe profesor Kržalić.&nbsp;&nbsp;</p>

Podrška State Departmenta cjelovitosti i nezavisnosti BiH je kontinuirana, takav kurs bh. vlasti trebaju jačati

Šta donosi američka "Godišnja procjena prijetnji": Rusija podržava secesiju RS

<p>Strateški projekt Južne plinske interkonekcije zahtijeva primarno da se riješi pitanje državne imovine na području kojim će plinovod proći. Informacije da zemlje&nbsp;Kvinte&nbsp; - SAD, Velika Britanija, Njemačka, Francuska i Italija pojačavaju napore na iznalaženju rješenja, inicirale su i jedinstven stav vladajućih i opozicije u FBiH oko državne imovine. Podsjetimo, prema presudama Ustavnog suda BiH, BiH je vlasnik državne imovine, dok vlasti u RS insistiraju da ona pripada entitetima. Dok se dogovor ne postigne, na snazi je odluka OHR-a o zabrani raspolaganja državnom imovinom.</p><h2>Trasiranje rješenja</h2><p>- Više od 30 posto zemljišta na trasi Južne interkonekcije je pod zabranom raspolaganja. Trasa sada ide i prema Tuzli, Kladnju, Jajcu, Donjem Vakufu, pa je gotovo dva puta duža. Prema mojoj procjeni, sada više od 50 posto ona prolazi preko državnog zemljišta – kaže pravni ekspert Muharem Cero. </p><p>Smatra da se s odlukama o Južnoj interkonekciji može trasirati put za rješavanje državne imovine.</p><p>- U postojećem Zakonu o zabrani raspolaganja državnom imovinom postoji izuzetak, da Komisija za državnu imovinu, uz utvrđivanje opšteg interesa, a ovdje evidentno postoji opšti interes, može donijeti odluku o izuzimanju te imovine od primjene zakona. Međutim, sasvim je predvidivo da članovi iz RS neće glasati, jer bi na taj način priznali da postoji državna imovina. Njihova je agenda da ona ne postoji, nego da su u BiH unijeli svoj teritorijalni integritet, a teritoriju su poistovjetili s vlasništvom nad teritorijom – navodi Cero, te naglašava da se ovo pitanje može riješiti samo uz medijaciju Kvinte, a prvenstveno SAD.</p><h2>Knjiženje na državu</h2><p>Profesor ustavnog prava Šukrija Bakšić pojašnjava da se pravo na privatnu imovinu pravnim poretkom svake države štiti kao vrijednost koja služi da zadovoljava potrebe pojedinca, dok javna imovina služi zadovoljavanju zajedničkih potreba svih građana.</p><p>- Zato imovina mora biti u državnom vlasništvu, jer kad bi bila vlasništvo dijela države, to bi već otvorilo prostor za diskriminaciju. Zato je najvažnije da se javna imovina knjiži na državu, a pravo upravljanja mogu imati određene niže jedinice vlasti. To je precizirano i presudama Ustavnog suda BiH – dodaje Bakšić.</p><p>Saglasan je da bi politička tvrdoglavost u vezi s državnom imovinom BiH mogla ostaviti bez niza investicija, pa i Južne interkonekcije, kao jednog od najvažnijih projekata nakon rata.</p><p>- Kad kupujete kuću ili auto, gledate da su imovinsko-pravni odnosi čisti, da kupite od vlasnika, da imate čiste papire. Tako i investitori žele čiste odnose s državom u koju ulažu. Zato pored svih administrativnih procedura i drugih stvari koje ne idu u prilog investiranju, to može dodatno odbijati investitore – ističe profesor Bakšić. </p><p>Jedinstven stav o pitanjima državne imovine i načinu rješavanja oko Južne interkonekcije imaju najveće stranke vlasti i opozicije – HDZ, SDP i SDA</p>

Ovo pitanje može se riješiti samo uz medijaciju Kvinte, a prvenstveno SAD, navodi Muharem Cero

Cero: Trasa 50 posto preko državnog zemljišta / Bakšić: Opasnost od političke tvrdoglavosti 

Aktuelizirana jedna od spornih tema: Politika ne smije ugroziti Južnu interkonekciju

<p>Demobilizirani borci iz cijele FBiH dolaze sutra na mirne proteste pred zgradu Vlade FBiH, tokom kojih će zvanično predati zahtjeve koji se odnose na uvođenje prava na borački dodatak za pripadnike Armije i MUP-a RBiH, te HVO-a.</p><p>Prema riječima Hamze Krkalića iz udruženja Kamp boraca, Vladi FBiH bit će predata tri zahtjeva – da se ispoštuju zaključci Zastupničkog doma Parlamenta FBiH iz 2024., koji se odnose na sastav radne grupe za uvođenje boračkog dodatka, da se osiguraju sredstva za tu vrstu naknade, te da iznos egzistencijalne naknade za demobilizirane borce starije od 57 godina prati rast minimalne penzije.</p><h2>Realni zahtjevi</h2><p>Najava mirnih protesta dolazi nakon sastanka delegacije Vlade FBiH s predstavnicima Koordinacije boračkih udruženja, na kojem je usaglašeno da isplata boračkog dodatka počinje od 2027. godine i da on iznosi 1,5 KM po mjesecu provedenom u odbrani zemlje za sve branitelje bez izuzetka.</p><p>S druge strane, Kamp boraca insistira da borački dodatak dobiju isključivo veterani koji su u odbrani proveli najmanje godinu i koji nisu ostvarili prava po drugom osnovu, te da on iznosi 5 KM po mjesecu staža u ratu.</p><p>- I prošloj vladi dali smo rok mjesec dana, nisu ispoštovali zahtjeve i mi smo tada blokirali FBiH. Tako će biti i sada. Imamo realne zahtjeve, jedine koje je moguće ostvariti, jer za isplatu dodatka po našem prijedlogu potrebno je 50 – 60, a ne 237 miliona KM, koliko bi bilo potrebno za sve borce. Od toga nema ništa. Dajemo rok od mjesec, a ako naše zahtjeve ne ispune, onda krećemo u blokade saobraćajnica širom FBiH i pred Vladu više nećemo dolaziti – ističe Krkalić.</p><h2>Lažno obećanje?</h2><p>Punih sedam godina demobilizirani borci insistiraju na uvođenju prava na borački dodatak za bivše pripadnike Oružanih snaga koji više od tri decenije od rata nemaju riješenu egzistenciju. S druge strane, Radna grupa Ministarstva za boračka pitanja FBiH i predstavnici temeljnih boračkih organizacija insistiraju da ovo pravo ostvari svih 383.494 bivša branitelja, pa bi u tom slučaju iz budžeta FBiH trebalo osigurati 237 miliona KM godišnje. Zbog toga veliki broj bivših branitelja smatra da je riječ o još jednom lažnom obećanju, kojim aktuelne vlasti borački dodatak, čije uvođenje su obećale od početka 2026., ostavljaju kao vruć krompir narednom sazivu Vlade FBiH.</p><p><b>Najava</b> mirnih protesta dolazi nakon sastanka delegacije Vlade FBiH s predstavnicima Koordinacije boračkih udruženja</p>

Od 4. februara četiri akcije spašavanja: Putnici za Foču i Crnu Goru završavaju u snježnim nanosima na Zelengori

Na Međunarodni dan borbe protiv mina: U miniranim dijelovima BiH i danas se gine

Direktor Udruženja banaka BiH Edis Ražanica: Rastu kamate na kredite s promjenjivom stopom

Direktor Centra za edukaciju sudija i tužilaca FBiH s čelnim ljudima MUP-a BPK: Najavljeno intenziviranje saradnje

Žarko Puhovski za "Avaz", o ratu u Iranu: U roku od nekoliko dana Tramp će proglasiti pobjedu

Godinu od usvajanja izmjena zakona: Kupci prvih nekretnina još čekaju povrat PDV-a

RS gradi plinovod, a snabdijevanje neizvjesno

Zijad Krnjić za “Avaz”: Smatram da prijelaz treba otvoriti, ali RS duguje Federaciji više od 150 miliona KM

Profesor Amer Osmić o demografskoj kataklizmi: Broj stanovnika BiH izvan domovine veći je od 2,2 miliona

Nismo prezaduženi, ali na šta trošimo: Svaki stanovnik FBiH zadužen za 3.000, a RS za više od 6.000 KM

Video / Goraždani nakon noći za pamćenje: Svi su fantastični, Katić je bedem, Barbarezu i Spahi svaka čast

Vruće proljeće

Stotine automobila u defileu: I Goraždani slave plasman pobjedničke generacije na Svjetsko prvenstvo

Šta donosi američka "Godišnja procjena prijetnji": Rusija podržava secesiju RS

Aktuelizirana jedna od spornih tema: Politika ne smije ugroziti Južnu interkonekciju

Vlasti optužene za još jedno lažno obećanje: Borci pred Vladom, najavljuju i blokade FBiH

Od 4. februara četiri akcije spašavanja: Putnici za Foču i Crnu Goru završavaju u snježnim nanosima na Zelengori

Na Međunarodni dan borbe protiv mina: U miniranim dijelovima BiH i danas se gine

Direktor Udruženja banaka BiH Edis Ražanica: Rastu kamate na kredite s promjenjivom stopom

Direktor Centra za edukaciju sudija i tužilaca FBiH s čelnim ljudima MUP-a BPK: Najavljeno intenziviranje saradnje

Žarko Puhovski za "Avaz", o ratu u Iranu: U roku od nekoliko dana Tramp će proglasiti pobjedu

Godinu od usvajanja izmjena zakona: Kupci prvih nekretnina još čekaju povrat PDV-a

RS gradi plinovod, a snabdijevanje neizvjesno

Zijad Krnjić za “Avaz”: Smatram da prijelaz treba otvoriti, ali RS duguje Federaciji više od 150 miliona KM

Profesor Amer Osmić o demografskoj kataklizmi: Broj stanovnika BiH izvan domovine veći je od 2,2 miliona

Nismo prezaduženi, ali na šta trošimo: Svaki stanovnik FBiH zadužen za 3.000, a RS za više od 6.000 KM

Video / Goraždani nakon noći za pamćenje: Svi su fantastični, Katić je bedem, Barbarezu i Spahi svaka čast

Vruće proljeće

Stotine automobila u defileu: I Goraždani slave plasman pobjedničke generacije na Svjetsko prvenstvo

Šta donosi američka "Godišnja procjena prijetnji": Rusija podržava secesiju RS

Aktuelizirana jedna od spornih tema: Politika ne smije ugroziti Južnu interkonekciju

Vlasti optužene za još jedno lažno obećanje: Borci pred Vladom, najavljuju i blokade FBiH