<p>Dok jedni danima unaprijed smišljaju kako i čime da obraduju svog partnera, drugi prevrću očima na sam spomen Dana zaljubljenih.&nbsp;</p><p>"Avazova" ekipa je prošetala ulicama Sarajeva i pitali smo građane šta misle o ovom danu i da li ga obilježavaju.</p>

<p>Sarajlije pogotovo mlađe generacije barem znaju šta je 14. februara dok turisti ističu da vrlo rade obilježavaju ovaj dan.</p><p>U videoprilogu pogledajte na kakve smo odgovore naišli. </p><p><a href="https://www.youtube.com/@DnevniAvazTV/videos">Pretplatite se na YouTube kanal Avaz TV.</a></p>

Dok jedni danima unaprijed smišljaju kako i čime da obraduju svog partnera, drugi prevrću očima na sam pomen ovog dana

Pogledajte kako se u Sarajevu obilježava Dan zaljubljenih

<p>Zemljotres jačine 5,6 stepeni po Rihteru danas je pogodio Rumuniju, a treslo se i u Srbiji.</p><p>Seizmolog Vedad Demir za portal „Avaza“ je izjavio da ne mora značiti da će zemljotresi koji se dešavaju u Rumuniji ili na Balkanu utjecati i na Bosnu i Hercegovinu.</p><h2>Konstantni potresi</h2><p>-	Iako mi imamo takvo područje i možemo konstantno očekivati potrese, to ne mora biti okidač, Imamo seizmički aktivne rasjede – izjavio je Demir.</p><p>Istakao je da kratkoročno ne postoji nijedan način zaštite od zemljotresa iz razloga jer se oni ne mogu predvidjeti.</p><h2>Bolja konstrukcija&nbsp;</h2><p>-	Ali s obzirom da ne možemo precizno prognozirati neki zemljotres, ne mogu se na taj način zaštiti ljudi. Ono što se može zaštiti je dugoročno da se poštuju principi, parametri kod projektovanja zgrada koje su fizički otporne, odnosno njihove konstrukcije, tako da se ne događa nešto kao što se desilo u Turskoj – istakao je Demir.</p><h2>Utjecaj zemljotresa u Turskoj</h2><p>Turska je zemljotresima koji su se desili prije osam dana oslobodila energiju. Na pitanje na koji način će to djelovati na BiH te da li će se odraziti ma region, Demir je mišljenja da to neće utjecati. </p><p>-	Iako se to kao puzzle, te tektonske ploče, blokovi su tako povezani da kada se obično na jednom mjestu oslobodi ta energija pomaka određene tektonske ploče duž tektonskog rasjeda, obično to dovodi do opterećenja na nekom drugom rasjedu, povećanja naprezanja i onda kad se iscrpi ta otpornost  na tom rasjedu, onda dođe do pokretanja na tom rasjedu inerišući tako zemljotres. Između Anadolije i našeg regiona je velika udaljenost i postoji puno tih rasjeda koji mogu akomodirati to naprezanje – dodao je.</p><p>Kazao je da mnogo rasjeda između Anadolije i BiH mogu da prihvate ta oštećenja prije nego se zemljotresi dogode na našem prostoru.&nbsp;</p>

Ali s obzirom da ne možemo precizno prognozirati neki zemljotres, ne mogu se na taj način zaštiti ljud, rekao je Demir

Vedad Demir za "Avaz": Ne mora značiti da će zemljotresi u Turskoj i Rumuniji utjecati na BiH

<p>Danima već, između ostalih, i ekipe iz Bosne i Hercegovine daju posljednji atom snage kako bi pomogle unesrećenima nakon razornog zemljotresa koji je pogodio Tursku prošle sedmice. Potresni prizori izvlačenja mrtvih ljudi, ali i radosni kada spasioci pronađu žive ljude ispod ruševina obilaze iz dana u dan cijeli svijet.</p><h2>Posljednje žrtve</h2><p>Među hrabrom bh. ekipom ima i pripadnica nježnijeg spola. Dok smo jučer razgovarali s Belmom Mahmić iz Federalne uprave civilne zaštite (FUCZ), koja je jedna od dvije djevojke u 42-članoj ekipi FUCZ-a, rekla nam je da rade na raščišćavanju temelja jedne 13-spratnice.</p><p>- Izvlače se posljednje žrtve. Toliko ima žrtava da se njihova tijela smještaju pod šatore - rekla nam je Mahmić, u čijem se glasu osjećao umor, ali i tuga zbog dešavanja oko nje.</p><p>Nažalost, posljedice razornog zemljotresa su katastrofalne, puno je žrtava, a među njima ima i djece...</p><p>- To je jedna specifična situacija, gdje prvo ljudski ne možemo biti imuni na sve ono što vidimo, a onda kao spasioci moramo dati sve od sebe. Teško je vidjeti ljude, porodicu koja čeka da se izvuče njihovo dijete, suprug ili supruga. To su scene koje je teško gledati, osim toga što nam je fizički naporno, psihički je dosta teže - rekla je Mahmić.</p><p>Naročito ju je potresao jedan prizor.</p><p>- Izvukli smo tijelo žene iz ruševina 13-spratnice kojoj su se zaglavile ruke jer je zagrlila svoje dvoje djece. Izvukli smo nju, a zatim i tijela njenog sina i kćerke. To su neopisive scene, zaista. Ili kada naiđemo na dječije igračke… Fotografije ovih prizora kruže svijetom, ali uživo je sto puta gore - kroz uzdah je navela.</p><h2>Na terenu</h2><p>Kako nam je rekla, ekipa FUCZ-a je na terenu prisutna 24 sata, a u timu se, osim nje, nalazi još jedna djevojka i one pružaju medicinsku pomoć i rade kao spasioci.</p><p>- Nije nam lako, ali naš tim je spreman pomoći unesrećenom narodu - navela je Mahmić.</p><h2>Savremena oprema</h2><p>Ekipa FUCZ-a u Turskoj radi najsavremenijom opremom.</p><p>- Imamo senzora, geofone za detektiranje bilo kojeg zvuka ispod ruševina i do 30 metara dubine,  endoskopske kamere koje mogu ući duboko ispod ruševina i do 20 metara, termovizijske kamere kojima možemo detektirati toplinske izvore, to jeste sve one koji su živi ispod ruševina. Posjedujemo mnoštvo mašina, alata za probijanje zidova, specijalne zračne jastuke kojima možemo podizati terete i do 50 tona. Imamo i medicinsku opremu, a s nama su i četiri psa osposobljena i certificirana za pretragu i spašavanje u ruševinama koji su non-stop na terenu. Zaista ima puno posla - dodala je Mahmić.</p><p>Turska vojska i policija prisutne su 24 sata. Brinu se za našu sigurnost, dodala je Mahmić.</p>

Pronašli smo tijela majke, sina i kćerke, zaglavile su joj se ruke dok ih je grlila, kazala je Mahmić

Hrabra Belma Mahmić iz Turske za "Avaz": Uživo je sto puta gore

<p>Pripadnik GSS-a Novi Grad Fahrudin Dobrača za portal "Avaza" je izjavio da su na terenu, ali da je tempo težak.</p><p>Dobrača se sa ekipom nalazi u Hataju.&nbsp;</p><h2>Izvlačili tijela&nbsp;</h2><p>-	Sada povlačimo jedan dio tima i idemo odmoriti, pa opet u aktivnosti koje su nam na sastanku maloprije dogovorene. Od jučer ujutro smo na terenu, više od 24 sata. Prethodnu noć smo spavali samo dva i po sata – rekao je Dobrača.</p><p>Dodao je da njegov tim tokom dva-tri dana nisu izvlačili žive, već tijela nesretno nastradalih.</p><h2>Zahtjevan posao&nbsp;</h2><p>-	Od jutros smo locirali sedam tijela, od toga smo čitavu četveročlanu porodicu izvukli, djecu i roditelje. Teško je, zahtjevno. Dok dođete do jednog tijela to traje tri do četiri sata, lupanje ploča, greda betonskih, da oslobodite i da ne oštetite tijelo. Svakako je sve po protokolima USAR-a. Strašno je zahtjevan posao. Puno je prašine – kazao je Dobrača.</p><p>Dodao je da će vidjeti koliko mogu podnijeti ovaj tempo. Rekao je da jedan mini USAR tim može biti aktivan sedam do deset dana.</p><h2>Zgrade srušene</h2><p>-	Ali ovdje je puno posla. Svaka zgrada je srušena, a posebno što smo uzeli slobodne dane na fakultetima, poslovima. Mi i omladina se moramo vratiti našim standardnim obavezama. Pomogli smo koliko smo mogli. Imali smo tu nafaku da izvučemo deset živih građana Turske od kada smo ovdje – izajvio je Dobrača.</p><p>Za sada nije poznato do kad će ostati. Moguće je da će ostati do srijede ili petka, dok se konsultuju sa instruktorima, koji su ih obučavali, odnosno rukovodiocima.&nbsp;</p>

Imali smo tu nafaku da izvučemo deset živih građana Turske od kada smo ovdje, rekao je Dobrača

Fahrudin Dobrača za "Avaz" iz Hataja: Izvukli smo 10 živih ljudi

<p>Federalna uprava civilne zaštite danas je podijelila fotografiju na Facebooku na kojoj je prikazano kako su pomogli jednom državljaninu Turske koji je spašen.</p><p>Na fotografiji je prikazano kako pripadnik FUCZ-a daje vodu muškarcu koji plače brišući se maramicom.</p><p>Prizor je srceparajući.</p><p>Podsjetimo, danas je tačno sedam dana od zemljotresa koji je pogodio jug Turske i Sirije.</p><p>Nakon prvog zemljotresa jačine 7,7 stepeni, uslijedio je drugi 7,6 stepeni koji je uništio sve pred sobom.</p><p>Ekipe iz BiH, Turske, Velike Britanije i drugih zemalja su na terenu i spašavaju povrijeđene i unesrećene.&nbsp;</p>

Ekipe iz BiH, Turske, Velike Britanije i drugih zemalja su na terenu i spašavaju povrijeđene i unesrećene

Fotografija koja slama srce: Pripadnici FUCZ se brinu o žrtvama u Turskoj

<p>Na području Ilidže jutros je dojavljena bomba na Interacionalnom univerzitetu u Sarajevu.</p><p>-	U 06:45 sati smo zaprimili dojavu. U toku je KDZ pregled&nbsp;objekta – kazala je portparol MUP-a Kantona Sarajevo Mersiha Novalić za portal "Avaza"“.</p><p>Svi uposlenici i studenti su evakuirani.</p>

U toku je KDZ pregled objekta, kazala je portparol MUP-a Kantona Sarajevo Mersiha Novalić

Dojavljena bomba na Internacionalnom univerzitetu u Sarajevu

<p>Načelnik GSS-a Prenj iz Konjica Almir Karkelja sa ekipom je jutros otputovao u Tursku u spasilačku misiju. Prvi dan je protekao uredu.<br></p><p>-	Svi pripadnici GSS-a Prenj su dobro i zdravo i konačno smo stigli na odredište u Adijaman (Adiyaman) gdje ćemo biti do daljnjeg. Po dolasku na aerodrom Istanbul dočekali su nas pripadnici AFAD-a koji nas provode kroz odjeljenja za kontrolu bez ikakve kontrole. Vidljivo je prisutna velika tuga. Čuje se veliko poštovanje turskih policajaca i službenika, Bosna Hersek-Arama Kurtarma, pozdravljaju glasno i zahvaljuju. U jednom dijelu aerodroma spajaju nas sa velikim brojem humanitaraca iz Pakistana, koji nas sa simpatijama gledaju, slikaju se sa nama, dijele hranu i slatkiše, velika je to država – kazao je Karkelja za portal "Avaza".</p><h2>Pridružili im se spasioci</h2><p>Nakon nekog vremena posebnim vanrednim letom odletili su u Adanu. U avionu su im se pridružili spasioci iz Kine i Švedske. </p><p>-	Pilot preko zvaničnog razglasa u avionu pozdravlja spasioce iz Bosne, Kine i Švedske, te humanitarce iz Pakistana, svima im znači pomoć i podrška cijelog svijeta. Po dolasku u Adanu dobijamo poruku ako smo u mogućnosti u Hataju (Hatayu) da pružimo pomoć ženi koja je ostala zatrpana i poslala nam njenu lokaciju. Nažalost nismo ni blizu Hataja ne znamo ni gdje idemo. Ne čeka nas niko, strašno puno ljudi dolazi da pomogne, ne može se to tek tako izorganizirati. Nakon duže potrage i čekanja dolazi čovjek po nas i vodi nas. AFAD Procedura oko prijema, upisa i ostalog traje podugo - kazao je on.</p><h2>Vole Bosance</h2><p>Dodaje da im ljubazni Turci daju kartice interneta od 50 GB. Kako kaže, vole posebno Bosance.</p><p>- Dva helikoptera su nas 14 prevezli u Adijaman, tamo nema bosanskih timova, mada smo tražili da budemo blizu naših, ali tako je kako je, kako bude drugima bit će i nama – dodao je.</p><p>U tom mjestu trenutno je 02:00 sata iza ponoći, dva sata više nego u BiH.<br></p><p>-	Laku noć, mirno spavaj Bosno i Hercegovino, ovdje niko ne spava – poručio je Karkelja.</p>

Nažalost nismo ni blizu Hataja ne znamo ni gdje idemo, rekao je Karkelja 

Almir Karkelja za "Avaz" iz Turske: Laku noć, mirno spavaj BiH, ovdje niko ne spava

<p>Dvije žene večeras su se potukle poslijepodne u sarajevskom naselju Grbavica.</p><p>-	Nama je događaj prijavljen oko 17:30 sati da su se dvije osobe u ulici Behdžeta Mutevelića prvo verbalno, a potom i fizički sukobile. Tom prilikom su obje zadobile neutvrđen stepen povreda – kazala je za portal "Avaza" Mershia Novalić, portparol MUP-a KS. </p><p>Prema posljednjim informacijama MUP-a KS, one su bile na KUCS-u na utvrđivanju stepena povreda.</p><p>-	Te povrede su nastale upotrebom oštrog predmeta. I dalje smo na terenu i utvrdit ćemo kako će se kvalifikovati djelo – dodala je Novalić.&nbsp;</p>

Nama je događaj prijavljen oko 17:30 sati, kazala je Novalić 

Drama u Sarajevu: Dvije žene se posvađale, pa se potukle, obje povrijeđene

<p>Međunarodni aerodrom Sarajevo primio je 61.068 putnika tokom prvog mjeseca ove godine.</p><p>Na taj način poboljšao je svoje brojke u odnosu na prošlu godinu i pretpandemijski januar 2020. godine.</p><p>-	Tokom januara tekuće godine na Međunarodnom aerodromu Sarajevo opsluženo je 61.068 putnika što je za 14  posto više u odnosu na isti mjesec 2019. te za osam posto više u odnosu na januar prethodne godine – rečeno je za portal "Avaza" iz Međunarodnog aerodoroma Sarajevo.</p><h2>Finalizirani radovi&nbsp;</h2><p>Finalizirani su radovi na projektu dogradnje Terminala B – faza I i uskoro očekujemo upotrebnu dozvolu, dodaju.</p><p>Ovim projektom znatno se povećavaju kapaciteti aerodroma, kako prostorni tako i tehnološki.</p><h2>Nova aviokompanija</h2><p>Uprkos tome što Wizz Air više nema bazu u glavnom gradu BiH i ima samo dvije rute iz Sarajeva rezultat je postignut.<br></p><p>Na pitanje da li je tačna informacija da aviokompanija stiže u Sarajevo i preuzima određene relacije za putovanje odgovorili su negativno.&nbsp;<br></p>

Finalizirani su radovi na projektu dogradnje Terminala B – faza I i uskoro očekujemo upotrebnu dozvolu, rečeno je iz Međunarodnog aerodroma Sarajevo

Iz Međunarodnog aerodroma za "Avaz": Primili smo 61.068 putnika tokom januara

<p>Sarajlija Muriz Izmirlija tokom razornih zemljotresa boravio je u Turskoj, a sada već uveliko pomaže državljanima ove zemlje koji su ostali bez krova nad glavom.</p><p>Ovaj 29-godišnjak bio je u Karamanu, glavnom gradu istoimene provincije, kada ga je probudio zemljotres oko 4 sata ujutro. U to vrijeme nalazio se u hotelu gdje radi i stanuje.</p><h2>Pročitao vijest </h2><p>-	Mislio sam da mi je ušao neko u sobu, pa sam se probudio. Otišao sam u tuš kabinu da vidim da li je neko tamo. Međutim, nikoga nije bilo. Onda sam se vratio u krevet. Kada sam se probudio ujutro, vidio sam vijest o zemljotresima. Sve mi je jasno bilo – priča nam Izmirlija.</p><p>Ovaj mladić sada se nalazi u Hataju (Hatay). Provincija Hataj je najjužnija pokrajina Turske. Nalazi se skoro u potpunosti izvan Anadolije, uz istočnu obalu Levantskog mora.</p><h2>Vožnja automobilom</h2><p>- Od Karamana do Hataja ima šest-sedam sati vožnje. Mi smo se vozili sedam sati samo da bi došli da pomognemo ljudima. Ja sam mogao ostati u Karamanu, ali koliko sam čuo dosta ljudi su dobili stvari u Hataju, pa sam mislio da želim više da uradim nešto za ove ljude, kada sam svakako blizu. Šta je meni šest-sedam sati da dođem ovdje. Meni to nije teško. Ja samo isključim emocije i probam da radim, ali stvarno ima dosta mrtvih na ulicama. Ujutro kada smo krenuli kao da je rat bio, mrak je, svugdje je vatra. Tijela su pokrivena dekom, ponekad se vidi ruka i noga kako vire. Onda znaš da nisu živi više, ali moramo dalje raditi i pokušati pružiti pomoć što više ljudi – kazao je za portal "Avaza" Izmirlija.</p><p>Dodao je da je sinoć sa svojom ekipom od deset osoba krenuo u Hataj i stigli su jutros u pet sati. Potom su izašli iz automobila na teren i sagledali situaciju. Tražili su ljude pod ruševinama, druge ekipe su našle dvije bebe. Kaže da je ulicama nemoguće proći. Ističe da ima dosta ljudi iz Sirije. Podijelili su im vodu, hranu i sve što im je trebalo. Dodao je da postoji još jedna grupa Afad koja pomaže ljudima.</p><p>-	Oni su nam ponudili da idemo u Iskender. To je dio Hataja, ali tamo je još gora situacija – izjavio je Izmirlija.</p><h2>Spašeni ljudi </h2><p>Na pitanje gdje su smješteni ljudi koji su spašeni, rekao je da ukoliko su povrijeđeni, leže u bolnici, ali ni bolnica nema kapacitet za toliko osoba.</p><p>-	Ljudi vani spavaju. Oni zapale vatru kako bi se ugrijali. Mi smo njima pomagali da traže drva. Ušli smo u staru kuću da tražimo stvari. Jutros je bio još jedan zemljotres, jačine oko 2,4 stepena po Rihteru. Bio sam na ulici. Svi su strahu. Pričao sam sa ljudima, strah ih je spavati. Kažu mi "mi smo toliko umorni, ali ne možemo spavati". Nikad se ne zna šta će se desiti – rekao je on.</p><h2>Nestašica benzina</h2><p>Istakao je da ako se desi još neki zemljotres, sve će pasti. Na pitanje da li je ovo jedno od najugorženijih područja kazao je da je to jako teško reći zato jer im ljudi govore različito.</p><p>-	Mi smo došli do zadnje benzinske pumpe sinoć. Trenutno je ovdje jako teško naći benzin. Ljudi su rekli da im je potrebna pomoć i u Kahramanmarasu, ali niko nema konkretnu informaciju – kazao je on.</p><h2>Nema straha</h2><p>Dodao je da se ne boji i da nema emocije, jer ih ne može pokazati, s obzirom da su ti ljudi u goroj situaciji.</p><p>-	Želim samo da pomažem ljudima. Ima dosta mrtvih na ulicama. Nije jedna osoba, ima ih pet, šest, sedam. Majke gube djecu. Ljudi su kao "izgubljeni". Ne znam da li je paranoja, oni nisu spavali. Ništa se ne može kupiti – rekao je Izmirlija za portal "Avaza".</p><p>Kazao je da je zatražio od drugih da im pomognu, da njima pošalju hranu, jer su oni bili u mogućnosti da to pruže porodicama, uključujući deke, pelene i druge stvari.</p><h2>Ipak je ostao</h2><p>-	Mi smo vidjeli da je još gore nego to smo mislili. Mislio sam da neću moći da tu ostanem. Mentalno i fizički sam jak, ali bilo bi mi žao ljudi da im ne pomognem kad sam spreman. Ima dosta djece koja se ovdje nalaze. Izgubili su porodice – kazao nam je.</p><p>U Karamanu ima djece od pet mjeseci pa do 3 godine i više koji su izgubili porodicu za nekoliko sekundi. Istakao je da je u kontaktu sa Federalnom upravom civilne zaštite (FUCZ). Dodao je da nije vidio ljude iz BiH da su stradali ili povrijeđeni.</p><h2><br></h2><p></p>

<h2>Hrana za građane</h2><p>- Došao sam da iskoristim svaki minut za pomoć ljudima. Imamo svoju ekipu. Ovdje imaju dostavna vozila, kamioni. Iz Karamana je došlo 12 kamiona za Hataj. Imamo svoju hranu, kupio sam za djecu i odmah im dam. BiH i Turska su uvijek bile povezane. Za ovaj narod sam spreman da idem u vatru. Trebao sam prije tri dana doći u Sarajevu, ali ostao sam da pomognem. Skupili smo novac za ljude, organizirali smo transport od Karamana za Hataj. Mi plaćamo hotel za njih. Ostat ćemo ovdje još pet dana, ovisi o situaciji. Dijelim objave na društvenim mrežama da bi što više ljudi vidjelo, kako bi dobili donacije i da vide ljudi šta smo uradili sa njihovim novcem. Svaku porodicu koju prevezemo u Karaman, damo im hranu i smještaj – zaključio je Izmirlija.</p>

Mentalno i fizički sam jak, ali bilo bi mi žao ljudi da im ne pomognem kad sam spreman, rekao je Izmirlija 

Sarajlija Muriz Izmirlija iz Hataja za "Avaz": Za ovaj narod sam spreman ići u vatru 

<p>Skupština Rektroske konferencije/zbora u BiH jučer je jednoglasno usvojila prijedlog i dodijela plakete za doprinos radu i razvoju univerziteta predloženim profesorima. </p><p>Prijedlog UNSA bio je i dekan Stomatološkog fakulteta u Sarajevu dr. Muhamed Ajanović.</p><p>-	U lično ime, ali i u ime svih zaposlenih na Stomatološkom fakultetu sa Stomatološkim kliničkim centrom UNSA želio bih da zahvalim Rektorskoj konferenciji BiH i Rektoru Univerziteta u Sarajevu prof. dr. sc. Rifatu Škrijelju na vrednovanju mog rada ali i našeg rada te dodjeljivanju nagrade.&nbsp;</p><p>Svojim radom ću zajedno s svojim timom opravdati ukazano povjerenje – rekao je dr. Ajanović za portal "Avaza".</p><p>Dr. Ajanoviću dodijeljeno je priznanje rektorske konferencije.&nbsp;</p>

Svojim radom ću zajedno s svojim timom opravdati ukazano povjerenje, rekao je dr. Ajanović

Muhamed Ajanović za "Avaz": Zahvaljujem se rektoru na vrednovanju mog rada

<p>Kod "Ranjenog kamena" u Velikoj aleji na Ilidži položeno je cvijeće povodom sedme godišnjice od stradana Dženana Memića.</p><p>U Velikoj aleji na Ilidži 8. februara 2016. godine, Dženan Memić je napadnut nakon čega je sedam dana kasnije, 15. februara, preminuo na Kliničkom centru u Sarajevu.</p><p>Na mjestu gdje je Dženan napadnut danas su se okupili njegova porodica, prijatelji i poznanici. Pravda ni sedmu godinu od napada nije zadovoljena, ali njegovi otac Muriz i sestra Arijana, te advokat Ifet Feraget ne odustaju.</p>

Muriz Memić: S ovog mjesta mogu poručiti ubicama da smo vrlo blizu njih

<p>- S ovog mjesta mogu poručiti ubicama da smo vrlo blizu njih. Skroz smo blizu i imamo dokaze i po prvi put kažem ako država to ne uradi, ja ću to svijetla obraza uraditi, ali da znate odmah ostat će drugi pomagači ubica da i dalje uživaju. </p><p>Ovo sigurno neće ostati nerazjašnjeno, znaju se ubice, znaju se pomagači, a mi se moramo skupljati i vi mi morate davati podršku – rekao je Muriz Memić.</p>

S ovog mjesta mogu poručiti ubicama da smo vrlo blizu njih, poručio je Dženanov otac Muriz

Sedam godina od stradanja Dženana Memića: Znaju se ubice i pomagači

<p>Muriz Memić, otac stradalog Dženana, obratio se u Velikoj Aleji kod spomenika u naselju Ilidža, povodom sedme godišnjice smrti. On je kazao da se još uvijek nije otkrila kompletna istina o stradanju Dženana Memića.</p><p>- Iako ja i moj advokat znamo, zna i Tužilaštvo, čekamo da se i zvanično sazna istina. Ova država je sve pokušala na početku da sakrije jedno očigledno ubistvo, da vam ne ponavljam sve od početka, od sudskih postupaka, ali mi smo sve te bitke dobili. Ja to moram nazvati bitkama, a ova zadnja sramna presuda sudije Branka Perića, nadam se da ćemo i tu bitku dobiti – poručio je Muriz Memić.</p><h2>Istraga za ubistvo</h2><p>Istakao je da je najvažnije da trenutno traje i istraga za ubistvo.</p><p>- S ovog mjesta mogu poručiti ubicama da smo vrlo blizu njih. Skroz smo blizu i imamo dokaze i po prvi put kažem ako država to ne uradi, ja ću to svijetla obraza uraditi, ali da znate odmah ostat će drugi pomagači ubica da i dalje uživaju. Ovo sigurno neće ostati nerazjašnjeno, znaju se ubice, znaju se pomagači, a mi se moramo skupljati i vi mi morate davati podršku – kazao je Memić.</p><h2>Sve traje predugo</h2><p>Mišljenja je da traje sve predugo.</p><p>- Nema smisla toliko čekati. Vaša podrška i podrška medija  mi puno znači. Oni svašta pokušavaju, advokati od optuženih traže od RAK-a da se meni i mom advokatu zabrani obraćanje u javnosti. Evo ovim ću im pokazati da me ovo neće zaustaviti. Šta god pokušaju mi ćemo imati odgovor na to. Na proljeće pravimo proteste ispred OHR-a, to je jedina lokacija koja je ostala, ostalo smo sve obišli, pa ćemo vidjeti hoće li oni reagovati ili ja – zaključio je Memić.</p>

Skroz smo blizu i imamo dokaze i po prvi put kažem ako država to ne uradi, ja ću to svijetla obraza uraditi, rekao je

Memić: Nije se otkrila kompletna situacija

<p>Općina Bosanski Petrovac je u toku prethodne kalendarske godine realizovala brojne aktivnosti planirane Planom implementacije za navedenu godinu.</p><p>Kako je rečeno za portal „Avaza“ u okviru strateškog cilja "Podignut stepen ekonomskog razvoja koji je zasnovan na znanju, inovacijama i održivom korištenju prirodnih resursa i provedbenim mjerama.</p><h2>Poljoprivreda prioritet</h2><p>Kako navode prioritet je bio razvoj poljoprivrede, a mjera unaprijediti održivost poljoprivrednih gazdinstava i povećati prihode u poljoprivredi. Realizirane su subvencije u poljoprivredi i veterinarstvu. </p><p>U okviru mjere uspostavljanje održivog korištenja poljoprivrednog zemljišta i prirodnih poljoprivrednih resursa izvršeno je sufinansiranje izvještajno-prognozne službe Poljoprivrednog zavoda USK-a s ciljem saradnje, te je realiziran projekat „Unaprijeđenje uslova rada gradske tržnice“.</p><p>-	U okviru istog cilja kroz prioritet izgradnja podsticajnog poduzetničkog i investicijskog okruženja i mjeru unaprijeđenje poslovne infrastrukture i promocija općine za privlačenje novih investicija, počela je realizacija projekta izgradnje fekalnog kolektora za potrebe poslovne zone „Gorinčani“ i završena je prva faza. Završeni su radovi na izgradnji javne rasvjete na kružnom toku-industrijska zona u skladu sa urađenom projektno-tehničkom dokumentacijom. Kontinuirano su realizirane planirane aktivnosti koje se odnose na obilježavanje petrovačkih manifestacija u sklopu prioriteta efektuiranje turističkih potencijala na području općine i mjere promocije turističke i kulturne ponude općine Bosanski Petrovac – navode iz Općine za portal „Avaza“.</p><h2>Turistička infrastruktura</h2><p>Na pitanje koji projekti su u planu, pomenuli su i unaprijeđenje turističke infrastrukture u općini Bosanski Petrovac, gdje su u toku pripremne aktivnosti na izradi glavnog projekta istraživačko i konzervatorsko-restauratorski radovi i radovi na tekućem održavanju Starog grada Bjelaj te kroz projekat RAG-Vaša karta za svijet poduzetništva u saradnji sa općinama Petrovac-Drinić i Ribnik nastoje se animirati svi zainetresovani potencijalni korisnici projekta za registraciju i osnivanje obrta u području poljoprivrde, agroturizma i kućne radinosti što bi kako kažu doprinjelo ostavrivanju mjere uvezivanje smještajnih kapaciteta na teritoriji općine u funkciji razvoja cjelokupne turističke ponude.</p><p>-	U okviru poboljšanja kvaliteta života stanovnika, prioritet je i proširenje obrazovnih, kulturnih i sportskih sadržaja koji se ogledaju kroz implementaciju mjere razvoj kulture i sporta, pri čemu su realizirane sljedeće aktivnosti sanacija „Spomen-muzeja Jovan Bjelić“, transfer za sportski savez i NK Mladost . Također putem projekta „Jačanje povjerenja i kohezije u zajednicama u BiH“ pristupilo se izradi projektne dokumentacije za rekonstrukciju i sanaciju stadiona NK Mladost – navode iz Općine.</p><h2>Razvoj obrazovanja </h2><p>Pomenuli su i podrška razvoju obrazovanja i aktivnostima djece i mladih, realizirane  su aktivnosti novčane podrške studentima, prijevoz učenika, projekat Omladinske banke, te transfer obrazovnim ustanovama i vijeću mladih i nabavka školskih torbi i pribora za prvačiće i osnivanje nove vrtićke grupe.</p><p>Jedan od prioriteta je i izgradnja komunalne infrastrukture i unaprijeđenje kvaliteta i efikasnosti javnih usluga kroz mjeru izgradnje putne infrastrukture pri čemu su realizirani projekti asfaltiranja puteva po programu kredita razvojne banke te asfaltiranju makadamskih puteva čije su sufinansiranje omogućili različiti donatori, kao i kontinuirani poslovi službe u zimskom i ljetnom održavanju putnih pravaca na području općine Bosanski Petrovac.</p><p>Kroz mjeru elektrifikacije ruralnih područja, realizirane su aktivnosti na  izgradnji i održavanju javne rasvjete. Kroz mjeru unaprijeđenja vodovodne infrastrukture i vodosnabdijevanja stanovništva na području općine, u toku je izrada elaborata vodozaštitne zone Sanica te je u toku izrada projektno tehničke dokumentacije za rekonstrukciju vodovodne mreže za naselje Revenik-MZ Kolunić, kao i izrada projektne dokumentacije za izgradnju spojnog voda centralnog vodovodnog sistema na lokalni vodovod Bjelaj sa postojeće lokacije u Bjelajskom Vagancu-MZ Bjelaj.</p><p>Kako navode, kroz mjeru unaprijeđenja rada u organima uprave realizirane su aktivnosti na stručnom usavršavanju, nabavci opreme, kao i tehnička pomoći općinskoj administraciji za unaprijeđenje lokalne uprave u sklopu MEG projekta.</p><h2>Socijalna zaštita </h2><p>-	Prioritet podizanje nivoa socijalne inkluzije kroz mjeru proširenje kapaciteta za pružanje usluga socijalne zaštite na području općine, realizirane su aktivnosti progam kućne njege, program socijalne – pomoći, te transfer za prijevoz socijalno ugroženih kategorija stanovništva. Također putem projekta jačanje povjerenja i kohezije u zajednicama u BiH pristupilo se izradi projektne dokumentacije za izgradnju zgrade Centra za socijalni rad u Bosanskom Petrovcu kroz mjeru pomoć ugroženim kategorijama stanovništva kroz jačanje saradnje sa mjesnim zajednicama i NVO sektorom, implementirani su tekući transferi za neprofitne organizacije i vjerske zajednice, urađena je projektna dokumentacija za rekonstrukciju zgrade CK-a – navode iz Općine.</p><p>Osim ovih, realiziran je projekat čišćenja i ređenja vodotokova u MZ Kolunić i jezera Pećina u MZ Rašinovac, a kroz unaprijeđenje Civilne zaštite na području općine Bosanski Petrovac.</p><h2>Psi lutalice </h2><p>Kroz mjeru rješavanje problema pasa lutalica subvencionirale su se aktivnosti veterinarske stanice za rješavanje problema pasa lutalica.</p><p>Kako navode iz Općine, osigurano je održivo upravljanje okolišem i prirodnim resursima, a prioritet je efikasnije upravljane otpadom i otpadnim vodama kroz mjeru zbrinjavanja komunalnog otpada projekat „Let s doit“ u, te dovođenje vode na deponiju Vaganac.</p><p>-	Kroz mjeru unaprijeđenja odvodnje fekalnih voda na području općine Bosanski Petrovac realizuju se aktivnosti na  izgradnji PPOV-a, izgradnja sekundarnih vodova u istočnom dijelu F1 i F2., te izgradnja sekundarnih vodova prema stočnoj pijaci. Na taj način želi se smanjiti emisije CO2 i upotrebe fosilnih goriva, Mjera 3.2.1. Energetska efikasnost i promocija obnovljivi izvori energije. Urađen je energetski audit za zgradu općine – ističu iz Općine. </p><h2>Osnovne i dopunske djelatnosti</h2><p>Pored navedenog kontinuirano su putem službi izvršavani poslovi osnovne i dopunske djelatnosti iz okvira nadležnosti općine. Potpisani su Ugovori za zimsko i ljetno održavanje puteva, održavane javne rasvjete, uređenje javnih površina, stipendiranje studenta, odluke o sufinansiranju prijevoza učenika, socijalna davanja u vidu jednokratnih novčani pomoći, pomoć porodiljama, te ostali redovni poslovi koji su u nadležnosti rada organa uprave po tekućim pitanjima. </p><h2>Značajni prirodni resursi </h2><p>Općina Bosanski Petrovac je područje sa značajnim prirodnim resursima, prije svega šumom i velikim površinama pogodnim za ispašu stoke, povoljnim klimatskim karakteristikama (koncentracija ozona na Oštrelju i veliki broj sunčanih dana) te bogatim kulturno-historijskim naslijeđem. </p><p>Negativan prirodan priraštaj, kao i odlazak stanovništva sa područja općine, ukazuju na potrebu osmišljavanja strateških intervencija koje će za cilj imati unaprijeđenje uslova i kvaliteta života te stvaranje prilika za zapošljavanje kako bi se potakao ostanak stanovištva, doprinijelo osnivanju novih porodica i ublažio negativan prirodni priraštaj.</p><p>Kako bi se osiguralo privlačenje novih investitora u budućem periodu, kao i ostanak postojećih, neophodno je planiranje i implementacija strateških intervencija i mjera ka onim područjima gdje postoje izražene komparativne prednosti i interes za proizvodnju proizvoda više dodatne vrijednosti i zapošljavanje kao što su drvoprerada, turizam i poljoprivreda.</p><h2>Ulaganja na području općine</h2><p>-	U narednom periodu najznačajniji dio ulaganja na području općine Bosanski Petrovac će se odnositi na izgradnju i uređenje komunalne infrastrukutre, asfaltiranju puteva, rješavanju problema pasa lutalica, izgradnja zgrade Centra za socijalni rad, sanaciji zgrade Spomen- muzej Jovan Bijelić kao i na drugim lokalitetima gdje postoje vrijedne kulturno-historijske znamenitosti, podrška razvoju poljoprivredne proizvodnje u pogledu zaštite okoliša I očuvanja raznolikosti flore i faune lokalnog područja nameće se potreba rješavanja problema upravljanja otpadom u narednom periodu. Općina Bosanski Petrovac ima jedinstvenu poziciju kada je u pitanju energetska efikasnost i korištenje obnovljivih izvora energije, naročito energije sunca i vjetra. U tom pravcu potrebno je nastaviti sa započetim aktivnostima i raspoložive potencijale pretočiti u odgovarajuće projekte koji će biti privlačni za investicije u domenu alternativnih energetskih izvora – kazali su iz Općine Bosanski Petrovac za „Avaz“. </p><p>Općina Bosanski Petrovac pripremila je Plan zajedničke komunalne potrošnje za 2023. godinu. Budžetom općine za 2023 godinu planirana su sredstva u iznosu 499.959,48 KM za Plan zajedničke potrošnje.</p>

U tom pravcu potrebno je nastaviti sa započetim aktivnostima i raspoložive potencijale pretočiti u odgovarajuće projekte, navode iz Općine

Iz Općine Bosanski Petrovac za "Avaz": Realizirali smo brojne projekte  

<p>Na osnovu usvojenog nacrta budžeta, Srednjobosanski kanton izdvojit će oko 1,1 miliona KM za poljoprivredu u ovoj godini.</p><p>Ukupan budžet ovog kantona nešto je veći od 300 miliona KM. Ipak, poljoprivrednici nisu zadovoljni.</p><h2>Potpuno uništenje</h2><p>Kako je za portal „Avaza“ izjavio predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača mlijeka i mesa SBK Amir Bulut, nadležni uništavaju poljoprivredu.</p><p>- Srednjobosanski kanton ide ka uništenju poljoprivrede. Milion i 100.000 KM je ništa prema budžetu koji je 305 miliona. To nije ni nula posto u budžetu, tako da oni nas selektivno u zadnjih već deset godina uništavaju. Što se tiče SBK, ako ostane ovako, i ako se ne promijeni u ovoj ili narednoj godini ništa, poljoprivreda će biti uništena totalno – rekao je Bulut.</p><h2>Jedini prihod</h2><p>Na pitanje da li stanovnici u SBK većinski žive od poljoprivrede odgovorio je potvrdno.</p><p>-	To je drugi kanton Federacije koji je izrazit u poljoprivredi. Odmah smo iza Unsko-sanskog kantona. Većinom ljudi žive na ruralnim područjima. Jedini prihod im je bio poljoprivreda. Međutim, vlast ne brine oko poljoprivrede.&nbsp;</p><p>Doveli su do toga da se sve gasi. Sela se prazne. Mi hodamo stalno po selima oko Travnika i kod Gornjeg i Donjeg Vakufa, sela su prazna, ljudi odlaze. Neće niko da se maltretira. U posljednjih pet godina je više od 30 posto mladog stanovništva otišlo – izjavio je on za portal „Avaza“.</p><p>Ističe da mnogi odlaze, jer se nemaju čime baviti na tim područjima. </p><h2>Nebriga vlasti</h2><p>-	Rostovo, Vlašić i okolna mjesta, ljudi nemaju nikakvog drugog posla osim poljoprivrede. Međutim, nebriga vlasti, selektivno uništavanje pojedinih otkupljivača je dovelo do toga da se poljoprivreda u SBK gasi – izjavio je Bulut.</p><h2><br></h2>

<h2>Novac za gnojiva </h2><p>Na pitanje koliko je potrebno novca za sjeme i umjetna gnojiva, kaže da bi se jedan dunum ili hektar posijao sada ili za jesen bi trebalo oko 1.500 KM.</p><p>- Međutim, mi smo od ministarstva i Vlade SBK tražili da izdvoje hiljadu KM za jesenju sjetvu, ali to oni nisu prihvatili i jednostavno su izignorirali, tako da su ljudi smanjili sjetvu. Ja prvi sam prošle godine sijao oko 4-5 hektara žitarica plus što sam sijao 7-8 hektara za kilažu, kukuruz i drugo. Ove godine jednostavno nisam mogao da posijem žitarice, tako da će biti smanjena proizvodnja i priprema hrane i to je tako kod stotine ljudi.&nbsp;</p><p>Nemoguće je izdržati na ove cijene. Druga stvar, najmanje su otkupne cijene mlijeka u našem kantonu, jer mi imamo uglavnom jednu fabriku koja prerađuje, a to je Poljorad, ovi ostali su zadruge koje otkupljuju da li za Milkos, Meggle, Dukat. To su sad već druge ruke, tako da naša je najniža cijena u Federaciji.&nbsp;</p><p>Mi imamo od 0,60 do 0,75 feninga, a prosjek nam je oko 0,70 feninga. Ima par farmi koje su veće, ali dostupna cijena, to izađe oko 0,70 feninga mlijeka, tako da vlast u našem kantonu ne zanima poljoprivreda. Sve su moguće stvari uradili da je unište i vjerujte da su uspjeli – rekao je on.</p><h2>Proizvođači mlijeka</h2><p>Dodao je da je prije deset godina u Gornjem Vakufu bilo 2.200 proizvođača mlijeka, a sada trenutno ima 15 njih.</p><p>- Još što je žalost, od tih 15 ljudi su ljudi koji su 55-60 godina. To je već staro stanovništvo i ovi što se bave proizvodnjom u našem kantonu su većinom starije osobe 45 i više. Mlađi vrlo malo mogu da se bave poljoprivredom – zaključio je Bulut.&nbsp;</p>

U zadnjih oko pet godina je više od 30 posto mladog stanovništva otišlo, rekao je Bulut 

Poljoprivrednici u SBK na koljenima: Vlast ne mari za nas

<p>U izdanju Webometricsovog rangiranja za mjesec januar Univerzitet u Sarajevu se nalazi na 1593. mjestu na svjetskoj listi u poretku više od 31 hiljade univerziteta koji su obuhvaćeni skriningom po tri kriterija: utjecaj, otvorenost i izvrsnost, što ga svrstava u prvih 5,1 posto svih univerziteta na ovoj listi.</p><p>Kako je za portal "Avaza" rečeno iz Webometricsa Web rangiranje ima globalnu pokrivenost, jer su  analizirali više od 32.000 visokoškolskih ustanova iz cijelog svijeta. </p><p><br></p>

Evo na kojem mjestu je UNSA na listi najboljih univerziteta

<p>- Univerzitet u Sarajevu nalazi se u prvih 5 posto institucija naše skale. Ova pozicija je rezultat kvantiteta i kvaliteta njihovih web sadržaja, učinka njihovih istraživača i međunarodnog uticaja njihovih istraživačkih aktivnosti – rekli su iz Webometricsa.</p><p>Na pitanje koji su kriterijumi za rangiranje istakli su da koriste model zasnovan na omjeru 1:1 između aktivnosti koje obavlja univerzitet i globalnog uticaja ovih aktivnosti.</p><h2>Rang lista</h2><p>- Koristimo i bibliometrijske i webometrijske tehnike, izvlačeći podatke iz glavnih međunarodnih naučnih baza podataka i priznavanje sa web stranica trećih strana.</p><p>Upitali smo ih kako je Univerzitet u Sarajevu napredovao sa 120 mjesta na rang listi u odnosu na 2022. godinu.</p><p>- U novom izdanju povećali smo broj istraživača koji će biti uključeni u rang sa 210 na 310. Za poboljšanje ranga važno je uključiti sve u aktivnosti univerziteta. U trenutnom izdanju prepoznajemo da li više ljudi promoviše otvoreni pristup i otvorenu nauku na Univerzitetu. Ovo takođe promoviše međunarodni uticaj znanja koje generiše Univerzitet – rečeno je za portal "Avaza" iz Webometricsa.</p><h2>Istraživačka grupa&nbsp;</h2><p>Inače, "Webometrics Ranking of World Universities" je inicijativa Cybermetrics Lab-a, istraživačke grupe koja pripada Consejo Superior de Investigaciones Científicas (CSIC), najvećem javnom istraživačkom tijelu u Španiji.</p><p>CSIC je među prvim organizacijama za osnovna istraživanja u Evropi. CSIC se 2006. sastojao od 126 centara i instituta raspoređenih širom Španije.</p><p>CSIC je pri Ministarstvu prosvjete i njegov glavni cilj je promoviranje naučnog istraživanja kako bi se unaprijedio napredak naučnog i tehnološkog nivoa zemlje što će doprinijeti povećanju blagostanja građana.</p><p>CSIC također igra važnu ulogu u formiranju novih istraživača i tehničara u različitim aspektima nauke i tehnologije.</p>

Pogledajte kako se u Sarajevu obilježava Dan zaljubljenih

Vedad Demir za "Avaz": Ne mora značiti da će zemljotresi u Turskoj i Rumuniji utjecati na BiH

Hrabra Belma Mahmić iz Turske za "Avaz": Uživo je sto puta gore

Fahrudin Dobrača za "Avaz" iz Hataja: Izvukli smo 10 živih ljudi

Fotografija koja slama srce: Pripadnici FUCZ se brinu o žrtvama u Turskoj

Dojavljena bomba na Internacionalnom univerzitetu u Sarajevu

Almir Karkelja za "Avaz" iz Turske: Laku noć, mirno spavaj BiH, ovdje niko ne spava

Drama u Sarajevu: Dvije žene se posvađale, pa se potukle, obje povrijeđene

Iz Međunarodnog aerodroma za "Avaz": Primili smo 61.068 putnika tokom januara

Sarajlija Muriz Izmirlija iz Hataja za "Avaz": Za ovaj narod sam spreman ići u vatru

Muhamed Ajanović za "Avaz": Zahvaljujem se rektoru na vrednovanju mog rada

Sedam godina od stradanja Dženana Memića: Znaju se ubice i pomagači

Muriz Memić: S ovog mjesta mogu poručiti ubicama da smo vrlo blizu njih

Iz Općine Bosanski Petrovac za "Avaz": Realizirali smo brojne projekte

Poljoprivrednici u SBK na koljenima: Vlast ne mari za nas

Iz Webometricsa za "Avaz": UNSA se nalazi u prvih 5 posto svjetskih institucija

Pogledajte kako se u Sarajevu obilježava Dan zaljubljenih

Vedad Demir za "Avaz": Ne mora značiti da će zemljotresi u Turskoj i Rumuniji utjecati na BiH

Hrabra Belma Mahmić iz Turske za "Avaz": Uživo je sto puta gore

Fahrudin Dobrača za "Avaz" iz Hataja: Izvukli smo 10 živih ljudi

Fotografija koja slama srce: Pripadnici FUCZ se brinu o žrtvama u Turskoj

Dojavljena bomba na Internacionalnom univerzitetu u Sarajevu

Almir Karkelja za "Avaz" iz Turske: Laku noć, mirno spavaj BiH, ovdje niko ne spava

Drama u Sarajevu: Dvije žene se posvađale, pa se potukle, obje povrijeđene

Iz Međunarodnog aerodroma za "Avaz": Primili smo 61.068 putnika tokom januara

Sarajlija Muriz Izmirlija iz Hataja za "Avaz": Za ovaj narod sam spreman ići u vatru

Muhamed Ajanović za "Avaz": Zahvaljujem se rektoru na vrednovanju mog rada

Sedam godina od stradanja Dženana Memića: Znaju se ubice i pomagači

Muriz Memić: S ovog mjesta mogu poručiti ubicama da smo vrlo blizu njih

Iz Općine Bosanski Petrovac za "Avaz": Realizirali smo brojne projekte

Poljoprivrednici u SBK na koljenima: Vlast ne mari za nas

Iz Webometricsa za "Avaz": UNSA se nalazi u prvih 5 posto svjetskih institucija