Nakon što su direktor Federalne uprave policije Vahidinu Munjiću izrečene mjere zabrane obavljanja funkcije, kao i mjere zabrane dolaska u zgradu FUP-a te sastajanja s određenim svjedocima, kao i osumnjičenima, kontaktirali smo ministra unutrašnjih poslova FBiH Ramu Isaka i provjerili šta su naredni koraci.- FUP ima načina funkcionisanja, nema tu nikakvih smetnji. Prema informacijama koje raspolažem osoba koja je ovlaštena u FUP-u je poslala prijedlog za imenovanje osobe za poziciju načelnika kriminalističke policije. Taj koji imenovan, među tim inspektorima koji ispunjavaju uslove, će obnašati poziciju direktora do završenja konkursa. Ne znam ko bi trebao biti imenovan, tri ili četiri inspektora ispunjavaju uslove za tu poziciju, a kako sam čuo, navodno jedan je dobio rješenje prije nego se ovo sve desilo - kazao je Isak za "Avaz".Što se tiče konkursa za direktora FUP-a kaže da o tome odlučuje Nezavisni odbor, a on je potvrdio da neće se ići u smjeru imenovanja vršioca dužnosti, kaže da to sebi neće davati za pravo.Što se tiče Policijske akademije FMUP-a, gdje su također izrečene mjere zabrane direktoru Ervinu Mušinoviću, ministar Isak kaže da je tu procedura drugačija, jer Akademija nije samostalna, nego u sklopu Ministarstva i na njenom čelu se nalazi državni službenik i naveo je da tu bilo ko od rukovodećih državnih službenika da obnaša dužnost.

Ne znam ko bi trebao biti imenovan na poziciju načelnika, tri ili četiri inspektora ispunjavaju uslove za tu poziciju, a kako sam čuo, navodno, jedan je dobio rješenje prije nego se ovo sve desilo

Isak za "Avaz": Neće se birati v.d. direktora FUP-a, po funkciji će tu poziciju obnašati načelnik kriminalističke policije

Zapošljavanje ostaje jedan od najvećih izazova u Bosni i Hercegovini, ali i ključni uslov za ekonomski rast i smanjenje odlaska mladih iz zemlje. Evropska unija već godinama ulaže u programe koji povećavaju konkurentnost radne snage, unapređuju sistem obrazovanja i otvaraju nova radna mjesta, posebno za najugroženije kategorije – mlade, dugotrajno nezaposlene, žene i osobe iz marginaliziranih grupa.Jedan od najvažnijih mehanizama za ove investicije je Instrument za pretpristupnu pomoć (IPA), kroz koji EU podržava programe obuke, prekvalifikacije, uvođenje dualnog obrazovanja i jačanje malih i srednjih preduzeća. Cilj je jasan: uskladiti obrazovni sistem s potrebama tržišta rada i omogućiti brži prelazak nezaposlenih u formalno zaposlenje.

<h2>Mladi i žene</h2>Najveći projekat u ovoj oblasti je „Podrška lokalnim partnerstvima za zapošljavanje – Faza II (LEP II)”, vrijedan 6 miliona eura. Riječ je o programu koji okuplja lokalne vlasti, službe za zapošljavanje, obrazovne ustanove, privatni sektor i nevladine organizacije kako bi zajednički razvili lokalne strategije zapošljavanja. Nakon uspješne prve faze, tokom koje je podržano 19 partnerstava, druga faza širi djelovanje na više od 20 lokalnih zajednica širom zemlje. Cilj LEP-a je stvaranje novih radnih mjesta i olakšavanje prelaska nezaposlenih lica u formalno zaposlenje.Uz LEP, Evropska unija finansira i projekat „EU4Employment”, vrijedan 5 miliona eura, koji nudi konkretne mogućnosti zapošljavanja mladima, ženama u ruralnim krajevima, dugotrajno nezaposlenima, osobama s invaliditetom i Romkinjama. Program se fokusira na socijalnu uključenost i otvaranje radnih mjesta za one koji su najdalje od tržišta rada.-Udruženja poslodavaca u Federaciji Bosne i Hercegovine podržava sve projekte Evropske unije, posebno one koji idu u prilog jačanja kapaciteta lokalnih institucija i vlasti i prijenos znanja i iskustava kako bismo i u naš sistem involvirali evropsku i UN politiku i praksu. U tom dijelu ima više značajnih projekata. Mi posebno naglašavamo važnost projekta „Radimo zajedno“ projekta za jačanje segmenta ljudskih prava u poslovnom okruženju, projekat koji podržava Evropska unija i radimo ga skupa sa Unijom poslodavaca RS. Projekti koji se odnose na zapošljavanje i na jačanje lokalnih partnerstava također su nam vrlo interesantni, međutim, ono što zamjeramo nekim od ovih projekata jeste činjenica da se implementiraju od strane institucija Evropske unije. Mislimo, ipak, da bi odvojena sredstva, da bi se mogla multiplicirati ukoliko bi istovremeno i podržavala, unaprijeđivala zapošljavanje, ali istovremeno i podržavala jačanje lokalnih kapaciteta, a sve u skladu sa standardima EU i UN-a – rekao je Mario Nenadić, direktor Udruženja poslodavaca FBiH za “Avaz”.Posebno važan segment podrške EU odnosi se na potrebe ekonomije budućnosti. Projekat „EU4 Poslovi budućnosti”, vrijedan 5,5 miliona eura, usmjeren je na razvoj vještina potrebnih za zelena i digitalno intenzivna radna mjesta. Planirano je pokretanje najmanje 20 aktivnih programa tržišta rada koji će obučiti i zaposliti žene, mlade i dugotrajno nezaposlene u sektorima koji se najbrže razvijaju – od IT industrije do energetskih i ekoloških tehnologija.<h2>Privatni sektor</h2>Paralelno s tim, EU nastavlja da jača privatni sektor kao najvažniji generator radnih mjesta. Program „EU4 Private Sector Development” vrijedan 9 miliona eura, pomaže domaćim preduzećima da postanu konkurentnija, inovativnija i otpornija. Kroz grantove i tehničku podršku, projekat ubrzava zelenu i digitalnu transformaciju preduzeća, uključujući startup kompanije, inovativne firme, te biznise koje vode žene i mladi.Projekti imaju za cilj potaknuti izvozno orijentisana preduzeća i ojačati njihovu poziciju na evropskom tržištu.U cjelini, evropski programi za zapošljavanje u BiH grade jasnu i dugoročnu viziju: spoj savremenog obrazovanja, praktičnih vještina, podrške malim preduzećima te ubrzane zelene i digitalne transformacije može otvoriti nova radna mjesta i pokrenuti tržište rada. U trenutku kada ekonomska nesigurnost i odlazak mladih prijete budućnosti zemlje, ovakva ulaganja postaju temelj održivog razvoja, snažnije privrede i stabilnijeg društva.<h2>Aćimović: Šta se desilo s tim parama</h2>- Evropska unija je još 2020. odobrila pomoć BiH od 250 miliona koje je bilo uglavnom za zapošljavanje. Međutim, mi još nismo dobili izvještaje tih utrošenih novaca. To je ta pomoć koja je u suštini bila poslije koronavirusa. Ona je bila i dio specijalne pomoći za zapošljavanje. Nemamo još nigdje šta se desilo s tim parama koje su tada odobrene, veći dio koji je išao za zapošljavanje. To je vrlo interesantno zato što bi sad trebali učestvovati kao ponovo u tome. Najžalosnije je što se u suštini manipuliše s tim novcima. Ti novci moraju biti transparentno utrošeni i to je za to malo zapošljavanje, za uslužne djelatnosti, za te male pogone.To je u suštini pomoć koju daje EU, ali to bi trebalo ići preko biroa za zapošljavanje, a ne preko bilo kog ministarstva ili bilo kakve vlade. U suštini, to vam je sve bazirano na jednom velikom projektu širenja atraktivnosti privatnog biznisa da bi se ljudi iz administrativnog sektora prebacili u privatni, jer to je najveća boljka BiH – komentar je ekonomskog stručnjaka Draška Aćimovića za “Avaz”.

Projekti povezuju obrazovanje i tržište rada, otvaraju prilike za nezaposlene i potiču razvoj ekonomije

Ulaganja u vještine, inovacije i nova radna mjesta

IPARD je ključni mehanizam finansiranja EU koji pomaže zemljama kandidatima da moderniziraju poljoprivredu, poboljšaju sigurnost hrane i podrže ruralni razvoj.Za Bosnu i Hercegovinu, pristup IPARD fondovima znači nove investicijske mogućnosti za poljoprivrednike, agrobiznise i ruralne zajednice. Kao što je više puta istaknuto u izvještajima Evropske komisije za Bosnu i Hercegovinu, da bi zemlja imala koristi od IPARD-a, vlasti moraju uspostaviti potrebne institucionalne strukture. To je složen i trajan proces koji zahtijeva uspostavljanje državnih operativnih struktura u skladu s pravilima i procedurama EU.<h2>Projekt EU4AGRI</h2>EU je pružila značajnu pomoć poljoprivrednom sektoru u BiH, koja je iznosila više od 30 miliona eura za period 2020-2024. Od toga je 20 miliona eura putem projekta EU4AGRI namijenjeno za dodjelu grantova poljoprivrednicima i prehrambenim preduzećima, kao i ruralnom stanovništvu, za podršku njihovoj modernizaciji i podsticanje ruralne ekonomije, a 5 miliona eura putem programa EU4AgriRecovery za pomoć u oporavku sektora od posljedica pandemije COVID-19. Osim toga, EU je podržala tri twinning projekta vrijedna 6 miliona eura, s fokusom na usklađivanje standarda sigurnosti hrane, veterinarstva i fitosanitarne zaštite u BiH s propisima EU.BiH još uvijek nema pristup IPARD fondovima, za razliku od Srbije, Sjeverne Makedonije i Crne Gore. Razlog: ne postoje tijela potrebna da EU odobri korištenje novca.Da bi dobila pristup IPARD-u (Instrument for Pre-accession Assistance Rural Development), BiH mora izgraditi kompletan institucionalni sistem koji garantuje EU da se novac može sigurno, transparentno i kontrolisano trošiti. To uključuje:•	Upravljačko tijelo IPARD-a •	IPARD agenciju / Agenciju za plaćanja – ključna institucija koja zapravo isplaćuje novac korisnicima•	NAO – Nacionalnog akreditiranog službenika i prateći Ured•	Računovodstveno tijelo koje garantuje finansijsku kontrolu•	IPARD nadzorni odbor koji prati zakonitost, efikasnost i kontrolu trošenja sredstavaBez ovih tijela država ne može dobiti akreditaciju EU – i samim tim ne može koristiti IPARD fondove.<h2>Modernizacija farmi</h2>Ovaj proces je tehnički složen i traje više godina, ali zemlje koje prođu akreditaciju dobiju višemilionske fondove koji potpuno mijenjaju poljoprivredni sektor.IPARD je za Bosnu i Hercegovinu važan jer bi po prvi put omogućio obimna i stabilna ulaganja u poljoprivredu, daleko veća od onoga što država danas izdvaja iz vlastitih budžeta. Pristup ovim fondovima otvorio bi prostor za modernizaciju farmi, nabavku savremene opreme i unapređenje prerađivačkih kapaciteta, što bi domaću proizvodnju učinilo efikasnijom i konkurentnijom. Istovremeno, IPARD finansira i razvoj ruralne infrastrukture – od puteva i skladišnih prostora do sistema navodnjavanja – što direktno poboljšava uslove života u selima i jača lokalne ekonomije. Posebno je važan segment sigurnosti hrane: kroz usklađivanje sa evropskim standardima, bh. proizvođači bi lakše plasirali svoje proizvode na tržište EU, gdje potražnja stalno raste. Sve ovo zajedno znači stabilniji, otporniji i dugoročno održiv agrosektor, što je ključno za zemlju u kojoj poljoprivreda zapošljava veliki dio stanovništva i predstavlja jedan od najvažnijih razvojnih potencijala.<h2>Prof. Džubur: Ta sredstva bi nam donijela drastično poboljšanje uslova</h2>

Ahmed Džubur, profesor na Agromediteranskom fakultetu u Mostaru ukazuje na to da su sve zemlje u našem okruženju koje imaju pristup IPARD fondovima modernizirale brojne procese i u animalnoj i u biljnoj proizvodnji, od mljekara, sušara, pogona za preradu voća i povrća, nabavku kompletne mehanizacije s priključcima i mnogo toga.- Ključni problem u BiH jeste što na državnom nivou nema ministarstvo poljoprivrede, jer se iz entiteta Republika Srpska tome jako protive. Nažalost, zbog nedostatka političke volje i dogovora, poljoprivrednici u BiH su izgubili stotine miliona eura IPARD sredstava. Dakle, neophodni su nam institucionalni okviri i uslovi, a mi smo daleko od toga. Jedina smo zemlja u regiji koja to nije ispunila - navodi prof. Džubur.Naglašava da bi sredstva od IPARD-a označila svojevrsnu revoluciju u poljoprivrednoj proizvodnji u BiH.- Naš Fakultet ima sjajnu saradnju sa brojnim institucijama u Crnoj Gori čija je poljoprivreda jako napredovala uz pomoć sredstava od IPARD-a. Dakle, to bi nam donijelo drastično poboljšanje uslova po evropskim i svjetskim standardima. IPARD je posebno važan za kapitalna ulaganja. Za to naša nadležna ministarstva daju sredstva do određenog iznosa, od 30 ili 40 posto. Međutim, ispostavi se da zbog velikog broja zahtjeva oni koji su radili kapitalna ulaganja dobiju svega 14 posto, dok je u IPARD-u ogroman udio, mislim i do 80 posto granta, a ostatak je samofinansiranje. U konačnici, u susjednim zemljama taj proces traje godinama, a mi smo miljama daleko - ističe prof.Džubur.

Milijarde eura čekaju institucije, a radi se o procvatu ruralne modernizacije i razvoja

IPARD bi preporodio bh. poljoprivredu

Evropska unija već godinama predstavlja najvažnijeg partnera Bosni i Hercegovini u reformi socijalne politike, a kroz Instrument za pretpristupnu pomoć (IPA) finansira projekte koji direktno utiču na živote najranjivijih građana. Cilj je jasan - smanjiti siromaštvo, poboljšati pristup socijalnim uslugama i uskladiti sistem zaštite sa evropskim standardima.<h2>Obrazovanje i zaštita</h2>Putem IPA fondova EU trenutno ulaže u širok spektar programa koji jačaju kapacitete socijalnih institucija, unapređuju usluge za djecu, osobe s invaliditetom i marginalizirane grupe, te razvijaju inkluzivne politike širom zemlje. Riječ je o investicijama koje ne samo da moderniziraju socijalni sektor, nego i doprinose dugoročnoj socijalnoj koheziji u BiH.Najveći pojedinačni projekat u oblasti socijalne politike vrijedan je 6,32 miliona eura, a provodi ga UNICEF. Fokus je na jačanju sistema socijalne zaštite, obrazovanja i zaštite djece, posebno one koja su u riziku od institucionalizacije. Kroz ovaj program rekonstruira se devet vrtića u različitim dijelovima zemlje, centri za socijalni rad dobijaju savremenu IT opremu, a uspostavljaju se i centri za rani rast i razvoj za djecu od 0 do 6 godina. Tri takva centra već rade u Banjoj Luci, Vogošći i Sarajevu, dok se njihovo otvaranje očekuje i u Doboju, Prijedoru, Bijeljini i drugim lokalnim zajednicama.Ovaj projekat ima cilj optimizaciju primarnih zdravstvenih usluga u Bosni i Hercegovini, fokusirajući se na djelotvornije i efikasnije usluge i intervencije od koristi zdravlju odraslih i djece, koje uključuju i imunizaciju, te usluge ranog razvoja djece. Važnu ulogu u jačanju inkluzije imaju i organizacije civilnog društva. CARITAS provodi dva projekta finansirana sredstvima EU u ukupnoj vrijednosti 1,53 miliona eura. Prvi, vrijedan 1,11 miliona eura, usmjeren je na podršku organizacijama koje rade na inkluziji i deinstitucionalizaciji osoba s invaliditetom. Drugi, vrijednosti 420.000 eura, jača kapacitete lokalnih organizacija civilnog društva u sedam regija kako bi pružale efikasnije socijalne usluge u zajednici.Podrška dolazi i kroz projekte usmjerene direktno na institucije socijalne zaštite. Organizacija EPRD provodi program u vrijednosti 898.800 eura, fokusiran na unapređenje rada centara za socijalni rad širom BiH. Projekat poboljšava pristup socijalnim uslugama za marginalizirane grupe, uključujući osobe s invaliditetom, i osigurava bolju koordinaciju između različitih nivoa vlasti.<h2>Društveni razvoj</h2>U isto vrijeme, nevladina organizacija LIR sprovodi projekat vrijedan 540.000 eura, čiji je cilj jačanje mreže organizacija civilnog društva koje pružaju socijalne usluge ranjivim grupama. Projekat se bavi izgradnjom kapaciteta, umrežavanjem i stvaranjem povoljnijeg okruženja za inkluzivne politike i bolju socijalnu zaštitu.Zajednički, ovi projekti pokazuju da EU ne podržava samo tehničke reforme, nego ulaže u stvarne, opipljive promjene – od obnovljenih vrtića i moderniziranih centara za socijalni rad, do novih usluga za djecu i jačih organizacija koje rade s osobama s invaliditetom. IPA je tako postala ključni mehanizam reforme socijalne politike u BiH, ali i most prema evropskim standardima zaštite i inkluzije. U trenutku kada se Bosna i Hercegovina suočava s rastućim socijalnim potrebama, depopulacijom i visokim nivoom ranjivosti, ova podrška predstavlja jednu od najvažnijih investicija u društveni razvoj zemlje.

Jačanje socijalne politike usklađuje BiH sa standardima EU i jača socijalnu koheziju

EU ulaže u snažniju socijalnu politiku u BiH

Policijski službenik Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo brutalno je pretukao svoju suprugu, potvrđeno je iz MUP-a KS. Po nalogu tužioca Kantonalnog tužilaštva, on je odmah uhapšen zbog osnova sumnje da je počinio krivično djelo nasilje u porodici. Kako je navedeno, zbog zaštite žrtve nisu saopćene dodatne informacije.Ovo je samo jedan u nizu slučajeva sramote koje policijski službenici različitih agencija čine u posljednjem periodu. Svjedočili smo da spolno opće s maloljetnicima, da organiziraju prostituciju s maloljetnicama, da prodaju drogu, da uzimaju mito, da čuvaju članove narkokartela, ali postavlja se pitanje: dokle više?Ovaj slučaj ponovo otvara bolno pitanje, a to je ko nas, zapravo, čuva? Kada onaj koji bi trebao biti simbol sigurnosti i zaštite postane nasilnik, to nije samo porodični incident, već duboki udar na povjerenje u institucije koje bi trebale čuvati red i pravdu. Policijska značka ne bi smjela biti oružje moći, nego simbol odgovornosti i poštovanja ljudskog dostojanstva.Sramotno je da pojedinci koji nose uniformu, umjesto da štite slabije, postaju izvor straha i patnje. Još je sramotnije ako sistem na takve postupke reaguje tek kada postanu javni. Potrebne su jasne i odlučne sankcije, ali i preispitivanje kako se uopće dolazi do toga da nasilnik nosi oružje i predstavlja državu.Nasilje u porodici je zločin, bez obzira ko ga počini – ali kada ga počini policajac, to postaje dvostruko teže i opasnije. Ako oni koji bi nas trebali čuvati pretvaraju dom u mjesto straha, postavlja se gorko pitanje: ko će nas zaštititi od onih koji su plaćeni da nas štite?

Sramotno je da pojedinci koji nose uniformu, umjesto da štite slabije, postaju izvor straha i patnje

Sramota uniforme

Nakon što je s OFAC-ove liste Ministarstva finansija SAD sklonjeno gotovo kompletno rukovodstvo RS, na njoj je ostalo još svega nekoliko zvaničnika iz BiH. Osim njih, tu su i osobe koje su se povezivale s terorizmom, organiziranim kriminalom, kao i stranka SDS.Političko rukovodstvo Republike Srpske je doživjelo svojevrsnu amnestiju, mogu ponovo otvoriti račune i putovati gdje god žele, s izuzetkom predsjednika SNSD-a Milorada Dodika, koji ima zabranu ulaska u nekoliko evropskih zemalja.<h2>Putem pošte</h2>Ipak, zvaničnici iz RS, bez obzira što su bili na crnoj listi i nisu mogli koristiti kartice, plaću su dobijali putem pošte, dok osobe s crne liste iz Federacije BiH nisu uspjele pronaći rješenje za isplatu plaća već skoro dvije godine. Ovu informaciju nam je potvrdio Marinko Čavara, predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.- Za nas troje iz FBiH ne. Tužiteljice Tužilaštva BiH Dijana Kajmaković i Gordana Tadić i ja od februara mjeseca 2024. godine ne primamo ni plaće ni ostale naknade na temelju radnog odnosa – kazao je Čavara za „Avaz“.<h2>Isplata penzije</h2>Na crnoj listi se nalazi i bivši premijer Federacije BiH Fadil Novalić, koji se trenutno nalazi na izvršavanju zatvorske kazne. Bivši kompromitirani direktor OSA-e Osman Mehmedagić je također pod sankcijama SAD, no nije poznato da li je pronašao rješenje na koji način će mu biti isplaćena penzija.Predsjedavajući Predstavničkog doma PSBiH Marinko Čavara je predlagao inicijativu da se omogući isplata plaća u kešu za zvaničnike kojima je iz nekog razloga onemogućeno drugačije je isplatiti, no to nije dobilo dovoljnu podršku u Parlamentu.

Ne primam plaću već 21 mjesec, niti ostale naknade na temelju radnog odnosa

Osobe s američke crne liste bez rješenja: Rade skoro dvije godine bez plaće

Amir Pašić Faćo će biti danas doveden iz KPZ-a Orašje u Tužilaštvo Kantona Sarajevo, saznaje „Dnevni avaz“.Prema informacijama do kojih smo došli, Tužilaštvo KS je izdalo naredbu za dovođenje iz pritvora, jer se postupa u više predmeta u odnosu na Amira Pašića, zvanog Faćo.<h2>Odbijena žalba</h2>Riječ je o uobičajenoj procesnoj radnji, ali to praktično znači da se istraga protiv Pašića širi. Također, kako saznaje „Dnevni avaz“, Amir Pašić Faćo je promijenio advokata Kenana Ademovića, no u ovom trenutku nije poznato ko je novi advokat. Inače, Amir Pašić Faćo je uhapšen 22. oktobra na području Mostara, a nakon toga mu je određen jednomjesečni pritvor. Kasnije je upućena žalba na tu odluku, no nju je Općinski sud u Sarajevu odbio.Amir Pašić Faćo je osumnjičen za krivično djelo psihičko nasilje putem informaciono-komunikacijskih tehnologija. <h2>Krivično djelo</h2>Tužilaštvo KS je prilikom održavanja ročišta za određivanje pritvora navelo da je Amir Pašić Faćo na društvenoj mreži TikTok vrijeđao zamjenicu ministra Dušku Jurišić te tri novinarke – Daliju Hasanbegović-Konaković, suprugu ministra Elmedina Konakovića, Rabiju Arifović i predsjednicu Udruženja BH Novinari Borku Rudić.Amir Pašić Faćo je potvrdio da je psovao tim osobama, no negirao je bilo kakve prijetnje te istakao da su njegovi snimci javno dostupni i da se to može provjeriti. Također je naveo da nije znao da postoji krivično djelo kojim se tretira psovanje.<h2>„Završit ćeš u jarku“</h2>Tokom ročišta za određivanje pritvora Amir Pašić Faćo je govorio da je sve rezultat njegovog revolta, jer niko nije reagirao, iako su ga više puta pokušali ubiti, a spomenuo je i slučaj supruge Elmedina Konakovića.- Dalija (op.a. supruga Elmedina Konakovića) je rekla mojoj sestri: „Neka začepi gubicu ili će završiti u jarku“ – rekao je Pašić.

Izdata je naredba za dovođenje iz pritvora, jer se postupa u više predmeta u odnosu na Pašića

Pašić: Osumnjičen za psihičko nasilje

Šire istragu protiv Amira Pašića: Faću dovode u Tužilaštvo na ispitivanje

Iz Tužilaštva BiH su za "Avaz" potvrdili da su zaprimili više dopisa i prijava vezano za skandalozni govor predsjednika SNSD-a Milorada Dodika na predizbornom skupu u Istočnom Sarajevu.U tom govoru on je Bošnjake nazivao "amebama", "Turcima", a onda poručio da niko "ne laže više gore i više od Turaka".

Novi skandalozan govor Dodika u Istočnom Sarajevu: Pustite priče da smo isti ljudi, niko ne laže gore i više od Turčina

On je osporavao i to što se prodaju stanovi Bošnjacima u općini Istočna Ilidža.- Tužilaštvo Bosne i Hercegovine zaprimilo je više dopisa i prijava koje se odnose na navedeni događaj, a koje su proslijeđene na nadležno postupanje OJT Istočno Sarajevo, kao stvarno i mjesno nadležnom tužilaštvu. Za sve dalje informacije možete se obratiti OJT u Istočnom Sarajevu.

On je osporavao i to što se prodaju stanovi Bošnjacima u Općini Istočna Ilidža

Iz Tužilaštva BiH za "Avaz": Dobili smo više prijava za Dodikov govor mržnje, proslijeđene su OJT Istočno Sarajevo

Na današnjoj sjednici Predsjedništva BiH jednoglasno je usvojen budžet institucija BiH za 2025. godinu, saznaje portal "Avaza".Riječ je o prijedlogu koji je uputilo Ministarstvo finansija i trezora, a koji je došao na dnevni red nakon što nije prošao prijedlog Predsjedništva BiH. Odmah na početku sjednice zatražena je pauza, vjerovatno radi dodatnih konsultacija, no na kraju je odlučeno da se ipak glasa za njega.Predloženi budžet iznosi 1,5 milijardi KM, a u odnosu na prijedlog Predsjedništva BiH razlikuje se u tome da nema povećanja sredstava za Oružane snage BiH, finansiranje sedam institucija od kulturnog značaja i sredstava za vraćanje dugova BHRT-a.Budžet koji je predložio Amidžić planirana su sredstava za 1.000 KM jednokratne pomoći državnim službenicima s najnižim plaćama, kao jedan vid naknade jer nisu dobili povećanje plaće zbog neusvajanja budžeta.Na kraju su predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić i član Predsjedništva BiH Denis Bećirović procijenili da je veća šteta da BiH i dalje bude bez budžeta, s obzirom da njihov prijedlog nije mogao dobiti entitetsku većinu u Predstavničkom domu PSBiH, a ni u Klubu Srba u Domu naroda PSBiH.Nakon Predsjedništva BIH, budžet sada ide dalje u Parlamentarnu skupštinu BiH, gdje ga moraju usvojiti oba doma, a u zavisnosti o tome u kakvoj proceduri se o njemu bude raspravljalo, znat će se da li će se na njeg moći amandmanski djelovati.

Riječ je o prijedlogu koji je uputilo Ministarstvo finansija i trezora, a koji je došao na dnevni red nakon što nije prošao prijedlog Predsjedništva BiH

Predsjedništvo BiH: Ugledali se na prethodnike

Predsjedništvo BiH usvojilo budžet u iznosu od 1,5 milijardi KM: Ide u parlamentarnu proceduru

U toku je sjednica Predsjedništva BiH na kojoj se raspravlja o budžet institucija BiH za 2025. godinu. Odmah na početku sjednice zatražena je pauza, saznaje portal "Avaza".Podsjećamo, riječ je o prijedlogu koji je uputilo Ministarstvo finansija i trezora, a koji je došao na dnevni red nakon što nije prošao prijedlog Predsjedništva BiH.Predloženi budžet iznosi 1,5 milijardi KM, a u odnosu na prijedlog Predsjedništva BiH razlikuje se u tome da nema povećanja sredstava za Oružane snage BiH, finansiranje sedam institucija od kulturnog značaja i sredstava za vraćanje dugova BHRT-a.Budžet koji je predložio Amidžić planirana su sredstava za 1.000 KM jednokratne pomoći državnim službenicima s najnižim plaćama, kao jedan vid naknade jer nisu dobili povećanje plaće zbog neusvajanja budžeta.Ostaje da se vidi da li će članovi Predsjedništva BiH i dalje institirati na kulturnim institucijama, BHRT-u i Oružanim snagama, iako to izvjesno neće dobiti entitetsku većinu u Predstavničkom domu PSBiH, a ni u Klubu Srba u Domu naroda PSBiH.Ako Predsjedništvo BiH usvoji budžet, on će prema proceduru ići u Parlamentarnu skupštinu BiH, a u zavisnosti o tome u kakvoj proceduri se o njemu bude raspravljalo, znat će se da li će se na njeg moći amandmanski djelovati.

U toku sjednica Predsjedništva BiH na kojoj se raspravlja o budžetu: Odmah zatražena pauza

Nakon sedmica provedenih van terena zbog povrede, Robert Levandovski se vratio, i to na način koji priliči samo istinskim fudbalskim velikanima. Na teškom gostovanju u Vigu, gdje je Barcelona savladala Seltu rezultatom 4:2, poljski napadač bio je apsolutni heroj utakmice, postigavši hettrik i podsjetivši sve zašto ga smatraju jednim od najboljih golgetera svoje generacije.Levandovski je već u 10. minuti načeo mrežu domaćih s bijele tačke, a potom je u 37. minuti, uz asistenciju Rašforda, ponovo bio precizan. Treći gol, kojim je potvrdio pobjedu i kompletirao svoj čudesni povratak, postigao je glavom u 74. minuti nakon kornera istog saigrača.Ovim učinkom, s 37 godina i 80 dana, Levandovski je ušao u historiju kao četvrti najstariji igrač koji je postigao tri gola u jednoj utakmici La Lige. Ispred njega su ostali samo Horhe Molina, Hoakin Sančez i legendarni Alfredo di Stefano – društvo kojem pripada samo elita.Levandovski je ovim nastupom još jednom dokazao da za njega godine nisu prepreka, nego dodatni motiv da iznova piše poglavlja svoje veličanstvene karijere.Poljak je ovom pobjedom približio Barcelonu na samo tri boda zaostatka za Realom i vratio im nadu da se mogu boriti za titulu.

Levandovski je ušao u historiju kao četvrti najstariji igrač koji je postigao tri gola u jednoj utakmici La Lige

Robert Levandovski: Kao vino

Kako saznaje portal "Avaza", SDP BiH je za poziciju glavnog pregovarača BiH s EU predložio profesoricu Lejlu Ramić-Mesihović, saznaje portal "Avaza".Pregovori u zgradi Parlamentarne skupštine BiH traju cijeli dan, a na kraju su odlučili da svako iznese svoje prijedloge, a da se kasnije pravi konsenzus oko kandidata za Ured glavnog pregovarača, koji će činiti glavni pregovarač i njegova dva zamjenika.Lejla Ramić je doktor iz oblasti međunarodnih i javnih odnosa, radi kao šefica Odsjeka za međunarodne odnose i evropske studije na Burch univerzitetu u Sarajevu.Također, radi i kao predsjedavajuća Savjeta za vanjske poslove člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića.Ranije je radila u UNDP-u kao projektna menadžerica i na brojnim drugim poslovima. Autorica je knjige o Vanjskoj i odbrambenoj politiciji Evropske unije, te knjige "Makedonija - čedo realpolitike XX vijeka".

Lejla Ramić je doktor iz oblasti međunarodnih i javnih odnosa, radi kao šefica Odsjeka za međunarodne odnose i evropske studije na Burch univerzitetu u Sarajevu

"Avaz" saznaje: SDP BiH predložio profesoricu Lejlu Ramić-Mesihović za glavnog pregovarača

Amir Pašić Faćo, osumnjičen za krivično djelo psihičko nasilje putem informaciono komunikacijskih tehnologija, i dalje se nalazi u KPZ Orašje.Njemu je određen jednomjesečni pritvor krajem prošlog mjeseca određen jednomjesečni pritvor, a tada je tražio da ne bude smješten u KPZ Zenicu i KPZ Igman, zbog straha za sigurnost.Nakon što je prebačen u Orašje postojale su indicije da bi mu mogla biti ugrožena sigurnost, no policija ga je sklonila od osoba za koje je smatrao da mu mogu predstavljati problem.Njegov advokat Kenan Ademović je kazao za "Dnevni avaz" da nije imao nikakvih incidenata i da je sve u najboljem redu.On se sumnjiči da je psihički zlostavljao novinarke Rabiju Arifović, suprugu ministra Elmedina Konakovića, Daliju Hasanbegović-Konaković, Borku Rudić i zamjenicu ministra Dušku Jurišić.

On se sumnjiči da je psihički zlostavljao novinarke Rabiju Arifović, suprugu ministra Elmedina Konakovića, Daliju Hasanbegović-Konaković, Borku Rudić i zamjenicu ministra Dušku Jurišić

Amir Pašić Faćo i dalje u KPZ Orašje: Nisu zabilježeni nikakvi incidenti

U mjestu Trnovi kod Velike Kladuše jučer su zabilježene scene kao iz horor filmova.Naime, prvo se desila saobraćajna nesreća nakon što je jedno vozilo završilo u suprotnoj traci, a nakon toga su te osobe izašle iz automobila i izbila je masovna tučnjava.

Video / Maloljetnik izazvao nesreću u Kladuši, pa izbila tučnjava: Nakon toga automobilom pokušao ubiti ljude

Nakon što je vozač koji je izazvao nesreću udaren i pao na pod, suvozač iz tog vozila, nezvanično sin od vozača, je sjeo za volan i pokušao pri velikoj brzini pregaziti aktere tučnjave.

Kako se može vidjeti na snimku jedna osoba je zadobila povrede.O svemu tome smo kontaktirali MUP USK, gdje su nam potvrdili da su uhapšene dvije osobe nakon ovog događaja, a da je jedna od njih maloljetna.

Pojavio se snimak užasa iz Velike Kladuše iz drugog ugla: Suvozač sjeo za volan i pri velikoj brzini počeo da gazi ljude

- Događaj je evidentiran, policija vrši uviđajne radnje i dva lica su lišena slobode. Više informacija ne mogu reći, jer je jedna od osoba koje su lišene slobode maloljetna osoba - kazao je portparol MUP-a USK Abdulah Keranović za "Avaz".Na pitanje da li zna da li je riječ o kvalifikaciji krivičnog djela kao pokušaj ubistva, kazao je kratko da se ide u tom smjeru.

Događaj je evidentiran, policija vrši uviđajne radnje i dva lica su lišena slobode

Iz policije potvrdili da je maloljetnik učestvovao u haosu u Velikoj Kladuši: Pokušao ubiti više osoba automobilom

Ministar pravde BiH Davor Bunoza govorio je za „Dnevni avaz“ o aktuelnoj političkoj situaciji, političkim nadmudrivanjima i evropskom putu.<h2>Prva sjednica</h2>Najavili ste početak rada Komisije za provedbu presuda Evropskog suda za ljudska prava. Možete li pojasniti na kojem principu će funkcionirati, ko će biti njeni članovi i mislite li da je realno da se pronađe rješenje koje će zadovoljiti sve presude? Da li je moguće pronaći rješenja koja se tiču diskriminacije u izbornom procesu, a koja se mogu provesti bez izmjena Ustava?- Usvojili smo u Vijeću ministara BiH Akcioni plan za provedbu odluka Sejdić-Finci, te je imenovana radna grupa od 12 članova, koju čine parlamentarci, ministri s različitih nivoa i bivši sudac Ustavnog suda BiH i profesori. Uskoro ćemo održati prvu sjednicu, ali isto tako održati i minimalno dvije javne rasprave, a do prijedloga do kojih eventualno dođemo iste ćemo dostaviti Venecijanskoj komisiji na mišljenje. Ne znam je li realno da dođemo do rješenja, ali smatram da nije realno da godinama ne pokušavamo provesti ove odluke i da o tome uopće ne razgovaramo. Vidjet ćemo prijedloge je li moguće provesti presude bez izmjena Ustava. Kako komentirate agoniju u vezi s imenovanjem pregovarača? Je li porazno da umjesto rasprave o kvalitetima kandidata vodimo polemiku o tome ko treba imenovati glavnog pregovarača?- Da, doista jeste porazno. U gotovo svim zemljama koje su imale ili imaju otvorene pregovore s EU, vlada je imenovala glavnog pregovarača. Glavni pregovarač neće sklapati međunarodne ugovore ili voditi vanjsku politiku, a mislim da je sasvim pogrešno da zakonodavno tijelo, i to samo Zastupnički dom, želi imenovati glavnog pregovarača. Prema prijedlogu odluke Vijeća ministara BiH o osnivanju ureda zastupnika, uz glavnog pregovarača bila bi i dva zamjenika koji bi morali sarađivati.<h2>Politička volja</h2>Kada možemo očekivati u proceduri evropske zakone o VSTV-u i sudovima? Je li izgledno da se postigne saglasnost o tim pitanjima?- Mi aktivno radimo na zakonu o VSTV-u i vjerujem da će se ovaj zakon naći uskoro na e-konsultacijama. U odnosu na zakon o Sudu BiH, nekoliko puta smo ovaj zakon stavljati na dnevni red Vijeća ministara, ali ne postoji politička volja da se ovaj zakon održi. Nedavno nije podržan ovaj zakon ni u Parlamentu, koji je bio prijedlog predstavnika Trojke, a uz Trojku samo su predstavnici HDZ-a podržali ovu verziju zakona. Na dnevnom redu Doma naroda se nalazi prijedlog zakona o Sudu BiH delegatkinje Pendeš koji je usklađen s mišljenjem Venecijanske komisije. Ako odustanemo od maksimalnih, isključivih i populističkih stavova, u ovoj godini možemo imati usvojena oba ova zakona.

Uskoro prva sjednica Radne grupe za provođenje presuda Evropskog suda, ako dođemo do prijedloga, dostavit ćemo Venecijanskoj komisiji na mišljenje, rekao je

Bunoza: Porazno da pričamo o nadležnostima

Davor Bunoza za "Avaz": Ako odustanemo od populizma, evropske zakone bi mogli dobiti do kraja godine

Apelaciono vijeće Suda BiH ukinulo je prvostepenu presudu advokatici Vasviji Vidović.Ovu informaciju nam je potvrdila sama advokatica, ističući da ona još nije dobila presudu, nego je samo dobila njena advokatica Senka Nožica.Ističe da je Apelaciono vijeće Suda BiH utvrdilo da je došlo do bitnih povreda krivičnog postupka te da u ovom trenutku joj nije poznato više detalja.

Donesena prvostepena presuda: Vasviji Vidović godina zatvorske kazne

Podsjećamo, prvostepenom presudom Vasvija Vidović je bila osuđena na godinu dana zatvorske kazne, no sada će joj se ponovo suditi.Ona je optužena da je sakrila mobilni telefon suspendovanog predsjednika Suda BiH Ranka Debevca u SIPA-i te pokušala s njime napustiti prostorije. Ranko Debevec je tada bio uhapšen zbog zloupotrebe položaja.

Isak za "Avaz": Neće se birati v.d. direktora FUP-a, po funkciji će tu poziciju obnašati načelnik kriminalističke policije

Ulaganja u vještine, inovacije i nova radna mjesta

IPARD bi preporodio bh. poljoprivredu

EU ulaže u snažniju socijalnu politiku u BiH

Sramota uniforme

Osobe s američke crne liste bez rješenja: Rade skoro dvije godine bez plaće

Šire istragu protiv Amira Pašića: Faću dovode u Tužilaštvo na ispitivanje

Iz Tužilaštva BiH za "Avaz": Dobili smo više prijava za Dodikov govor mržnje, proslijeđene su OJT Istočno Sarajevo

Predsjedništvo BiH usvojilo budžet u iznosu od 1,5 milijardi KM: Ide u parlamentarnu proceduru

U toku sjednica Predsjedništva BiH na kojoj se raspravlja o budžetu: Odmah zatražena pauza

Robert Levandovski: Kao vino

"Avaz" saznaje: SDP BiH predložio profesoricu Lejlu Ramić-Mesihović za glavnog pregovarača

Amir Pašić Faćo i dalje u KPZ Orašje: Nisu zabilježeni nikakvi incidenti

Iz policije potvrdili da je maloljetnik učestvovao u haosu u Velikoj Kladuši: Pokušao ubiti više osoba automobilom

Davor Bunoza za "Avaz": Ako odustanemo od populizma, evropske zakone bi mogli dobiti do kraja godine

Advokatici Vasviji Vidović ukinuta prvostepena osuđujuća presuda: Ponovo će joj se suditi

Isak za "Avaz": Neće se birati v.d. direktora FUP-a, po funkciji će tu poziciju obnašati načelnik kriminalističke policije

Ulaganja u vještine, inovacije i nova radna mjesta

IPARD bi preporodio bh. poljoprivredu

EU ulaže u snažniju socijalnu politiku u BiH

Sramota uniforme

Osobe s američke crne liste bez rješenja: Rade skoro dvije godine bez plaće

Šire istragu protiv Amira Pašića: Faću dovode u Tužilaštvo na ispitivanje

Iz Tužilaštva BiH za "Avaz": Dobili smo više prijava za Dodikov govor mržnje, proslijeđene su OJT Istočno Sarajevo

Predsjedništvo BiH usvojilo budžet u iznosu od 1,5 milijardi KM: Ide u parlamentarnu proceduru

U toku sjednica Predsjedništva BiH na kojoj se raspravlja o budžetu: Odmah zatražena pauza

Robert Levandovski: Kao vino

"Avaz" saznaje: SDP BiH predložio profesoricu Lejlu Ramić-Mesihović za glavnog pregovarača

Amir Pašić Faćo i dalje u KPZ Orašje: Nisu zabilježeni nikakvi incidenti

Iz policije potvrdili da je maloljetnik učestvovao u haosu u Velikoj Kladuši: Pokušao ubiti više osoba automobilom

Davor Bunoza za "Avaz": Ako odustanemo od populizma, evropske zakone bi mogli dobiti do kraja godine

Advokatici Vasviji Vidović ukinuta prvostepena osuđujuća presuda: Ponovo će joj se suditi