Sjeverna Rajna-Vestfalija, najnaseljeniji dio Njemačke, još 70-ih godina prošlog stoljeća postao je utočište za brojne gastarbajtere iz BiH. Sada tamo odrastaju treće generacije naše dijaspore, no bosanski jezik nije zaboravljen. Ukoliko prođete ulicama bilo kojeg grada ove bogate regije, gdje se nalazi i Rurska oblast, čut ćete bosanski jezik. Danas smo prošetali glavnim gradom ove regije i drugim najvećim Dizdeldorfom. Temperature ispod nule, uprkos suncu, nisu izmamile previše ljudi na šetalište pored najpoznatije rijeke u Njemačkoj Rajne. Još prošle sedmice ova rijeka je izašla iz korita na mjestu gdje smo danas šetali i vidljivo je na kojem je nivou bila, pa vjerovatno i to odvraća dio ljudi od šetnje tim dijelom grada.

Nakon toga smo se uputili ka centru grada, gdje je bio prisutan značajno veći broj ljudi. Oko šetališta se nalaze brojne stare zgrade koje privlače pažnju brojnim detaljima.U starom dijelu Dizeldorfa imate priliku da probate skoro sve vrste hrane, od italijanske, kineske, njemačke do drugih. Otišli smo u jednu piceriju, gdje za picu, sok i jedno dizeldorfsko poznato tamno pivo morate izdvojiti nešto manje od 20 eura. Za razliku od Dortmunda gdje na svakom uglu imate restorane sa balkanskom hranom, takvo nešto ovdje nismo uočili.

Ono što je interesantno je to da na više mjesta možete uočiti da se brojne stvari nazivaju po porodici Medići, čiji su pojedini članovi u prošlosti živjeli baš u ovom gradu.Najinteresantniji dio putovanja bio je posjete telekomunikacijskom tornju visine 240 metara, koji se nalazi u blizini zgrade regionalne vlade.Ovo impresivno zdanje ima rotirajući restoran na visini od 168 metara. Samo korištenje lifta za ovu posjetu košta 10 eura, dok su i cijene u samom restoranu visoke i za uslove Dizeldorfa, no užitak mora koštati.Pogledajte šta smo zabilježili u Dizeldorfu.

Samo korištenje lifta za ovu posjetu košta 10 eura, no užitak mora koštati

Impresivni prizori: Pogledajte kako izgleda Dizeldorf sa visine od 168 metara

Hiljade poljoprivrednika u Njemačkoj započele su u ponedjeljak proteste širom zemlje protiv vladinih planova da smanji poljoprivredne subvencije.&nbsp;Kako javlja "Avazov" reporter s lica mjesta, poljoprivrednike u Dizeldorfu su podržale i kamiondžije. Više od pola države je blokirano.Udruženje njemačkih poljoprivrednika saopćilo je da će protesti biti nastavljeni tokom cijele sedmice, kako bi se Vladi jasno stavilo do znanja da neće prihvatiti smanjenje poljoprivrednih subvencija. Protesti su organizovani i u drugim većim gradovima, uključujući Berlin, Hamburg, Keln, Minhen i Štutgart.

Udruženje njemačkih poljoprivrednika saopćilo je da će protesti biti nastavljeni tokom cijele sedmice

"Avaz" u Njemačkoj: Hiljade farmera blokirale ceste, podržale ih kamiondžije

Predsjednik RS Milorad Dodik kazao je da će se uskoro u proceduri naći novi entitetski izborni zakon te formiranje entitetske izborne komisije koja će provoditi lokalne izbore i izbore za nivo Narodne skupštine RS.Povodom toga smo kontaktirali predsjednika Strateškog odbora Koalicije “Pod lupom” i nekadašnjeg člana Centralne izborne komisije (CIK) BiH Vehida Šehića, koji je za "Avaz“ prokomentirao ove navode.Ističe da mu nije jasno kakve se nadležnosti vraćaju entitetu, što govore političari iz RS, s obzirom na to da one nisu nikad ni pripadale RS.No, podsjeća da je potrebno vratiti se na Ustav BiH i na Aneks 3. Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH. Dodaje da je tada formirana Izborna komisija BiH, koju su činila četiri domaća i tri strana člana, što je bio slučaj i s privremenom izbornom komisijom.- U tom Izbornom zakonu jasno stoji da će izbore provoditi Centralna izborna komisija BiH, ona donosi odluku na osnovu Izbornog zakona kada se održavaju izbori, što je prva nedjelja u oktobru kada je izborna godina. Tu jasno stoji da CIKBiH utvrđuje nadležnosti i entitetskih izbornih komisija - kazao je Šehić.

Ističe da mu nije jasno kakve se nadležnosti vraćaju entitetu

Vehid Šehić o najavama iz RS za "Avaz": Izborni zakon je jasan, izbore provodi isključivo CIK

Iako su postojale najave da će od 1. januara minimalne plaće biti povećane na 1.000 KM, dok bi se u isto vrijeme rasteretili poslodavci kroz smanjenje nameta, od toga još nema ništa. Umjesto toga, Vlada FBiH je dala mogućnost poslodavcima da radnicima u roku od šest mjeseci isplate pomoć od 2.520 KM, a koja neće biti oporezovana.Pred Novu godinu je donesena uredba o povećanju minimalne plaće sa 596 na 619 KM. Umjesto 1.000, radnici su dobili 619 KM, zbog čega su ogorčeni.<h2>Neće odustati</h2>Predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH Selvedin Šatorović ističe da je za njih svaki iznos ispod 1.000 KM neprihvatljiv.- Nećemo odustati od donošenja zakona o minimalnoj plaći. Na posljednjim razgovorima nam je rečeno da će to biti usvojeno u prvom kvartalu i da bi primjena zakona trebala biti od 1. juna ove godine. Ne podržavamo plaću od 619 KM, ali bili smo u toku oko svih dešavanja - kazao je Šatorović.Ističe da je ovo povećanje od 23 KM zahvaljujući uredbi koju je donijela prošla Vlada FBiH, s Fadilom Novalićem na čelu.- Poslije Zakona o radu iz 2015. godine ta uredba je najveći zločin prema pravima radnika, pa zbog toga imamo danas povećanje plaća od dvadesetak KM i, nažalost, Nikšićeva vlada je još nije stavila van snage. Očekujemo da će to uraditi čim se usvoji zakon o minimalnoj plaći, jer će tada postati besmislena. Očekujem, također, da će tada postojati obračun koji će radniku garantirati minimum dostojanstva - poručio je Šatorović.<h2>Regulirati zakonom</h2>Ekonomski stručnjak Faruk Hadžić ističe da su ekonomisti ranije naglašavali da će doći do povećanja plaća, ali ni približno na 1.000 KM.- Za 1.000 KM je to potrebno regulirati posebnim zakonom o minimalnoj plaći, ali sam najavio da može doći do određenog povećanja uredbom Vlade, što je na kraju i urađeno. Čekali smo da vidimo koji će biti konačni ekonomski parametri. Prema uredbi, postoje posebne formule koje tu minimalnu plaću automatski usklađuju - ističe Hadžić.

<h2>Šta podrazumijeva</h2>Hadžić ističe da je u vezi s povećanjem minimalne plaće važno da se zna da li će biti riječ o minimalnim primanjima od 1.000 KM ili plaći.- Vlada FBiH treba reći šta će biti dio minimalne plaće. Poslodavci zagovaraju da to budu minimalna primanja, a sindikati da bude minimalna plaća. Trenutna minimalna plaća od 623 KM znači minimalno primanje od oko 900 KM - kaže Hadžić.

Predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH Selvedin Šatorović ističe da je za njih svaki iznos ispod 1.000 KM neprihvatljiv

Zahvaljujući Novalićevoj spornoj uredbi: Umjesto 404, radnici dobili 23 KM

Prošlog mjeseca u Žepču je održana sjednica Inicijativnog odbora Hrvatskog demokratskog saveza (HDS), nove stranke koja je nastala raskolom unutar HDZ-a u ZDK. Na čelu Inicijativnog odbora je Ivo Tadić, zastupnik u Skupštini ZDK, a ova stranka je zastupljena i u Vladi ZDK, gdje ima jednog ministra.O tome kako teče razvoj ove stranke razgovarali smo s Ivom Tadićem, koji je kazao da je stranka trenutno u fazi registracije.- Do kraja mjeseca bi trebali održati izbornu skupštinu stranke i izabrati rukovodstvo stranke, a nakon toga i registraciju stranke, kako bi se na vrijeme pripremili za lokalne izbore u BiH.&nbsp;Za sada smo više nego zadovoljni podrškom koju imamo na terenu i unutar hrvatskog biračkog tijela u ZDK. Ono što je važno da od prije dva mjeseca učestvujemo u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti u ZDK – kazao je Tadić za "Avaz".<h2>Prvi cilj</h2>Ističe da što se tiče lokalnih izbora prvi cilj je napraviti promjene u Žepču. - U Žepču je na vlasti načelnik Mato Zovko skoro 30 godina. Duboko vjerujemo u ovo što radimo s obzirom na veliku podršku među građanima koji žele promjene. Ovo je prvi put nakon rata da imamo priliku ponuditi još jednog kandidata za načelnika iz reda hrvatskog naroda – rekao je.Dodaje da će biti organizirani na nivou cijelog Zeničko-dobojskog kantona, gdje će imati dogovor s opozicionim strankama s hrvatskim predznakom.<h2>Mladi ljudi</h2>Pojašnjava da bi dio tog projekta trebala biti nezadovoljna Mladež HDZ-a iz ovog kantona, razgovarao je i s bivšim HDZ-ovcima iz Maglaja.- Skoro kompletna Mladež je napustila HDZ, u Maglaju su oni s nama. Načelnik Vareša Zdravko Marošević je s nama, a nedavno smo imali i Inicijativni odbor gdje je bilo prisutno 40-ak ljudi, većinom je riječ o mladim osobama, kako bi se pripremili za izbornu skupštinu. Ovdje je prisutno veliko nezadovoljstvo, ono traje već godinama, 10-15 godina traje sukob u Žepču. <h2>Brojna nezadovoljstva</h2>Tadić ističe da su prisutne velike podjele u HDZ-u već duži period u Žepču.- Prisutne su velike podjele, a mi smo sada krenuli drugim putem. Oni su u HDZ-u i danas nezadovoljni, oni se i dalje dijele između sebe, ali to nas više ne zanima – kaže Tadić za "Avaz".

Duboko vjerujemo u ovo što radimo s obzirom na veliku podršku među građanima koji žele promjene, rekao je

Ivo Tadić za "Avaz": Prvi put nakon rata bit će dva kandidata iz reda hrvatskog naroda za načelnika u Žepču

Sedam bh. državljana i njihovih srodnika još čeka na evakuaciju iz Gaze, potvrđeno je za portal "Avaza" iz Ministarstva vanjskih poslova BiH.- Oni ne mogu preći granicu jer im to Izrael ne dopušta. Ambasador BiH u Izraelu Duško Kovačević je u kontaktu s vlastima, međutim, oni ne dozvoljavaju prelazak i ne obrazlažu razloge za to - kazali su iz Ministarstva za "Avaz".Kako ističu, ne postoji nikakav problem u vezi s eventualnim neslaganjima unutar Vijeća ministara BiH.Nije poznato kada bi se eventualna evakuacija mogla desiti i pretpostavlja se da je razlog za ovakvo postupanje procjena izraelskih obavještajnih službi.

Kako ističu, ne postoji nikakav problem u vezi s eventualnim neslaganjima unutar Vijeća ministara BiH

Sedam bh. državljana i njihovih srodnika još čeka na evakuaciju iz Gaze

Sjednica Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH na kojoj bi se trebalo raspravljati o izmjenama Izbornog zakona BiH koje se tiču integriteta izbornog procesa još nije zakazana. <h2>Prijedlog SDA</h2>Podsjećamo, visoki predstavnik Kristijan Šmit (Christian Schmidt) prije 16 dana dao je rok političarima od dvije do tri sedmice da usvoje ovo rješenje ili će ga on nametnuti. - Građanima BiH je potrebno dati mogućnost da glasaju u fer i korektnim izborima, trebaju se učvrstiti mjere protiv izborne prevare. Najgore što se može desiti u jednoj demokratiji je da građani izgube povjerenje u izborni proces i pozivam ih da ovu stvar shvate vrlo ozbiljno - poručio je Šmit na konferenciji za medije 19. decembra.SDA je predložila izmjene Izbornog zakona koje su prošle Predstavnički dom PSBiH, a, kako je tada za „Dnevni avaz“ kazao zastupnik te stranke u Predstavničkom domu Šerif Špago, njihov prijedlog obuhvata sve preporuke Venecijanske komisije i OSCE-a, što je bio i uvjet visokog predstavnika.Ipak, kako stvari trenutno stoje, od dogovora i usvajanja ovog prijedloga na sjednici Doma naroda neće biti ništa. Naime, na sjednici Predstavničkog doma SNSD i HDZ su bili protiv ovog rješenja, a on je usvojen zahvaljujući glasovima opozicije.SNSD ne prihvata ove izmjene jer su uvjetovane od Šmita, kojeg ta stranka ne priznaje. Osim toga, ne žele da o tehnologijama odlučuje neko mimo BiH, jer smatraju to prostorom za zloupotrebe. <h2>Nije prihvatljivo</h2>Za HDZ su ovakve izmjene prihvatljive samo kao dio cjelokupnog paketa, koji će obuhvatiti i druge izmjene na kojima insistiraju godinama, a što je potpisano i u koalicionom sporazumu. Tada je navedeno da će se cjelokupne izmjene Izbornog zakona BiH donijeti u roku od šest mjeseci od formiranja vlasti na svim nivoima, što je već prošlo.HDZ je moguće zaobići i na sjednici Doma naroda PSBiH, osim ako oni nepojavljivanjem ne obore kvorum u Klubu Hrvata. SNSD je u Domu naroda PSBiH ipak nezaobilazan, s obzirom na to da su jedina stranka koja ima četiri delegata. Oni sa svoja četiri glasa mogu oboriti usvajanje bilo koje odluke. Tako da je izvjesno da od usvajanja ovih izmjena Izbornog zakona bez volje visokog predstavnika neće biti ništa, a njegova reakcija se očekuje u narednim danima.<h2>&nbsp;Bez sastanka dvije sedmice</h2>Od trenutka kada su usvojene izmjene Izbornog zakona BiH na sjednici Predstavničkog doma koalicioni partneri nisu održali niti jedan sastanak kako bi eventualno neko promijenio mišljenje.

SNSD ne prihvata ove izmjene jer su uvjetovane od visokog predstavnika Kristijana Šmita

Još nije zakazana sjednica Doma naroda: Očekuje se odluka Šmita

Koalicioni partneri na državnom nivou su početkom juna prošle godine donijeli odluku o formiranju radne grupe koja će raditi na izmjenama Izbornog zakona BiH.U ime trojke izabran je Nerin Dizdar (SDP), predstavnica HDZ-a je Darijana Filipović, a iz SNSD-a Sredoje Nović. No, o radu ove radne grupe javnost nije bila informisana, pa se počelo nagađati da nije bilo sastanaka. Ipak, kako je rekao za portal „Avaz“ ministar raseljenih osoba i izbjeglica FBiH Nerin Dizdar, to nije istina.<h2>Remeti atmosferu</h2>- Radna grupa je imala nekoliko sastanaka. Definisali smo šta su čiji prioriteti što se tiče izmjena Izbornog zakona, a što su manje-više ranije sve strane javno artikulisale. Ponudili smo različite modele viđenja Izbornog zakona, a nastavak priče o tom pitanju je na rukovodstvima stranaka, iako i Radna grupa ima zadatak da to može koordinisati – kazao je Dizdar za portal „Avaza“.Predsjednik RS Milorad Dodik jučer je kazao da će entitet donijeti svoj izborni zakon, a koji će obuhvatati izbore za nivoe Narodne skupštine RS, predsjednika RS i lokalne izbore, dok bi nivo Predsjedništva BiH i Parlamentarne skupštine BiH ostali u nadležnosti državnog nivoa.Dizdar smatra da to remeti atmosferu i mogućnosti postizanja dogovora.- Te vrste izjava ne doprinose nikakvoj stabilizaciji prilika, nije to ništa novo. Treba naglasiti da te izjave nemaju nikakvo pravno utemeljenje. Što se nas tiče, stvari su vrlo jasne – postoje državne institucije koje su nadležne za provođenje Izbornog zakona. Ako bismo se stalno referirali na te jednokratne izjave, koje su manje-više svakodnevne, ne bismo ništa ni radili – ističe Dizdar za „Avaz“.<h2>Lični politički poeni</h2>Naglašava da se svi trebaju fokusirati na stvarni rad za građane, a ne za rad za ostvarivanje ličnih političkih poena, jer tako se ne može ništa ostvariti.- Lako je gurati neke svoje priče u javnosti, ali to ne doprinosi dogovoru. Ako je cilj dogovor, onda je jasno šta su parametri – to su presude domaćih i međunarodnih sudova, a sve mimo toga nema utemeljenja niti u zakonu niti u Ustavu i ništa dobro ne može donijeti – zaključio je Dizdar za „Avaz“.

Što se nas tiče, stvari su vrlo jasne – postoje državne institucije koje su nadležne za provođenje Izbornog zakona, rekao je o izjavi Dodika

Dizdar za "Avaz": Radna grupa je ponudila modele viđenja Izbornog zakona, Dodikove izjave ne doprinose stabilizaciji prilika

Iako je tek nastupila 2024. godina, jasno je da će ona donijeti mnogo političkih izazova u Bosni i Hercegovini.Za neke stvari je vremena malo, a prijepora između koalicionih partnera previše. Već prvi kvartal ove godine će moći reći dosta o ocjeni efikasnosti ove vlasti.Prva stvar na dnevnom redu su izmjene Izbornog zakona koje se tiču integriteta Izbornog procesa, a koje trebaju proći i Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH. Ukoliko se ne usvoje jasno je da će u tom smjeru intervenisati visoki predstavnik, što je već i najavio. Ako dođe do intervencije visokog predstavnika izvjesno je da će SNSD biti još manje kooperativan s obzirom na njihove politike prema OHR-u.<h2>14 prioriteta</h2>S druge strane, izvjesno je da, prema trenutnoj situaciji, SNSD i HDZ neće podržati parlamentarno rješenje - SNSD iz inata prema visokom predstavniku, a HDZ jer je u koalicionom sporazumu potpisano da će se u roku od šest mjeseci od formiranja vlasti na svim nivoima donijeti cjelokupne izmjene Izbornog zakona, a čega nema ni na vidiku.Sljedeći izazov je nužnost što prijeg usvajanja zakona iz 14 prioriteta Evropske komisije.Naime, Evropska unija je poručila BiH da je ostvarila određeni napredak, koji nije dovoljan te im dala priliku za popravni u martu ove godine.Ipak, nakon postavljanja tog roka intenzitet usvajanja zakona, ali i samih sastanaka između koalicionih partnera, nije pojačan, naprotiv nije održan niti jedan sastanak na kojem je prisustvovao SNSD. U tom periodu je proceduru u Predstavničkom domu PSBiH prošao isključivo zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, a kako se moglo čuti u nekim izjavama SNSD bi ga mogao oboriti na Domu naroda PSBiH, iako su ga ranije podržavali.<h2>Praznična letargija</h2>Sasvim je jasno da će se vlast morati što prije isključiti iz vremena praznične letargije i što prije postaviti na dnevni red brojna pitanja, od kojih će neka možda značiti i političke minuse.U suprotnom ovakva prilika na evropskom putu teško će se ponovo tako brzo ukazati i onda će se moći samo koristiti naš poznati sportski žargon da nam je "malo falilo", samo što ovaj put neće biti kriv sudija, nego mi sami sebi.

Ukoliko se propusti prilika koju daje EU u martu, preostaje nam samo koristiti sportski žargon da nam je "malo falilo"

Posljednji voz

Državni budžet za 2024. godinu još nije usvojen niti je poznato kada će se naći u proceduri. Uprkos izjavama o najbrže formiranom Vijeću ministara BiH i određenim pomacima, sada je već izvjesno da će državne institucije u još jednu godinu sa starim praksama privremenog finansiranja.Prethodnih godina je budžet usvajan u martu, junu, pa čak i decembru. Šta je razlog za odugovlačenje procedure i ove godine, još nije poznato, s obzirom na to da se niko nije oglašavao o tom pitanju.Ono što je moguće je da su bile sporne najave ministra finansija BiH Srđana Amidžića (SNSD) da ove godine neće biti uvećanja budžeta. Neki ministri su ranije izjavljivali da očekuju uvećan budžet u svom resoru, pa je izvjesno da do toga ne bi moglo doći ukoliko ne dođe do povećanja budžeta ili preraspodjele u kojoj bi bilo oštećeno neko drugo ministarstvo, na šta bi teško neko pristao.Amidžić je još početkom oktobra kazao da će njegovo ministarstvo predložiti manji budžet, no nekoliko dana uoči Nove godine je rekao da će budžet biti isti kao i prethodne godine.

Ono što je moguće je da su bile sporne najave ministra finansija BiH Srđana Amidžića (SNSD) da ove godine neće biti uvećanja budžeta

Izvjesno privremeno finansiranje: Državni budžet nije usvojen

Zastupnik SDP-a u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH Belmin Zukan za danas u 11 sati je po treći put zakazao sjednicu Zakonodavno-pravne komisije ovog doma.Na dnevnom redu se nalaze 23 tačke, a kako stvari stoje sjednica se neće održati kao ni prethodna dva puta. Naime, opozicija ruši kvorum time što se ne pojavljuje na sjednici.Ono što je sporno opoziciji na dnevnom redu su izmjene Poslovnika Predstavničkog doma. Inače, izmjenama Poslovnika se pokušao deblokirati rad Ustavno-pravne komisije, ali i drugih komisija. Tako bi se eventualnim izmjenama Poslovnika lakše popunila upražnjena mjesta u komisijama, koja su nastala nakon što su se pojedini zastupnici odrekli mandat u Predstavničkom domu PSBiH zbog funkcija u izvršnoj vlasti ili imenovanja na ambasadorske pozicije.No, kako je u Ustavno-pravnoj komisiji ostalo nekoliko upražnjenih mjesta opozicija se ne pojavljuje na sjednici ove Komisije i time ruši kvorum. Ova komisija zbog toga mjesecima nije zasjedala i ne može da se bavi brojnim tekućim pitanjima, a između ostalog i imenovanje sudije Ustavnog suda BiH.Kada se taj problem pokušao riješiti, opozicija je isti pristup imala i na Zakonodavno-pravnoj komisiji.&nbsp;Zastupnici koji bojkotuju rad Zakonodavno-pravne komisije su Mirza Batalović (NES), Haris Silajdžić (SBiH) i Dennis Gratz (DF), dok zastupnica Adisa Kokić-Hinović (SDA) iz zdravstvenih razloga se ne pojavljuje već duži period ni na sjednicama Parlamenta FBiH.

Kako je u Ustavno-pravnoj komisiji ostalo nekoliko upražnjenih mjesta opozicija se ne pojavljuje na sjednici ove Komisije i time ruši kvorum

Po treći put zakazana sjednica Komisije Predstavničkog doma PFBiH: Da li će opozicija nastaviti sa blokadama?

U ulici 10. brdske brigade u sarajevskoj Općini Stari Grad zapaljen je automobil. Riječ je o automobilu marke BMW.U Operativnom centru MUP-a Kantona Sarajevo nisu imali informacija o ovoj nesreći.Kako "Avaz" nezvanično saznaje automobil je navodno vlasništvo djevojke Mirze Hatića Dijane.

Automobil je zapaljen u ulici 10. brdske brigade

Zapaljen BMW u Starom Gradu, navodno od djevojke Mirze Hatića

Uz česte izbore u Srbiji i dugogodišnju vladavinu SNS-a, jedino što je sigurno jeste da će opozicija nakon svakih izbora pokrenuti proteste. Uz sve demokratske manjkavosti, na šta nije imun niko na zapadnom Balkanu, svaka pobjeda Srpske napredne stranke nakon 2012. godine, kada su došli na vlast, bila je vrlo uvjerljiva.Iako bi nekada trebali preuzeti odgovornost i pokušati krivce u vlastitim redovima, opozicija pokušava kao argument uzeti izborne manjkavosti koje nikako ne mogu da stvare utjecaj na konačan ishod izbora.<h2>Brojni raskoli</h2>Kada krenemo od 2012. godine, kada je Demokratska stranka (DS) s malom razlikom izgubila vlast i to zahvaljujući tome što je Ivica Dačić odlučio da im okrene leđa, jedino što vidimo jeste njihov strmoglavi pad i rasturanje nekada najjače stranke.Stalna napuštanja ove stranke od visokih funkcionera zbog raznih ličnih sujeta i želja svakog pojedinca da upravlja nekom strankom je kao rezultat dovela da je zaista teško danas pobrojati sve stranke koje su nastale iz Demokratske stranke ili stranke koje su nastale iz stranaka koje su nastale iz Demokratske stranke.DS je, primjera radi, 2012. godine na parlamentarnim izborima dobio 22,11 posto glasova, dok su već 2014. godine tu bile dvije stranke koje su prešle prag – Demokratska stranka, kojom tad je upravljao Dragan Đilas sa mizernih 6,03 posto glasova i Socijaldemokrate Borisa Tadića, bivšeg predsjednika države, sa 5,7 posto glasova.<h2>Jednokratna rješenja</h2>Nakon toga više nije bilo nikakve vizije i iz izbornog ciklusa u izborni ciklus su se isturala različita imena, koja su trebala biti preokret za Srbiju, no o ozbiljnosti toga najbolje govori da su oni odmah bili potrošeni i zaboravljeni već nekoliko mjeseci nakon izbora.Već 2016. godine su DS-ovci pokušali sa Bojanom Pajtićem i došli do 6,02 posto glasova, dok je SDS-u Borisa Tadića bila potrebna koalicija sa LDP-om I LSV-om kako bi tijesno prešli prag od 5,02 posto.O strmoglavnom padu opozicije govori i poređenje predsjedničkih izbora između 2012. i 2017. godine. Kao jednokratno rješenje je tada već razjedinjena opozicija predložila Sašu Jankovića, koji je uspio osvojiti mizernih 16,36 posto glasova, samo 7 procenata više od satiričnog kandidata Ljubiše Preletačevića Belog (Luke Maksimovića). Ipak, još veća sramota je bila i to što još jedan od bivših lidera DS-a Vuk Jeremić nije mogao da prevaziđe ličnu sujetu, pa je odlučio da izađe na te izbore kao nezavisni kandidat. Uspio je na kraju osvojiti 5,65 posto glasova.Ipak, najlošiji potez „DS-ove djece“ bio je bojkot parlamentarnih izbora u Srbiji 2020. godine. Dvije godine gubitka finansija koje dobijaju parlamentarne stranke uz svu medijsku vidljivost koju donosi Skupština Srbije, pod izgovorom nedemokratičnosti, koja se nikako ne može promijeniti njihovim vanparlamentarnih djelovanjem, sigurno nije nešto što bi danas mogli lako objasniti. No, i to bi se moglo nekako „prevariti“ da su tada shvatili šta žele, koga će isprofilisati kao istinskog lidera opozicije u Srbiji, što se nije desilo.<h2>"Revolucionarno rješenje"</h2>Nakon dvije godine vanparlamentarnog djelovanja novo „revolucionarno rješenje“ bilo je da na izborima za Skupštinu Srbije idu sa dvije liste umjesto jedne. Jedna je obuhvatala tzv. „zelene stranke“ i uspjela je osvojiti 4,84 posto glasova, dok su drugu činile sve ostale stranke nastale iz DS-a, a predvodila ih je Marinika Tepić. Ta lista je uspjela osvojiti 14,09 posto glasova.Još veći debakl su doživjeli isti dan na predsjedničkim izborima, kada je njihov kandidat Zdravko Ponoš osvojio 18,84 posto glasova ili skoro 42 posto glasova manje od Aleksandra Vučića.Ove godine opozicija je uspjela da ostvari napredak i osvojili su 24,36 posto glasova, što je opet duplo manje od SNS-a. Njihov novi vođa je bio Miroslav Aleksić. Listu je činilo čak 12 stranka, od kojih je većina nastala iz Demokratske stranke. Brojne liste koje su predvodili bivši DS-ovci završile su u zaboravu. Tako je Čedomir Jovanović osvojio manje glasova nego što je potpisa prikupio, Tadićeva lista bila je na 1,18 posto, a Vuk Jeremić je osvojio ispod 1 posto.Osim toga, liste „DS-ove djece“ više nemaju niti bilo kakav koalicioni kapacitet, prepoznatljivog vođe također nemaju, njihovi procenti glasova nisu reprezentativni kako bi pričali o kompromitiranosti izbornog procesa. Osim kritike vlasti malo toga su ponudili. Možda je nešto i do njih, a ne sve do SNS-a.

Svaka pobjeda Srpske napredne stranke nakon 2012. godine, kada su došli na vlast, bila je vrlo uvjerljiva

Opozicija u Srbiji bez vizije: Rasuti su na desetine stranaka, nemaju značajan broj glasova, a nakon svakih izbora protestuju

Već nekoliko mandata u Predsjedništvu BiH vidljiva je situacija u kojoj dva člana Predsjedništva su svakodnevno medijski vidljiva iz raznoraznih razloga, dok treći skoro da i ne postoji, osim na obaveznim aktivnostima, a i to po mogućnosti bez davanja izjava. Ako posmatramo mandat između 2014. i 2018. godine jasno je da je bila riječ o mandatu prepirki između Bakira Izetbegovića i Dragana Čovića. U tom mandatu je Dragan Čović najavljivao izmjene Izbornog zakona, ali i rješenje pitanja lokalnih izbora u Mostaru, što se do kraja mandata nije desilo. Umjesto toga, Bakir Izetbegović je pokušao Hrvatskoj osporiti izgradnju Pelješkog mosta, pravdajući to pravom na izlaz na otvoreno more. Ispostavit će se to kao samo jedan predizborni trik, s obzirom da Hrvatska ništa nije radila na svoju ruku, dobila je za to i sredstva Evropske unije, a o kompletnom besmislu tih izjava najbolje je pokazala i praksa poslije kada su nakon izgradnje počeli u Neum da dolaze ogromni kruzeri, kakvih ranije nije bilo u jedino bh. gradu na moru.<h2>Odmjereniji pristup</h2>I dok su se prepucavali Izetbegović i Čović zbog navedenih stvari, Mladen Ivanić se trudio čuvati po strani, jer prije svega došao je nakon SNSD-ovog predstavnika u ovu fotelju, pa je htio pokazati odmjereniji pristup, a s druge strane nije smio da pokazuje ni previše kooperativni pristup, jer bi to smanjilo broj glasova. Tako da i kada je dolazilo do nekih dogovora Ivanić je uglavnom šutio.

U mandatu 2018.-2022. godina glavne zvijezde su bile Milorad Dodik i Željko Komšić. Dodik je svjesno od starta izabrao taj put koji će izazvati medijsku pažnju, pa smo svjedočili harmonikašima u Predsjedništvu BiH, tome da ne želi davati izjave u zgradi, nego ili ispred nje ili u Istočnom Sarajevu.&nbsp;

Komšić je pokušavao na to sve reagovati pristupom „jesam mu se nagovorio“, odnosno davanjem spektakularnih izjava koje mogu imati odjek kod nacionalističkog biračkog tijela, ne bi li tako dobio još jedan mandat, što je na kraju i uspio.

Glavni problem Šefika Džaferovića bio je to što on nije Bakir Izetbegović. U stranci jednog lica, to jedno lice nije imalo pravo da se kandidira za tu funkciju, a kada se tome doda da Šefik Džaferović uopšte nije bio planiran za tu funkciju jasno je da njegova uloga neće biti velika. Naime, Denis Zvizdić je bio prvi favorit za ovu funkciju, no to se nije svidjelo supruzi predsjednika SDA Sebiji Izetbegović, pa se i ona odjednom uključila u borbu. Na kraju je napravljeno kompromisno rješenje da niti jedno niti drugo ne budu kandidati, a tu je u prvi plan izašao Šefik Džaferović. Kada se doda tome i nedostatak harizme Džaferovića, bilo je jasno da će političke borbe voditi Izetbegović, iako ne sjedi u toj fotelji.<h2>Ne može biti kandidat</h2>U aktuelnom mandatu marginalna ličnost u Predsjedništvu BiH je Željko Komšić. Naime, on je svjestan da na narednim izborima ne može biti kandidat za funkciju u kojoj sjedi već četvrti mandat i zbog toga ne pokušava uopšte da radi svoj posao. Diplomatskih sastanaka skoro da i nema, tek poneki sastanak s ambasadorima, dok sa onim najvažnijim poput američkog je u svađi. Bombastična saopćenja su skoro iščezla, a njegova obraćanja u UN-u su se pretvorila u zaštitu SDA i kritikovanje Zapada.Željka Cvijanović, kao kadar SNSD-a, uvijek ima dovoljno medijske pažnje kroz medije iz RS-a, ali i njen pristup je često dosta spektakularan. Na drugoj strani Denis Bećirović je vidljiv zahvaljujući diplomatskoj ofanzivi koju je pokrenuo. Poboljšao je dosta odnose sa predsjednikom Hrvatske Zoranom Milanovićem, a boravio je i na mnogim značajnim adresama poput Pariza, Londona i Berlina, gdje je razgovarao sa najvišim zvaničnicima tih zemalja.

Glavni problem Šefika Džaferovića bio je to što on nije Bakir Izetbegović

Zašto je u svakom sazivu Predsjedništva BiH jedan član marginalan

Delegati u Domu Naroda Parlamentarne skupštine BiH ove godine se nisu proslavili po nekoj aktivnosti na sjednicama u prvoj godini mandata. Za razliku od Predstavničkog doma, gdje nerijetko sjednice traju po šest i više sati, na Domu naroda se tačke dnevnog reda rješavaju po kratkom postupku.Na sjednicama ovog doma, koju broji 15 delegata, u prvoj godini mandata, a prije sjednice koja je održana u četvrtak, je postavljeno svega 46 poslaničkih pitanja za različite državne institucije, što je 3,06 pitanja po delegatu. Primjera radi, na sjednicama Predstavničkog doma je postavljeno 278 poslaničkih pitanja, što je 6,61 pitanje po zastupniku ili više nego duplo.<h2>Skoro 150 posto manje</h2>Niti jedno poslaničko pitanje nisu postavili Nikola Špirić (SNSD) i Radovan Kovačević (SNSD), dok su ih najviše postavili Zlatko Miletić (Za nove generacije), Džemal Smajić (SBiH) i Ilija Cvitanović (HDZ 1990). Miletić je postavio 10 pitanja, Smajić osam, a Cvitanović šest.Što se tiče delegatskih inicijativa situacija je još gora, pa ih je u prvoj godini pokrenuto svega šest ili 0,4 inicijativa po delegatu. Na sjednicama Predstavničkog doma, primjera radi, pokrenuta je 41 inicijativa, što je 0,97 inicijativa po zastupniku ili skoro 150 posto više.Čak je 11 delegata nije pokrenulo niti jednu delegatsku inicijativu u prvoj godini mandata, a to su: Dragan Čović (HDZ BiH), Dženan Đonlagić (DF), Marina Pendeš (HDZ BiH), Nikola Špirić (SNSD), Radovan Kovačević (SNSD), Safet Softić (SDA), Snježana Novaković Bursać (SNSD), Sredoje Nović (SNSD), Šefik Džaferović (SDA), Zdenko Ćosić (HDZ BiH) i Želimir Nešković (SDS).<h2>Visoke plaće</h2>Tri inicijative pokrenuo je Kemal Ademović (NiP), a po jednu Džemal Smajić, Ilija Cvitanović i Zlatko Miletić.Ovaj nerad je skupo koštao i građane. Nakon što je u martu usvojen prijedlog prema kojem je podignuta osnovica za parlamentarce, njihova osnovna plaća iznosi oko 5.200 KM. Osim toga, oni imaju pravo i na paušale koji iznose oko 700 KM, ali i na topli obrok, putne troškove, troškove za odvojeni život, regres za godišnji odmor te naknadu za rad u komisijama.

Niti jedno poslaničko pitanje nisu postavili Nikola Špirić (SNSD) i Radovan Kovačević (SNSD)

Skupo plaćen nerad: Delegati u Domu naroda PSBiH dosta neaktivniji od kolega iz Predstavničkog doma

Godina na izmaku obilovala je brojnim važnim događajima, koji su u Bosni i Hercegovini donijeli brojne promjene. Nakon njih više ništa neće biti isto. Prvi važan događaj u 2023. godini bilo je imenovanje Vijeća ministara BiH na čelu s Borjanom Krišto (HDZ), a vlast na državnom nivou su formirali HDZ, stranke okupljene oko SNSD-a i trojka. Na taj način je SDA po prvi put nakon kratkog perioda na početku ovog milenija izbačena iz vlasti.Nastavak 2023. godine ništa nije bio sretniji za SDA, pa je već u februaru smijenjen šef Obavještajno-sigurnosne agencije Osman Mehmedagić Osmica, koji je važio za jednog od najbližih saradnika predsjednika SDA Bakira Izetbegovića za kojeg je odrađivao prljave poslove. <h2>Afera “Respiratori”</h2>U aprilu je u Sudu BiH izrečena prvostepena presuda u aferi “Respiratori”. Riječ o jednom od najvećih sudskih postupaka u oblasti korupcije, a ticao se nabavke 100 kineskih respiratora za vrijeme pandemije. Tada još uvijek aktuelni premijer Federacije BiH Fadil Novalić osuđen je na četiri godine zatvorske kazne, suspendirani šef Civilne zaštite FBiH Fahrudin Solak na šest, a vlasnik poljoprivredne firme “Srebrena malina” na pet godina zatvora.Istog mjeseca je Fadil Novalić ostao bez premijerske funkcije nakon što je proveo četiri godine u tehničkom mandatu. Vlast u Federaciji BiH je time deblokirana, a za novog-starog premijera imenovan je predsjednik SDP-a Nermin Nikšić.Ovu godinu su obilježila i raspakivanja Sky aplikacije od strane pravosudnih institucija. Ova aplikacija je pokazala jasno povezanost između svijeta kriminala i pojedinaca iz svijeta politike. Rezultiralo je to brojnim hapšenjima, a najviše se izdvaja hapšenje tada još uvijek aktuelnog načelnika Općine Stari Grad Ibrahima Hadžibajrića. Ne zbog Sky aplikacije, ali isto zbog korupcije, uhapšen je bivši načelnik Ilidže i ambasador u Maleziji Senaid Memić, a kasnije je i potvrđena optužnica protiv njega.Ljetne mjesece obilježio je stravični zločin u Gradačcu, kada je monstrum Nermin Sulejmanović ubio svoju suprugu Nizamu Hećimović, a ovaj svirepi čin prenosio je na društvenim mrežama. Nakon toga je nastavio krvavi pohod u kojem je ubio još dvije, a ranio tri osobe te onda počinio samoubistvo. Novi slučaj femicida desio se krajem godine u Sarajevu, a brojna okupljanja građana širom države nakon slučaja u Gradačcu još uvijek nisu dala efekta. Konkretnih zakonskih rješenja po pitanju femicida još uvijek nema, a sve je ostalo na izjavama.<h2>Crna lista</h2>SAD su ove godine poslale jasnu poruku da neće tolerisati korupciju niti antiustavna djelovanja, pa su u više navrata brojne zvaničnike iz BiH stavili na crnu listu. Ove godine su se na toj listi našli ljudi iz samog političkog vrha RS poput Željke Cvijanović, Nenada Stevandića, Radovana Viškovića, Miloša Bukejlovića, Petra Đokića i Dragana Stankovića. Iz RS su na crnoj listi još u ovoj godini završili i Savo Cvijetinović, Duško Perović te djeca predsjednika RS Igor i Gorica Dodik.Smijenjeni direktor OSA-e Osman Mehmedagić Osmica našao se na crnoj listi u martu, a kasnije mu je lista sankcija proširena na način da mu je zabranjen ulazak u SAD. Krajem godine je uhapšen zajedno sa predsjednikom Suda BiH Rankom Debevcom zbog prisluškivanja sudija. Bivšoj glavnoj tužiteljici Tužilaštva BiH Diani Kajmaković, koja se na ovoj listi našla 2022. godine, također je ove godine zabranjen ulazak u SAD. Pod sankcijama SAD ove godine se našao i vođa kartela “Tito i Dino” Edin Gačanin.Ovu godinu je obilježio i određeni napredak na evropskom putu. Usvojeno je nekoliko evropskih zakona, pa se po prvi put počelo razgovarati o mogućnosti otvaranja pregovora za pristupanje Evropskoj uniji. Istina, veliku ulogu u tome je imala u ruska agresija na Ukrajinu. Na kraju su iz Evropske unije poručili da napredak nije bio dovoljno dobar te su nam dali rok za popravni ispit u martu.<h2>Smjena Sebije</h2>Kao jedan od posljednjih simbola SDA režima, krajem novembra smijenjena je Sebija Izetbegović, supruga predsjednika stranke, s mjesta direktorice KCUS-a. Na njeno mjesto, kao vršilac dužnosti, stigao je dr. Alen Pilav, koji je odmah otvorio kapije ove ustanove i najavio povratak mogućnosti posjeta pacijentima.

Impresivni prizori: Pogledajte kako izgleda Dizeldorf sa visine od 168 metara

"Avaz" u Njemačkoj: Hiljade farmera blokirale ceste, podržale ih kamiondžije

Vehid Šehić o najavama iz RS za "Avaz": Izborni zakon je jasan, izbore provodi isključivo CIK

Zahvaljujući Novalićevoj spornoj uredbi: Umjesto 404, radnici dobili 23 KM

Ivo Tadić za "Avaz": Prvi put nakon rata bit će dva kandidata iz reda hrvatskog naroda za načelnika u Žepču

Sedam bh. državljana i njihovih srodnika još čeka na evakuaciju iz Gaze

Još nije zakazana sjednica Doma naroda: Očekuje se odluka Šmita

Dizdar za "Avaz": Radna grupa je ponudila modele viđenja Izbornog zakona, Dodikove izjave ne doprinose stabilizaciji prilika

Posljednji voz

Izvjesno privremeno finansiranje: Državni budžet nije usvojen

Po treći put zakazana sjednica Komisije Predstavničkog doma PFBiH: Da li će opozicija nastaviti sa blokadama?

Zapaljen BMW u Starom Gradu, navodno od djevojke Mirze Hatića

Opozicija u Srbiji bez vizije: Rasuti su na desetine stranaka, nemaju značajan broj glasova, a nakon svakih izbora protestuju

Zašto je u svakom sazivu Predsjedništva BiH jedan član marginalan

Skupo plaćen nerad: Delegati u Domu naroda PSBiH dosta neaktivniji od kolega iz Predstavničkog doma

Brojne promjene u 2023.: Godina pada SDA, velikih hapšenja i ograničenog napretka na EU putu

Impresivni prizori: Pogledajte kako izgleda Dizeldorf sa visine od 168 metara

"Avaz" u Njemačkoj: Hiljade farmera blokirale ceste, podržale ih kamiondžije

Vehid Šehić o najavama iz RS za "Avaz": Izborni zakon je jasan, izbore provodi isključivo CIK

Zahvaljujući Novalićevoj spornoj uredbi: Umjesto 404, radnici dobili 23 KM

Ivo Tadić za "Avaz": Prvi put nakon rata bit će dva kandidata iz reda hrvatskog naroda za načelnika u Žepču

Sedam bh. državljana i njihovih srodnika još čeka na evakuaciju iz Gaze

Još nije zakazana sjednica Doma naroda: Očekuje se odluka Šmita

Dizdar za "Avaz": Radna grupa je ponudila modele viđenja Izbornog zakona, Dodikove izjave ne doprinose stabilizaciji prilika

Posljednji voz

Izvjesno privremeno finansiranje: Državni budžet nije usvojen

Po treći put zakazana sjednica Komisije Predstavničkog doma PFBiH: Da li će opozicija nastaviti sa blokadama?

Zapaljen BMW u Starom Gradu, navodno od djevojke Mirze Hatića

Opozicija u Srbiji bez vizije: Rasuti su na desetine stranaka, nemaju značajan broj glasova, a nakon svakih izbora protestuju

Zašto je u svakom sazivu Predsjedništva BiH jedan član marginalan

Skupo plaćen nerad: Delegati u Domu naroda PSBiH dosta neaktivniji od kolega iz Predstavničkog doma

Brojne promjene u 2023.: Godina pada SDA, velikih hapšenja i ograničenog napretka na EU putu