Ferhat-pašina Džamija u Žepču jutros je za vrijeme bajram-namaz bila puna vjernika koji su zajedno dočekali Bajram.Povodom Ramazanskog bajrama poruku sinoć uputio i glavni imam MIZ-e Žepče Džafer-ef. Gračić. - I dok u ovim trenucima osjećamo radost bajrama jer smo postigli pobjedu nad samim sobom, jer smo uspjeli da naša duša zauzme kontrolu nad našim tijelom, jer osjećamo blizinu dragog Boga Uzvišenog, a koja se manifestuje našom međuljudskom blizinom, osjećamo izvjesnu dozu strepnje za odlazećim Ramazanom jer nismo baš sigurni da li je mubarek ramazan zadovoljan sa našim gostoprimstvom. Uzdamo se u Allahovu milost i ljubav koja je daleko veća nego što ljudski mozak može pojmiti. Svjesni smo da nam dragi Bog naređuje da ne smijemo gubiti nadu u Allahovu milost - kazao je.

- Situacija u svijetu pa i u našoj domovini nije nimalo sjajna, ali moramo znati jedno, ljudi smišljaju i provode projekte, ali dragi Bog upravlja procesima. U mubarek Ramazanu smo to mogli spoznati i čak svojim čulima osjetiti. Naučili smo i još jedno univarzalno pravilo, a to je da dragi Bog neće promijeniti situaciju ljudi na zemlji sve dok čovjek ne promijeni sebe. Nadam se da smo se u ramazanu promijenili i zato bajram – dan iskonske radosti podijelimo istinski i iskreno kako bi naša budućnost, i dunjalučka i ahiretska, bila bolja i ljepša - istakao je u sinoćnjoj poruci vjernicima imam MIZ-e Žepče Džafer-ef. Gračić

zdamo se u Allahovu milost i ljubav koja je daleko veća nego što ljudski mozak može pojmiti, kazao je imam MIZ-e Žepče Džafer-ef. Gračić

Ferhat-pašina Džamija u Žepču puna vjernika

Polovna odjeća u Bosni i Hercegovini postaje sve traženija, o čemu svjedoči i ogroman uvoz ovakve robe, budući da, prema statistici, te brojke rastu iz godine u godinu. Svakodnevno je moguće vidjeti da su prodavnice s polovnom odjećom pune kupaca. Ovaj trend kupovine u second-hand radnjama zaživio je prije nekoliko godina, a neki od razloga su prekomjerna inflacija te poskupljenje tekstila i materijala.<h2>Potražnja kupaca</h2>Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, evidentan je porast uvoza, pa su prošle godine uvezene 4.853 tone polovne odjeće u vrijednosti od 10,7 miliona maraka, a u januaru i februaru 2023. više od 728.000 kilograma nošene odjeće u vrijednosti od 1,8 miliona maraka.U skladu s tim, pojavio se i niz radnji koje uvoze robu iz država širom Evrope – Njemačke, Turske ili Španije i Italije. Podaci UIOBiH pokazuju i da je u posljednjih deset godina uvoz korištene odjeće veći za oko jedan do dva miliona maraka, a kada se poredi 2021. s prošlom godinom, vidljivo je da je uvoz skočio za tri miliona maraka.<h2>Dodatna sniženja</h2>Povoljne cijene odjeće koja nosi etiketu velikih modnih brendova građanima postaju sve primamljivija opcija. Najveći promet se ostvari pred promjenu sezonske odjeće, kada budu i dodatna sniženja polovne robe kako bi se prodavnica napunila novom garderobom. Uočljiva je promjena i u dobi mušterija u radnjama polovne odjeće, pa je sada moguće vidjeti i veliki broj mladih ljudi, koji su se ranije ustručavali kupovati u second-handovima, što više nije slučaj.

Povoljne cijene odjeće koja nosi etiketu velikih modnih brendova građanima postaju sve primamljivija opcija 

Sve više posjetilaca u radnjama s polovnom garderobom 

Pomama za polovnom odjećom: Second-hand radnje sve posjećenije

Kompanija “Palace Investments”, čiji je vlasnik “PET engineering“, a iza kojih stoji Tihomir Brajković, vlasnik “Tibre“, tužila je Općinu Centar i tražila odštetu od 11,5 miliona KM s kamatama. Tužba je podignuta jer je blokirano izdavanje građevinske dozvole za gradnju nebodera od 22 sprata u centru Sarajeva. <h2>Upravni spor </h2>Sporno je i to kako je Brajković došao do zemljišta na Marindvoru, jer su iz Općine Centar i Zavoda za izgradnju Kantona Sarajevo negirali da su prodali zemljište "Palace Investmentsu".Iz Općine Centar za “Avaz” su istakli da je sudski postupak za naknadu štete pokrenut po tužbi “Palace investmentsa“ protiv Općine Centar, rješenjem Općinskog suda, prekinut do pravomoćnog okončanja upravnog spora. Dodaju i to da je “Palace Investments“ kod Kantonalnog suda u Sarajevu pokrenuo upravni spor protiv zaključka Ministarstva komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo od 1. juna 2022. godine. - Tužbom se traži poništenje navedenog zaključka Ministarstva. Osim toga, Općina Centar je Tužilaštvu Kantona Sarajevo podnijela krivičnu prijavu u vezi s izvršenom korekcijom Regulacionog plana “Marindvor“, faza ll, te do dana sačinjavanja ove informacije nismo primili tužilačku odluku - naveli su iz Općine Centar.<h2>Zakonitost odluke</h2>U izvještaju ad hoc radnog tijela, formiranog prema odluci trenutnog načelnika Srđana Mandića, u pitanje je dovedena zakonitost odluke o korekciji plana. Putem Službe za urbanizam i zaštitu okoliša općine Centar, načelnik Mandić donio je zaključak kojim se prekida postupak pokrenut po zahtjevu “Palace Investmentsa“ za izdavanje odobrenja za građenje poslovnog objekta dok se kao prethodno pitanje ne okonča postupak utvrđivanja zakonitosti donesene odluke o korekciji Regulacionog plana „Marindvor“- poslovni objekt - građevinska parcela A3.<h2>&nbsp;Vrtoglava cifra</h2>Zemljište je prodato bez licitacije i javnog poziva, a ukupna vrijednost prodatog zemljišta je gotovo 2,8 miliona KM.

Općina Centar je Kantonalnom tužilaštvu podnijela krivičnu prijavu u vezi s izvršenom korekcijom Regulacionog plana “Marindvor“, faza ll

Rješenjem Općinskog suda prekinut postupak: Ništa od gradnje nebodera na Marindvoru

U saobraćajnoj nesreći koja se dogodila u subotu u sarajevskom naselju Dolac Malta, teže povrede je zadobila Lejla Šabić, voditeljica OBN televizije. U kratkoj izjavi za "Avaz" Lejla Šabić je istakla da je bolje, ali da još ima temperaturu.- Prespavala pola dana jer sam imala temperaturu. Ranije nisam imala snage, ali sada sam već malo bolje - navodi Šabić.Osvrnula se i na povrede koje je zadobila.- Imala sam teži potres mozga tako da se uopšte i ne sjećam nesreće niti događaja neposredno prije nje. Imam prelom karlice na par mjesta i hematome po cijelom tijelu, kao i ogrebotine po licu te modrice po licu i glavi. Lijeva strana tijela mi je više stradala - kazala je Šabić.Ističe i to da joj je drago da niko nije poginuo, te joj sada kada pogleda snimak nije svjedno.- Moj život će narednih par mjeseci biti vezan za krevet i strogo mirovanje, nakon toga oporavak i fizikalne terapije kako bih naučila da se krećem i funkcionišem u novim uslovima - istakla je Šabić za portal "Avaza".

<blockquote class="twitter-tweet">Snimak nesreće u kojem su povrijeđene nekadašnja model iz Sarajeva Amina Hasanbegović ui voditeljica Lejla Šabić <a href="https://t.co/hpJHMjbi3y">pic.twitter.com/hpJHMjbi3y</a>&mdash; Dnevni avaz (@DnevniAvaz) <a href="https://twitter.com/DnevniAvaz/status/1648340711618539523?ref_src=twsrc%5Etfw">April 18, 2023</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Podsjećamo, kako je ranije otkrio portal "Avaza", manekenka Amina Hasanbegović je zadobila lakše povrede, a Lejla Šabić teže, dok je BMW-om upravljao Harun Kanlić. Do nesreće je došlo kada je vozač BMW-a pokušao prestići automobil ispred sebe, usljed čega je udario u automobil i udario u zid zgrade, da ne bi "podletio" pod autobus.&nbsp;

Ranije nisam imala snage, ali sada sam već malo bolje, rekla je Šabić

Šabić je zadobila teške tjelesne povrede

Lejla Šabić nakon saobraćajne nesreće za "Avaz": Na intenzivnoj njezi sam, imam visoku temperaturu

Na nastavku Treće radne sjednice Skupštine Kantona Sarajevo koja se održava danas, pojavila se i Sebija Izetbegović, koja je prije nekoliko dana ostala bez diplome doktora nauka. Podsjećamo, zastupnica u Skupštini i direktorica KCUS-a je ostala bez diplome doktora nauka, nakon što ju je Senat, predvođen rektorom Rifatom Škrijeljom, poništio.&nbsp; Za ovu odluku bilo je 30 članova Senata, protiv su bila dva, a suzdržanih šest.Kao razlog je navedeno to što je Izetbegović ostala i bez zvanja magistra nauka, pa samim tim na legalan način nije mogla biti ni doktorica medicinskih nauka.

Zastupnica u Skupštini i direktorica KCUS-a je ostala bez diplome doktora nauka

Nakon što je ostala bez diplome: Sebija Izetbegović se pojavila na Skupštini KS

Projekt izgradnje pruge kojom bi se povezale Ilidža i Hrasnica dobio je saglasnost od Vlade Kantona Sarajevo još 2019. godine, a tada je bilo predviđeno da se osiguraju sredstva u iznosu od 46 miliona KM. Međutim, od 2019. godine se nije nazirao početak radova te su tek u februaru ove godine zamjenik predsjedavajućeg Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i ministar finansija i trezora Zoran Tegeltija i predsjednica Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) Odile Renaud-Baso (Basso) potpisali ugovor o zajmu između BiH i EBRD-a za projekt izgradnje tramvajske pruge Ilidža – Hrasnica vrijedan 25 miliona eura.&nbsp;<h2>Još ništa</h2>Od 2019. godine pa sve do danas, koliko se potezalo pitanje ovog projekta, nije urađeno ništa. Ministar saobraćaja Kantona Sarajevo Adnan Šteta je tada istakao da je projekt u eksternoj reviziji i da će biti vraćen kako bi se ustanovile tačne cifre koje su potrebne za početak izvođenja radova. Tek 2022. godine ministar Šteta je rekao da je dogovoreno ko će biti izvođač radova te da izgradnja pruge do Hrasnice neće više biti legenda. U nedavnoj izjavi za medije je istakao da radovi počinju ovog ljeta te da je rok za njihovo izvođenje 18 mjeseci. - Tu smo odabrali izvođača, u naredne dvije sedmice bit će prvi radni sastanci s izvođačem, a nakon toga ide potpisivanje ugovora - kazao je Šteta.<h2>Novi tramvaji</h2>Da bi pruga bila potpuno funkcionalna, potrebno je osigurati i nove tramvaje. Kako je saopćeno, Ministarstvo saobraćaja Kantona Sarajevo&nbsp;razmatra odluku o kupovini novih tramvaja. Ovogodišnjim budžetom planiran je novac za ovu namjenu te postoji mogućnost kupovine između pet i deset novih tramvaja.I u ovom slučaju riječ je o sredstvima koja bi bila osigurana kreditom Evropske banke za obnovu i razvoj, što je bio slučaj prilikom kupovine 15 novih tramvaja švicarskog proizvođača „Stadler“, koji su koštali 34 miliona eura.- Naručili smo 15 novih tramvaja. U planu je nabavka dodatnih osam-devet, a cilj je da 2025. godine imamo 50 tramvaja, 25 novih plus 25 postojećih. Danas ih imamo samo 16 - rekao je Šteta u izjavi za medije.Izgradnja pruge zahtijeva i nova stajališta, kojih će biti 20, tačnije deset s jedne i deset s druge strane.<h2>Povezivanje s Vogošćom</h2>Nabavljeno je 25 novih trolejbusa, ali se radi na tome da se raspiše konkurs za nove nabavke, tačnije njih još 10. Razlog nabavke novih trolejbusa jeste izgradnja trolejbuske linije za Vogošću, koja je još u fazi razrade.

Naručili smo 15 novih tramvaja, a u planu je nabavka još osam-devet, kazao je Šteta

Ovog ljeta kreću radovi na pruzi Hrasnica – Ilidža: Odobrena sredstva u iznosu od 25 miliona eura

Danas je Vaskrs, najveći hrišćanski praznik, a toga dana je Isus Hristos vaskrsao iz mrtvih, pobjedio smrt i svim ljudima darovao vječni život.Jedan od najljepših i najradosnijih običaja, koji prethodi Vaskrsu, ali bez kojeg se sam vaskršnji dan ne može ni zamisliti, jeste farbanje jaja.

Ovaj običaj je najzanimljiviji djeci, jer je sve u šarenim bojama, upravo tim povodom su se mališani iz Tuzle okupili u dvorištu Sabornog hrama Uspenja Presvete Bogorodice u Tuzli. Uživali su u suncu, proljetnom danu, ali i fabranju jaja.

Vaskrs najranije može da padne 4. aprila, a najkasnije 8. maja

Mališani u Tuzli uživali u suncu i ukrašavanju vaskršnjih jaja

U Sarajevu se odvijaju radovi na iskopavanju cijevi za tunel koji se gradi u mjestu Kobilja Glava. Riječ je o tunelu s dvije cijevi čije su dužine 682 i 678 metara, a bit će izgrađene i kolovozne trake, pješačke i biciklističke staze. Za “Dnevni avaz” o ovoj temi govorio je direktor “Direkcije za ceste Kantona Sarajevo” Selmir Kovač.<h2>Milionski projekt</h2>Kako je kazao, radovi idu bolje nego što se očekivalo te da je izvršeno sve ono što je bilo potrebno kako bi se uopće moglo upustiti u iskopavanje.- Iskopana su 123 metra desne tunelske cijevi sarajevskog tunela Kobilja glava, a uskoro idu pripreme za iskopavanje i lijeve cijevi – navodi Kovač.Ovo je prvi put da Kanton Sarajevo gradi tunel, a radovi su podijeljeni u dvije sekcije, gdje je prva sekcija već počela, odnosno samo probijanje tunela. Druga sekcija radova se odnosi na izgradnju trase i kružnog toka za povezivanje Prve transverzale i tunela s magistralnim putem M-18 u vogošćanskom naselju Hotonj.- Kada je riječ o Prvoj transverzali, povezivanje će se vršiti od Šipa do Hotonja, a izlazak iz tunela je 700 metara nove saobraćajnice – istakao je Kovač.<h2>Imovinski proces</h2>Osvrnuo se i na sporni dio na ovoj transverazli, odnosno na povezivanje ulice Kranjčevićeva s ovim tunelom, tačnije sa Šipom. Radovi su, kazao je, u zastoju, jer postoji sporan sudski proces. Zato i ne počinju gradnju jer je to još sve na sudu, a i postoje imovinski procesi koji još nisu ni ušli u fazu razrješenja.Projekt se provodi u skladu s procedurama EBRD-a, vrijednost ugovora je nešto više od 31 milion eura bez PDV-a, a rok za izgradnju obje sekcije je dvije godine od početka radova.- Svi predradovi su završeni i zadovoljni smo kako sve to napreduje. Možda ćemo čak i prije roka završiti – kazao je Kovač<h2>Manje gužve</h2>Od izgradnje Prve transverzale građani bi imali dugoročnu korist i u velikoj mjeri bi se rasteretile gužve u saobraćaju, ne samo u centru grada nego bi se to reflektiralo i van KS zbog velikog broja posjetilaca.

Druga sekcija radova odnosi se na izgradnju trase i kružnog toka za povezivanje Prve transverzale i tunela s magistralnim putem M-18 u Hotonju 

Selmir Kovač za "Avaz": Sudski spor koči spajanje Prve 
transverzale i tunela na Kobiljoj Glavi


Svakodnevni rast cijena sve je teže podnijeti većini građana Bosne i Hercegovine, a, iako su praznici vrijeme radosti, mnogi ih dočekuju s manje optimizma. Pojedine namirnice skuplje su za više od 50 posto nego na kraju prošle godine.<h2>Nema razloga </h2>- U odnosu na isti period prošle godine sada imamo znatno niže cijene goriva, plin je jeftiniji, cijena struje je ista. Stoga je rast cijena pojedinih namirnica čisti bezobrazluk. Nema razloga da poskupljuju određene namirnice, konkretno meso. Trgovački lanci i prerađivači pilećeg mesa, naprimjer, iskoristili su vrijeme ramazana i povećane potražnje pilećeg mesa da povećavaju cijene. Nema nijednog tržišnog razloga da to bude tako - kazao je Edin Pašić, predsjednik Udruženja potrošača KS.

Tržište žitarica se stabiliziralo, dodaje, te navodi da ni to ne može biti razlog poskupljenja, kao ni cijene energenata koje su u padu.- U pitanju su čista pohlepa i bezobrazluk proizvođača i trgovačkih lanaca - istakao je Pašić.<h2>Ko može</h2>S obzirom na to da je vrijeme praznika, kada se spremaju bogate tradicionalne trpeze, postavlja se pitanje koliko njih je u mogućnosti izdvojiti novac za to.Pašić je naveo da će praznici - i Uskrs i Vaskrs i Bajram - mnogima dodatno isprazniti novčanike.- Morat će se istrošiti da bi mogli imati ručak onakav kakav je prije bio. Prema sadašnjim cijenama, nekada skroman ručak će sada građanima biti luksuz - naveo je Pašić.<h2>Jeftiniji uvoz</h2>Naš sagovornik ističe da se doskora piletina smatrala najjeftinijim mesom, a sada to nije slučaj.- Ova pohlepa na tržištu otvorit će vrata stranim proizvođačima te će to uništiti domaću ekonomiju. Nekome iz Turske ili neke druge države će biti jeftinije da uveze piletinu, a onda će domaći proizvođači „kukati“ da treba da se kupuje domaće, a sami će biti krivi za to - potcrtao je Pašić.

Rast cijena pojedinih namirnica predstavlja čistu pohlepu i bezobrazluk proizvođača i trgovačkih lanaca, istakao je Pašić

Nekad skromna trpeza sada je za mnoge luksuz

Osim školskog pribora, knjiga i odjeće, pred roditeljima maturanata je još jedan izazov. Tako već sada mnogi počinju pripreme za malu ili veliku maturu, a sve će to značiti novi udar na džepove roditelja.<h2>Nema luksuza</h2>Marin Bago, predsjednik Udruženja za unapređenje kvalitete življenja “Futura” Mostar, kazao je da roditelji moraju da se odreknu mnogih stvari kako bi svojoj djeci omogućili sve što im je potrebno za maturalnu večer.- Stvar je vrlo jasna, za četveročlanu porodicu s prosječnim primanjima nedostajat će hiljadu maraka kako bi mogli omogućiti sve ono što je navedeno u potrošačkoj korpi - kazao je Bago.Dodao je i to da potrošačka korpa, koja je samo u martu iznosila više od 2.000 maraka, ne uzima u obzir troškove kao što su kirija, krediti, pa i mature.- U potrošačkoj korpi nikakvog luksuza nema, tu su najosnovnije stvari koje trebaju porodici - rekao je Bago.Osvrnuo se i na to da mature roditelje koštaju mnogo jer, kako je došlo do inflacije, tako su porasle cijene i odijela i maturskih haljina.- Roditelji moraju da se odreknu mnogih stvari kako bi omogućili svojoj djeci ono nešto najosnovnije što je potrebno za maturu - istakao je Bago.<h2>Nimalo jeftina</h2>Odijela u radnjama u kojima s izloga „ne vrište“ neki svjetski brendovi i koje se smatraju pristupačnima za bh. građane na kraju i ne ispadnu tako jeftina.Samo sako košta oko 130 KM, dok djevojke za šminku i frizuru moraju izdvojiti više od 100 KM. Za maturske haljine potrebno je minimalno planirati još 200 KM, a cijene znaju biti i mnogo više.Mnogi roditelji već sada posjećuju banke i mikrokreditne organizacije kako bi na kredit kupili sve ono što je potrebno da bi sina ili kćerku dostojanstveno ispratili na maturalnu večer.<h2>Donijeti odluke</h2>Bago je kazao da nadležni moraju donositi odluke na strateški način kako bi se građanima olakšalo.- Mora se čekati i formiranje vlada, zatim tek onda da se razmišlja o nekom boljitku na ovom polju - zaključio je on.

Stvar je vrlo jasna, za četveročlanu porodicu s prosječnim primanjima nedostajat će hiljadu maraka kako bi mogli omogućiti sve, rekao je Bago 

Mnogi roditelji u problemima uoči proslave mature: Dižu kredite za odijela i haljine

Sarajlija Amer Džekman, stomatolog, MMC borac i aktivista, bio je jedan od takmičara zabavno-takmičarskog šoua “Survivor”. Svojim pojavljivanjem je privukao veliku pažnju i simpatije publike, te je pokazao veliku spremnost za izazove koje nosi ovakav format šoua. Nakon izlaska iz rijalitija za “Dnevni avaz” je otkrio sve detalje svog učešća, ali i najteže trenutke koje je preživio.Kako su izgledale pripreme za ovakav format rijalitija?&nbsp;&nbsp;- Za „Survivor“ je teško biti u potpunosti spreman jer ne možete prenijeti uslove koje vas tamo čekaju u svijet izvan rijalitija. Ono čemu sam se posvetio jeste poboljšanje fizičke forme, vježbe balansa i gađanja. Ali, vas „Survivor“ može iznenaditi, to je igra koja traje 24 sata na dan. Vaše tijelo vas može izdati kada to najmanje očekujete, sunčan dan se vrlo brzo može pretvoriti u jaku kišu, ljudi kojima ste vjerovali vas vrlo lako mogu nominovati. „Survivor“ nisu samo poligoni kao što to većina ljudi misli gledajući na TV-u. To je igra međuljudskih odnosa, neko vam može zamjeriti, naprimjer, što ste uzeli veći dio kokosa.<h2>&nbsp;Zona komfora</h2>Da li se može nazvati hrabrošću to što ste spakovali svoje stvari i otišli na otok. Ostavili sve iza sebe, te ušli u avanturu koja je potpuno nepoznata?- Smatram da je izlazak iz zone komfora jedini način da uspijete. Trudim se da stalno steknem iskustva iz različitih životnih oblasti. Tako da aktivizam, stomatologija i MMA borbe čine mene kao cjelinu i možda za nekoga ne izgledaju spojivo. Otići na otok jeste hrabrost i smatram da je svaki učesnik koji tamo provede samo jedan dan, prema mom mišljenju, pobjednik. Gledaoci ne mogu ni zamisliti koliko je teška i nepredvidiva avantura zvana „Survivor“. Na TV-u se vidi samo 5 posto proživljenog. Otići u „Survivor“ je bila moja životna želja i kao takav jedini oblik rijalitija na koji bih se prijavio. Čovjeku su potrebna takva iskustva kako bi imao šire vidike.Dolazite iz potpuno drugog svijeta, niste iz oblasti šoubiznisa, medija ili estrade, jer su obično to profili ličnosti koji ulaze u rijalitije, bez obzira na format. - Na „Survivor“ sam se prijavio kako bih se prvenstveno dokazao sebi. I ponosim se svim urađenim. Dobio sam ogroman broj pozitivnih poruka i podrške, a najviše od djece i njihovih roditelja. To me zaista čini sretnim i ispunjava, naročito što sam svoj cijeli život posvetio poboljšanju zdravlja i položaja djece i mladih. Čak i da su sve te poruke imale negativan karakter, ako je jedno dijete u meni prepoznalo uzora i shvatilo prave ljudske i životne vrijednosti, onda sam pobijedio u „Survivoru“. Na otoku sam konstantno imao u vidu da me gledaju roditelji, sestre, djevojka, moji prijatelji i radne kolege, a zatim mladi, djeca i ostala publika. Ne bih sebi mogao oprostiti da sam ostao duže, a da sam se pokazao u negativnom svjetlu kao čovjek. Od početka sam želio da budem iskren i timski igrač do kraja, a to je najteža strategija za „Survivor“, za šou koji konstantno traži mijenjanje strategija i prilagođavanje pa čak i stavljanje određenih maski.&nbsp;&nbsp;<h2>Svaki dan izazov</h2>Šta je to što ćete pamtiti do kraja života a da ste naučili za vrijeme boravka na otoku?&nbsp;- „Survivor“ vas promijeni. Svaki dan na otoku je izazov sa sebe i zbog okolnosti koje vas okružuju, emocije i misli su na maksimumu. Naučio sam mnogo lekcija, a najvažnija jeste zahvalnost. Zahvalnost za svaki dan, za to što dišete i što možete da se krećete, jer neko u tom momentu to više ne može. U svijetu izvan „Survivora“ lako zaboravimo na takve stvari. Važno je i provoditi vrijeme s porodicom i prijateljima, ali pronaći vrijeme i za sebe.&nbsp;&nbsp;

Kakav je bio osjećaj prvog dana kada ste se probudili i shvatili da se nalazite u prašumi, okruženi potpuno nepoznatim ljudima i ne znate šta vas može očekivati u toku dana, ali i boravka tu? - Prvu noć na otoku sam sanjao porodični ručak, san je bio prelijep dok me nije probudila jaka kiša. Prva noć i već smo bili u problemima. To je surova priroda Dominikanske Republike. Tada shvatite da ljudi koji vas okružuju i s kojima dijelite dasku za spavanje će postati vaša porodica. Ljudi s kojima ćete provoditi 24 sata. Ljudi s različitim karakterima, iskustvima, životnim pričama, maskama, motivima. To je surova priroda „Survivora“. Prve zrake sunca vas bude uz talase karipskog mora. Takvi prizori vam ostaju urezani u glavi zauvijek. Čak i sad, nakon „Survivora“, sanjam more, poligone, meni drage ljude, prvi kokos, prvi krompir. Jednostavno ne možete otići s otoka. Čija podrška vam je bila najvažnija? - Najviše sam se povezao s Marinom, Denisom i Davidom. Konstantno smo pružali podršku jedni drugima ne samo na poligonima, već i u onim momentima kada vas emocije slome. <h2>Porodica, djevojka, prijatelji</h2>Na koga ste svakodnevno mislili za vrijeme Vašeg boravka tamo? - Najviše sam razmišljao o svojoj porodici, djevojci i prijateljima. Pitao sam se šta oni rade sada i da li njima vrijeme prolazi ovako turbulentno i sporo u isti mah. U jednom momentu se osjećate kao da ste tu više od godinu dana. Proživljavao sam lijepe momente u glavi iznova i iznova. To je bila hrana za moju glad. Na otoku imate mnogo vremena za razmišljanje i za kreiranje planova u vanjskom životu. Otok iz vas izvuče lijepe i manje lijepe momente koje ste sakrili od sebe i natjera vas da se suočite s njima. Mislim da mi je to i najdraža stvar. Takvu vrstu suočavanja sa sobom ne možete postići u svijetu izvan „Survivora“. <h2>Prvi obrok</h2>Šta vam je najteže palo da uradite tokom šoua? - Ono što će mi ostati u sjećanju jeste sigurno prvi obrok od riže. Okupljeni oko vatre sa šakom riže koja je raspoređena na nas 10 i naša sreća i zadovoljstvo. U tom momentu sam shvatio da se svako od nas zaboravi zahvaliti za to što posjeduje - materijalno i duhovno. „U Survivoru“ naučite i voljeti sebe neuredne, s mnogo ožiljaka, neošišane, pothranjene, ali ipak ispunjene iznutra.&nbsp;&nbsp;

Gledaoci ne mogu ni zamisliti koliko je to teška i nepredvidiva avantura

Amer Džekman, nakon ispadanja iz “Survivora”, za “Avaz”: Ostvario sam životnu želju

Radiotelevizija Bosne i Hercegovine – BHRT, u saradnji s Udruženjem Pomozi.ba organizirala je humanitarnu kampanju prikupljanja novca za stradale u zemljotresima u Turskoj i Siriji koja je trajala od 1. do 31. marta 2023. godine. Prisutnima se obratio Belmin Karamehmedović, generalni direktor BHRT-a.<h2>Veliki broj donacija&nbsp;</h2>- Znali smo da ovakve akcije budu podržane, ali nismo očekivali da će rezultat biti ovakav kakav je. Uspjeli smo zahvaljujući otvorenim telefonima, ljudima koji su zvali i velikim brojem donacija. Skupili smo preko 900 hiljada KM. Ovo je bilo ogromno zadovoljstvo, hvala svima. Donatorima, medijima i građanima. U vrijeme loših vijesti, zaista je veliko zadovoljstvo napraviti ovako nešto pozitivno. Ovo može biti putokaz za sve buduće akcije - kazao je Karamehmedović. Svoju zahvalnost je iskazala i Maja Arslanagić-Hrbat, PR Udruženja Pomozi.ba.- Hvala svima što su tu, što prate sva dešavanja. Hvala svima koji su zvali onu noć kada se novac donirao. Zajedno smo upjeli animirati ljude, te prikupiti značajna sredstava koja će pomoći ljudima u Turskoj i Siriji. Poslali smo oko 100 šlepera, nabavili smo 20 stambenih kontejnera. Sva ova finansijska sredstva koja su pristigla i koja će pristići, koristit ćemo shodno potrebama ljudi - navela je Arslanagić. <h2>Suma novca&nbsp;</h2>Tačnu sumu novca koja je skupljena akcijom, predstavio je Benjamin Butković, urednik Specijalnih programa BHT1. - Zahvaljujući građanima, te pozivima koji ih je bilo 96 hiljada prikupljen je iznos od 192.020 KM. Zahvaljujući donatorima koji su uplaćivali, skupljeno je više od 748.725 KM, malo je falilo da dosegnemo milion KM. Ukupna cifra koja je skupljena jeste 940.745 KM - naveo je Butković.Ovom prilikom Butković se zahvalio svima koji su učestovali u ovome, između ostalog i dnevnom listu “Dnevni avaz”.

Znali smo da ovakve akcije budu podržane, ali nismo očekivali da će rezultat biti ovakav kakav je, rekao je Karamehmedović

Teleton akcijom skupljeno 940.000 KM za ugrožene u Siriji i Turskoj

Na autoputu kod Sarajeva došlo je do smanjene vidljivosti i stvorile su se gužve, javljaju čitatelji portala "Avaza".&nbsp;Razlog usporenog saobraćaja je dim koji je nastao nakon što je zapaljena trava pored autoputa.&nbsp;

<div>Još uvijek nije poznato da li su mještani zapalili travu ili je došlo do nekog manjeg požara.</div>

Razlog usporenog saobraćaja je dim koji je nastao nakon što je zapaljena trava pored autoputa

Smanjena vidljivost na autoputu kod Sarajeva: Zapaljena trava, vozači oprez

Predsjednik Republike Azerbejdžan Ilham Alijev (Aliyev) danas boravi u posjeti Bosni i Hercegovini.Ispred zgrade Predsjedništva BiH upriličena je cеrеmоniјa svečanog dоčеkа uz vојnе pоčаsti, a Alijeva su dočekali predsjedavajuća i članovi predsjedništva Željka Cvijanović, Denis Bećirović i Željko Komšić. Nakon svečanog dočeka i têtе-à-têtе susrеta članova Predsjedništva BiH sa predsjednikom Republike Azerbejdžan, održan je zvanični sastanak delegacija Bosne i Hercegovine i Republike Azerbejdžan.Tim povodom je organizirana i konferencija za medije, te potpisivanje Zajedničke deklaracije o strateškom partnerstvu između ove dvije države.Članica Predsjedništva BiH nakon današnjeg sastanka obratila se medijima kazavši da je sretna što su razgovarali o mnogim temama i što se može ići u smjeru ka energetici te drugim jako važnim stvarima.<h2>Nova stranica&nbsp;</h2>-	Pozdrvaljam sve prisutne, a njegova ekslenecija Alijev je prijatelj BiH. Danas otvaramo novu stranicu u našoj saradnji. Ovo je prilika da zahvalim predsjedniku Alijevu kada je nesebično pomogao za vrijeme poplava, ali i kada je bila korona. Ponosna sam što smo potpisali ovu deklaraciju i ovim postajemo strateški prijatelji. Ovim postižemo bolju saradnju u političkom, bezbjednosnom, ekonomskom smislu. Drago mi je što se uspostavlja ambasada i u Bakuu, te da će biti korisiti od uspostavljanja naših odnosa. Danas smo se dogovorili da naša resorna ministastva pripreme liste projekata kako bismo ih realizovali - kazala je Cvijanović.Dodala je da je Azerbejdžan prijateljska zemlja i to se ne mora dokazivati i pokazivati.&nbsp;<h2>Konkretni investucijski projekti&nbsp;</h2>Ilham Alijev (Aliyev) danas je rekao da su zatražili konkretne investicijske projekte u BiH kako bi ih mogli realizirati.-	Želim izraziti svoju zahvalnost za dobrodošlicu koja mi je ukazana i drago mi je što sam ovdje. Razmijenili smo brojna viđenja, pokrili odnose između Azerbejdžana i BiH. Naši odnosi će se graditi na bolje. Podržavamo jedne druge, podržavat ćemo i to je vidljivo. Pogotovo kada je riječ o teritorijalnom integritetu i suverenitetu, pogotovo kada je riječ o granicama Azerbejdžana. Istovremeno Azerbejdzan podržava BiH i njene interese, pogotovo kada je riječ o teritorijalnom integritetu i suverinitetu. Ovom deklaracijamom su ustnovljeni novi putevi, a mi ćemo graditi nove odnose. Kada je riječ o ekonomiji, uspostavit ćemo komsiju za ekonomiju između ove dvije države. Na nama leži velika odgovornost, ali sam uvjeren da će ove dvije države graditi bolje odnose. Mi smo tražili konrketne investicijske projkete, kako bi ih mogli analizirati i raditi na njima. Mi smo zainteresovani. Prirodno je da imamo bolju saradnju kada je riječ o gasu, te obnovljivim izvorima energije. BiH je od velikog interesa za nas, jer područje transporta i prijevoza je od velikog značaja. Uložili smo puno napora u pobezivanju Balkana. Danas, tokom razgovora smo se dotakli i interkulturalonog dijaloga, jer ta sfera može biti zanimljiva Azerbjedžanu, jer smo i mi interkulturalna država - kazao je predjesnik Azerbejdžana Ilham Alijev nakon sastanka.&nbsp;

Ponosna sam što smo potpisali ovu deklaraciju i ovim postajemo strateški prijatelji, rekla je Cvijanović 

Azerbejdžan od BiH zatražio konkretne investicijske projekte 

Nova emisija pod nazivom "Načisto s Eldarom" počinje se emitovati svakog utorka u 20 sati na YouTube kanalu Avaz TV. Voditelj emisije, mladi novinar Eldar Abaz će ugostiti razne ličnosti iz svijeta estrade, showbiza, politike, kulture i sporta.Razgovarat će o svim aktuelnim temama, životnim pričama, uspjesima i padovima.Prva gošća u emisiji "Načisto s Eldarom" bila je Olivera Ćirković, nekadašnja članica kriminalne organizacije "Pink panter".Olivera je u razgovoru s Eldarom otkrila kako je uzela milione, ali i ispričala detalje pljačke koje je odvela iza rešetaka u najozloglašenijem grčkom zatvoru.- Ne može se izbrojati, to su milioni što sam uzela - kazala je Olivera na pitanje šta je najvrijednije uzela.

Pored toga, istakla je i šta joj je najteže palo za sve ove godine kojima se bavila kriminalom, te šta je to što jedan kriminalac ne smije imati kao karakternu crtu. - Ležala sam na zlatu i parama kada me policija zatekla u stanu – ispričala je Olivera detalj pljačke koja je koštala slobode. U nastavku pogledajte čitavu emisiju, te poslušajte šta je Olivera još otkrila za kamere Avaz TV-a.Pretplatite se na <a href="https://www.youtube.com/@DnevniAvazTV">Youtube kanala</a>.

Ležala sam na zlatu i parama kada me policija zatekla u stanu, ispričala je Olivera

Olivera Ćirković o kriminalu: Kako sam uzela milione

U dvorani "Mirza Delibašić" u Centru Skenderija danas je svečano otvoren 34. internacionalni sarajevski sajam knjiga, na kojem učestvuje više od 120 izdavača iz Bosne i Hercegovine, regiona i šire. Sajma knjiga se ove godine održava od 12. do 17. pod motom "Autorska prava i slobode".<h2>Glavna destinacija</h2>Sarajevo svakog aprila postaje glavna destinacija pisaca i izdavačkih kuća iz BiH i svijeta. Važno obilježje i ovogodišnjeg Sajma knjiga su brojne promocije, prezentacije, predavanja, okrugli stolovi i izložbe.&nbsp;

Učesnici će se predstaviti kroz niz tema važnih za književnost, izdavaštvo i kulturu, te će biti upriličen bogat prateći program.<h2>Raznolik sadržaj</h2>Sajam knjiga obilježit će brojni događaji i susreti pisaca, izdavača iz BiH i svijeta i nastup kulturnih centara koji djeluju u našoj zemlji.Sajam je ove godine stavio u funkciju 33 posto više prostora u odnosu na prošlu godinu i više od 120 izdavača na 110 štandova imaju na raspolaganju ukupno 4.500 metara kvadratnih u dvorani Mirza Delibašić.Posjetioci će imati priliku da kupe knjige različitih autora s različitim tematikama. Tako da će moći pronaći knjige vjerskog, naučnog sadržaja, ali i knjige velikih književnih imena poput Ive Andrića, Derviša Sušića i mnogih drugi. Osim toga, posjetioci će imati priliku da upoznaju mnoge autore knjiga na njihovim štandovima.

Ferhat-pašina Džamija u Žepču puna vjernika

Pomama za polovnom odjećom: Second-hand radnje sve posjećenije

Rješenjem Općinskog suda prekinut postupak: Ništa od gradnje nebodera na Marindvoru

Lejla Šabić nakon saobraćajne nesreće za "Avaz": Na intenzivnoj njezi sam, imam visoku temperaturu

Nakon što je ostala bez diplome: Sebija Izetbegović se pojavila na Skupštini KS

Ovog ljeta kreću radovi na pruzi Hrasnica – Ilidža: Odobrena sredstva u iznosu od 25 miliona eura

Mališani u Tuzli uživali u suncu i ukrašavanju vaskršnjih jaja

Selmir Kovač za "Avaz": Sudski spor koči spajanje Prve transverzale i tunela na Kobiljoj Glavi

Nekad skromna trpeza sada je za mnoge luksuz

Mnogi roditelji u problemima uoči proslave mature: Dižu kredite za odijela i haljine

Amer Džekman, nakon ispadanja iz “Survivora”, za “Avaz”: Ostvario sam životnu želju

Teleton akcijom skupljeno 940.000 KM za ugrožene u Siriji i Turskoj

Smanjena vidljivost na autoputu kod Sarajeva: Zapaljena trava, vozači oprez

Azerbejdžan od BiH zatražio konkretne investicijske projekte

Olivera Ćirković o kriminalu: Kako sam uzela milione

Otvoren 34. sajam knjiga u Sarajevu: Više od 120 izdavača

Ferhat-pašina Džamija u Žepču puna vjernika

Pomama za polovnom odjećom: Second-hand radnje sve posjećenije

Rješenjem Općinskog suda prekinut postupak: Ništa od gradnje nebodera na Marindvoru

Lejla Šabić nakon saobraćajne nesreće za "Avaz": Na intenzivnoj njezi sam, imam visoku temperaturu

Nakon što je ostala bez diplome: Sebija Izetbegović se pojavila na Skupštini KS

Ovog ljeta kreću radovi na pruzi Hrasnica – Ilidža: Odobrena sredstva u iznosu od 25 miliona eura

Mališani u Tuzli uživali u suncu i ukrašavanju vaskršnjih jaja

Selmir Kovač za "Avaz": Sudski spor koči spajanje Prve transverzale i tunela na Kobiljoj Glavi

Nekad skromna trpeza sada je za mnoge luksuz

Mnogi roditelji u problemima uoči proslave mature: Dižu kredite za odijela i haljine

Amer Džekman, nakon ispadanja iz “Survivora”, za “Avaz”: Ostvario sam životnu želju

Teleton akcijom skupljeno 940.000 KM za ugrožene u Siriji i Turskoj

Smanjena vidljivost na autoputu kod Sarajeva: Zapaljena trava, vozači oprez

Azerbejdžan od BiH zatražio konkretne investicijske projekte

Olivera Ćirković o kriminalu: Kako sam uzela milione

Otvoren 34. sajam knjiga u Sarajevu: Više od 120 izdavača