U Općini Vogošća se desila saobraćajna nesreća u kojoj je povrijeđen motociklista, potvrđeno je za "Avaz".Kako navode, jedno lice je zatražilo medicinsku pomoć.&nbsp;- U Vogošći se desila saobraćajna nesreća, a jedno lice je zatražilo ljekarsku pomoć. Učestvovala su dva vozila - automobil i motor - kazali su iz Operativnog centra MUP-a KS.Kako navode, to su sve informacije s kojima u ovom trenutku raspolažu.

Jedno lice zatražilo medicinsku pomoć

Vogošća: Motociklista učestvovao u saobraćajnoj nesreći 

Na magistralnom putu M-17 Jablanica – Potoci, u mjestu Bijela, saobraćaj je obustavljen zbog saobraćajne nezgode.U nesreći je učestvovao motociklista koji je pao kod korita Neretve. Stepen povreda još uvijek nije poznat, potvrđeno je iz MUP-a HNK za "Avaz".- U toku je izvlačenje motoriste koji je pao kod korita Neretve, koje obavljaju vatrogasci, a još uvijek nemamo zvaničnu potvrdu o stepenu povreda: Više informacija će biti poznato nakon što tužitelj obavi uviđaj - kazali su iz MUP-a HNK.

Na magistralnom putu M-17 Jablanica – Potoci, u mjestu Bijela, saobraćaj je obustavljen

Saobraćajna nesreća kod Jablanice: U toku izvlačenje motocikliste iz korita Neretve

U okviru Centra za ekologiju – Akademik Sulejman Redžić koji djeluje pri PMF-u UNSA, tokom proteklog perioda realizirani su brojni projekti koji se odnose na zaštitu biološke raznolikosti Bosne i Hercegovine, a kao jedan od kontinuiranih projekata važno je istaknuti projekat „Praćenje koncentracije alergenog polena u Kantonu Sarajevo“, a koji već 15 godina finansira Ministarstvo komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo.U ovom periodu cvjetaju brojne trave, a koliko alergičari trebaju biti na oprezu i kakva je situacija s opasnom ambrozijom, za „Avaz“ je govorio prof. dr. Mašić Ermin.<h2>Lipa na izmaku </h2>- Period juni – avgust je označen kao period kada se u zraku pojavljuju polen trava i u manjem procentu polen drveća i korova. Trenutno je na trajnim preparatima moguće konstatovati polen od sve tri skupine biljaka, s tim da polen trava i korova dominira, tj. postiže visoke vrijednosti, a u proteklim sedmicama dominirao je polen trava i korova – objasnio je prof. Mašić.Kada je riječ o polenu lipe, može se reći da je on pri izmaku i da se sigurno više neće pojavljivati na trajnim preparatima jer je polinacije lipe u urbanim zonama pri kraju ili je završena. - Budući da na području KS postoje parkovske površine u kojima je zasađena lipa, nije iznenađujuće zašto je polen lipe uzastopno konstatovan na trajnim preparatima više od tri sedmice. Vrijednosti polen lipe nisu nikada prelazile 100 pol. zr. / m3 zraka. Razlog zato treba tražiti u morfologiji polenovog zrna i njegovoj težini koja mu ne dozvoljava da se podiže na veće visine nego odmah nakon oslobađanja pada na tlo i lebdi u zoni gdje se najviše kreću pješaci pa tako i dospije u disajni trakt i izaziva alergijske reakcije – naveo je prof. Mašić.S obzirom na to da postoje tri maksimuma kada se tokom godine pojavljuju visoke koncentracija polena alergenih biljaka, a i činjenica da nisu svi građani osjetljivi na sve tri grupe alergenog polena u tom smislu se i kreće upozorenje. - Naime, osobe koje su alergične na polen drvenastih biljaka trebaju da izbjegavaju parkovske površine, te svoje slobodno vrijeme trebaju provoditi u okviru livada koje se nalaze u okviru visokoplaninskih pejzaža tj. iznad gornje granice šume. Osobe koje su alergične na polen trava, trebaju izbjegavati travnate površine, a svoje vrijeme vrijeme provoditi u okviru šumskih ekosistema kako na nižim tako i na većim nadmorskim visinama. I na kraju osobe koje su alergične na polen korovskih biljaka, trebaju da izbjegavaju neuređene i zapuštene površine - kazao je prof. Mašić.Najveće koncentracije polena su u toku jutarnjih i večernjih sati stoga osobe koje su alergične trebaju izbjegavati kretanje u tom periodu.

<h2>Vrijeme za akciju</h2>- Iako su biljke ambrozije konstatovane na nekoliko lokacija u KS, njen polen zasad nije detektovan na trajnim preparatima. To znači da još nema ozbiljne opasnosti - ali vrijeme je za akciju! Apelujemo na javna preduzeća i građane da ne dozvole širenje ove invazivne i visoko alergene biljke – upozorio je prof. Mašić.Vremenska prognoza ovih dana nije pogodna za širenje polena, što će donijeti predah osobama koje pate od alergija. Međutim, polen korova je u porastu, zato je važna prevencija.<h2>Informisanje građana</h2>- Centar za ekologiju i prirodne resurse – Akademik Sulejman Redžić negdje oko 15 godine vrši monitoring polena alergenih biljaka na području šireg dijela Kantona Sarajevo. U tom smislu razvijene su različite metode i pravci obavještavanja. Trenutno sve informacije o procjeni stanja monitoringa polena Alergenih biljaka se mogu naći na našoj oficijelnoj stranici, ali i na društvenim mrežama Facebook i Instagram – obavijestio je prof. Mašić.

Iako su biljke ambrozije konstatovane na nekoliko lokacija u KS, njen polen zasad nije detektovan na trajnim preparatima, kazao je

Prof. dr. Ermin Mašić za "Avaz": Apelujemo na građane i vlasti da ne dozvole širenje opasne ambrozije

Rano jutros u 3:34 u Živinicama, smrtno je stradala pješakinja koju je vozilom usmrtio vozač iz Kladnja u alkoholiziranom stanju, kako je ranije javio "Avaz" nakon što je informaciju potvrdio MUP TK. Vozač je priveden u službene prostorije PU Živinice.- Dana, 5.8.2025. godine oko 03:45 sati na dijelu magistralnog puta M 18, grad Živinice (u blizini Omege) dogodila se saobraćajna nezgoda u kojoj je V.H., rođen 1999. godine iz Kladnja upravljajući putničkim motornim vozilom "Passat" ostvario kontakt sa pješakinjom (2006) koja je smrtno stradala.Uviđaj su na mjestu događaja, pod nadzorom i uz prisustvo tužioca Kanonalnog tužilaštva Tuzlanskog kantona, izvršili policijski službenici Odjeljenja kriminalističke policije Policijske uprave Živinice. Izvršenim alkotestiranjem vozača utvrđeno je prisustvo alkohola u organizmu od 0,94 promila. Vozaču je oduzeta sloboda i isti je priveden u službene prostorije PU Živinice. U toku je rad na dokumentovanju navedene saobraćajne nezgode, pod nadzorom kantonalnog tužioca - kazali su iz MUP-a TK.Nakon završenog uviđaja saobraćaj je na ovoj dionici magistralnog puta normalizovan.

Vozaču je oduzeta sloboda i isti je priveden u službene prostorije PU Živinice

Prve fotografije s lica mjesta: Pijan usmrtio ženu u Živinicama

U Živinicama se desila saobraćajna nesreća u kojoj je smrtno stradala pješakinja, potvrđeno je za "Avaz" iz MUP-a TK. Vozač je bio u alkoholiziranom stanju.- Dana, 5.8.2025. godine oko 03:45 sati na dijelu magistralnog puta M 18, grad Živinice (u blizini Omege) dogodila se saobraćajna nezgoda u kojoj je V.H., rođen 1999. godine iz Kladnja upravljajući putničkim motornim vozilom "Passat" ostvario kontakt sa pješakinjom (2006) koja je smrtno stradala.Uviđaj su na mjestu događaja, pod nadzorom i uz prisustvo tužioca Kanonalnog tužilaštva Tuzlanskog kantona, izvršili policijski službenici Odjeljenja kriminalističke policije Policijske uprave Živinice. Izvršenim alkotestiranjem vozača utvrđeno je prisustvo alkohola u organizmu od 0,94 promila. Vozaču je oduzeta sloboda i isti je priveden u službene prostorije PU Živinice. U toku je rad na dokumentovanju navedene saobraćajne nezgode, pod nadzorom kantonalnog tužioca - kazali su iz MUP-a TK.Nakon završenog uviđaja saobraćaj je na ovoj dionici magistralnog puta normalizovan.

Izvršenim alkotestiranjem vozača utvrđeno je prisustvo alkohola u organizmu od 0,94 promila

Užas u Živinicama: Pijan vozio i udario ženu, poginula na licu mjesta, uhapšen je

U Živinicama se jutros desila nesreća u kojoj je automobil kojim je upravljao H.Z., udario motociklistu, potvrđeno je za "Avaz" iz Policijske stanice Živinice.Nesreća se desila u 11:55 sati, a motociklisti Š.D. (1987.) je ukazana pomoć nakon čega je upućen na Hirurgiju zbog povrede glave, grudnog koša i desnog ramena.

Sudar se desio u 11:55 sati

Oborio motociklistu i teško ga povrijedio: Prevezen je u bolnicu

Kapetan Teo Domuz skinuo je svoju uniformu uoči 33. godišnjice smrti svog oca Čedomira Bate Domuza. Ovaj veliki čovjek i patriota, osim što je služio svojoj domovini otkako je bio dijete, uveseljava i brojne ljude šaljivim snimcima na TikToku, gdje je postao prava zvijezda. Pratioci su se pronašli u njegovom humorističnom prikazu svakodnevice i porodičnih odnosa. On je za „Avaz“ pričao o svojoj porodici, ratu, ali i životnim vrijednostima.Obilježena je 33. godišnjica smrti Vašeg oca Čedomira Bate Domuza, održali ste jako emotivan govor, ali ste pritom rekli i da ste skinuli uniformu nakon toliko godina službe. Kako ste donijeli tu odluku?- Ja sam uniformu obukao s devet godina, 1992., moj otac je poginuo 30. jula, a ja sam već 31. jula bio u njegovoj uniformi, s njegovim opasačem, pištoljem, svim obilježjima koja je nosio na sebi. Tad sam je obukao, a 29. jula ove godine sam podnio zahtjev za razduženje iz Oružanih snaga BiH. Ne znam, sve mi je nekako postalo besmisleno, nije to to više. Ja sam se školovao dugo godina da postanem oficir, završio vojnu gimnaziju, četiri godine akademije, četiri godine školu pješadije, godinu radio na svakakvim pozicijama i u vojsci, oružanim snagama. Ja sam zaljubljenik u vojsku i domovinu, ali osjetio sam da ne pripadam više tu.Šta se promijenilo?- Dosta toga se promijenilo. Sama ova situacija u državi utječe na sve nas koji volimo ovu državu, ali mislimo da možemo doprinijeti na neki drugi način, osim nošenja uniforme. To je takav poziv da nemate dovoljno slobode, ni govora, iznošenja mišljenja jer su uvijek prisutni pritisci, ušutkivanja i slično. Ja sam pogotovo imao pritiska i zbog mog oca. Nisam više vidio svrhu. Odlučio sam da se okrenem svom privatnom životu, poslu, zajedno sa suprugom. Tu smo mi, samo ćemo služiti našem narodu u nekom drugom vidu.

Kako pamtite svog oca?- Oca pamtim dobro. Dosta njegovog slobodnog vremena sam provodio s njim u ribolovu i lovu, jer je on bio zaljubljenik u takve aktivnosti, druženja s prijateljima, a ja sam uvijek bio s njim. On je bio nekako specifičan sam po sebi. Bio je i milicajac u Jugoslaviji, poslije u MUP-u RBiH, tako je i poginuo, i kada bih ja rekao da ću biti kao on, policajac ili vojnik, on bi mi odgovorio – možeš samo preko mene mrtvog. I tako se i odigralo. Kad je poginuo, ja sam obukao uniformu i moje razduženje je na neki način ostvarenje njegove želje da ne budem u uniformi. Stvarno je bio dobra osoba. Moju sestru i mene je odgajao da ljude dijelimo samo na dobre i loše, nikako drugačije. Nije volio da ga guraju u torove, kao što guraju danas nas. Na predratnom popisu u bivšoj Jugoslavi, on se izjasnio kao Indijanac.Uvijek je govorio da je odgajan i školovan da progoni kriminalce i šljam i da će na tom putu i poginuti, a to se i ostvarilo. Znao je da neće doživjeti kraj rata i izrazio je želju da bude sahranjen na Brezovači, i to je ispunjeno. Sahranjen je na stotinjak metara od tadašnjih rovova vojske RS.Vaša majka je ostala udovica, a Vi je često nazivate pravim herojem. Kakvo je tada vrijeme bilo za nju?- Majka je imala 27 godina kad je ostala udovica. Ja sam dosta razmišljao o tome, s njom nisam pričao jer joj je to sve jako potresno. Usred rata ostala je s dvoje male djece, bez hrane, vode, struje i sad kao roditelj, molim Boga da ne dođem u tu situaciju, kao ni moja djeca. Koliko god je moj otac bio heroj, sve što je ona preživjela i uspjela, nju čini istinskim herojem. Izvela nas je na pravi put i ona je pravi heroj.Imate četvero djece. Koliko s njima razgovarate o svom ocu, poslu koji ste radili, ratu?- Moja djeca, kao i sestra i ja, odrastaju s bremenom ovog prezimena, ali ipak su sve dobro prihvatile. Asia je nedavno osvojila prvo mjesto na takmičenju pišući o svom dedi, patriotizmu, domovini. Ponosni su na našu porodicu, ali se ja trudim da ih ne opterećujem svakodnevicom, političkim huktanjima, ratnim pozivanjima i tako dalje, djecu odgajam na način kako je mene moj otac odgajao, da vole svoje, poštuju tuđe, znaju da postoji drugi i drugačiji, ali isto tako da znaju od koga im prijeti opasnost i da nisu naivni, kako im se ne bi desilo ono što je nama, jednostavno da znaju procijeniti ko je dobar, a ko loš.Na TikToku ste jako popularni, imate jako puno pratitelja, kako ste se uopće odlučili da to radite?- Ja sam, kao i moj otac, oduvijek volio da se šalim i uvijek sam bio dvorska luda u društvu. Sasvim slučajno sam kod supruge jedne prilike vidio kako izgleda TikTok i, s obzirom na to da sam bio aktivan i na drugim društvenim mrežama ranije, odlučio sam da i ja počnem to sve pratiti kako bih znao šta mi rade djeca. Tako sam snimio prvi video, drugi video, treći video, i shvatio da se svi pronalaze u tim svakodnevnim situacijama, porodičnoj dinamici, punica, veza, snaha i slično. Naravno, sve radim u nekom pozitivnom, finom humoru, i nekako smo uklopili naš svakodnevni život s tim društvenim mrežama i mislim da je to okej.

Sada kada ste skinuli uniformu, šta planirate dalje?- Okrećemo se privatnim biznisima, hoćemo svojim trudom i radom da steknemo nešto, da živimo od svog rada, kako mi to znamo i umijemo, uglavnom, tu smo, ne idemo nigdje vani, velika nužda bi me morala natjerati da napustim domovinu. Kod nas ima hljeba, ima posla, ko želi da radi, može se živjeti.Šta biste poručili mladima, šta je najvažnije da znaju?- Omladini je najbitnije da se školuje, da se edukuje, čita, pita, istražuje. Nažalost, današnji edukativni sistem, bar po meni, nije dovoljno dobar, baš što se tiče ove bliske historije. Omladina treba da zna šta se desilo, ne da mrze nekoga i se osvećuju, ali historiju moraju poznavati i šta su naši stari uradili da bismo mi danas normalno živjeli. Neka ne napuštaju svoju zemlju, trebaju pokušati svojim radom i trudom da uspiju.&nbsp;

Moju sestru i mene je odgajao da ljude dijelimo samo na dobre i loše, nikako drugačije

Kapetan Teo Domuz za "Avaz": Otac mi je rekao da ću uniformu obući samo preko njega mrtvog, i tako je i bilo

Refija Hrustemović vodi svakodnevnu bitku s nesnošljivim bolovima zbog kojih ne može da priča normalno, ne može da jede, ne može da funkcioniše. Oboljela je prije godinu dana, a njeno stanje se svakodnevno pogoršava.&nbsp;- Moje oboljenje je jako kompleksno. Radi se o protruziji vilične kosti, odnosno desna strana lica, vilica mi se spušta. Prošla sam sve institucije i ne spadam u kategoriju oboljelih kojima se može pružiti pomoć. Svi se ograđuju jer je potrebno odstraniti dio kosti, ona propada, a ne zna se od čega. Kod nas nema klinike koja mi može pomoći - ispričala je Refija kroz bolove.Naši hirurzi su je savjetovali da pomoć potraži u inostranim klinikama.- Našla sam dvije klinike. Jedna u Belgiji, druga u Istanbulu. Međutim, razlika među cijenama je drastična. U Belgiji operacija košta 200.000 eura, dok je u Turskoj 80.000 maraka. Ugradili bi mi vještačku kost, a u slučaju da moj organizam ne prihvati, morali bi uzeti dio moje neke kosti. Šta će biti ne znam, to je težak i rizičan zahvat, ugrožen mi je i vid - opisala je Refija.Svi dobri ljudi koji žele pomoći Refiji Hrustemović da ponovo živi život punim plućima mogu to uraditi uplatom na njen žiro račun.Podaci za uplatu su: Hrustemović Refija, Olovska 298, Sarajevo; UniCredit banka 338 690 259 416 6563.

Za operaciju u Turskoj potrebno joj je 80.000 maraka koje sama ne može prikupiti

Refiji Hrustemović potrebna pomoć dobrih ljudi: "Propada mi kost vilice, živim u konstantnim bolovima"

Na području općine Foča došlo je do odrona stijene na cestu, a kamen je pao na automobil, uslijed čega je suvozač iz automobila poginuo, a vozač je povrijeđen.Slučaj je prijavljen PU Foča, a mjesto nesreće je Sijeračke stijene, Miljevina u kojoj je učestvovalo jedno vozilo marke Opel.- Jutros u 9:15 se dogodila saobraćajna nesreća u mjestu Sijeračke stijene. Učestvovalo je jedno vozilo u kojem je smrtno stradao suvozač iz vozila, dok je vozač zadobio tjelesne povrede. Uviđaj je u toku i njime rukovodi dežurni tužilac Okružnog javnog tužilaštva Trebinje, a uviđaj na licu mjesta vrše policijski službenici za bezbjednost saobraćaja iz Foče - potvrdila je za "Avaz" portparolka PU Foča, Svjetlana Govedarica.

Uviđaj je u toku i njime rukovodi dežurni tužilac Okružnog javnog tužilaštva Trebinje

Iz PU Foča za "Avaz": U saobraćajnoj nesreći kod Sijeračke stijene poginula jedna osoba, druga povrijeđena

Sviračka džamija, nastarija džamija, ali i građevina u Gradačcu, zasjala je novim sjajem dok se radovi privode kraju. Iako je bilo potrebno 16 mjeseci da se dođe do ove faze, sada je ona, prije svega, sigurnija, s obzirom na to da su postojali ozbiljni problemi, ali i ljepša dok je krase novi detalji.<h2>Veliki problem</h2>Imam Ahmet ef. Osmanović za “Avaz” je kazao da su prvi koraci napravljeni 2022. godine, kada je počela priprema projekta, a 15. januara 2024. godine započelo se s renoviranjem.- Planirane radove smo podijelili u tri faze. Glavni problem su bili temelji, pa je prvo rađeno na njemu i na otvaranju suterena. Na samom početku zamisao je bila da se obnovi samo pod koji je predstavljao opasnost, ali evo sada smo već uspjeli da dođemo do samog kraja, a to je uređenje vanjskog dijela džamije. Međutim, radovi na suterenu su bili iznimno zahtjevni, sve je rađeno ručno, pa je na taj način iz tog dijela džamije izneseno oko 250 kubika zemlje – objasnio je ef. Osmanović.

Prilikom radova uvidjeli su da se dio temelja ispod ulaznih vrata sasvim urušio te je to predstavljalo prijetnju da dođe do urušavanja džamije.- Prilikom radova na temeljima došlo je do otkrića i da naša munara stoji u zraku pa je bilo potrebno i sa unutrašnje i s vanjske strane da se učvrsti. Ostala je nakrivljena, iako je prvobitna ideja bila da se ispravi, međutim, ona je vezana za džamiju pa da ne bismo rizikovali nove pukotine, ostavljena je takva kakva jeste – kazao je ef. Osmanović.<h2>Nemogućnost restauracije</h2>Po završetku tih radova, pristupilo se uređenju glavnog dijela džamije, pa su urađene nove instalacije, grijanje, klimatizacija, ozvučenje.

- Nažalost, nismo bili u prilici restaurirati džamiju, jer su majstori koji su ranije radili na popravcima, 70-ih godina, skinuli svu kaligrafiju sa zidova i bacilli. Ostali su goli zidovi koji su bili prekovani lamperijom. Ali u saradnji s firmom koja se bavi uređenjem džamija, našli smo rješenje i urađeno je na ovakav način – naveo je ef. Osmanović.<h2>Uložena sredstva</h2>- Dosad je uloženo gotovo 500.000 maraka, a približno 700.000 je planirano za kompletni projekt. Inicijalna sredstva dala je prijašnja vlada Federacije u iznosu od 100.000 maraka, dio sredstava je dala Vlada TK, a sve ostalo je sakupljeno akcijama zajednice. Naše džematlije i gradačački privrednici su se vrlo rado odazvali – poručio je ef. Osmanović.

Ostala je još treća faza, a to je uređenje vanjskog dijela prostora, kazao je ef. Osmanović

Višemjesečni radovi privode se kraju: Najstarija džamija u Gradačcu sija novim sjajem

Sabaheta Koshi (68) iz Sarajeva bavi se izradom unikatnih predmeta od svile i vune koji svakoga ostavljaju bez daha. Osim što su materijali prirodni, ova vrsta umjetnosti i izrađeni komadi, griju i krase svakoga ko ih nosi. Da bi ih izradila, Koshi koristi posebnu tehniku koju je sama morala savladati jer je na našem području niko nije mogao naučiti.<h2>Nova tehnika</h2>- Ja ne radim zapravo filc, staru tehniku koja potječe iz neolita, nego novu koja je naslonjena na filc i zove se nuno-felting, znači felt na podlozi. Svila i vuna idu jako dobro zajedno, oba vlakna su proteinska, svila ima mekoću, a vuna čvrstoću. Od toga se dobiju tako lepršave površine što sa samom vunom nije moguće, koja je opet pod rukom dosta gruba. Na svili možete slikati, umjesto boje iskoristite pramenove vune i mogu se praviti dizajni kakve zamislite – opisala je Koshi.Izradom ovih jedinstvenih komada se bavi desetak godina, a zaljubila se u njihov izgled kada ih je ugledala u Turskoj.- Prvi put sam vidjela šal izrađen ovom tehnikom u Turskoj i oduševila sam se, ostala sam bez daha. Tada sam odlučila da i ja to počnem raditi jer sam filcati već znala, ali me to nije ispunjavalo, iskreno. Međutim, kada sam se vratila, niko me nije mogao naučiti ovoj tehnici jer se kod nas nije radila, pa sam morala sama istraživati, gledati na internetu i slično. Prvih nekoliko komada sam morala baciti, dok sam naučila, ali uspjela sam – ispričala je Koshi.Međutim, nije bilo nimalo jednostavno doći do potrebnih materijala, s obzirom na to da se najljepši komadi izrađuju od merino vune i prave svile. Istraživajući, pronašla je australsku merino vunu u Turskoj, a svilu koja se izrađuje od svilenih buba, nabavljam iz Uzbekistana.- Ovom tehnikom je moguće izrađivati odjeću i svašta nešto, ali ja izrađujem šalove, okovratnike o čijoj termoizolaciji zaista ne moram mnogo da pričam. Možete ih nositi u bilo koje godišnje doba. Ljeti hlade, a zimi griju. Također, izrađujem i prirodne sapune obložene vunom koji se koriste za piling kože, skidanje odumrlih stanica. Dok sam bila mala, sjećam se da su se žene tada kupale grlićem vunene čarape. Tada mi je bilo čudno, ali one su znale da je to dobro za njihovu kožu. Zatim izrađujem ogrlice i broševe, u zimskom periodu i kape – navela je Koshi.<h2>Cijene prema tržištu</h2>Iako je potrebno mnogo truda da se izradi jedan predmet, kaže da je cijene formirala prema našem tržištu, kako bi kupcima bilo prihvatljivije, mada se ovakvi predmeti u inozemstvu cijene mnogo više.- Ko želi da se bavi ovim, može se fino zaraditi, ali je potrebno zaista da se jako puno radi. Osim što imam 68 godina, ja osam sati dnevno izrađujem, jer proces je dug, zahtjevan i, iskreno, treba dosta snage. Izgleda nježno i mekano, ali je pravi fizički rad – objasnila je Koshi.

Ističe da će rado pomoći svakome ko želi da se bavi ovom tehnikom, održat će kurs i prenijeti svoje znanje. Jedino što je potrebno da zainteresovana osoba ima su - mašta i volja.<h2>Dugotrajan proces</h2>Proces izrade je intenzivan. Prvo se boji svila, zatim se slaže vuna na svilu, a nakon toga trljanje, gdje se svaki dio mora preći do 130 puta. Kada se to uradi, smota se na štap i kreće valjanje, a potrebno je izvaljati između 400 i 900 puta. Kada se izvalja ide bacanje, da bi se skupila vuna koja treba da se skupi, nakon čega ide pranje i peglanje.


Iako je potrebno mnogo truda da se izradi jedan predmet, kaže da je cijene formirala prema našem tržištu

Koshi: Ljubav koja se rodila na prvi pogled

Izrada jedinstvenih šalova, ogrlica pa čak i sapuna: Sabaheta Koshi stvara čaroliju od vune i svile

Vrijeme je godišnjih odmora, uživanja na plaži, a mnogi se raduju sunčanju i tamnijem tenu. Međutim, prije nego se odlučite izložiti kožu jakom suncu prilikom čega se nerijetko dese i opekotine, važno je znati rizike kojima se, također, koža izlaže.<h2>Otporan na liječenje</h2>Najveći rizik je razvitak melanoma, priča dr. Reuf Karabeg za “Avaz”, koji predstavlja jedan od najagresivnijih zloćudnih tumora u humanoj onkologiji.- Učestalost nastanka melanoma, kao i drugih kancera kože, povećava se izlaganjem ultravioletnom zračenju (sunčeve zrake, solarijum). Drugi bitan faktor nastanka je hronična iritacija (npr., grudnjakom i sl.). Rizik za razvoj melanoma je viši kod ljudi svjetlije puti i svjetlije boje kose i očiju, kao i kod osoba s više od 50 madeža na tijelu i osobito kod madeža neuobičajenog izgleda, a ne treba zaboraviti ni genetsku predispoziciju. Treba zaštititi djecu od opekotina, jer opekotine i preveliko izlaganje suncu u djetinjstvu mogu povećati sklonost melanomu – objasnio je dr. Karabeg.Nažalost, veoma je otporan na liječenje. Pošto je hirurški zahvat jedini efikasan način liječenja ovog malignog oboljenja kože, prepoznavanje i rano liječenje atipičnih pigmentiranih madeža ili melanoma u što ranijoj fazi, bolesniku mogu spasiti život.- Uprkos savremenim postignućima u tretmanu, prevencija i rano otkrivanje bolesti su od najvažnijeg značenja za prognozu bolesti pacijenta. Iako se samo 4,6 posto svih kancera kože svrstava u melanome, isti su odgovorni za više od 65 posto smrtnih ishoda kada govorimo o raku kože. Učestalost javljanja melanoma stalno raste posljednih godina, ali je istovremeno poraslo petogodišnje i desetogodišnje preživljavanje, što odražava poboljšanje dijagnostičkih metoda i načina liječenja. Podjednaka je učestalost kod muškaraca i žena, ekstremno je niska kod djece, a raste sa starenjem kod odraslih – kazao je dr. Karabeg.Pojava novog pigmentisanog madeža treba uvijek da pobudi sumnju na melanom.-

Važno je obratiti pažnju na određene karakteristike, pa tako, kada gledamo boju madeža traže se nepravilne površine u boji puti, smeđe ili crne, s nijansama crvene, plave ili bijele boje, zatim tamnjenje pigmentisanih lezija i nastanak pigmentisanih satelita. Veličina madeža obično bude preko 10 milimetara ili se ubrzano povećava. Oblik bude nepravilnih ivica, uzdignut u odnosu na kožu ili izreckan. Jedan od važnih simptoma je svrbež ili zapaljenje s bolom i peckanjem, a najčešće se pojavljuju na leđima, donjim ekstremitetima i mjestu podložnom iritaciji ili povredi – opisao je dr. Karabeg.<h2>Hirurško odstranjenje</h2>Najveća zabluda je da se madeži ne smiju dirati ili hirurški odstraniti. Međutim, važi upravo suprotno - hirurško odstranjenje je najvažniji korak u otkrivanju i ranom liječenju melanoma.- Kada se dobroćudni, ali sumnjivi, madež otkloni i kada patolog potvrdi na PH analizi da je dobroćudan, svaka opasnost po život pacijenta prestaje. Jer iz ničega se ne može desiti maligna transformacija. Suština je da ne smijemo dozvoliti da madež pred očima okoline i pacijenta, odnosno lako dostupan pogledu i pregledu ljekara dovede do smrtnog ishoda – poručio je dr. Karabeg.Važno je znati da svaki novonastali madež treba smatrati sumnjivim dok se ne dokaže suprotno.<h2>Modus življenja</h2>Kako bi se zaštitili, najvažnije su preventivne mjere, a to je izbjegavanje direktnog izlaganja sunčevom zračenju, osobito u doba najjače insolacije između 11 i 17 sati, izbjegavanje ili nekorištenje solarijuma, korištenje sredstava za zaštitu od UVA i UVB zračenja, nošenje odjeće s fotozaštitom te mazanje kože zaštitnim faktorom većim od 30, zaštita očiju naočalama koje štite od UVA i UVB zraka i slično. To mora biti modus življenja svih ljudi.

On predstavlja jedan od najagresivnijih zloćudnih tumora u humanoj onkologiji, objašnjava

Prof. dr. Reuf Karabeg za „Avaz“: Pretjerano izlaganje suncu može dovesti do razvitka melanoma

&nbsp;Ž2 = Hrabri Mita Brkan vozi humanitarnu pomoć na najopasnija mjesta u svijetuMita Brkan jedan je od hrabrih ljudi koji na pragu kuće ostave svoju porodicu i svjesno krenu u rizičnu vožnju ka ugroženim, opasnim područjima, kako bi dostavili humanitarnu pomoć onima kojima je najpotrebnija. Na svakoj od tih misija svoju glavu stavlja u vreću, ali od straha je jača potreba iz srca koje ne može nijemo posmatrati nepravdu, gladnu djecu, izmučene duše.<h2>Neprocjenjiv osjećaj</h2>Brkan je za “Avaz” podijelio mali dio svojih brojnih iskustava i opisao kakav ga osjećaj vodi i prati kroz humanitarne misije. Putovati na opasne destinacije, kaže, nije nimalo prijatan osjećaj.- Svaka misija nosi određenu težinu i rizik, ali nas vodi svijest da su i nama, u najtežim vremenima tokom rata u Bosni i Hercegovini, dolazili hrabri ljudi da pomognu. Danas smo mi ti koji imaju priliku biti ruka pomoći drugima. Ta misao nas nosi i daje smisao svemu, bez obzira na težinu okolnosti – kazao je Brkan.

Rijetki su ljudi koji bi se usudili da idu na mjesta pogođena ratom, potrebni su velika snaga i hrabrost, ali Brkan naglašava da sebe ne smatra hrabrim.- Ovo je moja trenutna misija koju prihvatam s punim srcem i osjećajem odgovornosti. Prava hrabrost leži u očima djece kojoj pomažemo – jetima i siročadi, koji svakodnevno preživljavaju strašne traume, a opet pronalaze snagu da se smiju, da sanjaju. Oni su istinski heroji, a meni su oni izvor snage – istaknuo je Brkan.Našao se u brojnim opasnim situacijama, ali je izdvojio onu koju nikada neće zaboraviti.- Najopasnija se, po mom iskustvu, desila u Siriji kada smo se jednog jutra probudili i shvatili da je mjesto gdje boravimo pod neprekidnim granatiranjem. Tri sata su granate padale bez prestanka. To su trenuci koji ostaju zauvijek urezani u sjećanje – ispričao je Brkan.

Mnogi bi se u takvim situacijama zapitali da li uopće trebaju biti tu, a izuzetak nije ni Brkan, međutim, i u tako traumatičnim trenucima, na površinu ispliva misao vodilja.- U takvim momentima često mi prođe kroz glavu misao: „Mogao sam sada biti kući, sa svojom porodicom“. Ali ta misao brzo iščezne i zamijeni je osjećaj smisla – jer sam baš tu gdje trebam biti. Ova misija je teška i emotivno iscrpljujuća, ali sreća i zahvalnost ljudi kojima pomažemo sve to nadvladaju. Taj osjećaj je neprocjenjiv – poručio je Brkan.<h2>Iskren osmijeh</h2>Djeca ga pokreću. Ona koja su ostala bez roditelja, doma i svega materijalnog u životu, a ipak pronalaze snagu da upute osmijeh dobrom strancu i iskreno se obraduju.- Najveća motivacija su osmijeh i sreća na licima jetima i siročadi kad im pružimo ruku pomoći. To su trenuci koji brišu umor, strah i sve što nosimo sa sobom iz ovih teških krajeva. Naša organizacija Pomozi.ba trenutno pomaže djeci i ugroženima u Siriji, Jemenu, Palestini i Tanzaniji. Zahvalan sam svim ljudima koji nas prate, podržavaju i doniraju – bez njih, naš rad ne bi bio moguć. Ovo nije samo naša misija – ovo je zajednička misija svih nas – zaključio je Brkan.<h2>Zaštita humanitarnih radnika</h2>- Iskreno se nadam da je u većini zemalja sigurnost humanitarnih radnika prioritet. Međutim, stvarnost nas često razočara. Naprimjer, u Gazi smo nedavno svjedočili tragičnim događajima u kojima su desetine humanitarnih radnika izgubile živote. To pokazuje da poštivanje međunarodnih zakona o zaštiti humanitarnog osoblja nije uvijek prisutno – a to je poraz cijelog čovječanstva – kazao je Brkan.

U Siriji smo se jednog jutra probudili i shvatili da je mjesto gdje boravimo pod neprekidnim granatiranjem, ispričao je

Hrabri Mita Brkan vozi humanitarnu pomoć na najopasnija mjesta u svijetu

Afan Mulić iz Zenice desetogodišnjak je s velikom maštom, vrijedan, ali i humanog, velikog srca. Ovog raspusta odlučio je, u dogovoru s roditeljima, da svoje slobodno vrijeme provede korisno i tako je započeo posao prodavanja limunade. Međutim, odlučili su napraviti korak dalje i dio prihoda koje Afan zaradi donirati za gladnu djecu Gaze.<h2>Ozbiljna priča</h2>Afanova majka Ajša Mulić za „Avaz“ je ispričala kako se rodila ideja te kako su iz nje kasnije proizašle važne lekcije i poruke. Od dječije maštarije nastala je ozbiljna priča.- Ideja je preko noći sazrela. Razgovarali smo o korisno provedenom vremenu, jer je sada raspust, pa sam predložila da nađe neku zanimaciju. On je razmišljao i palo mu je na pamet da prodaje limunadu, jer ju je nama pravio tokom ramazana. Ustao je ujutro i samo nam saopćio da će izaći da prodaje limunadu - započinje priču Ajša.Međutim, ipak su morali smisliti kako će izgledati štand, kako će privući mušterije, ali s obzirom na to da je Afan bio uporan da započne isti dan, zaputili su se u trgovinu po limun, postavili sto koji su imali i započeli s prodajom.- S obzirom na to da sam ja poprilično esteta, bila sam zadužena da sve to izgleda lijepo, ali Afan je, naravno, i sam korigovao šta mu se nije sviđalo i predlagao nove ideje. Imali smo neki dispanzer, ispočetka smo cijedili limunadu, ali kasnije smo osmislili druge metode rada. Pokrenula su se i druga djeca, njegovi drugari sada, pa mi je drago da smo imali pozitivan utjecaj – kazala je Ajša.Zatim su morali osmisliti recept koji može da stoji i ne pokvari se odmah, pa su eksperimentisali i na koncu došli do svoje jedinstvene recepture, da bude i osvježavajuća, dovoljno slatka i ko god je probao, kaže, bio je oduševljen. Uložili su u dispanzer s ledom i to je bio pun pogodak.- Prva mušterija je bio jedan gospodin koji mu je pružio podršku i platio limunadu 10 maraka. On je bio nevjerovatno sretan, nije mogao da vjeruje, bilo je baš emotivno. Meni je tada sinula ideja, kada sam vidjela dijete koje ne oskudijeva ni u čemu, toliko se raduje zbog zarađenog novca, kako će tek onda oni koji su u potrebi. Predložila sam mu da usrećimo još nekoga, donirajući dio zarade i s oduševljenjem je pristao. Tako smo odlučili izdvojiti 20 posto zarade i donirali smo novac za djecu Gaze. Prvu sedmicu smo uplatili 90 maraka, drugu sedmicu 60 maraka. Odlučili smo novac uplaćivati svakog ponedjeljka. Cilj nam je, ne samo prodati osvježenje, nego potaknuti i drugu djecu da rade nešto slično, jer zamislite ako stotinu djece isto uradi, kolika je to količina novca, bez obzira kome ga odluče donirati – ispričala nam je Ajša.<h2>Vjera u djecu</h2>Sada su proširili ponudu, Afan ne prodaje samo limunadu, a ohrabruju i njegove drugare da sa svojom idejom podijele s njim štand, slobodno vrijeme korisno provedu i usput pomognu nekome u potrebi. Istaknula je da je važno vjerovati u dječije ideje, bez obzira koliko banalno nama odraslima zvuče te da, ako im u ranoj dobi ne podržimo snove, kasnije ne možemo očekivati velike stvari od njih.- Ja sam znala da je vrijedan, ali i meni je sve ovo bilo veliko, pozitivno iznenađenje, malo je reći da sam ponosna. I sama sam bila sanjar, maštovita, i drago mi je da sam prenijela na njih tu crtu i uvijek im ponavljam da trebaju vjerovati u sebe i svoje snove te da posebno budu ponosni na ono što stvore sa svoje dvije ruke. Često mu znam reći, ako nastavi da se ovako trudi, neskromno možda, ali vidim neku brendiranu limunadu u budućnosti. Njemu se oči zasijaju, a to povjerenje koje mu ukažem mu samo diže moral. Pa čak i prolaznici, ne moraju ni svratiti, ali mahnu, svirnu, on se odmah osjeća punim elana – navela je Ajša.

Pokrenuli su i profil na društvenim mrežama i sada već mnogo osoba prepoznaje Afana, podržava ga, a on svakodnevno uči vrijedne lekcije.Zaista su svi divno prihvatili njegovu ideju, a on je naučio mnogo o komunikaciji s ljudima, odgovornosti, humanosti, trudu i radu, tako da u svakom slučaju, šta god bude u budućnosti, važne lekcije će ponijeti sa sobom.

Majka Ajša istaknula je da je važno vjerovati u dječije ideje, bez obzira koliko banalno nama odraslima zvuče 

Dječak Afan Mulić prodaje limunadu i dio novca donira za Gazu

Endokrinološke autoimune bolesti su u porastu posljednjih godina, a najčešći su poremećaji štitne žlijezde. Veliki udio u porastu igra stres koji je jedan od glavnih okidača.Endokrinologinja, prof. dr. prim. Azra Bureković za „Avaz“ je potvrdila da je kroz svoju dugogodišnju praksu kao ljekar iz prve ruke posvjedočila da ti poremećaji više ne biraju ni spol ni dob.<h2>Udružena oboljenja</h2>Naš imunološki sistem obavlja velik i zahtjevan zadatak štiteći naš organizam, a kao posljedica pretjerane reakcije imunološkog sistema protiv tvari, organizama i tkiva normalno prisutnih u tijelu nastaju autoimune bolesti. Do njih dolazi kada imunološki sistem zakaže pa reagira protiv tkiva našeg tijela, jer ih smatra stranim i neprijateljskim ili nema dovoljnu mogućnost zaštite organizma od raznih patogena.Danas postoji više od 40 ljudskih autoimunih bolesti (neki izvori navode i njih 65, odnosno i 80) i od njih zajedno boluje 11–20 procenata svjetske populacije.Zanimljivo je da žene mnogo češće obolijevaju od autoimunih bolesti nego muškarci, odnosno da je među oboljelima od autoimunih bolesti čak 75 posto žena, ali da razlog ovoj pojavi nije jasan.- Iz prakse, najučestalije autoimune bolesti vezane za endokrinologiju su poremećaji štitne žlijezde. Hipotireoza i hipertireoza, usporen i ubrzan rad štitne žlijezde, u porastu su posljednjih 10-15 godina, a od njih obolijevaju osobe svih životnih dobi. Drugi organ koji, također, često obolijeva posljednjih godina je gušterača, zbog čega dolazi do pojavljivanja dijabetesa tip 1, šećerne bolesti, a prisutna je i kod djece i omladine – navela je dr. Bureković.Kao treće najčešće endokrinološko autoimuno oboljenje navodi probleme s nadbubrežnom žlijezdom u vidu zatajenja ili insuficijencije, a s obzirom na to da ova žlijezda luči kortizol koji je jako bitan za sve funkcije, njegovim nedostatkom dolazi do njenog zatajenja.- Povećana su i udružena autoimuna oboljenja, pa neko može imati i dijabetes tip 1. U porastu je i broj oboljelih muškaraca s problemima štitne žlijezde u odnosu na situaciju od prije 30 godina. Odnos je tada bio na deset žena jedan muškarac, ali taj se odnos ipak promijenio i sada se može reći da na deset žena koje imaju poremećaj štitne žlijezde, obole i tri muškarca, što je značajan porast - istaknula je dr. Bureković.<h2>Problem s dijagnosticiranjem</h2>Uzrok pojavljivanja autoimunih bolesti i dalje nije jasan, no govori se o mnogim faktorima koji utječu na njihovu pojavu. Vjeruje se da kod većine autoimunih bolesti geni igraju veliku ulogu – naime, ako postoji genetska predispozicija, znatno se povećava rizik oboljenja od autoimunih bolesti. Često se navodi da bi neki infektivni agensi (virusi, bakterije) mogli biti okidači. Navode se i neki lijekovi, intenzivni stres, pušenje i drugo. Ovi faktori u kombinaciji s genetskom predispozicijom vjeruje se da pridonose razvoju autoimunih bolesti.Nije nejasan samo uzrok autoimunih bolesti, već se problemi pojavljuju i pri njihovoj dijagnozi, pogotovo u početnim stadijima. Simptomi su opći i nespecifični, odnosno različite autoimune bolesti imaju jednake simptome koje dijele i s drugim bolestima koje nisu autoimune.To je razlog da pacijenti često lutaju, obilaze mnoge specijaliste prije nego se postavi prava dijagnoza.Stres je jedan od okidača za autoimuna oboljenja, pogotovo kad je riječ o štitnoj žlijezdi, najčešće hipertireozi.


Sve više raste i broj oboljelih od dijabetesa 1, od kojeg obolijevaju i djeca i mladi, kazala je

Bureković: Promijenio se i odnos oboljelih muškaraca u odnosu na žene

Prof. dr. prim. Azra Bureković za "Avaz": Poremećaji štitne žlijezde u porastu, ne biraju spol ni dob

U naselju Mandići u Tuzli, rano jutros, se desila saobraćajna nesreća u kojoj je život izgubila jedna osoba, potvrđeno je iz MUP-a TK za "Avaz".-&nbsp;Rano jutros, 9.7.2025.godine, oko 3:30 sati u naselju Mandići, grad Tuzla, dogodila se saobraćajna nezgoda u kojoj je učestvovalo jedno putničko motorno vozilo. U ovoj nezgodi jedno lice je smrtno stradalo, a dva teško povrijeđena lica su prevezeni u JZU UKC Tuzla, gdje su zadržani na liječenju. Uviđaj kojim na mjestu događaja rukovodi dežurni kantonalni tužilac KTTK-a je u toku, a isti vrše istražitelji OKP PU Tuzla uz asistenciju policijskih službenika PS Centar - kazali su za "Avaz" iz MUP-a TK.

Vogošća: Motociklista učestvovao u saobraćajnoj nesreći

Saobraćajna nesreća kod Jablanice: U toku izvlačenje motocikliste iz korita Neretve

Prof. dr. Ermin Mašić za "Avaz": Apelujemo na građane i vlasti da ne dozvole širenje opasne ambrozije

Prve fotografije s lica mjesta: Pijan usmrtio ženu u Živinicama

Užas u Živinicama: Pijan vozio i udario ženu, poginula na licu mjesta, uhapšen je

Oborio motociklistu i teško ga povrijedio: Prevezen je u bolnicu

Kapetan Teo Domuz za "Avaz": Otac mi je rekao da ću uniformu obući samo preko njega mrtvog, i tako je i bilo

Refiji Hrustemović potrebna pomoć dobrih ljudi: "Propada mi kost vilice, živim u konstantnim bolovima"

Iz PU Foča za "Avaz": U saobraćajnoj nesreći kod Sijeračke stijene poginula jedna osoba, druga povrijeđena

Višemjesečni radovi privode se kraju: Najstarija džamija u Gradačcu sija novim sjajem

Izrada jedinstvenih šalova, ogrlica pa čak i sapuna: Sabaheta Koshi stvara čaroliju od vune i svile

Prof. dr. Reuf Karabeg za „Avaz“: Pretjerano izlaganje suncu može dovesti do razvitka melanoma

Hrabri Mita Brkan vozi humanitarnu pomoć na najopasnija mjesta u svijetu

Dječak Afan Mulić prodaje limunadu i dio novca donira za Gazu

Prof. dr. prim. Azra Bureković za "Avaz": Poremećaji štitne žlijezde u porastu, ne biraju spol ni dob

Teška nesreća u Tuzli: Poginula jedna osoba

Vogošća: Motociklista učestvovao u saobraćajnoj nesreći

Saobraćajna nesreća kod Jablanice: U toku izvlačenje motocikliste iz korita Neretve

Prof. dr. Ermin Mašić za "Avaz": Apelujemo na građane i vlasti da ne dozvole širenje opasne ambrozije

Prve fotografije s lica mjesta: Pijan usmrtio ženu u Živinicama

Užas u Živinicama: Pijan vozio i udario ženu, poginula na licu mjesta, uhapšen je

Oborio motociklistu i teško ga povrijedio: Prevezen je u bolnicu

Kapetan Teo Domuz za "Avaz": Otac mi je rekao da ću uniformu obući samo preko njega mrtvog, i tako je i bilo

Refiji Hrustemović potrebna pomoć dobrih ljudi: "Propada mi kost vilice, živim u konstantnim bolovima"

Iz PU Foča za "Avaz": U saobraćajnoj nesreći kod Sijeračke stijene poginula jedna osoba, druga povrijeđena

Višemjesečni radovi privode se kraju: Najstarija džamija u Gradačcu sija novim sjajem

Izrada jedinstvenih šalova, ogrlica pa čak i sapuna: Sabaheta Koshi stvara čaroliju od vune i svile

Prof. dr. Reuf Karabeg za „Avaz“: Pretjerano izlaganje suncu može dovesti do razvitka melanoma

Hrabri Mita Brkan vozi humanitarnu pomoć na najopasnija mjesta u svijetu

Dječak Afan Mulić prodaje limunadu i dio novca donira za Gazu

Prof. dr. prim. Azra Bureković za "Avaz": Poremećaji štitne žlijezde u porastu, ne biraju spol ni dob

Teška nesreća u Tuzli: Poginula jedna osoba