<p>Međunarodni dan Roma obilježen je jučer širom svijeta, a iako su tokom godina napravljeni pomaci u uključivanju Roma u društvene procese, naročito kroz zakonodavne i institucionalne reforme, romska zajednica u Bosni i Hercegovini i dalje se suočava s kršenjem temeljnih ljudskih prava.</p><p>O problemima s kojima se susreću i njihovom položaju u društvu za „Avaz“ je govorio predsjednik Udruženja "Kali Sara" Dervo Sejdić.</p><h2>Mijenjati praksu</h2><p>- Položaj Roma u BiH niti je nezahvalan, niti je baš nešto posebno zahvalan, ali evo, da kažem, da, nažalost, Romi su još najugroženija kategorija stanovništva u BiH. Prije svega, veliki broj Roma je nezaposlen. Nismo nezadovoljni upisom djece u proces obrazovanja, ali treba raditi da svako dijete bude u procesu obrazovanja. Da pokušamo u narednom periodu povećati stambenu zbrinutost Roma, jer činjenica je da još postoje porodice koje imaju neriješeno to pitanje i to su obično porodice s više članova, dakle više djece. I one su upravo zbog toga podložne socijalnoj krizi – objasnio je Sejdić.</p><p>Kako kaže, pred njima stoji velika obaveza da nastave raditi zajedno s institucijama Bosne i Hercegovine, da mijenjaju situaciju i pristup romskom pitanju, ali i da mijenjaju svijest romske populacije o određenim obavezama unutar BiH, poštivanja Ustava, zakona i svega onog što stoji kao obaveza pred svim građanima BiH.</p><p>Mnoga djeca danas, nažalost, ne uče i ne poznaju romski jezik, a, kako navodi Sejdić, razlozi za to sežu duboko u prošlost.</p><p>- Tu praksu moramo mijenjati na način da promovišemo historiju, kulturu i romski jezik sa svim bogatstvima i kulture i historije, naravno i jezika. Mi već dvadesetak i kusur godina pokušavamo da osvijestimo institucije vlasti Bosne i Hercegovine o potrebama izučavanja romskog jezika unutar školskih klupa, međutim, nažalost, ne nailazimo na konkretan odgovor. Naprimjer, u Tuzlanskom kantonu donijeta je odluka o izučavanju romskog jezika unutar nastavnog programa i napravili su i nastavni plan i program – kazao je Sejdić.</p><p>Problem je što u Bosni i Hercegovini nema učitelja romskog jezika, a država nije odgovorila na njihove potrebe da se prekograničnom saradnjom obezbijedi nastavni kadar iz Republike Srbije. </p><h2>Učenje jezika</h2><p>- Tamo postoji 120 učitelja romskog jezika i neki od njih su sigurno spremni doći. Čak smo i razgovarali o temi njihovog angažmana na određeno vrijeme, žele da učestvuju. Međutim, država ne pokazuje neku zainteresovanost, pravdajući to nedostatkom finansija. Nije dovoljno deklarativno reći „jeste, vi imate prava, mi ćemo raditi na tom da uvedemo romski jezik u nastavni program“ i ne učiniti ništa. Potrebna su finansijska sredstva i odvajanjem tih sredstava bi se mogla prevazići bilo koja prepreka, s obzirom na to da već imamo štampanu udžbeničku literaturu od prvog do četvrtog razreda i, naravno, gramatiku romskog jezika – ukazao je Sejdić .</p><p>Promocijom kulture, historije, romskog jezika, osvijestili bismo i romsku zajednicu, navodi, kao i skeptike unutar romske zajednice da romski jezik nije trenutno prioritet.</p><p>- Moramo i njih da osvijestimo i privučemo, da proširimo znanja o romskom jeziku i, naravno, obrazovati kadar za izučavanje romskog jezika – zaključio je Sejdić.</p><h2>55. godišnjica</h2><p>- Svim Romima u BiH i svijeta čestitam 55. godišnjicu od osnivanja i održavanja prvog kongresa Roma svijeta u Londonu 1971., sa željom da svi problemi i neriješena pitanja koja stoje pred romskom zajednicom budu riješeni uz snažnu podršku institucija Bosne i Hercegovine – poručio je Dervo Sejdić.</p>

Prije svega, velika je stopa nezaposlenosti među njima, kazao je

Sejdić: Moramo promovirati historiju i kulturu

Dervo Sejdić, predsjednik Udruženja "Kali Sara", za „Avaz“: Romi su još uvijek najugroženija kategorija stanovništva u BiH

<p>Mlade generacije danas često karakteriše osjećaj besmisla. Današnje društvo nameće svoje standarde kojima mlada osoba mora da se prilagodi, ili je, u suprotnom, društvo ne prihvata. Kao posljedica toga se često javlja depresija.</p><p>Adolescencija je, sama po sebi, doba velikih promjena. Teško je povjerovati da je depresija u djetinjstvu i adolescenciji moguća, s obzirom na to da bi to trebalo da budu najsretniji i najbezbrižniji periodi u životu osobe. Pa ipak, depresija je jedan od najčešćih psihičkih poremećaja današnjice, čak i u doba djetinjstva i adolescencije.</p><h2>Rizici pojave</h2><p>Psihologinja Nurka Bulić za „Avaz“ je kazala da povišeni rizik pojavljivanja depresivnog poremećaja postoji kod porodične anamneze alkoholizma, depresije i gubitka roditelja prije dobi od 11 godina.</p>

<p>- Bitno je naglasiti da je depresija bolest kao i svaka druga, i da se njenom liječenju treba pristupiti ozbiljno. Iako su stariji skloni mišljenju da je depresivno ponašanje način privlačenja pažnje, to nerijetko nije slučaj. Mnogi smatraju da djeca nose genetsku predispoziciju za razvoj depresije, ali da su okolni utjecaji (stres, obiteljski odnosi…) nužni kao okidači – pokretači prve epizode depresije. Depresivni poremećaji u djece i adolescenata često se povezuju i s velikim psihičkim i fizičkim opterećenjem bez dovoljno odmora, velikim očekivanjima, slabom emocionalnom povezanosti s majkom i drugim važnim osobama, psihičkim traumama zbog realnog ili prijetećega gubitka voljene osobe ili objekata. Adolescenti uglavnom teško podnose i iskazuju depresivnost – objasnila je Bulić.</p><p>Simptomi se mogu razviti u apatiju, gubitak zanimanja za prijatelje i druge bliske osobe uz socijalno povlačenje, zapuštanje vanjskog izgleda i školski neuspjeh.</p><p>- Suicid je, nažalost, jedna od najtežih posljedica depresije. Od 1950. godine se stopa adolescentnih suicida učetverostručila i treći je vodeći uzrok smrti u ovoj dobnoj skupini. Vjerovatnoća da će doći do suicida je pet puta veća kod mladih s poremećajem raspoloženja nego kod mladih bez takve dijagnoze – upozorila je Bulić.</p><p>Simptomi koji općenito opisuju depresivnost na emocionalnom planu jesu tužno i beznadežno raspoloženje, obeshrabrenost i utučenost. No, loše raspoloženje kod njih može istovremeno imati i sasvim suprotne kvalitete – poput razdražljivosti ili izljeva bijesa. U nekim istraživanjima utvrđeno je da čak 80 posto adolescenata u situacijama kada se osjećaju depresivni primjećuju kod sebe istovremenu pojavu žalosti i ljutnje.</p><h2>Nisko samopoštovanje</h2><p>Tjelesni simptomi depresivnosti uključuju poremećaj različitih tjelesnih funkcija: promjene u apetitu koji može biti ili značajno smanjen ili značajno povećan te smetnje spavanja. Oscilacije tjelesne težine su naročito značajne u simptomatologiji starijih depresivnih adolescenata.</p><p>- Nisko samopoštovanje je zajednička karakteristika raznih oblika razvojne psihopatologije. Adolescenti nisko vrednuju sebe i svoja postignuća, te imaju negativnu percepciju vlastitog tjelesnog izgleda i ponašanja. Drugi najčešći kognitivni simptom depresivnosti je beznadnost, tj. negativno očekivanje od budućnosti. Simptomi bespomoćnosti javljaju se u situacijima kada dijete nema kontrolu nad događajima u vlastitom životu i kada očekuje da tu kontrolu neće imati ni ubuduće. Također, slabiji školski uspjeh može biti posljedica depresivnosti kod adolescenata, ali i uzročni faktor – zaključila je Bulić.</p><h2>Rani tretman</h2><p>Ukoliko se kod djeteta ustanovi depresija, lijekovi u toj životnoj dobi rijetko se koriste kao jedina metoda liječenja, već se dijete od samog početka nastoji uključiti u psihoterapijski tretman. Korisno je i roditelje što aktivnije uključiti u tretman djeteta u smislu savjetovanja, kako bi im se olakšalo prihvatiti i nositi se s teškoćama koje imaju njihova djeca.</p>

Bitno je naglasiti da je to bolest kao i svaka druga, i da se njenom liječenju treba pristupiti ozbiljno, naglasila je Bulić

Psihologinja Nurka Bulić za „Avaz“ o mentalnom zdravlju mladih: Depresija kod adolescenata nije način privlačenja pažnje

<p>Carski rez nije uvijek izbor. Nekad jeste planiran, ali nije uvijek željen. Svaki porođaj carskim rezom priča je za sebe, a svaki ožiljak koji majkama nakon toga ostaje podsjetnik je da život može početi na različite načine.</p><p>Mjesec u kojem se posebna pažnja obraća na porođaj carskim rezom je april. Carski rez je rađanje ploda kroz rez na maternici i stomačnoj šupljini. Radi se o pravom operativnom zahvatu, uglavnom pod općom anestezijom, ali se radi i pod epiduralnom anestezijom. Zbog same te činjenice, ali i drugih mogućih komplikacija, smrtnost i obolijevanje žena koje rađaju carskim rezom viša je u odnosu na porođaj prirodnim putem.</p><h2>Veći rizik</h2><p>Ginekolog Mahira Jahić za „Avaz“ je objasnila zašto je ta vrsta porođaja rizičnija i koliko traje oporavak.</p><p>- Postoje određena stanja kada je potrebno završiti porođaj carskim rezom. Naime, prirodni porođaj je daleko lakši, jednostavniji i puno blaži, odnosno lakši za oporavak žene poslije porođaja, dok carski rez predstavlja operativni put.</p><p> Postoje određena stanja kada je potrebno završiti porođaj caskim rezom, kao što je krupan plod, onda nisu jake porođajne snage, ne može da napreduje, nema otvaranja grilića materice. Prirodni putem porođaj se obavlja ukoliko je sve uredu.</p><p>- Žene obično vole carski rez, međutim, on ima dugotrajan oporavak, dok rana zaraste, proces s dojenjem je usporeniji jer hormoni ne djeluju onako kako bi trebali kada se žena porađa prirodno. Kod obje vrste porođaja mogu se desiti komplikacije, međutim, nakon prirodnog porođaja žena već poslije dva sata može sama ustati, otići u toalet, obavljati prirodne funckije, dok nakon carskog ne može. Tek dan-dva poslije porođaja počinje sama da ustaje, a potrebno je najmanje 30 dana da se oporavi, dok rana od carskog reza može boljeti i do šest mjeseci – objasnila je Jahić.</p><p>Kako kaže izreka, u carskom rezu ništa carsko nema, a to je potvrdila i dr. Jahić.</p><p>- Ta vrsta porođaja je daleko lakši put u smislu ne postojanja bolova, ali porođajni bolovi su kratki, brzo se zaborave i kod sljedećeg porođaja već su lakši. Dok kod carskog nema bola zbog anestezije, ali bolovi nastupe nakon porođaja i traju puno duže – navela je Jahić.</p><h2>Oporavak žene</h2><p>Važno je znati da je carski rez velika operacija i da oporavak ne ide uvijek pravolinijski. Prema preporukama ljekara, ključni su odmor, kontrola boli i postepeno vraćanje laganim aktivnostima. Oteklina, zatezanje i osjetljivost mogu se pojavljivati i nestajati, što je u većini slučajeva normalno.</p><p>Briga o ožiljku nije samo fizička, već i emocionalna. Žena ima pravo na sva osjećanja koja dolaze nakon poroda, bez pritiska da mora biti isključivo pozitivna. Ožiljak je dio tijela, ali i dio iskustva koje je donijelo novi život.</p><h2>Upute ljekara</h2><p>U prvim danima važno je pridržavati se uputa ljekara o njezi rane. Rez treba nježno sušiti tapkanjem čistim peškirom, a preporučuje se nošenje mekanog donjeg rublja s visokim strukom kako bi se izbjeglo trenje.</p>

Rana može boljeti i do šest mjeseci, navela je Jahić

Jahić: Rana može boljeti i do šest mjeseci

Ginekolog Mahira Jahić za "Avaz" o razlikama porođaja: Carski rez je velika operacija koja traži dug oporavak

<p>Ispred Predsjedništva BiH u Sarajevu je danas došlo do saobraćajne nesreće u kojoj su sudjelovala dva vozila.</p><p>Za sada nema informacija o povrijeđenima, ali oba vozila pretrpjela su materijalnu štetu.</p><p>Policija je na mjestu nesreće i vrši uviđaj kako bi utvrdila okolnosti sudara.</p>

Oba vozila pretrpjela su materijalnu štetu

Nesreća kod Predsjedništva BiH: Sudarila se dva vozila

<p>Historijski plasman nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine na Svjetsko prvenstvo i dalje se slavi širom zemlje. Adrenalin i euforija još kolaju venama svih ljudi koji su srcem navijali za našu zemlju, a u noći pobjede slavilo se na svakom uglu države.</p><p>Međutim, pažnju su privukla crkvena zvona u Gradačcu kojima je župnik odlučio da da svoj doprinos slavlju i sreći navijača.</p><p>Velečasni Stjepan Didak, župnik gradačačke župe sv. Marka Evanđeliste, odlučio je na poseban način obilježiti veliki uspjeh Zmajeva.</p><p>U tom zvuku, kako ističu građani koji su svjedočili ovom trenutku, nije bilo politike niti podjela, već samo čista radost i poruka zajedništva koju su svi mogli razumjeti.</p><p>Njegov gest brzo je postao simbol jedinstva u trenucima kada su emocije nadjačale sve razlike, podsjećajući koliko sport može povezati ljude. Mnogi su upravo u tom činu prepoznali iskrenu želju da se uspjeh reprezentacije doživi kao zajednička pobjeda svih građana.</p><p>Zvona koja su odzvanjala Gradačcem nisu bila simbolična podrška reprezentaciji, već i poruka nade, zajedništva i vjere u bolje sutra, podsjetnik da Bosna i Hercegovina, uprkos svim izazovima, i dalje zna biti jedno.</p><p>Njegov potez naišao je na brojne pozitivne reakcije širom zemlje, a mnogi su ga istakli kao primjer kako male geste mogu imati veliku simboliku.</p>

Obilježio historijski uspjeh Zmajeva

Velečasni Stjepan Didak: Zvonima ujedinio ljude

<p>Građani BiH suočavaju se s velikim problemima kada je riječ o pristupu zdravstvenoj njezi, posebno pacijenti s rijetkim oboljenjima. Jedna od njih je i Amila Zukić, samohrana majka i medicinska sestra u Klinici za dječije bolesti SKB Mostar, koja je oboljela od rijetke i teške bolesti, akutne intermitentne porfirije, a prekid liječenja doveo je do dodatnog pogoršanja njenog zdravlja. Riječ je o izrazito rijetkoj i neizlječivoj bolesti s prevalencijom od pet-šest na milion ljudi.</p><h2>Jedina opcija </h2><p>Akutna intermitentna porfirija je rijetka nasljednja metabolička bolest, gdje nastaje problem u stvaranju hema što je važna komponetna hemoglobina u krvi. U organizmu se stvaraju i toksične supstance koje posebno utječu na neurološki sistem, a simptomi uključuju jake bolove, mučninu i povraćanje i teške napade.</p><p>- Dijagnozu sam dobila prije tri godine nakon teškog napada. U Zagrebu sam nakon toliko godina dobila odgovor. Od početka je sve išlo teško. Prvu terapiju koju sam imala morala sam sama nabavljati i finansirati, ali opet je to bio iznos s kojim smo se mogli nositi. Međutim, taj lijek nije imao potpuno djejstvo. Doktor je poslije predložio Givosiran terapiju koja je bila još i jedina opcija za liječenje. Prvi put smo sigurno pola godine i više slali silne dopise i molbe da ga Vlada Federacije BiH odobri jer nije registriran u BiH – objasnila je Zukić za „Avaz“.</p><p>Ipak, najgore od svega joj bilo da u javnost iznese svoje privatne probleme, ali drugog rješenja više nije vidjela.</p><p>- Sad nekako vidim da nemam druge opcije, da mi je to bio jedini put i prvi put, i, nažalost, evo, najvjerovatnije da će biti ovo jedini način i za drugi put da dobijem tu terapiju – kazala je Zukić.</p><p>Terapiju nema već dva mjeseca i postepeno joj se vraćaju simptomi poput jakih bolova, mučnine i povraćanja, iscrpljenosti, nemoći, jakih bolova u mišićima, slabosti mišića.</p><p>- Nekad sam toliko loše da ne mogu ustati iz kreveta – priznala je Zukić.</p><p>Ponovo se obratila kabinetu Federalnog ministra zdravstva da iznese prijedlog na Vladu kako bi se odobrili da se od budžeta federacije odvoji novac za finansiranje terapije.</p><p>- Fond solidarnosti je dobio 100 miliona maraka budžeta za ovu godinu, ali evo, oni neće snositi troškove jer terapija nije registrirana. Iako smo se obraćali Ministarstvu zdravstva, nismo dobili odgovor ni na jedan dopis – navela je Zukić.</p><h2>Najveća podrška</h2><p>Amila živi s roditeljima s kojima je jako bliska i najveća su joj podrška.</p><p>- U ovim trenucima smo postali posebno bliski, nerazdvojni i zaista ne znam šta bi bilo bez njihove podrške. Nekako mi je najteže, jer sam i sama roditelj, staviti se u njihovu poziciju i ne daj Bože da ijedan roditelj doživi da gleda svoje dijete u teškom stanju. Ipak, nekako se držimo i guramo jedni druge, tako je kako je, zahvalna sam im na svemu – poručila je Zukić.</p><h2>Neizdrživi bolovi</h2><p>Kako sami naziv ove opake bolesti kazuje, akutnu intermitentnu porfiriju karakteriziraju napadi koji se događaju u intervalima i na njih nije moguće utjecati. Kada se dese, pacijenti se suočavaju s neizdrživim bolovima u trbuhu i ekstremitetima, gubitkom svijesti, generalnim slabljenjem mišića, pa nerijetko završe na respiratoru usljed nemogućnosti samostalnog disanja. U najtežim napadima dolazi do paralize i kome.</p>

Potrebna je hitna reakcija institucija jer su joj se počeli vraćati simptomi

Zukić: Najgore mi je u javnost iznositi svoje probleme

Samohrana majka iz Mostara ponovo ostala bez životno važne terapije

<p>U Mostaru je, u krugu nekadašnje kasarne Konak, odnosno, tokom noći s nedjelje na ponedjeljak izbio požar koji je zahvatio više automobila.</p><p>Na lice mjesta odmah po dojavi su upućeni pripadnici Profesionalne vatrogasne jedinice Mostar koji su intervenisali sa dva vozila i šest vatrogasaca, a kako su objavili , izgorilo je šest automobila.</p><p>Iz MUP-a Hercegovačko-neretvanskog kantona "Avaz" potvrdili su da je jutros u 3.10 sati Policijska uprava Mostar zaprimila prijavu da je na adresi Konak, u krugu školskog dvorišta, izbio požar na više vozila. </p><p>O svemu je odmah obaviješten dežurni kantonalni tužilac pod čijim nadzorom  policijski službenici Odjela kriminalističke policije PU Mostar, uz prisustvo inspektora zaštite od požara MUP-a vrše uviđajne radnje s ciljem utvrđivanja uzroka i okolnosti nastanka požara.</p>

O svemu je odmah obaviješten dežurni kantonalni tužilac 

U dvorištu mostarske škole izgorjelo šest automobila

<p>Na sarajevskom Vilsonovom šetalištu održana je akcija spašavanja ženske osobe koja je pala kod mosta Ars Aevi.&nbsp;</p><p>Nažalost, nije preživjela pad. Njeno tijelo je izvučeno iz Miljacke.</p><p>Kako je za "Avaz" potvrđeno iz Profesionalne vatrogasne brigade Kantona Sarajevo, poziv su primili u 10:17 nakon čega su odmah izašli na teren.</p><p>Još uvijek nema informacija o tome kako je došlo do ovog incidenta.</p>

Još uvijek nema informacija o tome kako je došlo do ovog incidenta

Tragedija u Sarajevu: Preminula žena koja je upala u Miljacku kod mosta Ars Aevi

<p>Muhamed Kahrimanović, svjetski rekorder iz Ilijaša poznat kao Hammerhand, svojim nesvakidašnjim talentom i upornošću ostavio je snažan trag na svjetskoj sceni.</p><p>On je jedan od rijetkih bh. građana čije se ime našlo u Ginisovoj knjizi rekorda (Guinness). Prvi put rekord je oborio 2002. godine. Tada je uspio razbiti 67 kokosovih oraha za 60 sekundi. Inače, Kahrimanović je vlasnik više od 80 svjetskih rekorda, od kojih je više od 30 upisano u Ginisovu knjigu rekorda.</p><p>Od djetinjstva se bavi taekvondoom, a razbijao je kokosove orahe, bejzbol-palice, limenke, betonske ploče. Zbog snage i vještine koje posjeduje mediji u Njemačkoj dali su mu nadimak Hammerhand (Ruka kao čekić).</p><p>Iako je još prošle godine, na 70. rođendan Ginisove knjige rekorda, najavljivao oproštaj i prepuštanje podijuma mlađima, ipak je u 67. godini prihvatio još jedan poziv.</p><p>Nakon fantastičnog nastupa u Pasadeni, Kahrimanović se plasirao u polufinale takmičenja „America‘s Got Talent“ američkog NBC-a, inače jedne od najgledanijih emisija u svijetu. Popularni Hammerhand oduševio je Ameriku, postavio novi Ginisov svjetski rekord i kraj nastupa i dodjelu službenog certifikata dočekao praćen ovacijama publike.</p><p>Tokom spektakularnog nastupa Kahrimanović je pokazao jedinstvenu kombinaciju snage, tehnike i mentalne izdržljivosti, te je za manje od 30 sekundi polomio 31 bejzbol-palicu.</p><p>Njegov posljednji uspjeh još jednom potvrđuje da granice postoje samo da bi ih pomjerao, učvršćujući status jedne od najimpresivnijih ličnosti.</p>

Hammerhand nastavlja niz uspjeha

Muhamed Kahrimanović: Kralj Ginisovih rekorda

<p>Jedna osoba je povrijeđena u užasnom napadu koji se jutros dogodio u Potocima kod Mostara.</p><p>Kako je za "Avaz" izjavila Ilijana Miloš, glasnogovornica Uprave policije MUP-a Hercegovačko-neretvanskog kantona, povrijeđena osoba je prevezena u Kantonalnu bolnicu "Dr. Safet Mujić" u Mostaru.</p>

Detalji užasa u Mostaru: Riječ je o navijačkom obračunu?

<p>Miloš je navela da je uviđaj na licu mjesta završen te da je utvrđeno da automobil Citroen C4 nije izgorio, ali je unutrašnjost vozila oštećena od baklje. Podsjetila je da je policiji u 7.30 sati prijavljeno da je više NN osoba fizički napalo osobe koje su se nalazile u automobilu Citroen C4.</p><p>Naglasila je da se za počiniocima intenzivno traga te da su poduzete sve neophodne mjere i radnje s ciljem utvrđivanja svih okolnosti ovog događaja.</p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="und" dir="ltr">Napad na M17 <a href="https://t.co/9PGIsGZRoN">pic.twitter.com/9PGIsGZRoN</a></p>&mdash; Bljesak.info (@Bljesak) <a href="https://twitter.com/Bljesak/status/2036333404807934270?ref_src=twsrc%5Etfw">March 24, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Naglasila je da se za počiniocima intenzivno traga te da su poduzete sve neophodne mjere i radnje

U stravičnom napadu koji se desio kod Mostara povrijeđena jedna osoba

<p>U Grudama je jučer izvršena pljačka na benzinskoj pumpi “Hifa Petrol d.o.o.” uz prijetnju pištolja.</p><p>- Dana 22.03.2026. godine u 23:03 sati u PU Grude nazvao je T.V. (1975.) iz Gruda, djelatnik na benzinskoj postaji “Hifa Petrol d.o.o.” Sovići, općina Grude, i prijavio da je prije par minuta na navedenoj benzinskoj postaji nad njim izvršeno razbojništvo od strane NN maskirane osobe. Po prijavi su odmah postupili policijski službenici PU Grude, a prema navodima prijave NN počinitelj je uz prijetnju pištoljom prinudio djelatnika benzinske postaje da mu preda utržak, nakon čega se sa otuđenim novcem udaljio kroz stražnji izlaz. Neposredno prije počinjenja kaznenog djela Razbojništva iz članka 289. KZ FBiH došlo je do nestanka struje na navedenoj benzinskoj postaji. Policijski službenici PU Grude su odmah poduzeli mjere traganja za NN osobom, o svemu je izvješten dežurni tužitelj Kantonalnog tužilaštva ZHK, te se vrše očevidne radnje - naveli su iz MUP-a ZHK.</p>

PU Grude nazvao je T.V. (1975.) iz Gruda, djelatnik na benzinskoj postaji “Hifa Petrol d.o.o.” Sovići

Opljačkana benzinska pumpa u Grudama uz prijetnju pištoljem 

<p>U posljednjim danima ramazana, imam džemata Doglodi Armin ef. Jusupović za "Avaz" je govorio o važnosti odnosa među ljudima i da prije nego vjernici krenu u potragu za Allahovom milošću, počnu od sebe i svojih mogućnosti da budu milostivi.</p><h2>Oprostimo drugima</h2><p>- U vremenu kada posebno tragamo za Allahovom milošću i očekujemo istu i kada posebno žudimo za Allahovim oprostom, trebamo se kao vjernici zapitati da li smo mi milostivi jedni prema drugima, da li smo spremni i imamo li dovoljno snage u sebi da oprostimo jedni drugima. Jer kako očekivati Allahovu milost i njegov oprost ako mi sami nismo spremni na to – kazao je ef. Jusupović.</p><p>Navodi da je suština ramazana da čovjek kod sebe izgradi vrline koje će ga podići na veće stepene i dovesti do Allahove milosti.</p><p>- Ako insan nije spreman da napravi korak ka popravljanju sebe i svog stanja, ne možemo očekivati da Allah, dž.š., popravi njegovo stanje jer u Kur'anu kaže da Allah neće promijeniti stanje jednog naroda dok narod ne promijeni sebe i onda možemo isto kazati, Allah, dž. š., neće promijeniti čovjeka dok taj čovjek ne popravi sebe i svoje stanje – poručio je ef. Jusupović.</p><p>Izuzetno je važno da se ta misao uvijek nosi u duši i nakon ramazana. S obzirom na to da su nam pred vratima bajramski dani, okrenimo se svojim najbližima.</p><p>- Uzvišeni Allah, dž. š., insistira u Kur'anu na održavanju bliskih veza sa svojom porodicom i najbližima. Bajramske dane treba iskoristiti da se pokidane veze sa svojim bližnjima ponovo spoje, da sve one lijepe adete koje imamo u svojoj vjeri i kulturi praktikujemo tokom bajramskih dana i da Bajram odiše bliskošću s familijom, porodicom, komšijama, prijateljima kako bi svoju kulturu i vjeru podigli na veći nivo – navodi ef. Jusupović.</p><h2>Lijep odnos</h2><p>Ističe da čovjek mora biti svjestan svojih mana i nedostataka, ali i da mora biti svjestan da Allah, dž. š., voli lijepo.</p><p>- Svaki vjernik treba da traži tu ljepotu u svojim postupcima i ponašanju, a ona se najbolje može pokazati lijepim odnosom prema drugima – zaključio je ef. Jusupović.</p>

 Bajramske dane treba iskoristiti da se pokidane veze sa svojim bližnjima ponovo spoje

Armin ef. Jusupović: Uzvišeni Allah, dž. š., voli lijepo

Imam Armin Jusupović za "Avaz": Trebamo se zapitati da li smo milostivi jedni prema drugima

<p>Dvije osobe su povrijeđene u saobraćajnoj nesreći koja se jutros u 6:26 sati dogodila  na dijelu magistralne ceste M-6 u Vitinskoj ulici u Ljubuškom, potvrđeno je za "Avaz" iz MUP-a Zapadnohercegovačkog kantona.</p><p>- U nesreći su sudjelovale: M.P. (1964.) iz Ljubuškog s vozilom marke Volkswagen tip Golf 19E BiH registarskih oznaka i N.S.R. (1985.) iz Ljubuškog s vozilom marke Volkswagen tip  Golf 1J BiH registarskih oznaka. U ovoj prometnoj nezgodi tjelesne povrede su zadobile obje vozačice - izjavio je Marko Banožić, glasnogovornik MUP-a ZHK . </p><p>Uviđaj  su izvršili  policijski službenici PU Ljubuški, koji poduzimaju i sve ostale potrebne mjere i radnje u skladz sa Zakonom o sigurnosti prometa na cestama u ZHK.</p>

U nesreći su sudjelovale: M.P. (1964.) iz Ljubuškog s vozilom marke Volkswagen tip Golf 19E BiH registarskih oznaka i N.S.R. (1985.)

Saobraćajna nesreća u Ljubuškom: Povrijeđene dvije osobe

<p>Porodica Avdić iz Sarajeva, Naida, Aldin i devetogodišnja Nia, strastveni su zaljubljenici u sport, a sa svojom kćerkom pomjerili su granice kada su se prošle godine popeli na najviši vrh Sjeverne Afrike.&nbsp;</p><p>Tim podvigom su na neki način ispisali dio historije, jer je Nia, koja je tada imala samo osam godina, postala najmlađa državljanka BiH koja se uspjela popeti na 4.167 metara visoki vrh Toubkal u Maroku.</p><p>Ipak, ove godine otišli su korak dalje kada su se popeli na najviši vrh Afrike - Kilimandžaro (5.895m).</p><h2>Planinarka od rođenja</h2><p>- Logičan slijed naših uspona i ljubavi prema planinama koju suprug i ja pokušavamo da prenesemo na Niu, bio je Kilimandžaro. Biramo destinacije koje bi njoj mogle biti interesantne jer ne radi se samo o usponima na vrhove nego i kulturama i običajima područja koje biramo. Nakon što je Nia uspješno savladala vrh viši od 4.000 metara, vrijeme je bilo za neki viši od 5.000 metara – objasnila je Naida Avdić za „Avaz“.</p><p>Naida ističe da se ne pripremaju na neki poseban način, jednostavno žive taj način života, planina im je drugi dom i svaki slobodan trenutak borave na nekoj od njih.</p><p>- Ubacimo dodatnih treninga ili hodanja pred sami odlazak na naše ciljeve, ali tokom čitave godine planinarimo. Svake godine idemo i van Bosne i Hercegovine, biramo neke vrhove. Prošle godine smo se popeli na najviši vrh Njemačke, zatim Crne Gore, Hrvatske. Naravno, u BiH smo stalno koja je za nas i dalje najljepša što se tiče prirodnih ljepota pa smo redovni gosti na Visočici, Bjelašnici, Prenju i drugim planinama – navela je Avdić.</p><p>Nia je na planinama od rođenja, s mjesec dana je prvi put došla na planinu, a kasnije su se prilagođavali njenom uzrastu, pa je sa samo osam mjeseci osvojila vrh na Pirinejima koji je viši od 3.000 metara.</p><p>- Već od pete godine samostalno je hodala neke ozbiljnije ture, a osim toga, trenira plivanje, karate i atletiku tako da je fizički vrlo spremna. Ovaj put, brinula nas je mogućnost pojave visinske bolesti jer tura koju smo izabrali ima najslabiji procent izlaznosti na vrh, ali ima jako puno domova usput pa smo je zato izabrali. Trajanje te rute je šest dana, ali zbog savjeta vodiča da ne idemo na noćni uspon zbog hladnoće i njene težine, kako inače treba, išli smo tokom dana pa smo morali skratiti aklimatizaciju i završili smo turu i ranije – kazala je Avdić.</p><h2>Visinska bolest</h2><p>Istaknula je da nije bilo lagano, posebno jer su ona i suprug svu pažnju usmjerili na Niu kako bi bili sigurni da je sve dobro i da se ne pojavljuju simptomi visinske bolesti koja može biti opasna po život. Dok su se penjali, helikopteri su često nadlijetali spašavajući upravo planinare koji su razvili simptome.</p><p>- Nacionalni park inače ne dozvoljava uspone djece mlađe od 10 godina, potrebna je posebna dozvola koju smo morali dobiti za Niu, ali uspjeli smo putem lokalne agencije da je dobijemo, kako bi uopće mogla ući na ulaz gdje se svi registruju – objasnila je Naida Avdić.</p><p>Iako još jako mala, Nia uspješno savladava sve prepreke i ne dozvoljava da je iko zaustavi jer ima, samo, devet godina. Sa sobom nosi uspomene, osjećaj ponosa i svakako može mnogima poslužiti za primjer da u životu ništa ne treba da ih određuje, osim sopstvene želje i volje.</p><h2>Granice ne postoje</h2><p>Alpinistkinja Naida Avdić, prva je žena iz BiH koja se popela na jedan od najljepših vrhova planinskog masiva Himalaja.</p><p>- Želim svoju ljubav prema planinama prenijeti na kćerku, ali, prije svega, želim da je naučim da granice ne postoje. Najviši vrhovi nisu rezervisani samo za muškarce – na njima ima mjesta i za snažne, hrabre i uporne djevojke i djevojčice. Ne postoje vrh ni prepreka koje ne može savladati - poručuje Avdić.</p>

S mjesec dana je prvi put došla na planinu, a kasnije su se prilagođavali njenom uzrastu, pa je sa samo osam mjeseci osvojila vrh na Pirinejima 

Alpinistkinja Naida Avdić o osvajanju vrhova: Devetogodišnja Nia s porodicom osvojila Kilimandžaro

<p>U Bosni i Hercegovini po prvi put izvršeno je sekvencioniranje cijelog genoma u Alea Genetičkom Centru, a rukovodilac laboratorije doc. dr. Rijad Konjhodžić za „Avaz“ je objasnio koliko je značajno što se to sada može raditi lokalno, posebno za one najmlađe koji čekajući na odgovore u sistemu ostanu zarobljeni godinama.</p><h2>Dijagnostika oboljenja</h2>

<p>- To je jedna izuzetno kompleksna molekularno-biološka procedura koja podrazumijeva da se kompletan humani genom sekvencira u jednoj reakciji. To je izuzetno bitno prilikom dijagnostike genetskih oboljenja naročito rijetkih bolesti kojih je oko 72 posto genetski uvjetovano. Osnovni korisnici te usluge su najčešće pedijatri, mada se ona koristi i u drugim granama medicine. Kod pojave određenih simptoma koji mogu biti povezani sa specifičnim rijetkim bolestima ili onda kada kliničari ne znaju šta bi moglo biti sa djetetom tada se koriste te metode sekvenciranja kompletnog egzoma i kompletnog genoma – objasnio je dr. Konjhodžić.</p><p>Ističe da je već ranije urađeno sekvenciranje kompletnog egzoma koje podrazumijeva sekvenciranje svih kodirajućih sekvenci u našem genomu, međutim, ovo je sada korak dalje zato što postoje mutacije i na intronskim sekvencama, znači nekodirajuće, koje mogu biti uzrok patološkog stanja. Važno je napomenuti da tzv. nekodirajuće sekvence humane DNA, bilo intronske ili intragenske, predstavljaju gotovo 98 posto humanog genoma, i dokazi da su mutacije u tim djelovima povezane s patološkim stanjima se sve više gomilaju.</p><p>- Ovo je zaista ogromna stvar, ne mogu dovoljno naglasiti koliko je bitno da se ovo radi unutar zemlje ne samo zbog dijagnostike, nego nam se otvaraju vrata za pravljenje baza podataka, zastupljenosti različitih haplotipova poput HLA, potencijalnoj forenzičkoj upotrebi, da ne nabrajamo dalje. Mi smo to napravili sami sa vlastitim sredstvima, uložili u opremu i kapacitete, trajalo je više godina, međutim, to se sve skupa ne bi moglo desiti bez naših osam molekularnih biologa koji su svi magistri i doktori nauka, dakle jedini smo sa takvim kapacitetom kadra koji su u stanju da ovo rade – kazao je dr. Konjhodžić.</p><h2>Očuvanje uzoraka</h2><p>Dosad su se pacijenti slali u druge države, međutim, izvoz genetskog materijala je generalno problematičan.</p><p>- Prvo i osnovno, to je dobro za uzorak jer ne mora putovati, manje su šanse za hemolizu, smanjuje se mogućnost bakterijske kontaminacije itd. Dalje, genetska dijagnostika ovisi o bazama podataka. Imamo veliki broj mutacija koje smo jasno povezali sa određenim bolestima, ali s obzirom na to da je ovakva klinička dijagnostika genetike još uvijek mlada, mi svaki dan nalazimo nove genetske varijante koje mogu biti teoretski povezane sa određenim bolestima. Ukoliko imamo lokalne baze podataka puno brže i puno jasnije možemo definirati koje su to mutacije koje se pojavljuju unutar populacije Bosne i Hercegovine, a nisu patogene, dakle, samo predstavljaju varijante, a čije pojavljivanje može biti povezano sa određenim bolestima – naglasio je dr. Konjhodžić.</p><p>Već je u toku projekt s profesoricom Aminom Kozarić pravljenja Bosanskohercegovačkog genomskog projekta, a kako kaže, ovo je korak prema tom cilju.</p><p>- Ovo je jedna komplikovana analiza, u regionu je radi jako malo laboratorija i to uglavnom državne koje su imale ogromna ulaganja od strane same države. A da mi sami to napravimo kao jedna mala laboratorija, jako je velika stvar. Teško je objasniti onome ko se time ne bavi koliko je to veliko dostignuće, a još je teže objasniti koliko je važno za bh. dijagnostiku, pogotovo u pedijatriji. Mi se zaista nadamo da će nas i institucije na taj način prepoznati i pokušati da nas uklope u opštu zdravstvenu zaštitu građana Bosni i Hercegovine, jer ne znam zašto mi uporno iniciramo da dijelimo zdravstvo na privatno i javno. Ljudima kojima je ta analiza potrebna jako je važno da je mogu uraditi – navodi dr. Konjhodžić.</p><h2>Posmatranje cjeline</h2><p>Rijetke bolesti su one koje se pojedinačno dešavaju &lt; 1/2000, međutim kada ih posmatrate kao cjelinu, dobijamo brojku da je između 3,5 i 6 posto populacije afektirano jednom od rijetkih bolesti, od kojih su, podsjetimo se, više od 70 posto genetske, pa možemo reći da uopšte nisu toliko rijetke.</p><p>- U tom slučaju radi se o jednom oboljelom na 20 osoba otprilike, zato je jedino pravilno posmatrati kumulativno. I kada nemamo genetičku dijagnostiku pa po konvencinalnim metodama pokušavamo doći do dijagnoze u, naprimjer, pedijatriji i neonatologiji, to dijete u sistemu ostane otprilike 7-8 godina bez tačne dijagnoze. Oni idu od klinike do klinike, pedijatri traže dodatne biohemijske analize, radiološke analize, pa neonatolozi, pa onda unutar subspecijalizacija pedijatrije, pošto su te bolesti uglavnom sistemske. To je sve moguće riješiti sa jednom molekularno-biološkom analizom, kao što je sekvencioniranje kompletnog genoma – zaključio je Konjhodžić.</p><h2>Sistem pod opterećenjem</h2><p>- Zamislite koliko košta pacijent bez dijagnoze u sistemu u prosjeku 7 godina. To su ogromni novci koji jako teško padaju na sisteme bilo koje zemlje, pa se iskreno nadamo da sad kada ovo možemo raditi lokalno da ćemo biti u stanju da doprinesemo da se to poboljša – kazao je dr. Konjhodžić.</p>


Dosad su se pacijenti slali u druge države, međutim, izvoz genetskog materijala je generalno problematičan, objasnio je dr. Rijad Konjhodžić

U Bosni i Hercegovini prvi put sekvencioniran cijeli genom: Prekretnica za pacijente koji godinama lutaju u potrazi za dijagnozom

<p>U bosanskohercegovačkom selu Vukeljići, kod Fojnice, derviš Salem Šehović vrijedno čuva tradiciju, zajedništvo i svoju blagodat dijeli sa svim dobrim ljudima, nebitno koje su vjere. Tako je i ovog ramazana, a u razgovoru za „Avaz“ poručio je vjernicima da posljednju trećinu mubarek mjeseca iskoriste za dobra djela koja su vjerom propisana.</p><h2>Važnost dijeljenja</h2><p>- Posljednja trećina mubarek ramazana je ona u kojoj Allah, dž.š., oprašta i onima koji ne zaslužuju oprost jer je to Allahov rahmet. Ko ne dođe tobe u ovoj trećini ramazana, onda neće nikad, jer su prije ovoga ljudi imali dvije trećine da vide Allahove blagodati koje spušta u ovom mjesecu. Allah je zato i podijelio ramazan na tri trećine, prva je rahmet, druga magfiret, a treća vatri selamet gdje čak i vatri naređuje da bude blaga prema nevjernicima – kazao je Šehović.</p>

<p>Ističe da će na Sudnjem danu biti nekoliko vrata za ulazak u Džennet, a na jedna vrata će moći da uđu samo postači.</p><p>- Zato ovu poruku treba stalno ponavljati, mladi dolaze i mi trebamo biti urnek mlađim generacijama prvo sa svojim djelima, sa svojom praksom, a onda i riječima da im prenesemo ono što znamo. Također, važno je da dijelimo zekat i sadekatul-fitr, Allah je jasno precizirao kome se daje zekat jer mi koji imamo, obaveza nam je da dajemo onoliko koliko je nama viška da bi imali i oni koji nemaju ništa. Jer nije Bošnjak, nije musliman, nije vjernik ako ima ogromnu trpezu za iftarom, a zna da mu komšija nema što da jede – naglasio je Šehović.</p><p>Lijepo je da se sadekatul-fitr udijeli prije Bajrama jer, kako kaže, bez obzira je li vjernik postio cijeli ramazan, ako do Bajrama ne udijeli, njegov post neće biti kabul.</p><p>Derviš već punih deset godina organizuje iftare u svojom muzeju i sahat-kuli u Vukeljićima na kojima okuplja muslimane, ali i sve druge ljude dobre vjere.</p><p>- Otkako znam za sebe, moja rahmetli majka Fatima Hanuma nas je budila na sehure, organizovala iftare, a dok je u Vukeljićima bilo puno komšija, svaka kuća je organizovala iftare pa su se ljudi čak i jagmili ko će ga organizovati. Nažalost, situacija je danas drugačija jer su mnoga sela pusta. Ramazan nije mjesec samo za muslimane, mi svojim primjerom trebamo dati i komšijama do znanja da blagodat koju nama Allah dadne podijelimo i s njima tako da i drugi ljudi vole ramazan – kazao je Šehović.</p><h2>Unikatan program</h2><p>Na mreži Facebook vodi svoju stranicu „Vukeljić“, nazvanu po samom mjestu u kojem je rođen, gdje svaki dan prije iftara pošalje neku poruku.</p><p>- Ovo je unikatan prediftarski program koji gledaju ljudi iz Beograda, Crne Gore, sa Cetinja, Ulcinja i Podgorice, iz Zagreba, Mađarske, čak i Turci koji ne poznaju bosanski jezik, pa je jedan dio njih pisao da dođu u ovaj naš predivan ambijent Vukeljića, gdje sam ih i ugostio – objasnio je Šehović.</p><p>Na prvom iftaru ove godine ugostio je pet nacija i narode triju religija, od crnogorskog mitropolita Mihaila, fra Mirka Majdandžića, kojeg naziva bratom, zatim Nenad Čanak, olimpijski šampion Šaban Trstena iz Makedonije, Imer Kadriovski, novinari, glumci, estradni umjetnici, hafizi, efendije, učači ilahija i kasida, do običnih građana, djece, pa je čak dio prostora posvetio za invalidne osobe, kako bi im olakšao dolazak.</p><h2>Novi planovi</h2><p>- Ja planiram, a Allah će odrediti, da ovo bude moj posljednji ramazanski program koji ću organizirati svih 30 dana jer svi znamo da nam se ramazan pomjera u zimu, a Vukeljići se nalaze na nadmorskoj visini od 900 metara, gdje snijeg uvijek pada. Početkom ovog ramazana smo bili u snijegu, gosti su nekako uspjeli da dođu, međutim, ne smijem da više rizikujem, kako se neko ne bi zaglavio, a plan mi je organizirati samo nekoliko iftara kada bude lijepo vrijeme – poručio je derviš Šehović.</p>

osljednja trećina mubarek ramazana je ona u kojoj Allah, dž.š., oprašta i onima koji ne zaslužuju oprost, kazao je

Derviš Salem Šehović: Mi trebamo biti urnek mlađim generacijama

Dervo Sejdić, predsjednik Udruženja "Kali Sara", za „Avaz“: Romi su još uvijek najugroženija kategorija stanovništva u BiH

Psihologinja Nurka Bulić za „Avaz“ o mentalnom zdravlju mladih: Depresija kod adolescenata nije način privlačenja pažnje

Ginekolog Mahira Jahić za "Avaz" o razlikama porođaja: Carski rez je velika operacija koja traži dug oporavak

Nesreća kod Predsjedništva BiH: Sudarila se dva vozila

Velečasni Stjepan Didak: Zvonima ujedinio ljude

Samohrana majka iz Mostara ponovo ostala bez životno važne terapije

U dvorištu mostarske škole izgorjelo šest automobila

Tragedija u Sarajevu: Preminula žena koja je upala u Miljacku kod mosta Ars Aevi

Muhamed Kahrimanović: Kralj Ginisovih rekorda

U stravičnom napadu koji se desio kod Mostara povrijeđena jedna osoba

Opljačkana benzinska pumpa u Grudama uz prijetnju pištoljem

Imam Armin Jusupović za "Avaz": Trebamo se zapitati da li smo milostivi jedni prema drugima

Saobraćajna nesreća u Ljubuškom: Povrijeđene dvije osobe

Alpinistkinja Naida Avdić o osvajanju vrhova: Devetogodišnja Nia s porodicom osvojila Kilimandžaro

U Bosni i Hercegovini prvi put sekvencioniran cijeli genom: Prekretnica za pacijente koji godinama lutaju u potrazi za dijagnozom

Derviš Salem Šehović za "Avaz" o blagodatima ramazana: Nije vjernik ko ima ogromnu trpezu, a komšija mu gladuje

Dervo Sejdić, predsjednik Udruženja "Kali Sara", za „Avaz“: Romi su još uvijek najugroženija kategorija stanovništva u BiH

Psihologinja Nurka Bulić za „Avaz“ o mentalnom zdravlju mladih: Depresija kod adolescenata nije način privlačenja pažnje

Ginekolog Mahira Jahić za "Avaz" o razlikama porođaja: Carski rez je velika operacija koja traži dug oporavak

Nesreća kod Predsjedništva BiH: Sudarila se dva vozila

Velečasni Stjepan Didak: Zvonima ujedinio ljude

Samohrana majka iz Mostara ponovo ostala bez životno važne terapije

U dvorištu mostarske škole izgorjelo šest automobila

Tragedija u Sarajevu: Preminula žena koja je upala u Miljacku kod mosta Ars Aevi

Muhamed Kahrimanović: Kralj Ginisovih rekorda

U stravičnom napadu koji se desio kod Mostara povrijeđena jedna osoba

Opljačkana benzinska pumpa u Grudama uz prijetnju pištoljem

Imam Armin Jusupović za "Avaz": Trebamo se zapitati da li smo milostivi jedni prema drugima

Saobraćajna nesreća u Ljubuškom: Povrijeđene dvije osobe

Alpinistkinja Naida Avdić o osvajanju vrhova: Devetogodišnja Nia s porodicom osvojila Kilimandžaro

U Bosni i Hercegovini prvi put sekvencioniran cijeli genom: Prekretnica za pacijente koji godinama lutaju u potrazi za dijagnozom

Derviš Salem Šehović za "Avaz" o blagodatima ramazana: Nije vjernik ko ima ogromnu trpezu, a komšija mu gladuje