Nakon što su se u javnosti pojavile informacije o mogućem neprimjerenom postupanju prema djetetu u predškolskoj ustanovi u Hadžićima, jedan od roditelja odlučio je javno istupiti i iznijeti ozbiljne optužbe, tražeći odgovornost i reakciju nadležnih institucija.On tvrdi da je njegovo dijete maltretirano i da su vaspitačice primjenjivale nehumanu kaznu, narušavajući djetetovo fizičko, ali i emotivno stanje.Do navodnog maltretiranja djeteta je došlo 5. februara 2026. godine između 15 i 16 sati.Nalaz KCUS-a potvrđuje da je dijete zadobilo tjelesne povrede nakon što je jedna od prijavljenih vaspitačica dijete ugurala u hranilicu koja je bila mala, a zatim navodno pozvala drugu djecu da se dječaku izruguju.Iz ustanove su izuzeti i snimci, a roditelji tvrde da se na njima vidi psihičko i fizičko zlostavljanje.<h2>Ozbiljan problem</h2>Prema nezvaničnim informacijama, vaspitačica je podsticala drugu djecu iz te odgojne grupe da vrijeđaju i ismijavaju dječaka, dok je on vrištao.- Ne pišem ovo da tražim sažaljenje, pišem jer tražim odgovornost i da probudim svijest kod svih roditelja čija djeca borave u predškolskim obrazovnim ustanovama. Ako se prisila, poniženje i strah nazivaju disciplinom, onda imamo ozbiljan problem – i profesionalni i ljudski.Pelena koja je stavljena našem djetetu preko trenerke nije bila odgojna mjera. Hranilica u koju je dijete bilo fizički ‘ugurano/nabijeno’ od strane dvije vaspitačice nije kaznena stolica niti odgojna mjera. Vaspitačice koje su na sve to nagovarale drugu djecu iz grupe da mu se smiju i omalovažavaju ga, treba da imaju posebno mjesto i naziv u ovom društvu.To je bilo poniženje i fizičko zlostavljanje.Govorimo o djetetu od pet godina koje bi se u vrtiću trebalo osjećati sigurno, a ne posramljeno i ismijavano, čija prava su zaštićena Konvencijom o zaštiti prava djeteta i koje treba da štiti djecu od svih oblika nasilja. Ovo je trenutak u kojem jasno moramo razdvojiti odgoj od zlostavljanja. Jer ako ovakvo ponašanje može proći bez posljedica, nijedno dijete ovdje nije sigurno.Uskoro ću napisati više informacija o ovom nemilom događaju, ovisno kako se tužilaštvo izjasni i okarakteriše djelo- stoji u objavi roditelja.<h2>Reakcija institucija</h2>Kantonalna uprava za inspekcijske poslove KS je juče zaprimila zahtjev za vršenje inspekcijskog nadzora u predškolskoj ustanovi "Bambini" u Hadžićima, potvrdio je direktor KUIP KS Adis Mešić za "Avaz".- Istog dana zahtjev je dostavljen na hitno postupanje nadležnom inspektoratu, od strane kojeg će biti proveden inspekcijski nadzor u okviru Zakonom utvrđenih nadležnosti. S obzirom da je postupak inspekcijskog nazora tek pokrenut,za sada možemo potvrditi da će o činjenicama utvrđenim u nadzoru biti upoznato i Tužilaštvo KS, koje je navodno pokrenulo istragu u ovom slučaju - naveo je Mešić.Također, iz Tužilaštva KS za "Avaz" je potvrđeno da je obaviješten dežurni tužilac koji je naložio policijskim službenicima poduzimanje potrebnih radnji kako bi se utvrdile sve okolnosti.- U međuvremenu je MUP KS dostavio operativni materijal. Postupajući tužilac izvršit će potrebnu procjenu i analizu. Istovremeno, obaviješten je i Centar za socijalni rad KS - kazali su iz Tužilaštva.

Nalaz KCUS-a potvrđuje da je dijete zadobilo tjelesne povrede nakon što je jedna od prijavljenih vaspitačica dijete ugurala u hranilicu

Tužilaštvo KS istražuje šokantnu prijavu: U vrtiću u Hadžićima vaspitačice navodno ponižavale i maltretirale dijete

U Sarajevu je jučer obilježena 32. godišnjica prvog masakra na pijaci Markale, kada je od eksplozije minobacačke granate ispaljene s položaja Vojske Republike Srpske ubijeno 68, a ranjene su 142 osobe.U znak sjećanja, preživjeli, porodice ubijenih, zvaničnici i građani Sarajeva položili su cvijeće na spomen-obilježje na pijaci Markale nakon čega je u Narodnom pozorištu održana zajednička komemorativna sjednica Skupštine Kantona Sarajevo, Gradskog vijeća Sarajeva i općinskih vijeća s područja Kantona Sarajevo.Oni koji su preživjeli, sa sobom danas nose ožiljke, traume, tugu i sjećanja duboko urezane. Jedan od njih je Kemal Osmanović koji je za „Avaz“ ispričao kako je taj dan izgledao, zastavši nekoliko puta jer je tuga prevelika.<h2>Svakodnevna borba</h2>- Pošao sam na pijacu da zamijenim cigarete za nešto drugo, hranu, jer sam kući imao sina od pet godina. Imao sam 35 godina tada. Sretnem prijateljicu stomatologa i pošto sam trebao da popravim zube, ona je htjela da mi da broj da je nazovem. Prekoputa je bila moja prijateljica Ruža, a sa mnom je bio i moja tata. Sjedio sam na tezgi i u trenutku dok mi je prijateljica pisala broj, pala je granata – prisjeća se Osmanović. Uslijedio je horor.- Ona je pala. Nije vidjela da nema obje noge, samo je vikala da su ljudi povrijeđeni da im se pomogne. Nikad neću zaboraviti kako joj je kosa izgledala u tom momentu. Stajala je u zraku i to je bio jedan detalj koji mi se urezao. Kako sam sjedio, geleri su se odbili i ostao sam bez stopala, lijeva noga mi je bila smrskana i pao sam na pod. Bio sam svjestan svega. Moja prijateljica Ruža je bila masakrirana, prizor je bio strašan. Odmah je poginula. Prijatelji su me ubacili u gepek nekog auta i ja sam se onesvijestio. Sjećam se da je neka žena kad me vidjela vrisnula i to je to – opisao je Osmanović. Nakon toga prebačen je na liječenje u Italiju, zajedno s još osam ranjenika, a danas, ostala su živa sjećanja zbog kojih nikad nije otišao na obilježavanje godišnjice na Markalama.- Izbjegavam ove skupove. Ljudi ne mogu shvatiti kako je to doživjeti. Nisam znao gdje mi je otac, je li živ, on nije znao jesam li ja, moja porodica me tražila po mrtvačnici – kazao je Osmanović.Srećom, preživio je, međutim, osim borbe s traumama, morao je proći i one sa zdravljem jer je povreda koju je zadobio ostavila velike probleme.<h2>Živa sjećanja</h2>Damir Malagić preživio je masakr na tržnici 28. avgusta 1995, a na dan prvog masakra na Markalama, otišao je s pijace samo nekoliko minuta prije nego je bačena bomba.- Bio sam taj dan na pijaci, gdje sam radio. Pozdravio se sa drugom Igorom Reharom i rekao mu da moram ići kući, imao sam jaku glavobolju. Došao sam do Logavine kada je pala granata i ubila mog prijatelja i mnoge druge. Kasnije sam se vratio dolje, ali mi stariji nisu dali prići, bojali su se da ne padne druga granata. Poslije toga nisam više htio raditi na Markalama, prešao sam na tržnicu i nakon godinu i po dana pala je granata i tu – prisjeća se Malagić.Sjećanja su i danas živa. Kad je tišina, kaže, ima osjećaj kao da će odjednom nešto eksplodirati i cijelo tijelo mu zadrhti.Svi koji su se našli u blizini nastojali su pomoći ranjenim sugrađanima, a oni koji su imali automobile prevozili su ranjene do bolnice. Slike raskomadanih tijela i ljudi koji dozivaju upomoć obišle su svijet iz opkoljenog Sarajeva.<h2>Mjesto susreta</h2>Markale su tokom dana opsade Sarajeva, osim mjesta na kojem su se nabavljale namirnice, bile i mjesto susreta prijatelja te mjesto stvaranja novih i obnavljanja starih poznanstava.&nbsp;Nakon rata, 5. februar proglašen je Danom sjećanja na sve poginule građane Sarajeva u periodu 1992.-1995.

Kako sam sjedio, geleri su se odbili i ostao sam bez stopala, lijeva noga mi je bila smrskana i pao sam na pod, svjestan svega, prisjeća se Osmanović

Preživjeli o masakru na Markalama: Nikad nisam otišao na obilježavanje godišnjice, previše je bolno

Redakciji "Dnevnog avaza" javila se Adisa Torlak, stanovnica Općine Stari Grad, koja se požalila da je zbog potencijalnog klizišta ugroženo više domaćinstava.&nbsp;- U ulici Trčivode Gornje veliki je problem. Svi su vidjeli šta se desilo prije par dana u Donjim Trčivodama kad je pukao potporni zid i pokrenulo se klizište, a kod nas je situacija takva da mi čak nemamo ništa što bi spriječilo klizište, ni potporne zidove ni bilo šta drugo - opisuje Torlak.Mještani su se obratili Službi za komunalne i investicijske poslove Općine Stari grad, međutim, kako navode, rečeno im je da za ovu budžetsku godinu nema sredstava.- Ovdje je uvijek katastrofa, ali ove godine posebno. Ulica je puna rupa, asfalt se nageo, a tu se nalazi 30-ak kuća i ako krene klizište bilo bi stravično - kazala je Torlak.Put je jako frekvetan, djeca njime prolaze kada idu u školi, drugi na posao te su jako zabrinuti za sigurnost.- Osjećamo se kao da smo izopćeni od Općine Stari Grad. Ovaj problem traje od 2023. godine, otprilike, kada su se se počele pojavljivati rupe - zabrinuto ističe Torlak.Na naš upit o ovoj situaciji upućen Općini Stari Grad i Službi za komunalne i inspekcijske poslove još uvijek nije stigao odgovor.

Ulica je puna rupa, asfalt se nageo, a tu se nalazi 30-ak kuća i ako krene klizište bilo bi stravično, kazala je Torlak.

Mještani Gornjih Trčivoda zabrinuti za sigurnost: Zbog potencijalnog klizišta ugroženo 30 domaćinstava

Zvaničan početak radova na posljednjoj raskrsnici kod Doma zdravlja označio je ulazak izgradnje tramvajske pruge Ilidža – Hrasnica u završnu, ujedno i tehnički najzahtjevniju fazu, čime je otvoren put za spajanje nove trase s postojećom okretnicom na Ilidži.<h2>Zaštita komunalne infrastrukture</h2>Fokus radova na ovoj lokaciji je na podzemnim instalacijama, vrši se opsežno izmještanje i zaštita komunalne infrastrukture kako u budućnosti, ukoliko dođe do nekog problema, ne bi morali kopati prugu za pristup.Ministar saobraćaja Kantona Sarajevo Adnan Šteta najavio je da bi se prve testne vožnje novom prugom mogle realizovati već krajem proljeća, nakon čega slijedi zakonska procedura tehničkog prijema. Stanovnike Hrasnice i okolnih naselja prevozit će 25 novih tramvaja na potpuno obnovljenoj i proširenoj dionici. Mještani su izrazili veliko zadovoljstvo, a oni stariji jedva čekaju da se ostvari obećanje decenijama staro.Također, važno je napomenuti da je neizbježna izmjena režima saobraćaja zbog čega se na terenu podrazumijeva da se od kružnog toka prema Butmiru saobraćaj odvija dvosmjerno na lijevoj strani kolovoza, autobuske linije koje koriste ovu trasu voze po izmijenjenim i prilagođenim rutama, a Ministarstvo saobraćaja KS i MUP će kontinuirano pratiti protok vozila i prilagođavati signalizaciju stanju na terenu.

<h2>Završena većina radova</h2>Završeno je gotovo 80 posto planiranih radova, dok se na raskrsnici rješavaju instalacije, na ostatku trase izvode se završni radovi poput izgradnje armirano-betonske ploče, opremanje tramvajskih stajališta, postavljanje kontaktne mreže te izgradnja elektrovučnih podstanica koje su ključne za napajanje mreže električnom energijom (jedna je u poodmakloj fazi, dok se uskoro očekuje početak radova na drugoj).Nakon završetka radova na ovoj raskrsnici, mašine se sele na samu okretnicu Ilidža, čime će se kompletirati ovaj višedecenijski projekt koji će značajno unaprijediti kvalitet života građana Ilidže i Hrasnice.<h2>Velika investicija</h2>Rekonstrukcija tramvajske okretnice na Ilidži bit će dio projekta izgradnje pruge prema Hrasnici. Ovaj infrastrukturni poduhvat spada među najveće poslijeratne javne investicije u Kantonu Sarajevo, s vrijednošću većom od 50 miliona konvertibilnih maraka, a finansira se putem kredita Evropske banke za obnovu i razvoj, dok ulogu investitora ima Ministarstvo saobraćaja Kantona Sarajevo.

Ministar saobraćaja Kantona Sarajevo Adnan Šteta najavio je da bi se prve testne vožnje novom prugom mogle realizovati već krajem proljeća

Video / Radovi na tramvajskoj pruzi Ilidža – Hrasnica ulaze u završnicu

Stanovnike sarajevskog naselja Trčivode u Starom Gradu u petak navečer uznemirio je glasan zvuk i potres nakon što se iznad njihovih kuća pojavilo klizište.<h2>Zatrpan put</h2>Za „Dnevni avaz“ govorio je Saud Alić koji živi na Trčivodama te je opisao trenutak kada se klizište desilo.- U petak u 21.00 došlo je do pada potpornog zida sa dijelom bašte na pristupne stepenice kući i privatnom imanju. Ugrožene su dvije kuće, na brojevima 29 i 27. Desio se jak potres, imali smo osjećaj kao da je zemljotres, bilo je strašno – kaže Alić. Pristupni put je skoro sav zatrpan i onemogućen je prolaz do kuće. - Preduzeli smo korake i zaštitili što se može zaštiti. Zvali smo civilnu zaštitu koja je došla i napravila uviđaj. Potom su došle ekipe iz civilne zaštite i Općine Stari Grad, pregledali su stanje pa će napraviti izvještaj nakon čega će poslati ekipu stručnu za ispitivanje tla da bi mogli utvrditi šta dalje treba da se uradi – objasnio je Alić.Riječ je o putu koji se svakodnevno koristi, tako da pukom srećom niko nije stradao

<h2>Mještani strahuju</h2>Građani općine Stari Grad se već duže vrijeme bore s klizištima. Stanovnici Curinih njiva strahuju od svake kiše i poplava, a dosad je evakuisano gotovo 30 porodica.Ipak, s obećanom sanacijom neće biti moguće početi dok to ne dozvole vremenski uvjeti, odnosno do proljeća, što pojačava strah ugroženog stanovništva.Dok mještani svakodnevno strahuju, jedino ostaje nada da neće doći do katastrofe kakva je pogodila Jablanicu.

Pao je potporni zid s dijelom bašte, kaže Alić

Saud Alić za „Avaz“ opisao trenutak kao zemljotres: Klizište na Trčivodama ugrozilo kuće

Područna škola Bijela kod Konjica posebna je iz više razloga. Nastavu u toj školi pohađa devet učenika u četiri razreda, a učiteljica Šejla Begeta za „Avaz“ je opisala iskustvo predavanja u takvom okruženju.<h2>Socijalizacije ne fali</h2>Osim nje, nastavu drži još jedan učitelj i podijeljeni su na prvačiće i tri kombinirana razreda.- Prije tri, četiri godine, otprilike je bila situacija gdje smo imali jednog učenika i nagovještaj da će škola ostati bez učenika. U prvi mah nisam imao saglasnost za organizacionu šemu, a onda sam se izborio da je ja dobijem pa ako ne bude učenika u septembru, ja bih podnio zahtjev za izmjenu šeme da ne bude više učitelja. Radili smo na spašavanju te škole i evo, od jednog učenika, došli smo do broja devet, što je zaista veliki uspjeh, kazao je direktor Prve osnovne škole u Konjicu, Omer Kozić.

Prednost ovakve nastave je što se svakom učeniku nastavnici mogu posvetiti i raditi detaljno na gradivu kako bi ga usvojili.- Nastavnici su posvećeniji kada je manji broj učenika, zato što imate individualni pristup, možete da se posvetite svakom djetetu. S obzirom na to da je škola nekada brojala dvoje učenika, a sada broji devet, socijalizacije nam ne fali. Djeca imaju mogućnosti da se druže i situacija je uredu – kazala je Begeta.Ističe da djeci nije dosadno i da su na neki način navikli na takav vid nastave.- Kada su pauze, odjeljenja se spoje, i na tjelesnom, tako da su uvijek skupa i imaju aktivnosti – objasnila je Begeta.Ove godine su se upisala četiri prvačića kojima ona predaje.<h2>Mala porodica</h2>- Osim prvačića, imamo kombinacije drugi razred, treći razred i peti razred. Prošle godine sam ja vodila tri kombinacije, a ove godine dobila sam kolegu učitelja koji je preuzeo kombinirane razrede. Jako je puno izazova kada se tako radi, konstantno morate biti pripremljeni i imati materijale da kad jednima objašnjavate, drugi rade. Ali s vremenom to uđe u rutinu i ide lakše – navela je Begeta.

Tu njihovu školu opisuje kao malu porodicu, koja se uvijek drži zajedno.- Ja sam tu za sve moguće. Naprimjer, ako treba dijete odvesti do kuće nakon završetka nastave ili ga pokupiti ako nema roditelja, šta god treba, tu sam – kazala je Begeta.

Nastavu učenici pohađaju u četiri razreda

Bijela kod Konjica jedinstvena u BiH: Cijela škola ima devet učenika

U Kantonu Sarajevo proglašena je epizoda „Upozorenje“ na prijedlog Stručnog tijela Ministarstva komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša KS zbog značajnog skoka koncentracija zagađujućih materija u zraku, posebno čestica PM10, koje su na tri mjerne stanice (Otoka, Saraj Polje i Bjelave) tokom dva dana dostizale prosječne vrijednosti od 200 µg/m2, što odgovara pragovima za epizodu “Uzbuna”.Ugledni arhitekta Hasan Ćemalović za „Avaz“ je kazao da nije optimističan da će situacija promijeniti nabolje jer se ovim problemom nijedna institucija ne bavi ozbiljno, ne rješavaju se problemi ložišta, a o vjetrokoridorima govori godinama i odustao je jer niko ne sluša.<h2>Dugotrajan problem</h2>- Ovaj problem već dugo traje i potreban je projektni zadatak i da se jedno po jedno realizira dugi niz godina. Kada govorimo o zagađenju, najviše spominjemo ložišta, a realnost je da ljudi nemaju novca da uvedu instalacije. U ranijem sistemu, cijeli grad je bio toplificiran, svi su imali gas – kazao je Ćemalović.Kako ističe, još nije došao čovjek niti sistem koji će ozbiljno sagledati problem i pristupiti rješavanju, a ne da se o ovome priča samo kad je zima.- Žao mi je, ali nisam optimista. Narod će se još dugo mučiti. Nijedna institucija nije napisala ni deset rečenica o ovom stanju, kako će postupati, a to bi, prije svega, trebala Vlada Kantona – razočarano dodaje Ćemalović.

O vjetrokoridorima je mnogo govorio godinama, ali, kaže, sad je prestao da upozorava jer niko ne sluša niti ozbiljno shvata.- Sarajevo nije grad gdje bi trebali se graditi visoki objekti. Imamo mi zonu za takve objekte, prema Rajlovcu naprimjer, ali niko neće da uperi prstom i kaže idemo tamo graditi novi grad. Svi vole oko Skenderije, sve kapacitete su usredsredili na taj dio grada – objasnio je Ćemalović.<h2>Zabrana boravka na otvorenom</h2>Dok traje epizoda “Upozorenje”, na snazi su mjere zabrane saobraćaja automobilima i teretnim vozilima čiji motori imaju normu EURO2 i manju u zoni A (četiri gradske općine). Zabranjuje se saobraćaj za teretna motorna vozila (iznad 3,5 tone) na glavnom gradskom pravcu od Baščaršije do Nedžarića, uz preusmjeravanje na alternativne pravce.Strogo je zabranjeno izvođenje građevinskih radova na otvorenom prostoru, a zabranjena su i javna okupljanja radi zaštite zdravlja ljudi.Sva postrojenja za proizvodnju toplotne energije preko 50 kW, koja koriste čvrsta i tečna goriva, dužna su smanjiti temperaturu u prostorijama.Od danas je na snazi zabrana boravka djece na otvorenom prostoru (veliki i mali odmori), kao i održavanje časova tjelesnog odgoja u školskim dvorištima.<h2>Preporuke</h2>Preporuke Zavoda za javno zdravstvo KS:l Nositi maske sa zaštitnim respiratornim filterima FFP2, FFP3l Obezbijediti kvalitetan zrak u zatvorenom prostorul Ostanak u zatvorenom prostoru za osjetljivu populaciju (djeca, trudnice, stariji i hronični bolesnici)

Nijedna institucija nije napisala ni deset reče nica o ovom stanju, kako će postupati, a to bi, prije svega, trebala Vlada Kantona, kazao je

Arhitekta Hasan Ćemalović za „Avaz“ o zagađenju: Institucije šute, narod se guši

Sarajevo je jutros osvanulo u gustoj magli i smogu, a težak&nbsp; prekrivač prekrio je grad.Pogled s Avazovog tornja otkriva snažan kontrast – dole siva tišina i zagađeni zrak, a gore svjetlost, vedrina i osjećaj kao da je grad na trenutak nestao pod bijelim morem.Samo poneka zgrada izranja iz magle, podsjećajući da se ispod tog sloja i dalje odvija svakodnevni život. Iznad svega, sunce mirno izlazi, kao da Sarajevo gleda iz daljine, čekajući da se magla povuče i grad ponovo udahne punim plućima.

Samo poneka zgrada izranja iz magle, podsjećajući da se ispod tog sloja i dalje odvija svakodnevni život

Pogled s Avazovog tornja na Sarajevo: Magla i smog prekrili grad

Rano jutros, oko 7 sati, na magistralnom putu M-17 u mjestu Jelina kod Zenice desila se saobraćajna nesreća u kojoj je učestvovalo pet putničkih motornih vozila.- U 06,55 sati na putu M-17 u mjestu Jelina, došlo je do saobraćajne nezgode u kojoj je učestvovalo pet putničkih motornih vozila. Iz jednog vozila lice je prevezeno u Kantonalnu bolnica Zenica na ukazivanje pomoći. Na licu mjesta vrši se uviđaj - potvrđeno je za "Avaz" iz Operativnog centra MUP-a ZDK.Saobraćaj je u potpunosti obustavljen do okončanja uviđaja, a vozila se preusmjeravaju na alternativne pravce zbog čega se očekuju kilometarske kolone vozila.

Iz jednog vozila lice je prevezeno u Kantonalnu bolnica Zenica na ukazivanje pomoći

Teška saobraćajna nesreća kod Zenice, učestvovalo pet vozila

Zbog neusvajanja urbanističkih planova i administrativnih kočnica nadležnih zavoda, brojni projekti u Starom Gradu i dalje stoje na čekanju.&nbsp;Tako se, ni skoro 30 godina nakon završetka rata, još ne nazire rješenje za obnovu, naprimjer, bazena Bentbaša, iako je neshvatljivo da ovaj prostor nije renoviran i stavljen u punu funkciju.<h2>Kapitalni projekti</h2>Dodatni problem predstavljaju nametnuti zakoni koji nikada nisu sistemski izmijenjeni ili dopunjeni, zbog čega trpi veliki broj razvojnih projekata. Sve to ukazuje na krajnju potrebu da se konačno pristupi rješavanju ove problematike.O tome je za „Avaz“ govorio vijećnik SBB-a u Općinskom vijeću Stari Grad Alija Begić koji apeluje na nadležne vlasti da pristupe rješavanju problema.- Imamo problem s kapitalnim stvarima o pitanju sporta, kulture i turističkih projekata, upravo zbog nedonošenja zakonskih regulativa i važno je da se ide u rješavanje te problematike koja je već duže vrijeme prisutna i koja guši razvitak Starog grada. Kada uzmemo za primjer bazene Bentabaša koji su od 60-ih služili za opuštanje i uživanje građana i koji sada izgledaju kao ruglo, zaista je sramota da se zbog zakonskih kočnica taj problem ne može riješiti – kazao je Begić.Ne može se graditi ni u već postojećim gabaritima, a kamoli da se ide naprijed i prošire kapaciteti, od dvorana, igrališta, do sportsko-rekreacionih centara i slično.- Kao vijećnik i kao građanin pozivam da ljudi iz viših nivoa vlasti kao što je Kantonalna skupština, sjednu i krenu u izradu i dopunu novih zakona koji bi omogućili konkretno Općini, općinskom načelniku, Općinskom vijeću da mogu raditi na takvim projektima, da ne stoje zapušteni kao što stoje sada. Druga stvar, isto tako bi trebali da naprave urbanističke planove da bi se konkretno moglo znati gdje se mogu graditi kapitalni projekti kako bi digli na viši nivo sport i kulturu. Svima nam je poznato da je općina Stari Grad atraktivno turistička mjesto koju na dnevnom, mjesečnom i godišnjem nivou posjećuje mnogo ljudi iz čitavog svijeta – naglasio je Begić.<h2>Postavljanje objekata</h2>Važno je da se unaprijede kapaciteti koji bi bili dostupni i građanima i turistima.- Općina Stari grad obiluje prirodnim destinacijama koje, nažalost, nisu dostupne građanima. Zato ovim putem pozivam sve one koji su nadležni da jednom već sjednu i da se Starom Gradu jednostavno da značaj koji mu pripada – pozvao je Begić.Na famoznoj Aleji ambasadora na Bentbaši nije moguće postaviti ni toalet za sve posjetioce, šetače, roditelje s malom djecom, a kamoli neku ljetnu baštu ili drugi objekat koji bi odgovarao sredini.

- Niko bolje ne poznaje Stari Grad od same općine i njenih urbanista. Moraju da se skinu okovi i da se nadležnost vrati Općini. Općinski urbanisti, općinski načelnik, Općinsko vijeće najviše trebaju i mogu da rade o pitanju ove problematike. Krajnje je vrijeme da se krene s rješavanjem ove nepravedne situacije zbog čega su svima vezane ruke – poručio je Begić.<h2>Mladim porodicama nepraktično živjeti</h2>Čak i ako imate želju da nešto gradite, bilo da ste investitor ili privatno lice, jednostavno ne ide, priča nam Begić. Zahtjev za izdavanje urbanističke dozvole se čeka i po dvije godine zbog čega se mnogi povuku i odustanu.- Zbog nedostatka osnovnih sadržaja, opremljenijeg tržnog centra, nemogućnosti roditelja da djecu vode na trening ili neku drugu aktivnost u blizini, dolazi do odliva stanovništva. Nemaju dovoljno društvenih kapaciteta, jednostavno je mladim porodicama nepraktično da žive u Starom Gradu i nemaju osnovih uslova. Svi sadržaji su skoncetrisani na Baščaršiji, dok ljudi koji žive na Bistriku, Širokači i drugim padinskim dijelovima nemaju ni granapa kakvog zaslužuju, a kamoli neke druge sadržaje koji bi se uklopili u tu arhitekturu – kazao je Begić.


Kao vijećnik i kao građanin pozivam da ljudi iz viših nivoa vlasti kao što je Kantonalna skupština, sjednu i krenu u izradu i dopunu novih zakona

Vijećnik SBB-a Alija Begić poziva na dopunu zakona: Općini Stari Grad moraju da se skinu okovi

Dva bosanskohercegovačka umjetnika stoje iza kaligrafije i vizuelnog identiteta najveće sahat-kule na svijetu, ZEMZEM Watch Towera, smještene uz Kabu u Meki. Riječ je o jednom od najznačajnijih savremenih umjetničkih i vjerskih poduhvata, koji ujedno predstavlja i veliki doprinos Bosne i Hercegovine svjetskoj kulturnoj baštini.Autori ovih radova su profesor Munib Obradović i Abdulhak Hadžimejlić, čija su djela postala dio jednog od najprepoznatljivijih simbola islamskog svijeta.Munib Obradović, mostarski kaligraf svjetskog renomea, autor je kaligrafskih kompozicija i natpisa koji krase ZEMZEM Watch Tower pored Kabe u Meki. Njegov dugogodišnji rad i umjetnički doprinos prepoznati su i cijenjeni u brojnim zemljama islamskog svijeta.Abdulhak Hadžimejlić, rođen 1995. godine u Fojnici, pripada mlađoj generaciji bosanskohercegovačkih kaligrafa, ali je već ostvario zapaženu karijeru. Studirao je historiju umjetnosti i kaligrafiju, a usavršavao se kod istaknutih majstora, među kojima je i Munib Obradović. Nedavno je realizovao i levhu u obliku sarajevske Istiklal džamije, u kojoj je spojio tradicionalne motive s modernim umjetničkim izrazom.Vrhunac dosadašnjeg profesionalnog puta Abdulhaka Hadžimejlića predstavlja učešće u izradi kaligrafskih radova na ZEMZEM sahat-kuli u Meki. Uprkos mladosti, već je osvojio značajne nagrade na domaćim i međunarodnim kaligrafskim takmičenjima, a danas se bavi i edukacijom novih generacija umjetnika.

Uprkos mladosti, već je osvojio značajne nagrade na domaćim i međunarodnim kaligrafskim takmičenjima

Hadžimejlić: Doprinos svjetskoj kulturnoj baštini

Veliki uspjeh mladog bh. kaligrafa: Abdulhak Hadžimejlić ostavio trag na najvećoj sahat-kuli u Meki

Na Međunarodni aerodrom u Sarajevu jutros oko 7 sati stigla je dojava o postavljenoj eksplozivnoj napravi.&nbsp;Nakon evakuacije putnika i osoblja, kontradiverzionim pregledom (KDZ) utvrđeno je da se radi o lažnoj dojavi, potvrđeno je za "Avaz".Pregled su obavili policijski službenici Granične policije BiH.Sa piste sarajevskog aerodroma jutros su odletjeli avioni prema Beču i Zagrebu, a uskoro bi trebao poletjeti avion za Istanbul.Što se tiče dolazaka prvi avioni se očekuju od 11 sati iz Londona, Istanbula, Frankfurta itd.

Kontradiverzionim pregledom (KDZ) utvrđeno je da se radi o lažnoj dojavi

Na sarajevskom aerodromu dojavljena bomba

Svake godine aerozagađenje uzima danak kod stanovnika BiH od kojih većina nije svjesna koliko posljedica na zdravlje ostavljaju povećane koncetracije štetnih čestica u zraku.&nbsp;Najveći utjecaj imaju prvenstveno na disajne organe zbog čega može doći do razvitka akutnih ili hroničnih bolesti. Među najosjetljivijim kategorijama su starije osobe, djeca i osobe s već postojećim komordibitetima, ali ugrožene su i sve ostale kategorije, a sve zanima jedna stvar – šta se dešava s našim tijelom i kako se zaštititi?<h2>Od čega obolijevamo</h2>Mr. sci. dr. spec. pneumofitiziolog Emina Dedagić, za „Avaz“ je objasnila šta to mi udišemo svake zime.- Najzastupljenije štetne čestice u zraku, emitovane iz različitih prirodnih i vještačkih izvora su čađ, suspendirane čestice različitih promjera “Partilulate matter”-PM, sumpordioksid (SO2), azotdioksid (NO2), ugljenmonoksid (CO), ozon (O3). Posebno štetan efekt imaju suspendirane čestice promjera 2,5 mikrometara, zato što prodiru duboko u pluća, do naudaljenijih, malih dišnih puteva. Upravo zbog toga, one najčešće ostavljaju trajne posljedice po zdravlje ljudi – objasnila je dr. Dedagić.Jako je važno, istaknula je, da se osobe starije životne dobi, pacijenti s bronijalnom astmom, emfizemom pluća, hroničnim bronhitisom, bronhiektazijama, karcinomom pluća, te djeca, trudnice i pacijenti s ostalim hroničnim oboljenjima ili lošim imunitetom, koliko god je moguće, zaštite od udisanja ovih čestica.- Posebna pažnja je potrebna djeci. Naime, njihovi disajni putevi manji su nego kod odraslih, dišu uglavnom na usta i dvostruko brže u odnosu na odrasle, pa su koncentracije udahnutih štetnih čestica veće i vrlo često dovode do bronhoalveolitisa, odnosno kompliciranih upala pluća – naglasila je dr. Dedagić.

<h2>Preporuke ljekara</h2>Preporučuje se što kraći boravak na otvorenom, a posebno u jutarnjim i večernjim satima, kada je zagađenje na najvišoj razini.- Disajne puteve neophodno je zaštititi šalovima i maskama, hidrirati organizam, konzumirati što više toplih napitaka, uz neophodne suplemente-vitamin D3, C, cink. Važno je da pacijenti sa hroničnim opstruktivnim oboljenjima pluća redovno i pravilno koriste inhalatornu terapiju, jer time smanjuju rizik od pogoršanja svog osnovnog oboljenja – savjetuje dr. Dedagić.Dugotrajna izloženost zagađenom zraku povećava rizik od karcinoma pluća, dodaje, posebno kod populacije s određenim faktorima rizika kao što su izloženost duhanskom dimu ili određeni genetski faktori.<h2>Najčešći simptomi</h2>- Zbog izloženosti zagađenom zraku dolazi do iritacije sluznice disajnih puteva, te se pokreću mehanizmi koji podržavaju upalni proces i oksidativni stres. Najčešći simptomi zbog kojih se građani javljaju ljekaru su dugotrajni i perzistirajući kašalj, otežano disanje, često i bol u grudnom košu, slabost i zamaranje kao posljedica smanjene oksigenacije. Propratni simptomi su curenje nosa, crvenilo i svrbež očiju, te glavobolja i vrtoglavice, povišena tjelesna temperature – kazala je dr. Dedagić.

Posebna pažnja je potrebna djeci, dišu uglavnom na usta i dvostruko brže u odnosu na odrasle, pa su koncentracije udahnutih štetnih čestica veće, kaže

Doktorica Emina Dedagić za „Avaz“: Dugotrajna izloženost zagađenom zraku povećava rizik od karcinoma pluća

Rano jutros, oko 5 sati, policija je dobila dojavu da se beživotno tijelo nalazi na trotoaru u ulici Branilaca Sarajeva.Iz MUP-a KS za "Avaz" su kazali da se sumnja na samoubistvu.- Preeliminarno, riječ je o samoubistvu. Uviđaj je u toku - kazala je Mersiha Novalić, portparolka MUP-a KS.

Uviđaj je u toku

Pronađeno tijelo na trotoaru u Sarajevu: Sumnja se na samoubistvo

Kantonalni premijer Nihad Uk posjetio je studentski dom Bjelave nakon protesta nezadovoljnih studenata zbog vrlo loših uslova u domovima, a dočekali su ga spremni s transparentima "Želite li nas na smrtovnicama", "550 života nije statistika", "Mjesto mira, a ne strah", "Vaš propust=Naš strah".O dojmovima nakon sastanka govorio je za „Avaz“ Aldin Mešan, predsjednik Udruženja Studentski centar Sarajevo, i kazao kako je rok za zahtjeve od pet dana, koji su iznijeli studenti na protestima, postavljen kako bi se izvršio pritisak da se sjedne i konkretno razgovara.<h2>Glavni problem</h2>- Znali smo da, ako ne postavimo jasne rokove, sve bi se moglo razvlačiti do kraja godine. Zato smo insistirali na brzom odgovoru. Sastanak je bio održan na inicijativu Studentskog parlamenta, koji je ranije trebao da se desi. Premijer Nihad Uk se izvinio jer se nije obratio na protestima, ali je rekao da je iskoristio priliku da dođe jer je to od ranije dogovoreno. Dakle, pokazao je loš odnos prema studentima koji su danima čekali konkretna rješenja – kazao je Mešan.

Na sastanku su ipak definisali zajedničke zaključke, ali nerealno je očekivati da se svi problemi riješe preko noći.- Najvažnije nam je da se prva tri zahtjeva hitno riješe, posebno kotlovnica i grijanje. Oni su to već uvrstili u budžet za narednu godinu. Siguran sam da će sada to morati realizovati, jer bi u suprotnom pritisak studenata bio deset puta veći, a sigurno bi uslijedili i novi protesti. Dotakli smo se i osnivačkog akta, koji je jedan od glavnih problema Studentskog centra – dodao je Mešan.Tražili su da se taj akt revidira i da ide na stručnu analizu Ekonomskom institutu. Institut treba procijeniti da li sredstva koja Studentski centar dobija zaista odgovaraju stvarnim potrebama i troškovima po studentu. To je važno kako bi se budžetsko izdvajanje prilagodilo realnim troškovima rada i boravka studenata.

- Kanton ne može da se ograđuje da su dali više ili manje para. Trenutno nema pravnog osnova da se tvrdi da je Studentskom centru dato više ili manje novca — sve dok se osnivački akt ne poštuje, svaka tvrdnja je besmislena. Zato smo definisali fazni pristup rješenju. Prva faza je ispunjavanje hitnih zahtjeva, a zatim slijedi izbor rukovodstva Studentskog centra. Tu nastaje problem jer je postupak imenovanja direktora već u Tužilaštvu, zbog ranijih dešavanja oko smjene i imenovanja. Zbog toga očekujemo privremeno rješenje ili vršioca dužnosti – objasnio je Mešan.<h2>Upravljačka tijela</h2>Najvažnije je da se napokon formiraju upravljačka tijela — Upravni i Nadzorni odbor — kako bi se akti mogli donositi i propisivati i da sva ova priča može da se implementira u najbržim rokovima.

Studenti prozivaju Uka: Pjevali mu "izađi, mali"; "je li vam vruće premijeru Uče"

- Projekt kotlovnice vjerovatno će se raditi u koordinaciji s Toplanama, kako bi se sve izvelo na najbrži mogući način, da ne bi išlo kroz javne nabavke i da se pojave problemi s tenderima jer se radi o projektu vrijednom više od milion KM, koji bi vjerovatno išao na međunarodni tender – zključio je Mešan.<h2>Ponovio poziv</h2>Premijer je napismeno dobio pozivnicu da dođe i prespava u Domu Bjelave. Lično sam mu rekao da ću mu biti cimer i da dođe i vidi u kako divnim uslovima žive naše kolegice. Vidjet ćemo da li će se na to odlučiti – kazao je Mešan.

Na sastanku su, ipak, definisali zajedničke zaključke, ali nerealno je očekivati da se svi problemi riješe preko noći

Premijer Nihad Uk pokazao nepoštovanje prema studentima: Došao na Bjelave jer je ranije imao dogovoren sastanak sa SPUS-om

Svijet iz dana u dan napreduje revolucionarnim otkrićima, a jedno od posljednjih je terapija za karcinome krvi, koja bi se nekada smatrala podvigom naučne fantastike, međutim, kod nekih pacijenata poništila je agresivne i neizlječive karcinome krvi. Radi se o tretmanu koji uključuje precizno uređivanje DNK u bijelim krvnim zrncima da bi se transformirala u "živi lijek" koji se bori protiv raka.<h2>Nova šansa</h2>Prva djevojčica koja je liječena Alisa Tapli (Alyssa Tapley) i dalje je bez znakova bolesti, dok je još osmero djece i dvoje odraslih koji boluju od akutne limfoblastne leukemije T-stanica, podvrgnuto ovom tretmanu, a gotovo dvije trećine (64 posto) pacijenata je u remisiji.Kod onih koji su učestvovali u ispitivanju, hemoterapija i transplantacija koštane srži nisu uspjele. Osim eksperimentalnog lijeka, jedina preostala opcija bila je olakšati im posljednje dane života, ipak, dobili su novu šansu za život.

Genetičar Rijad Konjhodžić za „Avaz“ je objasnio o čemu se radi i koliko je važno da istraživanja nikad ne staju.- U ovom tretmanu najvjerovatnije se radi o CRISPR-Cas9 gene-editingu koji se radi u kombinaciji sa Car-T ćelijama. Dakle, postoji alat za mijenjanje gena koji smo adaptirali iz bakterija i koji bukvalno radi kao makaze. Siječe se bazni par koji nam ne treba i umetne se nešto drugo te se tako modificiraju specifične DNA sekvence. CRISPR je kombinacija enzima jednog koji cilja vrlo specifične polimorfične genetske djelove i omogućuje tu da sječemo i mijenjamo slijed nukleotida u genomu. Nije problem kada neko ko ima genetsku malformaciju, popraviti par gena, ali genetski kod kod oboljele osobe je u svim ćelijama loš tako da je teško popraviti sve. Međutim, u ovom sistemu, oni su popravili, odnosno alternirali te ćelije kako bi se borile protiv raka i takva metoda se najčešće koristi kod raka krvi – objasnio je Konjhodžić.Dodaje da već neko vrijeme postoji terapija koja se zove Car-T i to su personalizirane imunoterapije koja genetski inžinjerira pacijentove ćelije da bi napadale specifične ćelije raka.- Dakle, oni izvade iz pacijenta njegove ćelije, zatim editiraju gene kako bi te ćelije napravili rezistentnim na kemoterapeutike i da bi ih načinili potentnim protiv te vrste karcinoma, nakon čega ih vrate u pacijenta. Karcinomi krvi su najpogodniji za to, za ove čvrste karcinome još imamo problema kako da iskoristimo tu Car-T tehnologiju – kazao je Konjhodžić.<h2>Nedostižne terapije</h2>Onkolog Lejla Alidžanović Nurkanović navela je da se i u BiH vrše eksperimentalna liječenja, posebno u većim kliničkim centrima. Dodaje da je za pacijente iz BiH najveći problem cijena novih registrovanih lijekova i kasno dolaze u BiH.- Za svaku kliničku studiju koja ispituje neki lijek i koja na kraju završi s registracijom tog lijeka, mi onkolozi u BiH koji se bavimo tim patologijama od interesa, uglavnom se educiramo i dobivamo te informacije. Međutim, ti lijekovi jako kasno dolaze u BiH, znači dosta lijekova koji su već odavno registrovani, ali nisu besplatni za naše pacijente. Mi znamo šta su mogućnosti, šta sve postoji u svijetu, ali vrlo često se dešava da nismo u situaciji pacijentima da ponudimo to. Oni koji sebi to mogu priuštiti, uglavnom odlaze u inostranstvo da nabave lijekove ili nastave liječenje – kazala je.- To su invazivne terapije, ali teško da će se karcinom ikada pobijediti neinvazivnim metodama - kaže Konjhodžić

Prva djevojčica koja je liječena i dalje je bez znakova bolesti, a gotovo dvije trećine (64 posto) pacijenata je u remisiji

Konjhodžić: Potencijali borbe; Alidžanović-Nurkanović: Cijene su problem 

Tužilaštvo KS istražuje šokantnu prijavu: U vrtiću u Hadžićima vaspitačice navodno ponižavale i maltretirale dijete

Preživjeli o masakru na Markalama: Nikad nisam otišao na obilježavanje godišnjice, previše je bolno

Mještani Gornjih Trčivoda zabrinuti za sigurnost: Zbog potencijalnog klizišta ugroženo 30 domaćinstava

Video / Radovi na tramvajskoj pruzi Ilidža – Hrasnica ulaze u završnicu

Saud Alić za „Avaz“ opisao trenutak kao zemljotres: Klizište na Trčivodama ugrozilo kuće

Bijela kod Konjica jedinstvena u BiH: Cijela škola ima devet učenika

Arhitekta Hasan Ćemalović za „Avaz“ o zagađenju: Institucije šute, narod se guši

Pogled s Avazovog tornja na Sarajevo: Magla i smog prekrili grad

Teška saobraćajna nesreća kod Zenice, učestvovalo pet vozila

Vijećnik SBB-a Alija Begić poziva na dopunu zakona: Općini Stari Grad moraju da se skinu okovi

Veliki uspjeh mladog bh. kaligrafa: Abdulhak Hadžimejlić ostavio trag na najvećoj sahat-kuli u Meki

Na sarajevskom aerodromu dojavljena bomba

Doktorica Emina Dedagić za „Avaz“: Dugotrajna izloženost zagađenom zraku povećava rizik od karcinoma pluća

Pronađeno tijelo na trotoaru u Sarajevu: Sumnja se na samoubistvo

Premijer Nihad Uk pokazao nepoštovanje prema studentima: Došao na Bjelave jer je ranije imao dogovoren sastanak sa SPUS-om

Svijet na pragu otkrića za liječenje: Revolucionarna metoda za borbu protiv karcinoma krvi

Tužilaštvo KS istražuje šokantnu prijavu: U vrtiću u Hadžićima vaspitačice navodno ponižavale i maltretirale dijete

Preživjeli o masakru na Markalama: Nikad nisam otišao na obilježavanje godišnjice, previše je bolno

Mještani Gornjih Trčivoda zabrinuti za sigurnost: Zbog potencijalnog klizišta ugroženo 30 domaćinstava

Video / Radovi na tramvajskoj pruzi Ilidža – Hrasnica ulaze u završnicu

Saud Alić za „Avaz“ opisao trenutak kao zemljotres: Klizište na Trčivodama ugrozilo kuće

Bijela kod Konjica jedinstvena u BiH: Cijela škola ima devet učenika

Arhitekta Hasan Ćemalović za „Avaz“ o zagađenju: Institucije šute, narod se guši

Pogled s Avazovog tornja na Sarajevo: Magla i smog prekrili grad

Teška saobraćajna nesreća kod Zenice, učestvovalo pet vozila

Vijećnik SBB-a Alija Begić poziva na dopunu zakona: Općini Stari Grad moraju da se skinu okovi

Veliki uspjeh mladog bh. kaligrafa: Abdulhak Hadžimejlić ostavio trag na najvećoj sahat-kuli u Meki

Na sarajevskom aerodromu dojavljena bomba

Doktorica Emina Dedagić za „Avaz“: Dugotrajna izloženost zagađenom zraku povećava rizik od karcinoma pluća

Pronađeno tijelo na trotoaru u Sarajevu: Sumnja se na samoubistvo

Premijer Nihad Uk pokazao nepoštovanje prema studentima: Došao na Bjelave jer je ranije imao dogovoren sastanak sa SPUS-om

Svijet na pragu otkrića za liječenje: Revolucionarna metoda za borbu protiv karcinoma krvi