U potrazi za balansom čovjeka i prirode, „tragom biljke“ krenuli su prije nekoliko godina s imanja u BiH Biljana Banović i Goran Pivašević. Projekt je nastao na temeljima Fejsbuk stranice, a nastavio se kao regionalna platforma koja je već u prvoj sezoni probila okvire regije. Biljana i Goran nisu ni očekivali da će to prerasti u najmasovniji "pokret otpora" proizvodnji hrane kakvu smo danas prinuđeni jesti.Takav otpor sada pružaju baštovani širom Bosne i Hercegovine, cijelog Balkana, Evrope i svijeta. Platforma „Trag Biljke“ se prostire virtuelno i u stvarnosti. U stvarnosti to su bašte, virtuelno Fejsbuk stranica "Trag Biljke", YouTube kanal "Trag Biljke" i Prva onlajn zajednica "Trag Biljke" kao virtuelna ploča koja okuplja baštovane širom svijeta. Zajednica sada okuplja 1.250 članova, povezuje 659 gradova, 29 država i tri kontinenta, kaže Biljana.Perma modeliO tome otkud naziv "Trag biljke" ova veterinarka po profesiji porijeklom iz Srbije, kaže da to znači pružiti otpor znanjem, vještinama i borbom za živo tlo, jer priroda poput ljudi uništava prostor koji je hrani. Kroz platformu se, prema njenim riječima, provode tehnike motivacionog baštovanstva.

- S obzirom na to da se platforma zalaže za život tla kao jedinog bića koje umire pred našim očima, projekti samih motivacionih bašti postavljaju se na neobrađenom tlu uz postavku perma modela koji predstavljaju direktan ulaz u "no dig" sistem. Kroz perma modele i modele za brzi uzgoj postavlja se određena dinamika sjetve i sadnje koja osigurava do 40 posto veće plodonošenje, samim tim i veću praktičnu ostvarenost - pojašnjava naša sagovornica.<h2>Ideje iz prakse</h2>Sve tehnike koje primjenjuje kao mentor na platformi Biljana je kreirala kroz dugogodišnji rad s ljudima. Na platformi se uči koliko je proizvodnja vlastite hrane radikalan čin otpora koji jedino može da promijeni efekt industrija na naš život.Ta šaka otpora nije beznačajna jer je dio masovnog otpora. Kada bismo, kaže Biljana, svi proizveli glavicu kupusa primjenom bioloških metoda, to ne bi bila jedna glavica jer nas je na milijarde u svijetu sposobnih da proizvodimo vlastitu hranu.<h2>Sadnja na pijesku</h2>Na YouTube kanalu "Trag Biljke" prikazuju mnogo tehnika sjetve i sadnje, jer se sada perma modeli postavljaju i na pijesku, pa ako neko nema ni zemlje, može uzgajati svoju hranu. Za svaku situaciju se pronalazi rješenje.- Važna je odluka da prestanemo da živimo apsurd i preuzmemo kontrolu nad bar jednim segmentom života, a to je hrana za koju naporno zarađujemo radeći, da bismo platili hranu upitnog kvaliteta i ujedno trovali tlo za svoje potomke - kaže Biljana.

Da bi neko uopće imao pristup ovom programu, potrebno je da se javi na jednu od adresa koje su postavljene na YouTube kanalu nakon čega se popunjava anketa. Za početak je važno da želite biti dio zajednice. Bašta je samo platforma za rad, ovdje je o ljubavi riječ, Biljanina je poruka.<h2>Baštovanska porodica</h2>Goran i Biljana su ponosni, kako kažu, na sve svoje baštovane, koji su različitih nacija, žive u različitim sredinama, državama i dijelovima svijeta, ali ulažu najbolje od sebe u platformu.- Postali smo bliski prijatelji, zapravo jedna velika porodica. Uz njih učim puno o različitim tradicijama, a na individualnim konsultacijama svojim pitanjima i konstatacijama pomažu da razvijam bolji program koji je prilagođen realnim ljudskim potrebama - navodi Biljana.

Bunt protiv proizvodnje hrane kakvu smo danas prinuđeni jesti

Platforma "Trag Biljke" na tri kontinenta: Otpor baštovana raširio se svijetom

Posljednji stav Evropske unije iznesen u sjedištu Ujedinjenih nacija u Njujorku je jasan politički signal o smjeru u kojem EU namjerava razvijati svoje buduće mirovne i vanjskopolitičke inicijative.Za BiH je posebno značajna jer se u euroatlantskim krugovima dugoročna stabilnost BiH i Zapadnog Balkana i dalje vidi kao otvoreno političko pitanje.Na međuvladinoj sjednici u ponedjeljak ambasador EU&nbsp;u Ujedinjenim nacijama Stavros Lambrinidis jasno je iznio stav Brisela da je prevencija sukoba znatno isplativija od odgovora na krizu.Za EU kao globalnog aktera za mir, prevencija sukoba ključni je cilj vanjske politike, rečeno je. Najbolje garancije su ono što Brisel i od BiH očekuje da bi napravila korak ka EU, demokratsko upravljanje, vladavina prava i poštivanje ljudskih prava. Potičemo dalje jačanje veza između prevencije sukoba, ciljeva održivog razvoja i izgradnje mira.

Uz ovaj stav koji je iznijelo Kiparsko predsjedništvo Evropskom unijom na Arria-formula sastanku u Vijeću sigurnosti UN-a stala je i BiH, kao i države članice i zemlje kandidati. Bosna i Hercegovina se zvanično uskladila s ovom izjavom.Arria-formula sastanci predstavljaju neformalni mehanizam Vijeća sigurnosti UN-a koji omogućava otvoreniju razmjenu stavova između država članica, međunarodnih organizacija i civilnog društva, bez donošenja pravno obavezujućih odluka. Upravo u tom formatu često se testiraju novi politički koncepti koji kasnije mogu postati dio zvaničnih međunarodnih politika.U kontekstu Bosne i Hercegovine, poruke iz Njujorka dodatno naglašavaju očekivanja EU u smislu inkluzivnog dijaloga, jačanja institucija i održivog mira kao ključnih elemenata budućih reformskih procesa.

Prevencija sukoba znatno isplativija od odgovora na krizu, kazao je ambasador EU u UN-u

Šta se desilo na međuvladinoj sjednici u UN-u: BiH uz jasnu poruku Brisela

Centralna tačka projekta Južna interkonekcija koji BiH povezuje s tržištem gasa Evropske unije i izvorima ukapljenog prirodnog gasa (LNG) je terminal na hrvatskom otoku Krk s kojeg ukapljeni prirodni plin ide ka evropskim državama, za Austriju, Sloveniju i dalje, smanjujući ovisnost o ruskom gasu.<h2>Povećan kapacitet</h2>Terminal, kojim upravlja kompanija LNG Hrvatska, počeo je komercijalni rad u januaru 2021. godine i od tada je prihvatio ukupno 18,8 miliona kubnih metara ukapljenog gasa te isporučio više od 11,3 milijarde kubnih metara prirodnog gasa u plinski sistem regije. U proteklih pet godina kroz terminal su prošla čak 133 LNG broda, a regasifikacija je omogućila prekrcaj u 545 cisterni za distribuciju plina širom regiona.Ova ključna tačka diverzifikacije evropskog energetskog snabdijevanja postaje još značajnija kroz projekt Južna interkonekcija, najveći investicioni energetski projekt u BiH u 2026. godini, strateški prioritet i sa stanovišta BiH i njenih međunarodnih partnera.Terminal na Krku je nedavno značajno proširen, ugradnjom dodatnog modula za uplinjavanje kapacitet je povećan s približno 3,9 na 6,1 milijardu kubnih metara godišnje, uz maksimalnu stopu uplinjavanja od gotovo 700.000 kubnih metara na sat. Ovaj korak učvršćuje ulogu Krka kao regionalnog energetskog čvorišta.

<h2>Zaštita od nestašica</h2>Od početka komercijalnog rada, više od 60 posto ukupnog plina koji ulazi u hrvatski transportni sistem dolazi upravo kroz LNG terminal na Krku. Do sada je terminal primao ukapljeni plin 60 posto iz SAD, iz arapskih i afričkih zemalja.LNG terminal na Krku donosi značajne prednosti u smislu sigurnosti i stabilnosti snabdijevanja prirodnim plinom.Jedna od ključnih prednosti je mogućnost nabavke plina s različitih svjetskih tržišta, uključujući zemlje Srednjeg istoka i Afrike, čime se smanjuje zavisnost od jednog dobavljača ili transportnog pravca.Terminal također predstavlja važan mehanizam zaštite od nestašica i mogućih redukcija plina u periodima visoke potrošnje, smanjenje potrebe za interventnim, često skupljim uvozom plina u kriznim situacijama60 POSTO ukupnog plina u hrvatski transportni sistem dolazi kroz terminal na Krku.VAŽAN mehanizam zaštite od nestašica i mogućih redukcija plina

Terminal također predstavlja važan mehanizam zaštite od nestašica i mogućih redukcija plina

Analiziramo ulogu LNG terminala na Krku: Ključna tačka i regionalno energetsko čvorište

Tokom posljednje dvije decenije u sektor vodosnabdijevanja u Bosni i Hercegovini uložene su desetine miliona maraka kroz međunarodne projekte i kredite. Ipak, posljednji podaci stranih donatora pokazuju da gubici vode i dalje prelaze 50 posto, veliki dio stanovništva nema pristup kanalizaciji, a većina vodovodnih preduzeća posluje na ivici finansijske održivosti, mada je za građane voda skupa.<h2>Loše upravljanje</h2>Zastarjela infrastruktura, veliki gubici vode i slaba finansijska održivost javnih vodovodnih preduzeća i dalje su veliki problem jer angažman vlasti ne prati strane donacije.

Prema podacima međunarodnih donatora uključenih u projekt Municipal Environmental Governance (MEG), samo otprilike 75 posto stanovništva ima pristup sigurnoj pitkoj vodi putem javnih sistema, dok se više od polovine zahvaćene vode gubi zbog dotrajale mreže i lošeg upravljanja.Poseban problem predstavlja kanalizacija: svega 41 posto građana priključeno je na kanalizacione sisteme, a više od 90 posto otpadnih voda završava u rijekama bez ikakvog tretmana. Ovakvo stanje ima direktne posljedice po zdravlje stanovništva, okoliš i lokalne budžete.Nema zvaničnih podataka koliko su novca međunarodne organizacije i države bilateralno donirale i uložile u vodovodnu infrastrukturu u BiH, ali je jasno da je riječ o stotinama miliona konvertibilnih maraka. Samo Švicarska agencija za razvoj i saradnju (SDC), u saradnji s UNDP-om, već desetak godina provodi projekt MEG, usmjeren na jačanje lokalnog upravljanja i unapređenje komunalnih usluga.<h2>Ekološki segment</h2>U ovaj projekt uloženo je blizu 30 miliona maraka, od čega se trećina odnosi na strateško ulaganje u reformu upravljanja javnim uslugama – uključujući vodosnabdijevanje i upravljanje otpadnim vodama.

Vodovodna preduzeća u mnogim gradovima i dalje balansiraju između propasti i opstanka, bez ulaganja u obnovu mreže. Voda koju građani piju u većini je gradskih vodovoda puna teških metala i hlora. Uz to, dugoročne su i ozbiljne ekološke posljedice jer rijeke služe kao de facto kolektori otpadnih voda, što je u direktnoj suprotnosti s evropskim ekološkim standardima koje BiH mora provesti ako želi u Evropsku uniju.<h2>Zagađenje rijeka</h2>Činjenica da se više od 90 posto otpadnih voda u BiH ispušta direktno u rijeke bez prečišćavanja znači kontinuirano zagađenje vodotokova, podzemnih voda i izvorišta pitke vode.Nisu u opasnosti samo lokalni ekosistemi, već i širi riječni slivovi, uključujući Drinu, Savu i Neretvu, s posljedicama koje prelaze entitetske i državne granice.<h2>Ključne činjenice</h2>Pristup vodi putem javnih vodovoda ima skoro 75 posto stanovništva. Razlike između općina su velike, kao i one u gradovima u odnosu na ruralne sredine.Prosječni gubici u vodovodnim mrežama su 55-60 posto, u pojedinim općinama i 70-80 posto.Samo oko 41 posto stanovništva povezano je na kanalizaciju, a više od 90 posto otpadnih voda ispušta se u rijeke bez ikakvog prečišćavanja.

Vodovodna preduzeća u mnogim gradovima balansiraju između propasti i opstanka, bez ulaganja u obnovu mreže

Donatori i dalje ulažu u sisteme: Zašto se problemi s vodom ponavljaju uprkos milionima donacija?

Poruke iz RS ovih dana više nego jasno pokazuju u kom pravcu nastavlja manji bh. entitet. Pored utabavanja proruskog puta istočnom interkonekcijom i aerodromom kod Trebinja bez ekonomske isplativosti, neustavno obilježavanje 9. januara i poruke oko tog događaja ukazuju da Banja Luka svim snagama radi protiv države BiH, i to na dva fronta.S jedne strane, dalje antiustavno podrivanje iznutra, a s druge, opasne aktivnosti kojima želi nametnuti Bosni i Hercegovini konfrontaciju s američkom administracijom, NATO saveznicima i Evropskom unijom.Dok Milorad Dodik poručuje kako na 9. januar šalju „poruke mira“, uz tvrdnje da se žele graditi fabrike, autoputevi, bolnice, hidroelektrane i termoelektrane, i to za srpski narod, ovaj neustavni praznik obilježava se pod novim sloganom. "Republika Srpska majka junaka“ moto je ove godine, centralni „mirovni“ događaj je otkrivanje spomen-obilježja pripadnicima VRS-a, snaga koje su, među ostalim, provele i genocid u Srebrenici i činile ratne zločine nad nesprskim stanovništvom širom BiH.Dodik je izigrao dogovor sa SAD na temelju kojeg su mu skinute sankcije i ovim 9. januarom opredijelio se prema političkim akterima u BiH da njegov SNSD ne smije biti dio vlasti kada se u oktobru okončaju izbori. A radi boljitka BiH.Predsjednik Saveza ratnih vojnih invalida RS Dragan Vrhovac u prvom je medijskom planu s jednako „mirovnom porukom“ da će srpski narod uvijek dan RS obilježavati na 9. januar i da se to ne može spriječiti nikakvim dekretima stranaca i pravnim postupcima.Na sve ove provokacije, umjesto da to urade probosanske snage u institucijama na svim nivoima, konkretnim potezom reagovale su jedino porodice žrtava genocida u Srebrenici i preživjeli, koji su Vladi Federacije BiH i svim kantonalnim vladama uputili zahtjev da 9. januar bude proglašen danom žalosti u Federaciji BiH, kao odgovor na nove huškačke poruke iz Banje Luke.&nbsp;

Umjesto da to urade probosanske snage u institucijama, konkretnim potezom reagovale su žrtve genocida

Antiustavna provokacija

Mitropolit dabrobosanski Hrizostom u svojoj božićnoj poruci snažno je i jasno uputio poziv na mir kao temeljnu hrišćansku i opšteljudsku vrijednost. U božićnoj poruci koja je došla u vrijeme velikih globalnih previranja i nemira, koji se reflektuju i na svakodnevni život čovjeka, mitropolit je vjernike podsjetio da se istinski mir najprije rađa u srcu čovjeka, a zatim se širi na porodicu, zajednicu i čitav svijet.Mitropolit izražava duboku zabrinutost zbog savremenog stanja svijeta, obilježenog nemirima, ratnim prijetnjama i urušavanjem temeljnih vrijednosti mira. Uzrok takvog stanja vidi u ljudskoj gordosti, diskriminaciji i sistematskom kršenju osnovnih ljudskih, vjerskih i nacionalnih prava. Njegova poruka nije samo molitvena, već i apel: svjetske lidere poziva na odgovornost, dijalog i dobru volju i da, umjesto neprestane prijetnje i sukoba, razviju međusobnu dobru volju i otvore koridore dijaloga, kako bi obnovili mir u svijetu u uspostavili miroljubivi svjetski poredak.Božićna poruka mitropolita Hrizostoma je univerzalna i namijenjena svim ljudima, bez obzira na strane svijeta, narode i podjele i upravo zbog toga ima posebnu vrijednost. Apel za više međusobnog poštovanja i rješavanje svih međusobnih zamjerki, političkih razlika u duhu tolerancije, vodeći računa da se sačuva čast i dostojanstvo svakoga, pa i onog najmanjeg.

Njegova poruka nije samo molitvena, već i apel za svjetske lidere

Mitropolit dabrobosanski Hrizostom: Poruke mira

U Sarajevu je došlo do udesa u ulici Hiseta na tramvajskim šinama, zbog čega su tramvaji ispred SCC-a prema Skenderiji privremeno zaustavljeni.Iz Operativnog centra MUP-a KS za portal "Avaza" potvrđeno je da nemaju prijavljenu ovu nesreću, što ukazuje da niko nije povrijeđen. Sudeći po fotografijama s lica mjesta, na jednom vozilu nastala je materijalna šteta.Policija je na terenu i vrši uviđaj kako bi utvrdila sve okolnosti nesreće.

U Sarajevu je došlo do udesa u ulici Hiseta na tramvajskim šinama, zbog čega su tramvaji ispred SCC-a prema Skenderiji privremeno zaustavljeni

Nesreća u ulici Hiseta: Zaustavljeni tramvaji ispred SCC-a


Pijace kakve smo nekada poznavali više gotovo da ne postoje, izgubljene između tradicije i tržišta. Ipak, u manjim mjestima, za razliku od većih gradova, još postoji takozvani pazarni dan. Jedan dan u sedmici, vrijeme kupovine, sastajanja i razgovora.Tada se na pijacama još mogu pronaći domaći poljoprivredni proizvodi, oni koje ljudi proizvedu za sebe, a višak odnesu da prodaju. U manjim gradovima tako tradicija na pazarni dan još živi, kao u Jablanici petkom. Naza i Salko Imamović među rijetkim su proizvođačima koji na pazarni dan u Jablanici svoje proizvode nude onako kako ih i oni proizvedu za sebe. Bez prskanja, umjetnih đubriva i bilo kakvih štetnih hemikalija. Redovno pazarnim danom ono što im je višak donesu na pijacu. <h2>Traži se domaće</h2>Iako je domaće u pravilu i upravo iz tog razloga nešto skuplje, većina kupaca u pazarnim danima ipak prvo potraži domaće. Pod tim se ne misli na nešto proizvedeno u Bosni i Hercegovini, nego ono što je od malih proizvođača, onih koji proizvode organsko ili onih kojima od njihovog povrća i drugog ostane neki višak koji iznesu na prodaju.

- Domaće se više traži, ono što se zna da si proizveo i donio - kaže naša sagovornica koja svakog petka ima svoju ponudu na jablaničkoj pijaci.Trenutno ono što je zaista domaće je sezonsko povrće i prerađevine od voća i povrća. Tikva oguljena košta tri konvertibilne marke (KM), krompir 1,5 KM, luk 3 KM, ljubičasti luk 4 KM. Repa je 3 KM, mrkva 3 do 4, bijeli luk 15, a domaća jaja 15 do 18. Ajvar, pekmezi i druge prerađevine od 10 KM naviše.Naza Imamović kaže kako su cijene domaćeg uvijek bile više, jer proizvesti neko povrće, naprimjer, nije lako, a ulazni troškovi sve su veći.- Ja, naprimjer, 400 maraka trebam dati za ovčije đubre. Govorim o domaćem đubrivu, bez hemije. Sjemena su kao i rasad isto skupa, kalemljene lubenice ljetos su koštale šest maraka. Kad bismo mi uzeli na olovku i sabrali vrijeme i trud, sve ovo se ne isplati. Ipak, nekako doneseš kući svaki put neku malu zaradu, pa zaboraviš na to koliko to stvarno traži ulaganja - navodi naša sagovornica.<h2>Ništa umjetno</h2>Ćamila Čilić koja je nekad mnogo više proizvodila, a danas tek za potrebe svoje porodice, na pijacu i dalje ipak dođe da ponešto nekad kupi. Kaže da domaće jeste skuplje, ali da bi tako i trebalo biti, jer neko ko se bavi s masovnijom proizvodnjom stavi i umjetna đubiva i svakakve hemikalije, da brže raste i održi se. Ćamila se sjeća da je nekad svaka kuća u mjestima oko Jablanice imala i stoku, prodavala i sir i mlijeko i maslo. Danas tek poneka porodica ima kravu.

- Ljudi su se razišli, otišli u potrazi za poslom. Nema ko raditi, niti kositi. Naprimjer, da imamo kravu kao nekad, ko će kositi? Nije to samo malo da treba sijena pripremiti. Kad nema ko da ti pomogne i da ti radi, šta ćeš ti sam. Nema ni veterinara kao prije i mnogo toga se promijenilo - priča naša sagovornica.<h2>Susreti i razgovori</h2>Samo pazarnim danom na pijacama se može kupiti svježe ubrano tog jutra. To su još jedina mjesta gdje se sreću direktno kupac i proizvođač. Nudi se roba i kupuje uz pogađanje, razgovaranje i prigovaranje oko cijene i kvalitete nečeg što je ponuđeno.Pazarni dan nije samo trgovine radi, nego i radi okupljanja, sastajanja, razgovora. Šefik Čilić, koji redovno petkom obilazi pijacu, sjeća se da je to nekada bilo mnogo drugačije nego danas.- Sastanemo se, sjednemo, kafu popijemo, razgovaramo o svemu što se događa - navodi naš sagovornik, koji na pijaci uglavnom kupuje meso, a u posljednje vrijeme i to u mesnicama jer je na pijaci skuplje.

- U Jablanici da neko prodaje suho meso od vlastite stoke, ne prodaje. I kada kupimo, to je samo za 10 maraka i to nam je dva-tri petka i opet ponovo - kaže Čilić koji prima tek minimalnu penziju.Pijace bi kao takve trebale oživjeti, kažu naši sagovornici, jer je to jedino mjesto gdje mali proizvođači mogu direktno ponuditi kupcima ono što proizvedu. Selo i ruralna sredina na taj se način vraćaju u život, a kupci mogu dobiti zaista domaće, a ne uvezeno povrće tretirano hemikalijama u granicama za koje inspekcije često utvrde da su iznad dozvoljenih.<h2>Nije kao nekad</h2>Pazarni dan nije samo trgovine radi, nego i radi okupljanja, sastajanja, razgovora. Šefik Čilić, koji redovno petkom obilazi pijacu, sjeća se da je to nekada bilo mnogo drugačije nego danas.- Nema nas toliko kao nekada, ali da se tu ne srećemo, ko zna da li bismo i kada negdje drugo - kaže naš sagovornik.<h2>Cijene na pijaci</h2>Domaće na jablaničkoj pijaci: tikva oguljena košta tri konvertibilne marke (KM), krompir 1,5 KM, luk 3 KM, ljubičasti luk 4 KM. Repa je 3 KM, mrkva 3 do 4, bijeli luk 15, a domaća jaja 15 do 18.Ajvar, pekmezi i druge prerađevine od 10 KM naviše.

Jednom sedmično ljudi se sastaju i pogađaju, prepiru i druže, onako ljudski

Između tržišta i tradicije: Pijace i pazarni dan nisu nestali

Dalji solidan napredak u procesu proširenja za Bosnu i Hercegovinu i ostale partnere sa Zapadnog Balkana bit će cilj kiparskog predsjedavanja Evropskom unijom koje je startalo s prvim danom ove godine, kazali su iz kiparske administracije za „Dnevni avaz“.- Potrebna nam je Evropa bez podjela - navode iz Ambasade Kipra u Budimpešti, koja pokriva i Bosnu i Hercegovinu, te naglašavaju kako kiparsko predsjedavanje Unijom želi vidjeti konkretan napredak u proširenju.<h2>Rastući izazovi</h2>Kipar je preuzeo predsjedavanje Vijećem EU drugi put od pridruživanja Uniji 2004. godine, usred rastućih izazova za Evropu: nestabilnost na Bliskom istoku i dalje traje, ruski rat protiv Ukrajine bliži se četvrtoj godini, sigurnosne prijetnje rastu, transatlantsko jedinstvo je pod pritiskom, a EU ima cilj jačanje svoje kolektivne konkurentnosti u sve zahtjevnijem geoekonomskom okruženju.- Vođen geopolitičkim imperativima, proces proširenja dobio je značajan politički zamah, a tokom naredne dvije godine Vijeće će biti pozvano da preduzme odlučne mjere za svoje proširenje. Proširena Unija će biti jača i otpornija, povećavajući prosperitet, a istovremeno će održavati svoje temeljne vrijednosti, navode u izjavi za „Dnevni avaz“.Kiparsko predsjedavanje će, dodaju, odgovorno provoditi agendu proširenja, ali podsjećaju da će svi koji teže proširenju, a tu je i Bosna i Hercegovina morati da poštuju i podržavaju vrijednosti i principe na kojima je EU zasnovana, te da ispunjavaju obaveze potrebne za članstvo u EU.<h2>Sigurnost i odbrana</h2>Posebnu pažnju uz proces proširenja zahtijevat će i postizanje konsenzusa o migracijskoj politici, a slijede i teški pregovori o narednom višegodišnjem finansijskom okviru EU, posebno stoga što se fiskalni uslovi u Evropi komplikuju, a evropski model je pod pritiskom zbog fragmentacije globalne trgovine.U odgovoru na globalne pritiske na Uniju, očekuje se da će sigurnost i odbrana ostati visoko na dnevnom redu Brisela pod kiparskim predsjedavanjem. <h2>NATO partnerstvo</h2>Jačanje transatlantskih odnosa i saradnje između EU i NATO-a također je bitno. Kipar želi obostrano transparentno i korisno partnerstvo s NATO-om. Posebna pažnja će se posvetiti regijama koje uključuju Crveno more, Afrički rog, Zaljev i Indo-Pacifik.

Kiparsko predsjedavanje Unijom želi vidjeti konkretan napredak u proširenju,  rečeno je „Avazu“

Prioriteti kiparskog predsjedavanja: BiH u fokusu Kipra na čelu EU

Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) u 2026. godini očekuje i dalje nešto više stope domaće inflacije u odnosu na projekcije u EU, najviše zbog daljnjeg efekta rasta plaća na domaćem tržištu te značajnijeg utjecaja rasta cijena električne energije i cijena u uslužnom sektoru.Guvernerka Centralne banke BiH Jasmina Selimović u novogodišnjem intervjuu za „Dnevni avaz“ kazala je da su iz ove institucije 12. decembra 2025. godine informisali nadležne institucije u Evropskoj uniji o završenoj pred aplikaciji za jedinstveno područje plaćanja u eurima, koje će omogućiti da se znatno smanje enormne provizije za preduzeća i fizička lica u prekograničnim novčanim transakcijama, SEPA (Single Euro Payments Area). Tačan datum podnošenja konačne aplikacije ovisi isključivo o usvajanju potrebne nedostajuće regulative u entitetima. U julu bi trebalo da počne primjena sistema TIPS Clone koji bi osigurao plaćanja u konvertibilnim markama bez odgađanja.<h2>Veća inflacija </h2>Za 2025. godinu najavljivali ste stabilan i umjeren ekonomski rast uz kontrolisanu inflaciju. Građani često imaju osjećaj da rast cijena snažnije pogađa njihov svakodnevni život. Kako ocjenjujete kretanje inflacije tokom godine i koji su glavni faktori koji su na to utjecali? Iako se inflacija mjeri prema zvaničnoj metodologiji, možete li pojasniti kako se ti podaci tumače?- Prilikom prošlogodišnjeg jesenjeg kruga projekcija, u novembru, kada smo očekivali ujednačene stope domaće inflacije za 2025. godinu sa europodručjem nismo imali saznanja o rastu minimalnih plata, jer je Odluka o iznosu najniže plate za 2025. godinu u Federaciji BiH propisana tek na samom kraju prethodne godine. Povećanja minimalne plate za 2025. godinu, posebno izraženo u FBiH (62 posto), dovelo je do snažnog rasta prosječne nominalne neto plate, koja je u prvih deset mjeseci tekuće godine povećana za 13,6 posto na godišnjem nivou. Već od našeg narednog proljetnog kruga, projekcije inflacije za 2025. godinu, kao i za srednjoročno razdoblje, su revidirane naviše, zbog snažnog rasta prosječnih realnih plata nakon promjene minimalnih plata, te njegovog prelijevanja na rast cijena usluga. Prema našim posljednjim projekcijama makroekonomskih pokazatelja, u 2025. godini očekujemo godišnju inflaciju od 4,1 posto (službena inflacija 4,0 posto u prvih jedanaest mjeseci), slijedom snažnog rasta cijena hrane, električne energije i znatnog rasta prosječnih realnih plata nakon promjene minimalnih plata. U 2026. godini očekujemo i dalje nešto više stope domaće inflacije (2,8 posto) u odnosu na projekcije u EU (2,1 posto), najviše zbog daljnjeg efekta rasta plata na domaćem tržištu te značajnijeg utjecaja rasta cijena električne energije i cijena u uslužnom sektoru. Imajući u vidu ograničenost monetarnih politika u malim i otvorenim gospodarstvima, uz dodatne specifičnosti našeg valutnog odbora, kao i snažne eksterne šokove koji povećavaju inflatorne pritiske u posljednjim godinama, teško da se može pričati o kontroliranoj inflaciji, stoga naše ranije prognoze, prije snažnih i iznenadnih promjena na tržištu rada, su pokazivale na usporeniji i usklađeniji rast inflacije sa europodručjem, područjem naše sidrene valute. CBBiH očekuje da će se inflacija u 2027. godini stabilizirati. <h2>Entiteti na potezu</h2>Da li je spremna aplikacija za SEPA sistem za koju je zadužena Centralna banka, a kojim bi konačno bile smanjene enormne provizije za prekogranične transakcije? - I pored značajnog napretka u pripremi potrebne regulative za usklađivanje sa kriterijama zadatim od strane Europskog platnog vijeća za SEPA članstvo, još uvijek nemamo usvojenu svu potrebnu regulativu prvenstveno na nivou entiteta, iz domena platnog prometa. Očekuje se skoro usvajanje regulative, a što je preduslov za podnošenje aplikacije. Također, neophodno je što prije okončati jačanje okvira AML politika i regulativa, što je također preduslov za zvanično podnošenje aplikacije. Želim naglasiti da su SEPA članstvo i ispunjenje Moneyval preporuka u direktnoj korelaciji, ako gledamo važnost što skorijeg usklađivanja okvira politika i regulative koji se odnose na prevenciju pranja novca sa potrebnim standardima. Bitno je istaći da tačan datum podnošenja konačne aplikacije isključivo ovisi o usvajanju potrebne nedostajuće regulative. S ciljem boljeg razumijevanja, važno je naglasiti da je ovo legislativno usaglašavanje i formalni prijem prva SEPA faza. Potom slijedi druga SEPA faza, vjerovatno još izazovnija, s obzirom na iskustva zemalja koje su skorije ušle u SEPA područje. Dakle, prave koristi od SEPA članstva će građani i privreda imati zapravo nakon završene druge faze kada banke budu, kako formalno, tako i tehnički usaglašene sa zahtjevima. Nema sumnje da će provizije biti znatno niže za eurske prekogranične transfere sa zemljama SEPA područja, što će doprinijeti većem korištenju sigurnih, efikasnih i jeftinih platnih infrastruktura. Dodatno, jako je bitno za jačanje veze sa dijasporom, jačanje investicione klime i stvaranje perspektive za rast tržišta kapitala. Ulazak u SEPA donosi i stvaranje pretpostavki značajnije digitalizacije i podsticanje značajnijih inovacija, te će bez sumnje dovesti do značajne modernizacije ukupnog platnog ekosistema. Kada možemo očekivati uvođenje sistema za instant plaćanja TIPS Clone koji bi osigurao plaćanja u konvertibilnim markama bez odgađanja, dakle gotovo trenutno, 24 sata, svakog dana u godini?- TIPS Clone bi, prema važećem terminskom planu koji imamo sa Bankom Italije, trebao početi sa radom u julu 2026. godine. Plaćanja u bilo koje vrijeme - 24 sata dnevno, 7 dana u sedmici, 365 dana u godini, integracija i omogućavanje plaćanje na fizičkom i online prodajnom mjestu uz niske cijene i visok nivo sigurnosti su ono na čemu intenzivno radimo i nešto što će zasigurno promijeniti i platnu paradigmu u BiH, odnosno biti oslonac prave digitalne transformacije svih segmenata društva. Kakav je trenutni odnos kreditne zaduženosti građana i štednje?- U BiH i dalje dominiraju potrošački nenamjenski krediti zahvaljujući najvećim dijelom jednostavnijoj proceduri za dodjelu ovih kredita, bez hipoteke i definisanja krajnje namjene za potrošnju, uz određeni limit od 50.000 KM. Ovi krediti su na kraju oktobra 2025. godine iznosili 10,1 milijardu KM i zabilježili su godišnji rast od 9,5 posto. Istovremeno, stambeni krediti su rasli po stopi od 18,7 posto na godišnjem nivou, dok su ostali krediti rasli po stopi od 7 posto.Većina kredita stanovništvu i dalje je dugoročnog karaktera, a građani i dalje više koriste kredite u domaćoj valuti, iako je prisutna i značajna upotreba kredita vezanih za euro. Ovi pokazatelji ukazuju na evidentan kontinuiran rast kredita stanovništvu.<h2>55 posto elektronskih naloga</h2>Prema posljednjim podacima Centralne banke, koji je odnos broja i vrijednosti transakcija elektronskog bankarstva u odnosu na fizičko? - Elektronsko bankarstvo bilježi kontinuirani rast, ali se većina bankarskih naloga u Bosni i Hercegovini i dalje inicira papirno. Trenutno se 44 posto naloga pokreće elektronskim putem, dok 56 posto i dalje ide fizički.S druge strane, po vrijednosti transakcija elektronski nalozi već imaju prednost i čine 55 posto ukupne vrijednosti svih naloga. To pokazuje da se digitalni kanali sve više koriste za veće i složenije transakcije.Broj korisnika elektronskog bankarstva kontinuirano raste – u 2024. godini mobilno bankarstvo koristilo je gotovo 1,27 miliona klijenata, a internet bankarstvo oko 505 hiljada. Ipak, skoro dvije trećine korisnika tokom godine nije izvršilo nijednu transakciju, što ukazuje na potrebu dodatnog jačanja finansijske pismenosti.

U 2026. očekujemo i dalje nešto više stope domaće inflacije od 2,8 posto

Selimović: Većina kredita stanovništvu i dalje je dugoročnog karaktera

Guvernerka Centralne banke BiH Jasmina Selimović: Otvaramo vrata smanjenju provizija na transakcije

Sigurnosna nestabilnost Bosne i Hercegovine i prijetnje secesijom manjeg bh. entiteta predmet su pažljivih i stalnih analiza u međunarodnim krugovima, kako zvaničnim tako i onim koje okupljaju sigurnosne think-thankove, nevladine organizacije i analitičare.Jedna od posljednjih analiza koja su ukazale na to da je usred geopolitičkih previranja Zapadni Balkan zanemaren, a situacija u Bosni i Hercegovini krhka je dokument njemačke fondacije Körber-Stiftung, sa sjedištem u Hamburgu i Berlinu.<h2>Evropski akteri</h2>Grupa visokorangiranih učesnika iz Francuske i Njemačke, te Turske i Velike Britanije upozorila je da uprkos desetljećima angažmana Zapada, međunarodnom nadzoru ugrađenom u Dejtonski sporazum i aktuelnom procesu pristupanja Evropskoj uniji, situacija u Bosni i Hercegovini ostaje krhka. Unutarnje trenje, kao i vanjski remetilački akteri poput Rusije, ne samo da i dalje potkopavaju državu, već i dovode u pitanje ulogu evropskih aktera u garantovanju mira, navedeno je u dokumentu Körberove političke grupe, u saradnji s dr. Dimitrom Bečevim (Bechev) iz Carnegie Europe.- Kolaps institucija Bosne i Hercegovine ili pokušaj nasilne secesije Republike Srpske izazvao bi lančanu reakciju daleko izvan granica zemlje. Označio bi neuspjeh poslijeratne izgradnje mira, potencijalno bi oslobodio etničko nasilje, prisilio na masovno raseljavanje i destabilizirao Zapadni Balkan. Također bi stvorio prostor za strane sile, posebno Rusiju, da prošire svoj utjecaj u regiji. Rezultat bi bio oštar udarac kredibilitetu EU kao garanta mira i reda, kaže se u publikaciji.Naglašava se da situacija zahtijeva proaktivno, dugoročno sudjelovanje s konstrukivnim lokalnim akterima, a ne samo reaktivno upravljanje krizama, što je, kako su ocijenili, jedna od lekcija iz pogrešaka vanjskih aktera prije rata 1992.-1995. - Kratkoročno upravljanje krizama i istraživanje rješenja za dugoročni, održivi mir moraju ići ruku pod ruku. U Bosni i Hercegovini, kao i na zapadnom Balkanu općenito, evropski akteri još uvijek imaju značajan utjecaj i sveobuhvatan skup alata, ali njihova uporna nevoljkost da odlučno djeluju riskira da protraće oboje – ocjena je političke grupe.EU nije nemoćna kada je u pitanju Bosna i Hercegovina, posebno ako bi Francuska i Njemačka zajednički preuzele vodstvo. Na raspolaganju ima diplomatske, ekonomske i sigurnosne alate kao mandat snaga Evropske unije za Bosnu i Hercegovinu (EUFOR), proces proširenja kao politički poticaj, financijsku polugu kroz pretpristupnu pomoć i investicijske alate, uključujući Plan rasta EU za Zapadni Balkan, te restriktivne mjere protiv destabilizirajućih aktera. Ipak, upozorava se da, da bi bili efikasni, alati EU zahtijevaju političku volju i koordinaciju. Kada ne može postići potpuni konsenzus, koalicije voljnih trebale bi se angažirati kako bi prekinule paralizu i učinkovito upravljale krizom.<h2>Test za Evropu</h2>Kada je riječ o regionalnoj stabilnosti i sprečavanju rata, produbljivanje koordinacije sa Sjedinjenim Državama i NATO-om dodatno bi pojačalo poruku Francuske, Njemačke, Velike Britanije i Turske da će pokušaji destabilizacije naići na čvrst i koordiniran odgovor, ukazuje se, uz ostalo, u publikaciji.Bosna i Hercegovina je test je li Evropa naučila iz prošlosti, kada su odgađanje i podjele potaknule rat. Danas samo brza, ujedinjena i regionalno utemeljena akcija može spriječiti povratak nasilju. Izazov nije samo spriječiti sukob, već i redefinirati ulogu Evrope kao garanta mira, jedan je od zaključaka iz dokumenta.<h2>Dublje razumijevanje</h2>Körberova politička analiza temelji se na ideji prevođenja uvjerljivih – ne nužno vjerovatnih – razvoja trenutnih pitanja vanjske i sigurnosne politike u budući scenarij. Nastoji razviti dublje razumijevanje interesa i političkih opcija različitih aktera.Körberova politička grupa održana je u povjerljivom okruženju u Berlinu, prije nedavnih događaja unutar Bosne i Hercegovine, uključujući smjenu Milorada Dodika.

Njemački utjecajni Körber-Stiftung upozorava da bez proaktivnog i odlučnog djelovanja EU, uz koordinaciju sa SAD i NATO-om, prijeti destabilizacija, masovno raseljavanje i širenje ruskog utjecaja

Zapad kasni, Rusija koristi: Je li BiH ključni sigurnosni izazov

Kineziologija zauzima sve važnije mjesto. Ona više nije rezervisana samo za sportiste, već postaje osnovni alat očuvanja zdravlja svakog pojedinca – od djeteta do starije osobe, kaže profesorica Fakulteta sporta i tjelesnog odgoja Damira Vranešić Hadžimehmedović.<h2>Stručan pristup</h2>Fitnes studiji sve se više pretvaraju u kineziološke ordinacije, pokazuju istraživanja i praksa stručnjaka. Dobna granica se pomjera i sve je više djece i tinejdžera koji imaju degenerativne promjene na kičmenom stubu s bolovima i ljekari ih u svakodnevnoj praksi upućuju u kineziološke ordinacije.Prof. dr. Damira Vranešić Hadžimehmedović, doktor kineziologije, za „Dnevni avaz“ kaže da u savremenom društvu, gdje dominiraju sjedilački način života, dugotrajno korištenje ekrana, stres i smanjena fizička aktivnost, kineziologija zauzima sve važnije mjesto. Ona više nije rezervisana samo za sportiste, već postaje osnovni alat očuvanja zdravlja svakog pojedinca – od djeteta do starije osobe.Kako naglašava naša sagovornica, posebno važnu ulogu kineziologija, nauka o ljudskom kretanju koja proučava kako pravilno i stručno planiran pokret utječe na zdravlje, funkcionalne sposobnosti i kvalitet života, ima u radu s djecom i adolescentima. Prema riječima Vranešić Hadžimehmedović, oni danas odrastaju u okruženju ograničenog kretanja i pretjerane izloženosti digitalnim sadržajima. Pravovremeno uključivanje u stručno vođene kineziološke programe omogućava pravilni rast i razvoj, te sprečava nastanak ozbiljnijih problema u kasnijoj dobi. To potvrđuje i iskustvo porodice Sikira. - Razvoj, odrastanje i fizička aktivnost u modernom dobu zahtijevaju veliku i snažnu borbu svaki dan za zdravim i sretnim djetetom. Pravilan i brz pristup iznjedri brzu i odličnu korekciju svake nepravilnosti – kaže Selma Sikira, majka tinejdžera.

Odrasla populacija kineziologiju često prepoznaje kao odgovor na posljedice dugotrajnog sjedenja i radnih opterećenja.<h2>Manje bolova</h2>Kenan Berbić, učesnik kineziološkog programa, opisuje konkretne promjene koje osjeća kroz redovan i planski rad:- Nakon svakog treninga osjećam povećanje energije, a otkucaji srca u mirovanju su se smanjili. Nemam nagle padove energije, a povremeni bolovi u donjem dijelu leđa postali su manje intenzivni – navodi Berbić.Govoreći o dugoročnim efektima, Berbić dodaje:- Vjerujem da će, ako nastavim trenirati ovim tempom sljedećih šest mjeseci, bolovi u gornjem dijelu leđa biti znatno manji, posebno nakon dugotrajnog sjedenja.<h2>Sarajka Sanja: Tijelo kao da bolje „sluša“ mozak</h2>Kineziologija ima izuzetno značajnu ulogu i kod osoba sa složenim zdravstvenim stanjima, gdje stručno vođen pokret postaje dio terapijskog procesa. Četrdesetdvogodišnja zaposlena Sanja K. suočena s diskus hernijom, radikulopatijom, parezom nerva lijevog stopala i neuralgijom lijeve šake, svjedoči o snazi individualno prilagođenog kineziološkog tretmana.- Tijelo kao da bolje „sluša“ mozak. Iznenadila sam samu sebe – shvatila sam da i dalje mogu mnogo više nego što sam mislila – kaže ova Sarajka.

U savremenom društvu, gdje dominira sjedilački način života, kineziologija zauzima sve važnije mjesto i postaje osnovni alat očuvanja zdravlja svakog pojedinca, od djeteta do starije osobe

Prof. dr. Damira Vranešić Hadžimehmedović: Kako stručno planiran pokret utječe na zdravlje

Kineziologija se nametnula kao ključ zdravlja: Tijela pod teretom života vode do bolova

Samo nekoliko dana nakon što je usvojen Zakon o demokraciji i prosperitetu Zapadnog Balkana, uslijedio je sastanak s političkim liderima u Bosni i Hercegovini o Južnoj interkonekciji s otpravnikom poslova Ambasade SAD u BiH Džonom Ginkelom (John). To samo potvrđuje da je Vašington odlučan da se ovaj projekt što prije realizuje, kao nacionalni interes SAD i od vlasti u Bosni i Hercegovini sada se očekuje agilniji pristup.Kongresu je zakonom jasno dato u zadatak da se poveća trgovina i ulaganja Sjedinjenih Država sa Zapadnim Balkanom, posebno na načine koji podržavaju napore u smanjenju ovisnosti o ruskim izvorima energije i fosilnim gorivima.Tri su ključna cilja koje Sjedinjene Američke Države danas pokušavaju ostvariti u Evropi: otvoriti nova tržišta, obezbijediti pun i stabilan pristup evropskom tržištu te osnažiti evropsku energetsku sigurnost, ali kao strateško ulaganje.Zapad svakako ne želi dočekati nespremno novu moguću energetsku krizu kao 2022. godine kada su cijene plina naglo povećane usljed ruske invazije na Ukrajinu i sankcija, a to podiglo i cijenu električne energije i dalje izazvalo lančana poskupljenja koja do danas nisu stala.Američki pristup sve više dobija ekonomsko-energetski karakter, s naglaskom na dugoročne aranžmane, investicije i tehnološku saradnju, uz istovremeno smanjenje rizika od budućih poremećaja u snabdijevanju. Stoga, Južna interkonekcija za Bosnu i Hercegovinu je i pitanje kako će domaće institucije iskoristiti priliku koju otvara jasna američka strateška orijentacija. Odlučan pristup može značiti dugoročnu stabilnost, veće investicije i jaču poziciju zemlje u evropskoj energetskoj arhitekturi.

Južna interkonekcija za BiH je i pitanje kako će domaće institucije iskoristiti priliku koju otvara jasna američka strateška orijentacija

Strateška šansa

Destabilizacija Bosne i Hercegovine neće se dozvoliti, najvažnija je poruka iz novog američkog dokumenta u vrijeme kada su pred državom dodatni sigurnosni izazovi dok se ulazi u izbornu godinu i nacionalistička retorika podjela je u ofanzivi.<h2>Dvostranački signal</h2>Nekoliko je činjenica zbog kojih je poruka iz Vašingtona drugačija od dosadašnjih. Ovaj put radi se o zakonu, a ne o rezoluciji, što je forma u kojoj smo uglavnom navikli da se donose dokumenti o Bosni i Hercegovini u međunarodnim institucijama ili državama pojedinačno.Dok se rezolucijama izražava stav i šalje politička poruka, oni nisu pravno obavezujući za institucije, osim kada su u pitanju Generalna skupština UN-a ili neke rezolucije unutar specifičnih međunarodnih organizacija. <h2>Konkretni koraci </h2>Zakon o demokratiji i prosperitetu Zapadnog Balkana, koji je prije nekoliko dana potpisao američki predsjednik Donald Tramp (Trump), samim tim što se radi o zakonu ima obavezujući karakter za Pentagon i State Department. Dakle, slijede konkretni koraci.Zakon je usvojen na prijedlog grupe američkih senatora iz obje stranke: demokratske senatorice Džean Šahin (Jeanne Shaheen), te republikanskog senatora Rodžera Vikera (Roger Wicker). Supredlagači su bili aktuelni republikanski senator Tom Tilis (Thom Tillis), sadašnji demokratski senatori Dik Darbin (Dick Durbin), Kris Van Holen (Chris Van Hollen) i Kris Marfi (Chris Murphy), te Ben Kardin (Cardin) koji je u vrijeme predlaganja zakona još bio senator. Ovo je, dakle, jasan dvostranački signal da u Američkoj administraciji nema podijeljenih stavova o najvažnijim pitanjima za Zapadni Balkan pa tako i za Bosnu i Hercegovinu. Među ostalim to su, prema stavu Kongresa, sigurnost, ulazak u Evropsku uniju, iskorjenjivanje korupcije, suzbijanje štetnog utjecaja Rusije i Kine.Kako su ocijenili senatori koji stoje iza zakona, balkanski region je kritično važan po evropsku sigurnost, u vrijeme dok Rusija nastavlja rat protiv Ukrajine i prijeti američkim saveznicima.<h2>Blokada Rusije</h2>Ovaj put Vašington se zakonom obavezuje da će raditi na jačanju sjedišta NATO-a u Sarajevu, te u Alijansi poticati planiranje saveza i podrške međunarodnim vojnim snagama za održavanje sigurnosti u Bosni i Hercegovini, posebno ako Rusija blokira ponovno odobrenje misije u Ujedinjenim nacijama. Američke vlasti radit će i na tome da utječu na NATO i snage Evropske unije u Bosni i Hercegovini, EUFOR, da preispitaju svoje mandate misija i stav kako bi se na proaktivan način uspostavilo sigurno okruženje, posebno odbrambeno.Balkanski region je kritično važan po evropsku sigurnost, u vrijeme dok Rusija nastavlja rat protiv Ukrajine i prijeti američkim saveznicima.

Ovaj put Vašington se obavezuje da će raditi na jačanju sjedišta NATO-a u Sarajevu

Kapitol Hil: Zakon ima obavezujući karakter za Pentagon i State Department

Dokument za demokratiju i prosperitet Zapadnog Balkana: Amerika zakonom štiti BiH

Nećemo dozvoliti da se pojavi sigurnosni vakuum, niti da se teško stečeni mir ugrozi, i imamo planove za osiguranje trajne bezbjednosti širom Bosne i Hercegovine, izjavio je zvaničnik NATO-a iz Brisela ekskluzivno za “Dnevni avaz”.- Posvećenost NATO-a Bosni i Hercegovini i posvećenost svih saveznika, uključujući Sjedinjene Američke Države, regionalnoj stabilnosti ostaje čvrsta - kaže neimenovani zvaničnik NATO-a zamoljen za komentar novog američkog zakona u kojem se konkretno govori i o jačanju sjedišta NATO-a u Sarajevu.- Prijetnje secesijom, unutrašnje političke borbe, retrogradne i nacionalističke ideje su destabilizujuće i opasne - kaže ovaj zvaničnik. - Nećemo dozvoliti, jasna je poruka, da se pojavi sigurnosni vakuum, niti da se teško stečeni mir ugrozi, i imamo planove za osiguranje trajne sigurnosti širom Bosne i Hercegovine.U izjavi za „Dnevni avaz“, iz sjedišta Alijanse pozivaju sve političke lidere da ulože „istinske napore da pokrenu reforme naprijed u korist svih građana i doprinesu pomirenju, trajnom miru i dobrosusjedskim odnosima“. - Ovo je ključno za sigurnost Bosne i Hercegovine i za regionalnu stabilnost - poručuju iz NATO-a.Posebno je naglašeno da NATO produbljuje politički dijalog i praktičnu saradnju s Bosnom i Hercegovinom, među ostalim i kroz svakodnevne aktivnosti NATO-ovog sjedišta u Sarajevu, te posebno i putem Ćelije za podršku političkom angažmanu, kao i kroz nedavno odobreni Individualno prilagođeni program partnerstva (ITPP).

Platforma "Trag Biljke" na tri kontinenta: Otpor baštovana raširio se svijetom

Šta se desilo na međuvladinoj sjednici u UN-u: BiH uz jasnu poruku Brisela

Analiziramo ulogu LNG terminala na Krku: Ključna tačka i regionalno energetsko čvorište

Donatori i dalje ulažu u sisteme: Zašto se problemi s vodom ponavljaju uprkos milionima donacija?

Antiustavna provokacija

Mitropolit dabrobosanski Hrizostom: Poruke mira

Nesreća u ulici Hiseta: Zaustavljeni tramvaji ispred SCC-a

Između tržišta i tradicije: Pijace i pazarni dan nisu nestali

Prioriteti kiparskog predsjedavanja: BiH u fokusu Kipra na čelu EU

Guvernerka Centralne banke BiH Jasmina Selimović: Otvaramo vrata smanjenju provizija na transakcije

Zapad kasni, Rusija koristi: Je li BiH ključni sigurnosni izazov

Kineziologija se nametnula kao ključ zdravlja: Tijela pod teretom života vode do bolova

Strateška šansa

Dokument za demokratiju i prosperitet Zapadnog Balkana: Amerika zakonom štiti BiH

Zvaničnik NATO-a iz Brisela za "Avaz": Imamo planove za trajnu sigurnost BiH

Platforma "Trag Biljke" na tri kontinenta: Otpor baštovana raširio se svijetom

Šta se desilo na međuvladinoj sjednici u UN-u: BiH uz jasnu poruku Brisela

Analiziramo ulogu LNG terminala na Krku: Ključna tačka i regionalno energetsko čvorište

Donatori i dalje ulažu u sisteme: Zašto se problemi s vodom ponavljaju uprkos milionima donacija?

Antiustavna provokacija

Mitropolit dabrobosanski Hrizostom: Poruke mira

Nesreća u ulici Hiseta: Zaustavljeni tramvaji ispred SCC-a

Između tržišta i tradicije: Pijace i pazarni dan nisu nestali

Prioriteti kiparskog predsjedavanja: BiH u fokusu Kipra na čelu EU

Guvernerka Centralne banke BiH Jasmina Selimović: Otvaramo vrata smanjenju provizija na transakcije

Zapad kasni, Rusija koristi: Je li BiH ključni sigurnosni izazov

Kineziologija se nametnula kao ključ zdravlja: Tijela pod teretom života vode do bolova

Strateška šansa

Dokument za demokratiju i prosperitet Zapadnog Balkana: Amerika zakonom štiti BiH

Zvaničnik NATO-a iz Brisela za "Avaz": Imamo planove za trajnu sigurnost BiH