<p>Divlje deponije u Bosni i Hercegovini postale su ozbiljan ekološki i zdravstveni problem koji se godinama širi, dok sistemska rješenja izostaju. Na brojnim lokacijama širom zemlje otpad se odlaže nekontrolisano, često u blizini naselja, rijeka i šuma, što direktno ugrožava zdravlje stanovništva i okoliš.</p><p>Prema procjenama nadležnih institucija, broj divljih deponija u BiH i dalje je visok, a problem dodatno otežava nedovoljna komunalna infrastruktura i neodgovorno odlaganje otpada.</p><h2>Dugogodišnji problem </h2><p>Neugodni mirisi, galebovi, glodari i strah za zdravlje već decenijama su svakodnevica stanovnika koji žive uz deponiju Smiljevići. Dok nadležni tvrde da sistem funkcioniše prema propisima, mještani kažu da se problemi i dalje osjećaju, posebno tokom ljeta i pred kišu.</p><p>Jedna od sagovornica, koja u blizini deponije živi više od 50 godina, prisjetila se perioda prije rata kada se, kako kaže, od dima nije moglo vidjeti cijelo naselje.</p><p>- Danas se više ne spaljuje kao nekad, ali smrad je i dalje prisutan. Pred kišu i tokom velikih vrućina ne može se disati. Moramo držati mreže na prozorima zbog muha, a glodari i zmije se često mogu vidjeti uz cestu – ispričala je zabrinuta mještanka.</p>

<p>Dodaje da posebno strahuje zbog mogućih posljedica po zdravlje stanovnika. U svakodnevnim uslovima to znači prilagođavanje načina života, zatvaranje prozora i izbjegavanje boravka napolju u određenim periodima dana.</p><p>- Ne možete cijelo ljeto živjeti bez otvorenog prozora. Ljudi imaju problema s disajnim putevima, a u nižim dijelovima naselja, gdje se slijevaju otpadne vode, spominjani su i karcinomi – kazala je.</p><p>Mještani tvrde da su više puta ranijih godina potpisivali peticije za izmještanje deponije, ali da konkretnih odgovora nije bilo. Sagovornica smatra da bi jedno od rješenja moglo biti iskorištavanje deponijskog plina za proizvodnju električne energije.</p><p>- Ako već ljudi godinama udišu ovo, onda bi barem trebalo pronaći način da se otpad pretvori u energiju i da zajednica ima neku korist – rekla je.</p><h2>Nesnosan smrad</h2><p>U naselju nadomak deponije sreli smo Ramiza Salihagića koji već 45 godina živi u blizini Smiljevića. Kaže da se određene stvari jesu promijenile, ali da neugodni mirisi nikada nisu nestali.</p><p>- Prije rata je bilo mnogo gore, dim se širio i cijelo naselje se nije vidjelo. Danas nema toliko glodara kao nekad, ali smrad je i dalje prisutan. Posebno pred kišu i tokom velikih vrućina. Ne možete otvoriti prozor – izjavio je Salihagić za “Dnevni avaz”.</p>

<p>Dodaje da su mještani godinama potpisivali peticije za izmještanje deponije, ali konkretnih odgovora nije bilo. Sličnog mišljenja je i Fata Baručija, koja u ovom naselju živi dvije decenije.</p><p>- Smrdi i danas, ali možda nešto rjeđe nego prije. Kada padne kiša ili dođu vrućine, mirisi su mnogo jači. Ranije je bilo i više glodara – kaže Baručija.</p>

<p>Mještani posebno strahuju zbog mogućeg utjecaja na zdravlje. Neki navode probleme s disajnim putevima, dok drugi tvrde da su u nižim dijelovima naselja zabilježeni i teži zdravstveni problemi.</p><h2>Okolišni propisi</h2><p>Iz KJKP Rad za “Dnevni avaz” su kazali da deponija funkcioniše u skladu sa sanitarnim i okolišnim propisima te da ovlaštene institucije redovno vrše monitoring kvaliteta zraka, procjednih voda i drugih parametara.</p><p>- Dugoročno unapređenje sistema zahtijeva dodatna ulaganja u reciklažne kapacitete, modernizaciju infrastrukture i jačanje svijesti građana o odgovornom postupanju s otpadom. Monitoring kvaliteta zraka i ostalih okolišnih parametara redovno provode nezavisne stručne institucije, a kontrole se realizuju u propisanim intervalima – kazali su iz KJKP Rad.</p><p>Dodaju da su najveći izazovi rast količine otpada, nepropisno odlaganje kabastog i građevinskog otpada, kao i nedovoljna selekcija smeća.</p><p>- Problem divljih deponija u najvećoj mjeri zavisi od odnosa pojedinaca prema javnom prostoru, jer čistoća grada direktno odražava nivo svijesti i odgovornosti njegovih građana. KJKP Rad d.o.o. Sarajevo mjesečno kroz vanredne aktivnosti ukloni gotovo 1.000 tona nepropisno odloženog građevinskog, kabastog, baštenskog, tekstilnog otpada, zemlje i pepela, a najveći problem predstavlja odlaganje otpada na lokacije koje nisu predviđene za tu namjenu i u vrijeme kada to pojedincima odgovara. Služba komunalnih redara kontinuirano provodi kontrole u skladu sa zakonskim ovlaštenjima, te se godišnje pokrene 1.340 različitih postupaka zbog kršenja odredaba Zakona o komunalnoj čistoći Kantona Sarajevo nadležnoj Kantonalnoj upravi za inspekcijske poslove i Gradskoj komunalnoj inspekcija. A ukupno je 14.403 intervencija, pregleda, kontrola na terenu po različitim osnovama - rekli su iz KJKP Rad.</p><h2>Opterećenje lokacija</h2><p>Stručnjaci upozoravaju da je upravljanje otpadom u zemlji i dalje pretežno zasnovano na odlaganju, uz nedovoljno razvijen sistem reciklaže i selekcije otpada.</p><p>- Stanje je bolje nego ranije, ali i dalje postoje problemi u radu sistema za otplinjavanje i održavanje deponija. Dio neprijatnih mirisa dolazi i s aktivnih ploha, posebno kada se procesi ne odvijaju kontinuirano - navodi Rijad Tikveša iz Eko tima.</p><p>On dodatno pojašnjava da se u BiH otpad i dalje dominantno odlaže, dok je udio reciklaže izuzetno nizak u poređenju s evropskim standardima.</p><p>- U evropskim zemljama cilj je visok procent reciklaže i smanjenje deponovanja, dok je kod nas i dalje deponija osnovni oblik zbrinjavanja otpada - ističe on za naš medij.</p><p>Između ovih izazova, problem dodatno komplikuje nedovoljna infrastruktura i spor razvoj novih kapaciteta za obradu otpada. To dovodi do opterećenja postojećih lokacija i povećanja negativnog utjecaja na okoliš.</p><p>- Ne bih rekao da postoje ozbiljni propusti, ali sistemi poput otplinjavanja i proizvodnje energije iz deponijskog gasa moraju se unaprijediti. Također, prekrivanje otpada mora biti češće, kako bi se smanjili neugodni mirisi - navodi Tikveša.</p>

<p>U nastavku ističe da dugoročno rješenje zahtijeva širi pristup.</p><p>- Potrebno je razvijati sistem odvojenog prikupljanja otpada, ulagati u infrastrukturu i jačati kontrolu, jer bez toga nema održivog sistema upravljanja otpadom - kaže on.</p><p>Između ovih mjera, ključnim se smatra i jačanje svijesti građana o pravilnom odlaganju otpada, kao i bolja koordinacija institucija.</p><h2>Sistem otpada između realnosti i evropskih standarda</h2><p>Zaključak pokazuje da se problem ne svodi samo na jednu lokaciju, već predstavlja širi sistemski izazov.&nbsp;</p><p>Dok se institucionalna rješenja sporo implementiraju, građani svakodnevno osjećaju posljedice, od neprijatnih mirisa do zabrinutosti za zdravlje i kvalitet života.</p>

Više od 1.600 ilegalnih odlagališta kao alarm sistema

Sistem upravljanja otpadom i institucionalne slabosti: Smiljevići kao ogledalo šire krize zbrinjavanja otpada u BiH

<p>Srebrenička majka po kojoj je nastala fotografija koja je obišla svijet, Šuhra Malić, dočekala nas je u svojoj sobi u staračkom domu koji nosi ime po srebreničkoj majci Hatidži Mehmedović, ženi koja je preminula ne dočekavši da budu pronađene kosti njenih sinova.</p>

<p>Šuhra je bila prva koja je uselila, prije tri godine, i s ponosom to ističe.</p><p>- Direktor rekao Suadi da mi da broj jedan jer sam prva, kaže nana Šuhra. </p><p>Bajram je ovaj put dočekala daleko od svojih. </p><p>- Teško mi što nisam kod svoje kuće, gdje su moja djeca, unučadi, praunučadi... Teško je ali šta ću. Što je tu je, rekla je srebrenička majka.</p><p>Jutro je ipak počelo toplinom, sestre su prve pokucale na vrata. </p><p>- Prva si me poljubila i zagrlila... A dobra je, dobre su sve sestre., govori nam ona.</p><h2>Kako je nekada bilo</h2><p>Dom joj pruža sve što treba, obroke, pomoć, društvo ali i tu ima svojih malih muka. </p><p>- Jedino što ne mogu da dohvatim je voće, ako je dalje od mene. Ne mogu da pečem kahve, ova kolica duga, ne mogu da odvrnem kahve... To mi je teško. </p><p>Spas je pronašla u komšinici s kojom dijeli svaki dan.</p><p>- Nas dvije i postimo i klanjamo. Mi smo postile evo treći ramazan - ističe ona.</p><p>Sjećanja na stare Bajrame su živa i bolna u isto vrijeme. Priča o tome kako je s mužem Hasanom, uz suze, kupovala prve kurbane za sinove.</p><p>- Dotjerao je nekakav čitavo polje ovaca, a ja ponijela jedan kukuruz da ih namamim. Dva ovna idu odozgo, a onaj garavi liže Hasana a onaj bijel u licu a rogovi (pokazuje) ovoliki. Daj sinu Fuadu garavoga, jer je pocrn u licu a Suadu bijelog. </p><h2>Bliži se godišnjica</h2><p>Čak ni u najtežim ratnim danima nisu odustajali od kurbana, plačući oboje dok su ih kupovali djeci.</p><p>Prisjeća se i predratnih Bajrama punih života. </p><p>- Bili derneci kod škole. Ma kakvi. Bilo veselje, spremaš se za Bajram jer ti tad svi dođu - kaže ona.</p><p>Kuća je bila puna, snahe marljive, a ona prva na nogama. </p><p>- Ja kažem tvojoj materi i vi ispratite ljude na posao, vratite se i lezite. Ja odem, namirim krave i tuke i sve. Baš smo se lijepo slagali - naglašava ona.</p><p>Njeni sinovi Suad i Fuad ukopani su u Potočarima. Fuadove posmrtne ostatke kompletirala je tek kada mu je, prije četiri godine, pronađena lobanja.  Uz sinove, izgubila je i dvojicu braće te bratića Mirsada Muharemovića, čiji ostaci nikada nisu pronađeni. Muž Hasan je preminuo. Niko od bližnjih ne živi u Srebrenici, i upravo zato je odlučila ostati u domu da ima s kim podijeliti teret sjećanja. Dok se juli i godišnjica genocida ponovo približavaju, Šuhra gleda oko sebe i tiho zaključuje:</p><p>- Nije se puno vratilo naroda. A što se vratilo, odlazi. Srebrenica se u cijeloj Evropi čula. Čuo se genocid.</p><p><a href="https://www.youtube.com/@DnevniAvazTV/videos">Besplatno se pretplatite na Youtube kanal Avaz TV.</a></p>

Direktor rekao Suadi da mi da broj jedan jer sam prva, kaže nana Šuhra

Video / Šuhra Malić, srebrenička majka čija je fotografija obišla svijet: Teško pada što za Bajram nisam kući

<p>Kurban-bajram i danas nosi snažnu poruku žrtve, solidarnosti i povratka istinskim vrijednostima, iako ga mnogi sve češće svode na običaj, porodično okupljanje i bogatu sofru. Hafiz Hašim ef. Zahirović ističe da je njegova suština mnogo dublja i da vjernika podsjeća na ono što je u životu zaista važno. U vremenu podjela, straha i otuđenosti, najveća poruka Bajrama jeste da se vratimo vjeri, porodici i jedni drugima, poručuje Zahirović. On dodaje kako se suština Bajrama ne smije izgubiti u formi i vanjskim običajima. Ističe da je njegova prava vrijednost u unutrašnjem preispitivanju i duhovnom rastu svakog čovjeka.</p><p>– Kurban nije samo meso koje se dijeli, nego srce koje se čisti. Ako iz Bajrama ne izađemo bolji ljudi, onda smo propustili njegovu najdublju poruku. Nažalost, nekada Bajram ostane samo u običaju, fotografiji i trpezi, a zaboravi se srce – poručuje hafiz.</p><p>Posebno naglašava da Kurban-bajram ima smisla samo ako probudi osjećaj brige za drugoga. Iako među ljudima i dalje postoji mnogo dobra, smatra da solidarnost mora biti više od riječi koje se izgovaraju jednom godišnje. Bajram je, kaže, prilika da se osvrnemo na one kojima je potrebna pomoć, lijepa riječ ili osjećaj da nisu sami. </p><p>– Nekada je najveći kurban oprostiti, nazvati nekoga s kim ne govoriš ili pružiti ruku nakon boli. Mi danas možda najviše gladujemo za lijepom riječju i toplinom. Zato Bajram treba vratiti čovjeka čovjeku – istakao je Zahirović</p>

Prava vrijednost je u unutrašnjem preispitivanju i duhovnom rastu

Hafiz Hašim ef. Zahirović za “Avaz”: Kurban je i srce koje se čisti

<p>Povodom obilježavanja Svjetskog dana multiple skleroze, u Sarajevu je 25. maja održan centralni događaj u organizaciji Udruženje oboljelih Kantona Sarajevo. Događaj je okupio ljekare, stručnjake, pacijente i predstavnike zdravstvenog sektora s ciljem podizanja svijesti o važnosti pravovremenog dijagnosticiranja i liječenja multiple skleroze (MS).</p>

<p>Ovogodišnje obilježavanje proteklo je pod snažnom porukom „Zdravlje mozga – Vrijeme je važno“, naglašavajući koliko je rano djelovanje presudno za kvalitet života osoba oboljelih od multiple skleroze.</p><h2>Predstavljena publikacija svjetskog značaja</h2><p>Tokom događaja svečano je promovirana publikacija – izvještaj pod nazivom „Zdravlje mozga – Vrijeme je važno“.</p><p>Ovaj izvještaj je rezultat rada vodećih svjetskih stručnjaka, u saradnji sa pacijentima, i predstavlja ne samo pregled naučnih dostignuća već i identifikaciju preporuka za buduće politike, kao jasan poziv na akciju za sveobuhvatnu transformaciju sistema brige o oboljelima od multiple skleroze.</p><p>Poseban značaj ovom projektu daje činjenica da je Udruženje KS dobilo ekskluzivno pravo od izdavača Oxford Health Policy Forum CIC za prevod i štampanje publikacije na bosanskom jeziku.</p><p>Publikacija donosi savremene smjernice i globalne standarde liječenja multiple skleroze, s posebnim fokusom na važnost rane dijagnoze, pravovremenog tretmana i očuvanja zdravlja mozga. Ali i ravnopravnom učešću pacijenata u zajedničkom donošenju odluka. Sve to predstavlja jedini održiv put ka očuvanju dragocjene neurološke rezerve i sprečavanju trajnog invaliditeta.</p><h2>Panel diskusija</h2><p>Nakon promocije održana je panel diskusija sa ekspertima iz oblasti neurologije na temu ‘Unapređenje standarda njege pacijenata sa MS-om na lokalnom nivou kroz integrisanje I adaptiranje globalnih standarda liječenja navedenih u publikaciji’</p><p>Eksperti su govorili o izazovima sa kojima se suočavaju pacijenti u Bosni i Hercegovini, ali i o važnosti usklađivanja domaćih zdravstvenih praksi sa međunarodnim standardima liječenja.</p><p>Poseban fokus stavljen je na činjenicu da multipla skleroza najčešće pogađa mlade ljude između 20 i 50 godina života, zbog čega je rano djelovanje ključno za očuvanje radne sposobnosti i kvaliteta života.</p><h2>Rano liječenje može usporiti invaliditet</h2><p>Jedna od najvažnijih poruka stručnjaka bila je da pravovremena dijagnoza i rano liječenje imaju presudnu ulogu u uspješnom tretmanu bolesti.</p><p>Istaknuto je kako savremeni pristup liječenju podrazumijeva korištenje visokoefikasnih lijekova već u ranoj fazi bolesti, što značajno smanjuje broj relapsa i usporava napredovanje invaliditeta.</p><p>Stručnjaci su podsjetili da je u svijetu sve prisutniji koncept takozvanog „prevrtanja piramide“ (flipping the pyramid), prema kojem se agresivniji i efikasniji tretmani koriste ranije nego što je to bio slučaj u prethodnim godinama.</p><h2>Praćenje bolesti mora biti kontinuirano</h2><p>Na panelu je naglašeno da uspješno liječenje multiple skleroze ne podrazumijeva samo terapiju, nego i kontinuirano praćenje stanja pacijenata.</p><p>Pored MRI pregleda i vidljivih neuroloških promjena, potrebno je pratiti i skrivene simptome poput umora, depresije i kognitivnih promjena koje značajno utiču na svakodnevni život oboljelih.</p><p>Stručnjaci su poručili da je upravo redovno praćenje tretmanskih ishoda osnova kvalitetne strategije liječenja i brzog reagovanja u slučaju pogoršanja bolesti.</p><h2>Holistički pristup i zdrav stil života</h2><p>Tokom događaja istaknuto je da liječenje multiple skleroze mora uključivati holistički pristup koji obuhvata fizičko, mentalno i socijalno zdravlje pacijenta.</p><p>Govoreći o zdravlju mozga, stručnjaci su naglasili važnost redovne fizičke aktivnosti, kvalitetnog sna, prestanka pušenja i kontrole drugih zdravstvenih stanja poput hipertenzije i depresije.</p><p>Poručeno je da zdrave životne navike, uz pravovremenu terapiju, mogu imati značajan uticaj na tok bolesti i kvalitet života osoba sa MS-om.</p><h2>Dostupnost dijagnostike i terapije</h2><p>Jedna od ključnih tema bila je i potreba za boljom dostupnošću dijagnostičkih alata poput MRI skenera, kao i standardiziranih protokola koji bi ubrzali proces dijagnosticiranja bolesti.</p><p>Istaknuta je i važnost osiguravanja stabilne dostupnosti svih oblika DMT terapija pacijentima u Bosni i Hercegovini, kako bi svaki oboljeli imao mogućnost adekvatnog i savremenog liječenja.</p><h2>Poruka nade i zajedništva</h2><p>Obilježavanje Svjetskog dana multiple skleroze još jednom je pokazalo koliko je važno kontinuirano govoriti o ovoj bolesti, podizati svijest i pružati podršku oboljelima i njihovim porodicama.</p><p>Iz Udruženje oboljelih Kantona Sarajevo poručili su da će nastaviti raditi na edukaciji, unapređenju prava pacijenata i povezivanju domaćih stručnjaka sa svjetskim praksama liječenja, s ciljem stvaranja boljih uslova za sve osobe koje žive sa multiplom sklerozom.</p>

Događaj je okupio ljekare, stručnjake, pacijente i predstavnike

"Zdravlje mozga - Vrijeme je važno": Obilježen Svjetski dan multiple skleroze uz snažne poruke o ranom liječenju i zaštiti zdravlja mozga

<p>Regionalna muzička zvijezda Goca Tržan, poznata po energičnim pjesmama, ali i nastupima, već neko vrijeme vrijedno radi u studiju na novoj muzici kojom će da obraduje svoju publiku. Dvije nove pjesme će uskoro ugledati svjetlost dana, a one donose emotivnu i snažnu verziju same Goce.</p><h2>Lične emociije</h2><p>Riječ je o numerama “Ona se budi” i “U falšu”, a za “Dnevni avaz” ističe da su nastale iz duboko ličnih emocija i iskustava kroz koja je prolazila posljednjih godina.</p><p>– U te dvije pjesme prolazim kroz emocije koje su za mene bile baš teške. Zvuk je nekako nov, ali ipak autentičan i liči na mene. Nadam se da će se publici dopasti – kazala je Goca.</p><p>Poznata po tome što nikada nije robovala prolaznim trendovima, pjevačica vjeruje da se publika uvijek vraća iskrenosti i autentičnoj emociji.</p><p>– Trendovi se uvijek vraćaju na emociju i autentičnost. Činjenica da se pojavljuju novi mladi ljudi s takvim repertoarom ide tome u prilog. A ja sam na tom polju kao svoj na svome – poručila je.</p>

<h2>Težina projekta</h2><p>Posebnu težinu cijelom projektu daje činjenica da su pjesme nastale kroz dugogodišnje prijateljstvo i razgovore s autorom Banetom Opačićem, koji ih je pisao upravo za nju.</p><p>– Pjesme su pisane za mene. Bane je moj prijatelj i dugo smo pričali o mom sazrijevanju i svemu što sam prošla. Upravo iz tih razgovora su se desile ove pjesme. Vrlo sam uzbuđena – iskreno priznaje Tržan.</p><h2>Zrelija umjetnička faza</h2><p>Nova izdanja, sudeći prema njenim riječima, donijet će publici prepoznatljivu emociju zbog koje je godinama vole, ali i jednu novu, zreliju umjetničku fazu koja bi mogla označiti posebno poglavlje u njenoj karijeri.</p>

Poznata po tome što nikada nije robovala prolaznim trendovima, pjevačica vjeruje da se publika uvijek vraća iskrenosti i autentičnoj emociji

Goca Tržan o muzičkim novitetima: Ove pjesme nose moje najteže emocije 

<p>Oboljeli od multiple skleroze u Bosni i Hercegovini i dalje se suočavaju s dugim čekanjima na dijagnostiku, nerazumijevanjem društva i neujednačenim pristupom liječenju. Iako su posljednjih godina napravljeni određeni pomaci, pacijenti i predstavnici udruženja upozoravaju da vrijeme kod ove bolesti često odlučuje o tome kakav će život oboljeli imati u budućnosti.</p><p>Povodom promocije publikacije „Zdravlje mozga – Vrijeme je važno“, predstavnici Udruženja oboljelih od MS-a i sami pacijenti žele ukazati na potrebu ranog djelovanja, dostupnije terapije i boljeg razumijevanja problema s kojima se oboljeli svakodnevno suočavaju.</p><h2>Vrijeme koje se ne može vratiti</h2><p>Predsjednik Udruženja oboljelih od multiple skleroze Gordan Muzurović smatra da je situacija danas bolja nego prije deset godina, ali da sistem i dalje previše kasni kada je riječ o dijagnostici i liječenju.</p><p>– Duga čekanja na specijalističke preglede, magnetnu rezonansu ili CT znače gubitak dragocjenog vremena. Kod multiple skleroze upravo vrijeme često odlučuje o uspješnosti liječenja – ističe Muzurović.</p>

<p>On naglašava da BiH još uvijek nije dostigla nivo primjene savremenog koncepta liječenja poznatog kao „okretanje piramide“, koji podrazumijeva rano uključivanje najefikasnijih terapija odmah nakon dijagnoze.</p><h2>Život s bolešću i borba protiv stigme</h2><p>Slično iskustvo ima i Amra Alibašić, koja kaže da je nakon dijagnoze bila potpuno izgubljena jer nije znala gotovo ništa o multiploj sklerozi. Tek kroz udruženje i razgovor s drugim oboljelima uspjela je razumjeti bolest i prihvatiti novu životnu realnost.</p><p>-Mnogo ljudi ni danas ne zna dovoljno o multiple sklerozi i upravo je to bio moj najveći problem kada sam dobila dijagnozu. Pokušavala sam se informisati kroz portale, knjige i razne izvore, ali tek kada sam došla u udruženje i upoznala druge ljude sa istom dijagnozom, shvatila sam da to nije kraj svijeta. Multipla skleroza utiče na kvalitet života, ali od nje se ne umire i uz podršku se može naučiti živjeti s tom bolešću- kaže Alibašić za “Dnevni avaz”</p>

<p>Dodaje da pravovremena terapija može značajno usporiti napredovanje bolesti, ali i da mnogi oboljeli nemaju dovoljno razumijevanja ni podrške u društvu i na radnom mjestu.</p><p>-Vrijeme igra ogromnu ulogu kada je riječ o liječenju multiple skleroze. Ja nisam pravovremeno dobila adekvatnu terapiju, već samo određenu vitaminsku podršku, ali danas vjerujem da rano uključivanje terapije može mnogo pomoći. To sam vidjela kod mlađih oboljelih koji uz adekvatno liječenje žive stabilnije i uspijevaju držati bolest pod kontrolom- kaže ona.</p><p>Osim zdravstvenih problema, osobe oboljele od multiple skleroze svakodnevno se suočavaju i sa stigmatizacijom. Sagovornici upozoravaju da ljudi često ne razumiju simptome bolesti, poput problema s ravnotežom, govorom ili vidom, zbog čega se oboljeli osjećaju izolovano i neshvaćeno.</p><p>- Ljudi ne poznaju šta je multipla skleroza. Kada me vide na ulici izgledam im kao pijana jer se ljuljam, zapinjemo, padamo bez razloga, imamo probleme sa govorom i ne možemo se izraziti kako bismo htjeli. I sa vidom je isto – i kad nosite naočare, opet ne vidite jasno, pogled je zamagljen. Ljudi to ne razumiju. A na poslu, ako nemaš nekoga ko razumije bolest, to je jako teško- kazala je Alibašić.</p><p>U emotivnom smislu čovjek sebi kaže da ne želi biti depresivan ili anksiozan, ali nerazumijevanje okoline te na kraju upravo u to i gura – kao da si izopćen, kao da ništa ne možeš i ništa ne vrijediš.“</p><h2>Uspostaviti sistem</h2><p>Iz Udruženja poručuju da su projekti poput publikacije „Zdravlje mozga – Vrijeme je važno“ značajni jer donose iskustva i preporuke vodećih svjetskih stručnjaka, ali i ukazuju na potrebu da se u BiH uspostavi sistem koji će pacijentima omogućiti pravovremenu dijagnostiku i dostupnije terapije.</p>

Udruženje oboljelih od MS-a traži efikasniji sistem i brži pristup terapijama 

Kod multiple skleroze rana dijagnostika i liječenje često odlučuju o kvalitetu života 

Svjetski dan oboljelih od multiple skleroze: Osjećamo se izolovano jer drugi ne razumiju naše simptome

<p>Second-hand radnje posljednjih mjeseci bilježe sve veću posjećenost širom Bosne i Hercegovine. U vremenu kada su cijene hrane, režija i ostalih osnovnih životnih troškova dostigle rekordne iznose, građani sve češće traže način da uštede, a da se pritom ne odreknu kvaliteta i dobrog izgleda.</p><h2>Minimalan trošak</h2><p>Dok su cijene garderobe u tržnim centrima za mnoge postale luksuz, u second-hand prodavnicama odjevni komadi mogu se pronaći već od dvije marke. Jakne, farmerke, košulje, obuća i modni dodaci često nose etikete poznatih svjetskih brendova, a prodaju se po višestruko nižim cijenama od onih u redovnim trgovinama.</p><p>Za stotinjak maraka, kažu kupci, moguće je kupiti kompletnu kombinaciju od glave do pete, a nerijetko ostane i kusura.</p><h2>Brend za sitniš</h2><p>Jedna od kupaca kazala nam je da redovno posjećuje second-hand radnje jer se upravo tu mogu pronaći najbolji komadi.</p><p>- Često naiđem na odlično očuvanu, originalnu garderobu poznatih brendova po smiješno niskim cijenama. Nekad kupim komad za desetak maraka, a znam da u butiku vrijedi nekoliko stotina – kazala je.</p><p>Upravo takve prilike sve više privlače građane koji žele kvalitet, ali ne žele izdvajati ogromne sume novca.</p><h2>Novi izbor</h2><p>Primjetno je i da second-hand više nije rezervisan samo za starije generacije. Sve je više mladih koji u ovim radnjama traže unikatne komade, prate trend održive mode i svjesno biraju kupovinu polovne garderobe.</p><p>Promjene sezona posebno povećavaju promet, jer tada stižu nove kolekcije i dodatna sniženja. Za mnoge građane second-hand odavno nije posljednja opcija, već prvi izbor koji spaja uštedu, kvalitet i stil.</p>

Dok cijene divljaju, sve više kupaca u polovnoj garderobi pronalazi kvalitetnu odjeću već od dvije marke, a za 100 KM mogu obnoviti cijeli ormar

Lov na brendirane komade za sitniš: Građani masovno hrle u second-hand radnje

<p>Bosnia and Herzegovina possesses exceptional river wealth that simultaneously represents one of the greatest natural resources for tourism development and local economies. Rivers like the Una and Neretva have been positioning themselves as tourist brands for years, but are simultaneously facing infrastructure pressures, unplanned construction, and insufficiently effective wastewater management.</p><p>Illegal construction, wastewater, and the concreting of riverbanks are changing the face of one of Europe's last wild rivers, while tourism survives precisely thanks to its untouched nature.</p><p>Data obtained by journalists from the Center for Investigative Reporting (CIN) show that systematic illegal construction has been taking place for years within the core of Una National Park, without serious reaction from the institutions that should protect this area. In the zones of Lohovo and Račić, which represent areas of exceptional natural values, almost 50 vacation cottages and auxiliary structures have been built over just one and a half kilometers of river course, along with dozens of concrete beaches, retaining walls, and docks.</p>

<h2>Suffocating in concrete</h2><p>The problem did not emerge overnight. According to CIN's investigation, wild construction has been ongoing for almost two decades, and during that time the competent authorities either failed or were unwilling to enforce the laws that should protect the river and its ecosystem.</p><p>- If there had been real will, every institution could have exerted pressure on the other and found a solution. Instead, the state apparatus retreated before citizens who were breaking the law - states Milena Mitrović, a CIN journalist.</p><p>Although the city building inspection is formally responsible for demolishing illegal structures, data obtained by CIN from the City of Bihać's Inspection Services show that from 2010 to mid-2025, almost no attempts were made to issue demolition orders. Procedural problems, the lack of companies willing to demolish objects, and the lack of police support were cited as reasons. The concrete consequences of such construction on the flow of the Una and the entire ecosystem affect, above all, the plant and animal world.</p><p>- To build a structure, the forest must first be cleared, which itself creates the risk of flooding, which has already occurred in this area, which is naturally a flood zone. Additionally, since the plots are narrow, some owners have dumped stones, thereby narrowing the flow of the Una, which again creates a flood hazard. Then, sewage from the cottages and pool water directly pollute the water. Some of the cottages apparently have septic tanks, but it is questionable how they were built. One of our sources said he watched a video on the internet about how to do it and made his own that way. Concrete in contact with water also releases certain chemicals, and we have seen how many concrete beaches and retaining walls there are - said Milena Mitrović, a CIN journalist, to "Dnevni avaz".</p><p>On the other hand, the police complicated the provision of assistance to inspectors in the field by adopting bylaws. Institutions shifted responsibility to one another, while cottages along the riverbank continued to spring up. Particularly concerning is the fact that some illegal structures are connected to employees of the very institutions that should protect the National Park.</p><p>The consequences of such construction are no longer merely aesthetic problems. They directly affect the flow of the Una, its travertine barriers, plant and animal life, and the safety of populations in flood-prone areas.</p><p>- Tourism, especially rafting, depends on untouched nature and a clean river. The cleanliness of the Una and the nature surrounding it are our greatest asset. Guests come to enjoy nature and peace, and concreting the riverbank creates disappointment and negative reviews - says Emir Abdihodžić, an Una rafting organizer.</p>

<h2>Source of tourism</h2><p>To build a cottage right on the riverbank, the forest must first be cleared. This reduces natural protection from torrential waters and soil erosion. Since the plots are narrow, some owners have dumped stones and concreted sections of the riverbank, thereby narrowing the natural flow of the river. Precisely such interventions increase the danger of the Una overflowing during high water levels.</p><p>- We ourselves have witnessed that floods and extremely high water levels have become increasingly frequent in recent times. Large amounts of garbage and riverbank concreting further worsen the situation - says Emir Abdihodžić, an Una rafting organizer who spends most of his time on the river.</p><p>Sewage from cottages, pool water, and improvised septic tanks further endanger water quality. A CIN source noted that some owners built septic tanks themselves, following instructions found on the internet, without any professional supervision. Concrete in direct contact with water over time releases chemical compounds, and mass concreting of riverbanks permanently changes the natural character of the river for which the Una is recognized.</p><p>- The Una riverbank should be green, not gray and full of concrete - warns Abdihodžić.</p><p>The paradox of the Una is that the local economy increasingly depends on precisely what is being simultaneously destroyed. Rafting tourism has shown growth in recent years, and interest from foreign and domestic guests in staying on the Una is greater than ever before.</p><p>- I think all rafting agencies will record an increased number of tourists this year. Interest is particularly high starting in May, which marks the beginning of the season - says Abdihodžić.</p><p>However, tourists are the quickest to notice changes on the river. Guests who come for untouched nature and emerald waters increasingly encounter concreted riverbanks, private pontoons, and cottages that disrupt the natural ambiance.</p><p>- The cleanliness of the Una and the nature surrounding it are our greatest asset. People come here to escape noise and stress. Concreting the riverbank creates disappointment and criticism from visitors - adds Abdihodžić.</p><p>He warns that losing the Una's natural character could trigger a domino effect for the entire local economy - fewer tourists means fewer overnight stays, fewer guests in restaurants, and lower income for the local population.</p><p>- If we lose what we have, we will also lose the tourist season we have been building for years - he says.</p>

<h2>Without results</h2><p>Similar problems exist on other rivers in Bosnia and Herzegovina. Marin Bago, president of the "Futura" Consumer Association from Mostar, warns that ineffective institutions and a lack of political will are a common pattern when it comes to environmental protection. Speaking about the wastewater collection and treatment plant project in Mostar, worth nearly 130 million marks, Bago claims that even massive investments have not produced expected results.</p><p>- For years it was said that the project was not completed and that money was not justifiably spent. In the end, everything finished without concrete accountability - says Bago.</p><p>According to him, much of the wastewater still ends up in the Neretva without adequate treatment, while citizens have been warning about the problem for years.</p><p>- People complain that sewage flows directly into the river and that sludge is not treated properly. However, no one takes this seriously. Hercegovina has a very extensive system of groundwater, and citizens have warned for years about a large number of cancer cases, although there is not enough official research on a possible connection between these problems - notes Bago.</p><p>He believes that the key problem is the complete absence of political will to enforce laws equally for everyone.</p><p>- In Bosnia and Herzegovina we have long witnessed non-transparent and ineffective management. There is no real will to work for the common good - he says.</p><h2>Ignoring the problem</h2><p>The case of the Una shows how the degradation of a protected area was tolerated for years without serious institutional reaction. Although there are laws, inspections, national park management offices, and police structures, the system failed to protect the river from the pressure of private interests. While institutions shift responsibility to one another, the consequences remain on the ground: concreted riverbanks, a narrowed river channel, polluted water, and a disrupted ecosystem. At the same time, the natural and "wild" Una represents the foundation for tourism development and the local economy.</p><p>- We all must be aware that we have a European gem - says Abdihodžić, adding that change must begin with us. Garbage should be in a bin, not in the water.</p><p>For now, however, between the law and reality on the Una stand years of ignoring the problem, unimplemented solutions, and concrete that slowly conquers the banks of one of Bosnia and Herzegovina's most valuable rivers.</p><p>- Rafting season shows an increase in the number of tourists, but stable tourism development is threatened by inadequate infrastructure, the relationship between institutions and private companies, and human negligence in environmental conservation. One negative factor can trigger a domino effect and threaten the entire tourist season - adds Abdihodžić.</p><h2>Institutions without answers</h2><p>The key to preserving the Una and its tourism potential lies in raising awareness, culture, and love for nature. Riverbanks should remain green, waste should be disposed of in bins, and concrete and wild construction should be prevented so that the river remains Europe's gem and a resource for local communities for future generations.</p>

Ecological consequences and institutional challenges

Una između divlje gradnje i institucionalne neodgovornosti 

European gem under enormous pressure: Who is responsible for concreting the Una?

<p>Iz ljubavi prema  sinu Azuru, dječaku s poteškoćama u razvoju, Sabina i Amir Mehmedinović iz Zenice pokrenuli su porodični biznis koji je danas poznat kao CNC Art radionica. Ono što je počelo kao pokušaj da svom djetetu olakšaju učenje i igru, danas je postalo posao koji pomaže i drugim roditeljima širom Bosne i Hercegovine.</p><p>Radionica se bavi obradom drveta, medijapana i šperploče te izradom edukativnih i personaliziranih proizvoda za djecu i odrasle.</p><h2>Sve je počelo iz potrebe za sinom Azurom</h2><p>Sabina kaže da je cijela priča nastala iz ljubavi prema djetetu i potrebe da mu se obezbijede kvalitetni edukativni materijali.</p><p>- CNC art se rodio iz ljubavi i tada potrebe. Kada smo primijetili da naš stariji sin ima poteškoće u razvoju, pokušali smo nabaviti najbolje i najkvalitetnije igračke za njega. No, to nije uvijek bilo cjenovno prihvatljivo - rekla je Sabina Mehmedinović.</p><p>U tom trenutku, kako dodaje, odlučili su da rješenje ne traže dalje, nego da ga sami naprave.</p><h2>Prve igračke nastale za Azura</h2><p>U početku su, kaže, sve radili samo za svog sina, testirajući šta mu najviše pomaže u razvoju i učenju.</p><p>- Sve smo počeli praviti za sina. Uz veliku podršku obitelji i prijatelja brzo smo otišli korak dalje. Narudžbe su počele stizati - prisjeća se Mehmedinović.</p><p>Vrlo brzo su shvatili da njihovi proizvodi mogu pomoći i drugoj djeci, pa je kućna radionica počela prerastati u ozbiljan mali biznis.</p><h2>Odluka koja je promijenila život</h2><p>Kako je posao rastao, Sabina je napravila veliki korak i napustila siguran posao kako bi se posvetila porodici i radionici.</p>

<p>- Prije dvije godine učinila sam nešto što je još uvijek rijetkost u našoj zemlji. Napustila sam državnu firmu u kojoj sam radila. Dopustila sam kreativnosti da dođe u prvi plan. Posvetila sam se obitelji i našem malom biznisu. Sve je rizik i avantura, ali ja volim avanture - kazala je Mehmedinović.</p><h2>Misija olakšati drugim roditeljima</h2><p>CNC Art danas izrađuje edukativne igračke i unikatne proizvode, ali, kako ističu, njihov cilj nikada nije bio samo biznis.</p><p>- Želimo da kroz naš rad olakšamo prije svega djeci s poteškoćama, roditeljima i stručnjacima. Uvijek smo tu za podršku. Osim toga želimo da sva naša djeca uče kroz zabavu i igru. To je najzabavniji vid učenja - poručila je Mehmedinović.</p><h2>Azur – razlog zbog kojeg je sve počelo</h2><p>I danas, iako CNC Art raste i razvija se, njihova najveća inspiracija ostaje sin Azur.</p><p>Zbog njega su napravili prve igračke, zbog njega su ušli u svijet proizvodnje i zbog njega su shvatili koliko jedna prilagođena igračka može značiti u razvoju djeteta.</p><p>Danas, zahvaljujući toj odluci, njihove igračke pomažu i drugoj djeci da lakše uče, razvijaju vještine i napreduju svojim tempom.</p>

Kako je posao rastao, Sabina je napravila veliki korak i napustila siguran posao kako bi se posvetila porodici i radionici

Sabina i Amir Mehmedinović za "Avaz": Zbog sina Azura počeli smo praviti igračke, danas pomažemo i drugoj djeci

<p>Bosna i Hercegovina raspolaže izuzetnim riječnim bogatstvom koje istovremeno predstavlja jedan od najvećih prirodnih resursa za razvoj turizma i lokalnih ekonomija. Rijeke poput Une i Neretve godinama se pozicioniraju kao turistički brendovi, ali se paralelno suočavaju s pritiscima infrastrukture, neplanskom gradnjom i nedovoljno efikasnim upravljanjem otpadnim vodama.</p><p>Bespravna gradnja, otpadne vode i betoniranje obala mijenjaju lice jedne od posljednjih evropskih divljih rijeka, dok turizam opstaje upravo zahvaljujući njenoj netaknutoj prirodi.</p><p>Podaci do kojih su došli novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) pokazuju da se u samom jezgru Nacionalnog parka Una godinama odvija sistematska bespravna gradnja, bez ozbiljne reakcije institucija koje bi taj prostor trebale štititi. U zonama Lohovo i Račić, koje predstavljaju područja izuzetnih prirodnih vrijednosti, na svega kilometar i po riječnog toka izgrađeno je gotovo 50 vikendica i pomoćnih objekata, uz desetine betonskih plaža, podzida i molova.</p>

<h2>Gušenje u betonu</h2><p>Problem nije nastao preko noći. Prema istraživanju CIN-a, divlja gradnja traje skoro dvije decenije, a za to vrijeme nadležni organi nisu uspjeli ili nisu željeli provesti zakone koji bi zaštitili rijeku i njen ekosistem.</p><p>- Da je bilo stvarne volje, svaka institucija mogla je izvršiti pritisak na ovu drugu i pronaći rješenje. Umjesto toga, državni aparat je ustuknuo pred građanima koji krše zakon - navodi Milena Mitrović, novinarka CIN-a.</p><p>Iako je gradska građevinska inspekcija formalno nadležna za rušenje nelegalnih objekata, podaci koje je CIN dobio od Službe za inspekcijske poslove Grada Bihaća pokazuju da od 2010. do sredine 2025. godine gotovo da nije ni pokušano donošenje zaključaka o izvršenju rušenja. Kao razlozi navodili su se proceduralni problemi, nedostatak firmi koje bi rušile objekte, ali i nedostatak policijske podrške. Konkretne posljedice ovakve gradnje na tok Une i cjelokupan ekosistem utječu, prije svega, na biljni i životinjski svijet.</p><p>- Da bi se izgradio objekat, prvo je potrebno iskrčiti šumu, pa samim tim dolazi do opasnosti od poplava, koje su se već dešavale u ovom kraju, koji je inače plavno područje. Osim toga, s obzirom na to da su parcele uske, pojedini vlasnici su ubacivali kamenje i samim tim sužavali tok rijeke Une što je opet dovodilo do opasnosti od poplava. Zatim, kanalizacija iz vikendica, voda iz bazena direktno zagađuju vodu. Jedan dio vikendica, navodno, ima i septičke jame, ali je upitno kako su one napravljene. Jedan od sagovornika nam je rekao da je gledao na internetu video kako se to radi pa je tako napravio. Beton u dodiru s vodom također ispušta određene hemikalije, a vidjeli smo koliko ima betonskih plaža i podzida - kazala je Milena Mitrović, novinarka CIN-a za “Dnevni avaz”.</p><p>S druge strane, policija je donošenjem podzakonskih akata dodatno zakomplikovala pružanje asistencije inspektorima na terenu. Institucije su odgovornost prebacivale jedna na drugu, dok su vikendice uz obalu nastavile nicati. Posebno zabrinjava činjenica da su pojedini bespravni objekti povezani upravo sa zaposlenima u institucijama koje bi trebale štititi Nacionalni park.</p><p>Posljedice ovakve gradnje više nisu samo estetski problem. One direktno utječu na tok rijeke Une, njene sedrene barijere, biljni i životinjski svijet, ali i sigurnost stanovništva u područjima sklonim poplavama.</p><p>- Turizam, posebno rafting, oslanja se na netaknutu prirodu i čistu rijeku. Čistoća Une i priroda koja je okružuje najveći su adut. Gosti dolaze da bi uživali u prirodi i miru, a betoniranje obale stvara razočarenje i negativne kritike - kaže Emir Abdihodžić, organizator Una raftinga.</p>

<h2>Izvor turizma</h2><p>Da bi se izgradila vikendica uz samu obalu, prethodno se krči šuma. Time se smanjuje prirodna zaštita od bujičnih voda i erozije tla. Kako su parcele uske, pojedini vlasnici su nasipali kamenje i betonirali dijelove obale, čime su sužavali prirodni tok rijeke. Upravo takve intervencije povećavaju opasnost od izlijevanja Une tokom velikih vodostaja.</p><p>- Sami smo svjedoci da su u posljednje vrijeme sve češće poplave i izrazito visoki vodostaji. Velika količina smeća i betoniranje obale dodatno pogoršavaju stanje - kaže Emir Abdihodžić, organizator Una rafitnga koji najveći dio vremena provodi upravo na rijeci.</p><p>Kanalizacija iz vikendica, voda iz bazena i improvizovane septičke jame dodatno ugrožavaju kvalitet vode. Sagovornica CIN-a navela je da su pojedini vlasnici septičke jame pravili samostalno, prema uputstvima pronađenim na internetu, bez ikakvog stručnog nadzora. Beton koji je u direktnom kontaktu s vodom s vremenom ispušta hemijske spojeve, a masovno betoniranje obala trajno mijenja prirodni karakter rijeke po kojem je Una prepoznatljiva.</p><p>- Obala Une treba da bude zelena, a ne siva i puna betona - upozorava Abdihodžić.</p><p>Paradoks Une je u tome što lokalna ekonomija sve više zavisi upravo od onoga što se istovremeno uništava. Rafting turizam posljednjih godina bilježi rast, a interes stranih i domaćih gostiju za boravak na Uni veći je nego ranije.</p><p>- Mislim da će sve rafting agencije ove godine zabilježiti povećan broj turista. Interes je posebno velik već od maja, koji je početak sezone - kaže Abdihodžić.</p><p>Međutim, upravo turisti najbrže primijete promjene na rijeci. Gosti koji dolaze zbog netaknute prirode i smaragdne vode sve češće nailaze na betonirane obale, privatne pontone i vikendice koje narušavaju prirodni ambijent.</p><p>- Čistoća rijeke Une i priroda koja je okružuje naš su najveći adut. Ljudi dolaze ovdje da pobjegnu od buke i stresa. Betoniranje obale stvara razočarenje i kritike posjetilaca - dodaje Abdihodžić.</p><p>On upozorava da bi gubitak prirodnog karaktera Une mogao izazvati domino efekt za cijelu lokalnu ekonomiju - manje turista znači manje noćenja, manje gostiju u restoranima i slabije prihode za lokalno stanovništvo.</p><p>- Ako izgubimo ono što imamo, izgubit ćemo i turističku sezonu koju gradimo godinama - kaže on.</p>

<h2>Bez rezultata</h2><p>Slični problemi postoje i na drugim rijekama u Bosni i Hercegovini. Marin Bago, predsjednik Udruženja potrošača „Futura“ iz Mostara, upozorava da su neefikasne institucije i nedostatak političke volje zajednički obrazac kada je riječ o zaštiti okoliša. Govoreći o projektu kolektora i prečistača otpadnih voda u Mostaru, vrijednom blizu 130 miliona maraka, Bago tvrdi da ni ogromna ulaganja nisu donijela očekivane rezultate.</p><p>- Godinama se pričalo da projekt nije završen i da novac nije opravdano potrošen. Na kraju je sve završilo bez konkretne odgovornosti - kaže Bago.</p><p>Prema njegovim riječima, veliki dio otpadnih voda i dalje završava u Neretvi bez adekvatnog tretmana, dok građani godinama upozoravaju na problem.</p><p>- Ljudi se žale da kanalizacija ide direktno u rijeku i da se mulj ne tretira kako treba. Međutim, nikoga to ozbiljno ne interesira. Hercegovina ima veoma razgranat sistem podzemnih voda, a građani godinama upozoravaju na veliki broj oboljelih od raka, iako o mogućoj povezanosti tih problema nema dovoljno zvaničnih istraživanja - navodi Bago.</p><p>On smatra da je ključni problem potpuni izostanak političke volje da se zakoni provode jednako za sve.</p><p>- U Bosni i Hercegovini već dugo gledamo netransparentno i neefikasno upravljanje. Ne postoji stvarna volja da se radi za opće dobro - kaže on.</p><h2>Ignorisanje problema</h2><p>Slučaj Une pokazuje kako se godinama tolerisalo urušavanje zaštićenog područja bez ozbiljne institucionalne reakcije. Iako postoje zakoni, inspekcije, uprave nacionalnih parkova i policijske strukture, sistem nije uspio zaštititi rijeku od pritiska privatnih interesa. Dok institucije prebacuju odgovornost jedna na drugu, posljedice ostaju na terenu betonirane obale, sužen riječki tok, zagađena voda i narušen ekosistem. Istovremeno, upravo prirodna i „divlja“ Una predstavlja osnovu razvoja turizma i lokalne ekonomije.</p><p>- Svi moramo biti svjesni da imamo dragulj Evrope - kaže Abdihodžić i dodaje da promjene moraju početi od nas samih. Smeće treba biti u kanti, a ne u vodi.</p><p>Za sada, međutim, između zakona i stvarnosti na Uni još stoje godine ignorisanja problema, neprovedenih rješenja i betona koji polako osvaja obale jedne od najvrijednijih rijeka u Bosni i Hercegovini.</p><p>- Rafting sezona bilježi porast broja turista, ali stabilan razvoj turizma ugrožavaju neadekvatna infrastruktura, odnos institucija prema privatnim kompanijama i ljudski nemar u očuvanju okoliša. Jedan negativan faktor može pokrenuti domino efekt i ugroziti cijelu turističku sezonu - dodaje Abdihodžić.</p><h2>Institucije bez odgovora</h2><p>Ključ za očuvanje Une i turističkog potencijala leži u podizanju svijesti, kulturi i ljubavi prema prirodi. Obale treba zadržati zelene, otpad odlagati u kante, a beton i divlje gradnje spriječiti kako bi rijeka ostala dragulj Evrope i resurs lokalnih zajednica za buduće generacije.</p>

Ekološke posljedice i institucionalni izazovi

Evropski dragulj pod ogromnim pritiskom: Ko je odgovoran za betoniranje Une?

<p>Mještani dijela ulica Svetozara Ćorovića i Nahorevske u sarajevskom naselju Pionirska Dolina upozoravaju na mogućnost pokretanja klizišta zbog radova na privatnoj parceli na vrhu padine.&nbsp;</p><p>Kažu da je teren već ranije bio narušen, a dodatni iskopi, uklanjanje šume i izostanak potpornih zidova povećavaju rizik za više desetina kuća ispod brda.</p><h2>Raste napetost</h2><p>Građani tvrde da su više puta tražili reakciju nadležnih, ali da konkretne mjere još nisu poduzete. U međuvremenu su se obratili mjesnoj zajednici, koja je dokumentovala stanje i najavila dalje obraćanje općinskim i inspekcijskim organima.</p><p>Stanovnici ističu da se boje za sigurnost porodica koje žive ispod padine, posebno nakon jačih kiša i nedavnih klizišta u regiji.</p><p>Mještanin Sanjin Džino opisuje da je teren već ozbiljno narušen iskopima i uklanjanjem vegetacije bez zaštitnih mjera.</p><h2>Bez zaštite</h2><p>- Na tom imanju iskopano je više etaža bez ikakvih potpornih zidova ili osiguranja tla. To stoji već godinama i niko ne reaguje. Sada se ponovo kopalo bez table i bez ikakvog nadzora – kaže Džino za „Dnevni avaz“.</p>

<p>On dodaje da su mještani dodatno zabrinuti zbog načina izvođenja radova.</p><p>- Drveće je oboreno, korijenje izloženo, teren izgleda kao da je klizište već pokrenuto. Ljudi se boje jer ne znamo kada se sve može srušiti – navodi on.</p><p>Hoće li ovog puta nadležni reagirati na vrijeme ili ćemo doći u situaciju da stradaju stambeni objekti građana, ostaje da vidimo.</p>

Upozoravaju na mogućnost pokretanja zemlje zbog radova na privatnoj parceli

U sarajevskom naselju Pionirska Dolina: Građani u strahu od klizišta u Nahorevskoj

<p>Sezona maturskih večeri uveliko je počela, a saloni širom Bosne i Hercegovine ovih dana rade punim kapacitetom. Dok su nekada maturantice najčešće birale klasične i stroge punđe, današnje generacije sve više traže prirodniji izgled, blage lokne, opuštene talase i ležernije varijante koje prate aktuelne trendove sa društvenih mreža.</p><p>Frizerka Melisa Keško kaže da svaka godina donosi nove zahtjeve i stilove, ali jedno je sigurno djevojke danas mnogo više pažnje posvećuju svakom detalju.</p><p>- Nekada su za velike mature uglavnom bile popularne elegantne i stroge punđe, dok se danas djevojke više odlučuju za opuštenije i prirodnije varijante. Kod malih matura djevojčice su uglavnom manje zahtjevne, pa se najčešće odlučuju za isfeniranu kosu ili lagane lokne - kazala je Keško za “Dnevni avaz”.</p><h2>Inspiracija stiže s interneta</h2><p>Društvene mreže, posebno Instagram i TikTok, danas imaju veliki utjecaj na želje maturantica. Gotovo svaka dolazi sa unaprijed pripremljenim fotografijama frizura koje želi.</p><p>- U posljednjih nekoliko godina djevojke koje dolaze na maturu postale su mnogo zahtjevnije. To nam u jednu ruku olakšava posao jer tačno vidimo šta žele, naravno ukoliko je frizura izvodiva i prilagođena njihovoj kosi. Perfekcionizam je danas mnogo izraženiji nego ranije, pa djevojke često obraćaju pažnju i na najsitnije detalje - ističe Keško.</p><p>Dodaje da ipak nije svaka frizura pogodna za svaki tip kose, zbog čega je posao frizera danas mnogo kompleksniji nego ranije.</p>

<p>Priprema jedne maturantice podrazumijeva mnogo više od samog stiliziranja kose. Potrebno je procijeniti kvalitet vlasi, odabrati frizuru koja pristaje obliku lica i osigurati da ostane postojana tokom cijele večeri.</p><p>- U sezoni matura posao frizera je mnogo zahtjevniji nego inače, upravo zbog velike odgovornosti i želje da sve bude savršeno. Nije dovoljno samo napraviti frizuru, treba voditi računa i da frizura izdrži - pojašnjava Keško.</p><p>Kada je riječ o razlikama između male i velike mature, ističe da su starije maturantice ozbiljnije i detaljnije u pripremama, dok su mlađe opuštenije i spremnije na jednostavnije varijante.</p><h2>Sve veći troškovi</h2><p>Matura je za mnoge roditelje danas ozbiljan finansijski izdatak. Osim odjeće, obuće i fotografisanja, tu su i šminka, nokti te frizerske usluge, čije cijene zavise od grada i zahtjevnosti same frizure.</p><p>- Danas je za maturu potrebno izdvojiti mnogo više novca nego ranije, upravo zbog toga što djevojke i momci žele da sve izgleda savršeno. Kada se saberu haljina ili odijelo, frizura, šminka, nokti, obuća, fotografisanje i ostali detalji, troškovi mogu biti zaista veliki - kaže Keško za "Avaz".</p><p>Dodaje da su cijene frizura osjetno više u većim gradovima zbog većih troškova poslovanja i veće potražnje, ali i zbog složenijih zahtjeva klijentica.</p><p>- Frizure danas jesu “na cijeni”, posebno u sezoni matura kada je potražnja najveća. Ipak, po mom mišljenju, najvažnije je da se osoba osjeća lijepo, zadovoljno i prirodno, jer matura treba da ostane lijepa uspomena, a ne opterećenje i stres zbog troškova - poručila je Keško za "Avaz".</p><p>Današnje maturantice sve češće biraju prirodniji izgled i frizure koje naglašavaju eleganciju bez pretjerane ukočenosti.</p>

Kada se saberu haljina ili odijelo, frizura, šminka, nokti, obuća, fotografisanje i ostali detalji, troškovi mogu biti zaista veliki

Keško: Perfekcionizam je danas mnogo izraženiji nego ranije 

Frizerka Melisa Keško za "Avaz": Maturantice prate trendove s društvenih mreža, sve više opuštenijih varijanti

<p>Iza svake poduzetničke priče stoji trenutak odluke da se ideja pretvori u djelo. Kod Maide Džeko taj trenutak je došao nakon životnog iskustva koje je promijenilo njen pogled na zdravlje, njegu i svakodnevne navike.</p><p>Iskustvo borbe s karcinomom, kaže, potpuno je promijenilo njen odnos prema tijelu i proizvodima koje koristi, dok joj je obrazovanje iz farmacije dalo stručnu osnovu da svoje znanje usmjeri u praksu.</p><p>– U jednom trenutku smo shvatili da to više nije samo ideja, nego nešto u šta zaista vjerujemo. Tada smo odlučili da prestanemo čekati „savršeno vrijeme“ i krenemo korak po korak – kaže Džeko.</p><h2>Borba i strah</h2><p>Iz te odluke razvila se ideja o stvaranju vlastite linije prirodne kozmetike koja obuhvata kreme, serume i parfemske proizvode. Fokus je, kako ističe, bio na jednostavnim formulacijama i sigurnim sastojcima.</p><p>U početku nije bilo lako. Svaka odluka nosila je rizik, a put od ideje do prvih proizvoda zahtijevao je mnogo rada i strpljenja.</p><p>– Kada gradite nešto svoje, svaka odluka ima težinu. Ali vodila nas je želja da napravimo proizvode iza kojih možemo stajati i koje bismo i sami koristili – ističe ona.</p><p>Neizvjesnost i strah bili su stalni pratilac početka. Ipak, kako kaže, upravo su ti trenuci učvrstili odluku da ne odustanu.</p><p>– Naravno da je bilo sumnji. Ali shvatili smo da čekanjem idealnih okolnosti možda nikada ne bismo počeli. Sve se uči kroz rad i greške – navodi Maida.</p><h2>Podrška partnera</h2><p>Vođenje vlastitog posla paralelno sa privatnim obavezama donijelo je i brojna odricanja. Granica između privatnog i poslovnog života, kaže, gotovo da nestaje.</p><p>– Mnogo vremena i energije ode na razvoj, ali kada vjerujete u ono što radite, to ima smisla – dodaje ona.</p><p>Posebno naglašava da je podrška partnera bila ključna u cijelom procesu. Zajedničko razumijevanje vizije olakšalo je teške trenutke.</p><p>– Važno je imati nekoga ko razumije vašu ideju i podsjeti vas zašto ste krenuli. Ta podrška nas je držala kroz sve faze – kaže ona.</p><p>Kroz godine rada naučili su da se povjerenje ne gradi preko noći i da uspjeh dolazi postepeno.</p><p>– Sve ide korak po korak. Naučili smo cijeniti male pomake i razumjeti koliko su dosljednost i kvalitet važni – ističe.</p><h2>Poruka drugima</h2><p>Kada se osvrne unazad, kaže da bi danas ranije napravila prvi korak, bez potrebe da sve bude savršeno.</p><p>Onima koji imaju ideju, ali ih strah koči, poručuje da "savršeni trenutak“ ne postoji.</p><p>– Strah uvijek postoji, ali dovoljno je krenuti malim korakom. Sve ostalo se gradi putem. Najvažnije je vjerovati i ne odustati na početku – zaključuje ona.</p>

Savršen trenutak ne postoji, uspjeh se gradi korak po korak, rekla je

Maida Džeko za Avaz: Savršen trenutak ne postoji, uspjeh se gradi korak po korak

Iskustvo borbe s karcinom i znanje iz farmacije bili ključni: Ideju pretvorila u stvarnost

<p>Na brzoj cesti Ilidža – Blažuj danas je došlo do saobraćajne nesreće u kojoj je učestvovalo jedno vozilo.</p><p>Na automobilu je pričinjena materijalna šteta, dok za sada nema informacija o eventualno povrijeđenim osobama.</p><p>Zbog obavljanja uviđaja zatvoren je jedan pravac saobraćaja, što je izazvalo usporeno odvijanje prometa na ovoj dionici.</p><p>Uviđaj je u toku, a više informacija bit će poznato nakon njegovog završetka.</p>

Na automobilu je pričinjena materijalna šteta, dok za sada nema informacija o eventualno povrijeđenim osobama

Saobraćajna nesreća na brzoj cesti Ilidža – Blažuj: Nastala materijalna šteta na vozilu, saobraćaj usporen

<p>BiH se suočava s određenim novim demografskim izazovima: stopom nataliteta od 1,2 među najnižima u Evropi, te upornim iseljavanjem stanovništva i brzim starenjem. Istraživanje UN-ovog Populacijskog fonda (UNFPA) pokazalo je, pak, da porodice u prosjeku žele imati oko dvoje djece, što ukazuje na sistemske prepreke, a ne na nedostatak aspiracija. Iza statistike stoje složeni društveni i ekonomski razlozi. </p><h2>Odlazak mladih </h2><p>Demograf Amer Osmić kaže kako je natalitet pokazatelj šireg nepovoljnog društvenog ambijenta, ali i nivoa optimizma i negativne percepcije budućnosti bh. društva. </p><p>- Ključni uzroci su i dalje svakako ekonomska nestabilnost, teško rješavanje stambenog pitanja, nesigurno tržište rada i trajno iseljavanje mladih ljudi koji se nalaze u reproduktivno najaktivnijoj dobi. Važan faktor predstavlja i slabo povjerenje u institucije i nedovoljna podrška porodicama kroz socijalne i natalitetne politike - kazao je Osmić za “Dnevni avaz”.</p>

<p>Finansijska nesigurnost i nemogućnost dugoročnog planiranja su među ključnim razlozima zbog kojih mladi odgađaju roditeljstvo, kaže i ekonomski analitičar Davud Bećirović.</p><p>- Ljudi bježe od osjećaja da nemaju kontrolu nad idućih pet godina svog života. Ako ne možete planirati kvartal u biznisu, kako da planirate decenije u odgoju djeteta? To je čista racionalizacija rizika. U BiH imamo kombinaciju niskih plata, nesigurnih ugovora i skupog stanovanja, što stvara okruženje u kojem je racionalna odluka ne imati dijete – komentariše Bećirović.</p>

<h2>Žene "kao rizik”</h2><p>Poseban problem je položaj žena na tržištu rada, za koje zakonska zaštita postoji, ali praksa često pokazuje drugačiju sliku, te ženu koja uđe na razgovor za posao u dvadesetim ili ranim tridesetim godinama poslodavci percipiraju kao rizik, kaže Bećirović, pa mnoge žene biraju između karijere i materinstva ranije nego što bi trebalo biti normalno.</p><p>- Odluka o odgađanju roditeljstva često je racionalna strategija preživljavanja u sistemu gdje dominiraju nesigurni ugovori o radu i niske plate. U takvom okruženju, majčinstvo/roditeljstvo se ne doživljava kao radost koju društvo jedva čeka da podrži, već kao ogroman finansijski rizik koji roditelji najčešće moraju iznijeti potpuno sami – navodi Denija Hidić iz Fondacije CURE.</p><h2>Nestaju generacije</h2><p>Osmić upozorava da BiH ne gubi samo stanovništvo nego i generacije koje bi trebale nositi budući razvoj zemlje.</p><p>Dugoročno, to znači ubrzano starenje stanovništva i dodatni pritisak na ionako opterećene javne sisteme.</p>

Stručnjaci upozoravaju da bez reformi nema demografskog oporavka

Negativni trend traži hitne institucionalne odgovore 

Natalitet u BiH među najnižim u Evropi

<p>Generalmajor Mauricio Fronda (Maurizio) nakon što je nedavno preuzeo vođenje snaga EUFOR-a u Bosni i Hercegovini otvorio je neposrednu komunikaciju snaga Evropske unije s građanima. Namjera je približiti se što više ljudima u Bosni i Hercegovini i stvoriti osjećaj sigurnosti u vremenu u kojem se osjećaju dodatne političke tenzije i turbulencije zbog izborne godine.</p><p>Fronda je vrstan poznavalac situacije u Bosni i Hercegovini, gdje je još 1996. i 1999. godine učestvovao u zajedničkim operacijama NATO snaga s tadašnjim IFOR i SFOR trupama. Nakon što je u januaru preuzeo dužnost komandanta, fokus njegovog djelovanja bile su posjete takozvanim LOT kućama (Liaison Observation Teams), čiji je glavni zadatak upravo komunikacija s lokalnim stanovništvom i institucijama. Frondina želja je, kako kažu iz EUFOR-a, da „iz prve ruke“ vidi kako njihovi timovi sarađuju s građanima i lokalnim zajednicama. Prioritet za ovog generalmajora upravo je ono što treba biti osnovni cilj nekog ko vodi bilo koje sigurnosne snage, a to je podržati lokalne vlasti u održavanju sigurnog i stabilnog okruženja u BiH. Ovakvi susreti na terenu, kako sam kaže, osiguravaju dijalog i međusobno razumijevanje da su sigurnost i stabilnost temeljni preduslovi za napredak.</p>

Sistem upravljanja otpadom i institucionalne slabosti: Smiljevići kao ogledalo šire krize zbrinjavanja otpada u BiH

Video / Šuhra Malić, srebrenička majka čija je fotografija obišla svijet: Teško pada što za Bajram nisam kući

Hafiz Hašim ef. Zahirović za “Avaz”: Kurban je i srce koje se čisti

"Zdravlje mozga - Vrijeme je važno": Obilježen Svjetski dan multiple skleroze uz snažne poruke o ranom liječenju i zaštiti zdravlja mozga

Goca Tržan o muzičkim novitetima: Ove pjesme nose moje najteže emocije

Svjetski dan oboljelih od multiple skleroze: Osjećamo se izolovano jer drugi ne razumiju naše simptome

Lov na brendirane komade za sitniš: Građani masovno hrle u second-hand radnje

European gem under enormous pressure: Who is responsible for concreting the Una?

Sabina i Amir Mehmedinović za "Avaz": Zbog sina Azura počeli smo praviti igračke, danas pomažemo i drugoj djeci

Evropski dragulj pod ogromnim pritiskom: Ko je odgovoran za betoniranje Une?

U sarajevskom naselju Pionirska Dolina: Građani u strahu od klizišta u Nahorevskoj

Frizerka Melisa Keško za "Avaz": Maturantice prate trendove s društvenih mreža, sve više opuštenijih varijanti

Iskustvo borbe s karcinom i znanje iz farmacije bili ključni: Ideju pretvorila u stvarnost

Saobraćajna nesreća na brzoj cesti Ilidža – Blažuj: Nastala materijalna šteta na vozilu, saobraćaj usporen

Natalitet u BiH među najnižim u Evropi

Mauricio Fronda: Suštinska misija

Sistem upravljanja otpadom i institucionalne slabosti: Smiljevići kao ogledalo šire krize zbrinjavanja otpada u BiH

Video / Šuhra Malić, srebrenička majka čija je fotografija obišla svijet: Teško pada što za Bajram nisam kući

Hafiz Hašim ef. Zahirović za “Avaz”: Kurban je i srce koje se čisti

"Zdravlje mozga - Vrijeme je važno": Obilježen Svjetski dan multiple skleroze uz snažne poruke o ranom liječenju i zaštiti zdravlja mozga

Goca Tržan o muzičkim novitetima: Ove pjesme nose moje najteže emocije

Svjetski dan oboljelih od multiple skleroze: Osjećamo se izolovano jer drugi ne razumiju naše simptome

Lov na brendirane komade za sitniš: Građani masovno hrle u second-hand radnje

European gem under enormous pressure: Who is responsible for concreting the Una?

Sabina i Amir Mehmedinović za "Avaz": Zbog sina Azura počeli smo praviti igračke, danas pomažemo i drugoj djeci

Evropski dragulj pod ogromnim pritiskom: Ko je odgovoran za betoniranje Une?

U sarajevskom naselju Pionirska Dolina: Građani u strahu od klizišta u Nahorevskoj

Frizerka Melisa Keško za "Avaz": Maturantice prate trendove s društvenih mreža, sve više opuštenijih varijanti

Iskustvo borbe s karcinom i znanje iz farmacije bili ključni: Ideju pretvorila u stvarnost

Saobraćajna nesreća na brzoj cesti Ilidža – Blažuj: Nastala materijalna šteta na vozilu, saobraćaj usporen

Natalitet u BiH među najnižim u Evropi

Mauricio Fronda: Suštinska misija