Tržište rada u Bosni i Hercegovini posljednjih godina prolazi kroz značajne promjene, ali zakonodavni okvir ostaje gotovo isti. Sve više ljudi radi kao freelanceri, u IT sektoru ili putem digitalnih platformi, često bez ugovora o radu i osnovnih prava. Takav način rada donosi fleksibilnost, ali i niz rizika koji se uglavnom prebacuju na samog radnika, bez sistemske zaštite.<h2>Radnici i preduzetnici</h2>Husejin Hodžić, vlasnik firme Crowtech Solutions iz Tuzle, za “Dnevni avaz” je rekao da veliki broj radnika u digitalnoj ekonomiji uopće nema formalni status zaposlenog.- U praksi, veliki broj ljudi u IT sektoru i digitalnoj ekonomiji u Bosni i Hercegovini ne radi kroz klasičan ugovor o radu, već kao freelanceri ili kontraktori za strane klijente – kazao je Hodžić.To u praksi znači da radnici sami snose troškove i odgovornost za socijalnu sigurnost, što dodatno produbljuje osjećaj nesigurnosti.- Oni formalno nemaju poslodavca u BiH, pa samim tim ni prava koja dolaze uz radni odnos – poput zdravstvenog i penzionog osiguranja, plaćenog godišnjeg odmora ili bolovanja. Sve to moraju sami organizovati i finansirati – dodao je Hodžić.

Iako ovakav model mnogima odgovara zbog fleksibilnosti, on nosi i ozbiljne finansijske i profesionalne rizike.- Najveći rizici su nesigurni prihodi, kašnjenja u plaćanju i prekovremeni rad bez naknade. Također, izostanak socijalne sigurnosti, znači da svaki prekid rada direktno utječe na egzistenciju. Ljudi se s tim nose individualno, rade s više klijenata, traže avansna plaćanja i stvaraju finansijske rezerve, ali to nije sistemsko rješenje. Ako se zakonodavni okvir ne prilagodi digitalnoj ekonomiji, taj jaz će se samo produbljivati, a odgovornost za sigurnost rada i dalje će ostati isključivo na pojedincu – istakao je Hodžić.

Digitalni radnici u BiH često se nalaze u pravnoj sivoj zoni, bez jasnog statusa i bez zaštite koju imaju klasično zaposleni. Upravo na taj problem ukazuje pravnica iz oblasti radnog prava Lana Sarajlić. Ona je kazala da zakonodavni okvir ne prati razvoj digitalne ekonomije.- Pravni okvir ne prepoznaje direktno rad putem digitalnih platformi, već je i dalje fokusiran na tradicionalne oblike zaposlenja – kazala je Sarajlić za “Dnevni avaz”.Iako postoje određeni pomaci kroz najavljene izmjene zakona, oni još nisu dovoljno konkretni da obuhvate freelancere i platformske radnike.- To još ne odgovara netradicionalnim, fleksibilnim oblicima rada kao što su freelance i platformski rad – dodala je Sarajlić.U praksi postoje različiti modeli angažmana, ali značajan broj radnika ostaje izvan sistema radnog prava i bez osnovne zaštite. Sarajlić je kazala da veliki broj radnika nije obuhvaćen zakonskim okvirom.- Imate situacije gdje su radnici van sistema i praktično se smatraju samostalnim djelatnicima, zbog čega nisu obuhvaćeni zakonom o radu. To znači da nemaju pravo na zdravstveno i penziono osiguranje kroz rad, niti sigurnost prihoda koja dolazi s klasičnim zaposlenjem. Takve osobe automatski nisu zaštićene i suočavaju se s brojnim problemima u praksi – istakla je Sarajlić.<h2>Rizik od zloupotreba</h2>Osim pravnih praznina, postoji i prostor za zloupotrebe, posebno kada poslodavci pokušavaju izbjeći obaveze iz radnog odnosa.- U praksi postoje različiti slučajevi. Uvijek ćete naići na zloupotrebe gdje poslodavci pokušavaju prebaciti radnike van radnog odnosa kako bi smanjili obaveze – kazala je Sarajlić.Ipak, dio problema leži i u nejasnom pravnom okviru koji otežava pravilno regulisanje ove oblasti.- Često nije jasno regulisan način obavljanja djelatnosti, što dodatno otežava i radnicima i institucijama – dodala je Sarajlić.<h2>Između fleksibilnosti i nesigurnosti</h2>Digitalna ekonomija otvorila je nove mogućnosti rada, ali bez adekvatne pravne regulative veliki broj radnika ostaje bez osnovne zaštite i sigurnosti.

Fleksibilno radno vrijeme, ali bez zaštite i s nesigurnim prihodima

Sve više mladih radi izvan klasičnog radnog odnosa 

Digitalna ekonomija ispred zakona: Nove industrije bez radničkih prava

Nakon duže pauze i potpunog povlačenja iz javnosti, Mirza Šoljanin ponovo se vraća muzici. Novi singl već je spreman, album je u završnoj fazi, a publika će uskoro imati priliku da čuje možda i njegovu najiskreniju priču do sada.<h2>Povratak sebi</h2>Iako se dugo nije pojavljivao u medijima, posebno za „Dnevni avaz“ otvara dušu, te kaže da iza tišine nije stajao odmor, nego period velikih unutrašnjih promjena. Upravo zbog toga novi projekt vidi drugačije od svega što je radio ranije.- To je bio period u kojem se spolja nije dešavalo mnogo, ali se iznutra promijenilo gotovo sve. Neke stvari sazrijevaju daleko od pogleda, u prostoru gdje nema potrebe da se objašnjavaš. Učio sam kako da budem miran sa sobom, bez potrebe da stalno idem dalje. Nekad je važno stati da bi znao gdje zapravo ideš – iskreno govori Šoljanin.Povlačenje sa scene, kako kaže, nije bila nagla odluka niti posljedica jednog događaja. Sve se, priznaje, dešavalo tiho i postepeno, kroz osjećaj da tempo života više nije isti kao nekada. Dodaje da je tek nakon distance shvatio koliko čovjek može izgubiti sebe pokušavajući da ispuni očekivanja drugih ljudi.- Nije to bila jedna odluka, više niz tihih osjećaja koji su se vremenom složili u jasnoću. U jednom trenutku shvatiš da tempo u kojem si bio više ne odgovara onome što jesi. I tada ne odlaziš od nečega, nego se vraćaš sebi – kaže pjevač.

Godine provedene na sceni promijenile su njegov pogled na estradu i odnose među ljudima. Danas, mnogo jasnije razumije koliko lako čovjek može izgubiti granicu između privatnog života i slike koju javnost očekuje. Ističe da popularnost često traži savršen prikaz, dok čovjek iznutra traži nešto potpuno drugo.- Znam koliko je lako izgubiti granicu između onoga što jesi i onoga što se od tebe očekuje. Estrada često traži sliku, a čovjek traži smisao. Ako to dvoje ne držiš u ravnoteži, lako zaboraviš zašto si uopšte počeo – kazao je Šoljanin.Novi singl ujedno je i najava albuma na kojem je radio tokom prethodnog perioda. Ipak, Mirza ne želi da se ovaj projekt posmatra kao „veliki povratak“, nego kao prirodan nastavak njegovog puta. Kaže da je muzika sada mnogo ogoljenija i emotivnija nego ranije, bez potrebe da bilo šta dokazuje publici ili estradi.- Ne vidim to kao povratak, jer nisam imao osjećaj da sam negdje otišao. Ovo je nastavak, ali drugačiji po tome što dolazi iz mirnijeg mjesta. Možda ima tragova onoga što ljudi pamte, ali je sve to sada ogoljeno, iskrenije i bliže onome što zaista jesam – ističe on.Na albumu će se naći između osam i deset pjesama, a neke od njih, priznaje, nastale su iz potpuno ličnih emocija koje nije bilo lako pretvoriti u muziku. Upravo takve pjesme, kako kaže, na kraju pronađu najdublji put do publike.<h2>Muzika dio njega</h2>Tokom pauze ozbiljno je razmišljao o tome da potpuno odustane od muzike. Kako priznaje, postojali su trenuci kada mu se činilo da je tišina iskrenija od svega što je radio godinama. Ipak, muzika je, kaže, ostala dio njega bez obzira na udaljavanje od scene.- Na neki način jesam. Dođe trenutak kada se zapitaš da li je tišina iskrenija od svega što radiš. Ali ako je muzika dio tebe, ona ne nestane samo se utiša dok ne dođe vrijeme da ponovo progovori – iskren je Mirza.Kada danas pogleda svoju karijeru prije pauze, kaže da nema mnogo stvari koje bi mijenjao. Vjeruje da čak i pogrešne odluke čovjeka na kraju dovedu bliže sebi. Dodaje da danas drugačije razmišlja, ali da bez prethodnih iskustava ne bi imao jasnoću koju sada osjeća.- Ne bih mnogo mijenjao, jer i ono što nije bilo ispravno imalo je svoju svrhu. Svaka faza te dovede bliže razumijevanju onoga što jesi. Danas možda biram drugačije, ali bez tog puta ne bih znao šta zapravo biram – govori on.Publika od novog albuma može očekivati drugačijeg Mirzu Šoljanina, mirnijeg, emotivnijeg i potpuno rasterećenog potrebe da impresionira. Kako kaže, upravo u toj jednostavnosti danas vidi najveću vrijednost.

Na cijelom projektu radio je s ljudima kojima vjeruje i privatno, a ne samo profesionalno. Upravo zbog toga kaže da su pjesme nastajale prirodno i bez pritiska.- Radio sam sa ljudima s kojima postoji razumijevanje i izvan studija. Na cijelom projektu su tu Armin Redžić, Mirza Huskić, a i ja sam dao svoj autorski pečat. Uz saradnju s ponajboljim producentima u regiji. Zapravo su to saradnje koje se ne zasnivaju samo na muzici, nego na povjerenju. Kada to postoji, pjesma se ne pravi, ona se desi – kaže on.<h2>Nova pjesma</h2>Nova pjesma stiže do kraja mjeseca, dok će album izaći nakon toga, kada osjeti da je projekt u potpunosti zaokružen. Ne želi, kaže, forsirati rokove niti objavljivati muziku samo zbog brzine i tržišta.- Ne volim forsirati rokove, jer neke stvari imaju svoj prirodan tok i tada su najiskrenije. Nastupi će doći, ali ne kao obaveza, nego kao susret koji ima smisla. Sarajevo ima posebno mjesto i sigurno će biti jedan od prvih gradova gdje ću stati pred publiku – poručio je Šoljanin.

Dođe trenutak kada se zapitaš da li je tišina iskrenija od svega što radiš, kaže Šoljanin 

Mirza Šoljanin nikad iskrenije o karijeri: Estrada često traži sliku, a čovjek traži smisao

Popularna regionalna zvijezda Tea Tairović predstavila je listu pjesama sa svog novog albuma “Dominantna”, koji je već izazvao veliko interesovanje na društvenim mrežama.Na objavljenoj najavi otkriveno je sedam novih numera: “Bonita”, “Ritam Balkan”, “Kuća kola stan”, “Dominantna”, “Plavo more”, “Puče puška” i “Σ’ΑΓΑΠΩ (S’Agapo)”.Vizuelno upečatljiva kampanja u crno-zlatnim tonovima dodatno je pojačala očekivanja publike, dok fanovi već komentarišu da bi album mogao obilježiti regionalnu muzičku scenu ovog ljeta.Album izlazi 12. maja, a prema reakcijama publike, "Dominantna" je već među najiščekivanijim muzičkim projektima godine.

Sedam novih pjesama uskoro pred publikom među naslovima se izdvajaju “Bonita”, “Plavo more” i naslovna numera “Dominantna”

Tea Tairović najavila novi album “Dominantna” 


Pjesma „Južnije od duše“ godinama je svojevrsni zaštitni znak Igora Vukojevića, ali kako sam kaže, ona ne predstavlja samo njegov muzički izraz, već i dio ličnosti. U razgovoru za „Dnevni avaz“ ističe da pjesma pokazuje koliko je zapravo sklon sarkazmu, te da ga ona na neki način definiše kao čovjeka.<h2>Različiti žanrovi</h2>Iako se u javnosti često stiče dojam da je pravio pauze, Vukojević pojašnjava da je zapravo sve vrijeme bio aktivan, ali na više projekata istovremeno.- Nisu to pauze, nego učešća u mnogo muzičkih priča koje se paralelno dešavaju, pa to medijima djeluje kao pauza, ali sve to grije moje srce, jer muzika je ljubav bez granica – rekao je.Njegov autorski rad proteže se kroz različite žanrove, od dječije muzike do hard roka, a iza sebe ima na stotine pjesama za različite izvođače širom regiona. Danas svoju kreativnost jasno dijeli na dva pravca, solo karijeru i bend „Endless“.- To su dvije paralelne priče. IV pop stvaralaštvo, 'Endless' rok muzika. Imam potrebu za različitim stvarima kao autor i izvođač pa da to tako podijelim – rekao je Vukojević.

Projekt „Endless“ predstavlja njegov rok izraz, u kojem, kako kaže, spaja poeziju, sarkazam i stvarnost. Album benda objavljen je krajem februara pod nazivom „Po' ploče“, a publika već ima priliku čuti i nove pjesme, među kojima je i „Ovaj nivo“.- 'Endless' je rok band, rok dio moje izvođačke priče. 'Endles' je rok poezija protkana sarkazmom i zbiljom simultano. Od indi-rok do hard rok zvuka – kazao je.<h2>Bez kompromisa</h2>Vukojević ističe da nikada nije donosio odluke pod pritiskom povratka ili trendova, već isključivo iz lične potrebe za stvaranjem.- Nigdje nisam ni otišao da bih se vratio, a u mojoj životnoj dobi čovjek ima luksuz da radi u svoje ime ono što mu se dopada. Nikakvi trendovi me ne zanimaju, jer su uglavnom prolazni i šuplji – rekao je .Na regionalnu muzičku scenu gleda realno, ali i s dozom optimizma, naglašavajući da publika i dalje prepoznaje autentičnost. Kako dodaje, publika se možda mijenja, ali suština ostaje ista, emocija.- Naravno da ima mjesta za autentične izvođače, odnosno samo oni i sviraju velike koncerte i svoju muziku predstavljaju u dvoranama i stadionima. A trendovi dobacuju samo do mlađe publike, dok ovi ne porastu i sazriju. Publika prava traži emociju, kao i uvijek, a i to se uvijek slično artikuliše. Danas je muzička vještina manje vrijedna roba nego nekad, ali i to će se mijenjati – kazao je Vukojević.

Za razliku od savremenih mjerila popularnosti, poput trending lista, njegov pogled na uspjeh je mnogo jednostavniji.- Uspjeh je samo osmijeh i unutrašnji mir. Opterećivati se nametnutim izvitoperenim 'vrijednostima' može samo neko ko prihvati tu igru – rekao je on.Za publiku koja ga pamti po starim hitovima, ali tek treba upoznati njegov novi zvuk, poruka je jasna, suština se nije promijenila.- Sve je to isti čovjek, a i taj pečat ličnosti se nazire u svemu što sam potpisao kao autor – dodao je Vukojević.<h2>Muzička priča</h2>Prošle godine objavio je album „25 - Igor V“, dok je ove godine predstavio i izdanje „Po' ploče“ s bendom „Endless“, čime potvrđuje da obje njegove muzičke priče nastavljaju paralelno živjeti. Sarajevska publika uskoro će imati priliku ponovo ga slušati uživo.

U mojim godinama čovjek ima luksuz da radi u svoje ime ono što mu se dopada, kazao je 

Igor Vukojević između nostalgije i novog zvuka: Nikakvi trendovi me ne zanimaju

Igor Vukojević za "Avaz": Nikakvi trendovi me ne zanimaju

Bosna i Hercegovina suočava se sa sve izraženijim paradoksom tržišta rada dok su evidencije nezaposlenih i dalje visoke, poslodavci u ključnim sektorima poput građevinarstva, trgovine i ugostiteljstva ne mogu pronaći radnike.Ekonomski stručnjaci i predstavnici sindikata upozoravaju da problem nije u nedostatku ljudi, već u strukturalnim slabostima sistema i lošim uslovima rada koji radnike tjeraju iz zemlje.<h2>Loši uslovi </h2>Ekonomski stručnjak Davud Bećirović ističe da zvanične statistike često ne odražavaju stvarno stanje na terenu.- Visoka stopa nezaposlenosti na papiru često ne odražava realnost. Veliki broj ljudi je na biroima radi zdravstvenog osiguranja, dok u isto vrijeme rade „na crno“ ili sezonski u inostranstvu - kazao je Bećirović za “Dnevni avaz”.

Dodaje da obrazovni sistem dodatno produbljuje problem jer ne prati potrebe tržišta rada.- Obrazovni sistem proizvodi kadrove koje tržište ne traži, dok zanati decenijama nisu vrednovani društveno - pojasnio je.U sektorima poput građevinarstva i ugostiteljstva, ključni problem su uslovi rada i odnos prema radnicima.- Mnogima je nezaposlenost draža od rada u okruženju koje ne nudi dostojanstvo i sigurnost - upozorava Bećirović.Iako su plaće važan faktor, naglašava da one nisu jedini razlog odlaska radnika.- Plate su okidač, ali ne i jedini razlog. Ljudi biraju socijalnu sigurnost, zakonsku zaštitu, redovnost isplate i dostojanstvo - ističe.Sličan stav ima i Mersiha Ferhatović-Beširović iz Sindikata trgovine, koja naglašava da radnici u BiH teško mogu planirati budućnost.- Uslovi rada su ključni razlog, ali i činjenica da ljudi u BiH ne mogu planirati budućnost, ne samo zbog ekonomskih nego i političkih razloga - kazala je Beširović.<h2>Kratkoročno rješenje</h2>Zbog nedostatka radnika, poslodavci sve češće posežu za uvozom radne snage iz Azije, što, prema riječima stručnjaka, može imati ozbiljne posljedice.- Kratkoročno ovi radnici mogu spasiti sezonu i projekte, ali dugoročno postoji rizik da će masovni uvoz jeftine radne snage vještački držati plate niskim - upozorava Bećirović.

Beširović također smatra da takva praksa dodatno pogoršava položaj domaćih radnika.- Umjesto da popravljamo uvjete za naše ljude, mi ih se odričemo jer ćemo ih “zamijeniti” onima koji će raditi za manje plaće i lošije uvjete – ističe Beširović.Dodaje da su strani radnici trenutno realnost, ali da ne smiju biti dugoročna zamjena za domaću radnu snagu.- U ovom momentu mi trebamo strane radnike, ali oni ne smiju biti zamjena za bh. radnike - kazala je.Sagovornici upozoravaju da je ključni problem u percepciji radnika.- Dokle god postoji opcija da poslodavci nađu “jeftinu” i “nijemu” radnu snagu, odnos prema radnicima se neće promijeniti - poručuje Beširović.Zbog toga je, kako navodi, neophodno sistemski urediti tržište rada i osigurati jednaka prava za sve radnike.<h2>Potrebne hitne reforme</h2>Rješenja, prema riječima stručnjaka, zahtijevaju duboke reforme od smanjenja poreza na rad i povećanja plaća, do modernizacije privrede i jače zaštite radničkih prava.- Treba osigurati rast plaća sa troškovima života koji će biti obaveza, a ne dobra volja poslodavca - naglašava Beširović.Bećirović dodaje da bez ulaganja u tehnologiju i modernizaciju privrede nema dugoročnog rješenja.- Moj savjet poslodavcima je da ulažu u modernizaciju i automatizaciju umjesto oslanjanja na jeftinu radnu snagu - istakao je.<h2>Začarani krug bez jasne strategije</h2>Bez jasne strategije razvoja domaćih kapaciteta, Bosna i Hercegovina ostaje zarobljena u začaranom krugu, odlaska domaćih radnika i istovremenog uvoza stranih.

Simptom duboke slabosti sistema. Plaće, uslovi rada i nesigurnost tjeraju građane ka Zapadu  

Uvozimo radnike, dok domaći odlaze: Visoka nezaposlenost, a radne snage nedostaje  

U Internacionalnom centru igre, kulture i umjetnosti mladih Novo Sarajevo – ICIKUM, danas je upriličena press-konferencija povodom predstavljanja savremenog kulturnog prostora, namijenjen razvoju umjetnosti, kreativnosti i zajednice, novi koncept rada ove ustanove, uključujući inovativni vizuelni identitet te program aktivnosti planiran do kraja 2026. godine.Na press-konferenciji prisutnim medijima obratili su se načelnica Općine Novo Sarajevo, Benjamina Karić; predsjedavajući Općinskog vijeća Novo Sarajevo, Edison Pavlović te direktor ICIKUM-a, Dino Mustafić.Centar objedinjuje različite programe od teatra i filma do muzike i izložbi radionica i festivala, stvarajući otvoreno mjesto susreta umjetnika, mladih ljudi i publike i novih ideja. Programi su osmišljeni tako da povežu lokalnu zajednicu sa savremenim kulturnim tokovima, kroz produkciju, edukaciju i međunarodnu saradnju. Misija centra je razvoj savremenih umjetničkih praksi, podrška umjetnicima i dostupnost kulture lokalnoj i široj publici.- Drago mi je što danas svi prisustvujete u ovom za nas izuzetno važnom i svečanom trenutku. Danas ćemo govoriti o posebno lijepim vijestima koje dolaze iz Općine Novo Sarajevo, ali prije toga želim da se zahvalim uvaženom direktoru ICIKUM-a, gospodinu Dini Mustafiću i predsjedavajućem Općinskog vijeća, gospodinu Edisonu Pavloviću. Prije godinu dana smo obećali da će Novo Sarajevo imati svoje pozorište, svoj teatar. Prije godinu dana smo obećali da će Općina Novo Sarajevo imati svoju galeriju. Obećali smo da će naše kvartovsko kino zaživjeti, a pored toga smo zamislili da se sve aktivnosti tada Međunarodnog centra za djecu i omladinu, a sada Internacionalnog centra za igru i kulturu mladih, nekako prebace na ulice, prebace u kvartove. Danas sve ono što smo obećali i sve ono što smo zamišljali, pretvaramo u konkretne dijela. - izjavila je načelnica Općine Novo Sarajevo, Benjamina Karić.- Zadovoljstvo je što ćemo do kraja godine u Općini Novo Sarajevo, u našem novom teatru, imati premijeru prve predstave. Zadovoljstvom je što nakon više od 30 godina od osnivanja Sarajevskog ratnog teatra u našem gradu Sarajevu imamo novi teatar i to upravo u Općini Novo Sarajevo - dodala je načelnica Karić.Predstavljena je nova web-stranica kojoj cijenjena publika može pristupiti na www.icikum.ba. Autor web-stranice je Enes Huseinčehajić, dok je autor novog vizualnog identiteta Bernard Pavlinović.- Danas je za Općinu Novo Sarajevo jedan poseban dan. Ponosni smo što smo nakon dugo vremena zajednički radili na razvoju i stvaranju uslova za dodatne kulturne i umjetničke sadržaje, kako bismo za naše građane napravili iskorak ka kvalitetnim sadržajnijim i bogatijem društvenom životu na području naše općine.Općina Novo Sarajevo svakodnevno, kroz razne projekte pokazuje da mi nastojimo realizirati naše ideje. Za nas kultura i umjetnost nisu samo ukras našeg društva, to je za nas i obaveza, to će biti naš identitet i naša budućnost za Općinu Novo Sarajevo.“, naglasio je Edison Pavlović, predsjedavajući Općinskog vijeća Novo Sarajevo.Vizija centra je postati regionalno prepoznatljivo mjesto kulturne produkcije i međunarodne saradnje. - Za nas je ovdje ovo svečani trenutak. Zahvaljujem se načelnici na povjerenju da se sa jednom novom djelatnošću krenemo do kraja ove godine. Također zahvaljujem se općinskom vijeću Novo Sarajevo koje je prepoznalo jednu vrstu ovakvog novoga dinamizma, rekao bih, kada je u pitanju odnos kulture i lokalne zajednice. Kao što znate, većina kulturnih institucija je smještana na području jedne opštine, Općine Centar, i mislimo da će se sa novom djelatnošću novog Centra, ovo također biti jedan prostor koji će imati potencijal art hub-a u kojem će se moći jedan veliki dio kulturnih dešavanja, i potrebe stanovnika opštine, a i cijelog grada, prenijeti i u ovaj dio grada. Ono što je posebno značajno i što je načelnica Benjamina Karić rekla, to je da je za jedan grad uvijek praznik i to nije zaista mala stvar, kada se institucionalno formira jedan novi teatar.“, izjavio je direktor ICIKUM-a, Dino Mustafić.Direktor Mustafić je predstavio program, najavio festival, dva premijerna naslova te ostale programske aktivnosti do kraja 2026. godine.

ICIKUM poziva sve zainteresovane mlade, umjetnike, organizacije da putem web-stranice www.icikum.ba i zvaničnih društvenih mreža pronađu najavljene aktivnosti te prate rad ustanove i aktivno učestvuju u programima koji će biti realizirani tokom 2026. godine.

Centar objedinjuje različite programe od teatra i filma do muzike i izložbi radionica i festivala, stvarajući otvoreno mjesto susreta umjetnika, mladi

Održana konferencija u Internacionalnom centru igre, kulture, umjetnosti i mladih: Predstavljen program do kraja 2026. godine

Nakon sastanka sa predstavnicima preživjelih i žrtava genocida u Srebrenici glavni tužilac MRMKS Serž Bramer (Serge Brammertz) podsjetio je da u BiH dolazi jednom ili dva puta godišnje kako bi se sastao sa žrtvama.- Jučer sam se sastao sa glavnim tužiteljem i predstavnicima diplomatskog kora u BiH i danas sam se susreo sa predstavnicima žrtava i preživjelih - kazao je Bramerc.Kazao je o čemu je razgovarao na današnjem sastanku, te istakao potrebu za nastavkom rada Mehanizma.

- Kao što znate mandat Mehanizma ističe u julu ove godine, ja ću biti početkom juna na razgovou u Njujorku gdje će se razgovarati o nastavku rada Mehanizma. Ne znam šta će biti, ali ono što vidimo da postoji potreba za nastavkom rada - istakao je Bramerc.Kazao je da je sa glavnim državnim tužiocem u BiH imao poprilično dug sastanak na kojem su razgovarali o nacionalnoj strategiji o procesuiranju ratnih zločina, te o tome da postoji preko hiljadu predmeta protiv nepoznatih počinitelja.

Kazao je da je sa glavnim državnim tužiocem u BiH imao poprilično dug sastanak

Serž Bramerc: Vidimo da postoji potreba za nastavkom rada Mehanizma u Hagu

U Sarajevu je danas održan sastanak između glavnog tužioca Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove (MRMKS) Serža Bramerca (Sergea Brammertza) i predstavnika udruženja žrtava genocida. Nakon sastanka medijima se obratila Munira Subašić, predsjednica Udruženja Pokret "Majke enklava Srebrenice i Žepe".- Sa Bramercom sam bila stotine i stotine puta i nikada nisam bila zadovoljnij razgovorom kao sada. Neke su bili tajni koje ne mogu otkriti, a neke ću vam reći - kazala je Subašić.

Ona je kazala da će Bramerc opet doći uskoro i da će imati privatni sastanak, te da su mu sada ukazali na tri stvari.- Prva je arhiv i zgrada koja se nalazi u Hagu, šta ćemo s arhivom i šta ćemo sa zgradom u kojoj se donosila pravda. Ako znamo da Jevreji to imaju u Nirnbergu i ako znamo da mnoge majke koje su preživjele genocid moraju imati obilježje tamo, onda se ta zgrada mora zaštititi - kazala je Subašić.Druga stvar na koju su ukazali je puštanje na slobodu zločinca Ratka Mladića koji je osuđen za genocid i druge zločine i to na doživotnu kaznu. - On mora ostati tamo gdje mu je mjesto. Kada umre, njegova djeca će imati njegov grob, a šta je s majkama koje su umrle, a nikada nisu dobile ni jednu kost svoje djece? Šta je s majkama koje još uvijek tragaju za njihovim posmrtnim ostacima - upitala je.Treća stvar na koju su rekli Bramercu vezana je za Tužilaštvo BiH.- Nismo zadovoljni njihovim radom. Nijedan tužilac do sada nije dočekao kraj svog mandata, a ovaj posljednji je, po mom mišljenju, jedan od najvećih manipulatora, pa i kada su u pitanju žrtve genocida. Govori jedno, radi drugo. Tužilaštvo se pretvorilo u neku vrstu politike, možda 20 posto ljudi radi svoj posao, a 80 posto ne radi. Oni slušaju šta će im neko drugi reći, jer su tako i postavljeni. Nisu tu zbog znanja, nego zbog neznanja, i ne žele da rade - istakla je.Dodala je da ono što su danas razgovarali ne može u potpunosti iznijeti u javnost, jer to tek treba da se potvrdi. - Mogu reći da je današnji sastanak bio veoma važan za žrtve i vjerujem da će dati rezultate. Kao što je nekada izgledalo nemoguće dobiti rezoluciju u Generalnoj skupštini ili postaviti cvijet Srebrenice uz obilježja poput onih za Jevreje i Berlinski zid, pa je to ipak ostvareno i postalo trajno podsjećanje svijetu tako će se i ove dvije stvari realizovati. Jedna je već pri kraju, a druga je tek započeta - zaključila je.

Mogu reći da je današnji sastanak bio veoma važan za žrtve i vjerujem da će dati rezultate

Munira Subašić nikada zadovoljnija razgovorom sa Bramercom: Tri stvari smo mu rekli

U Sarajevu je danas održan sastanak između glavnog tužioca Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove (MRMKS) Sergea Brammertza i predstavnika udruženja žrtava genocida. Sastanak se održava bez prisustva medija.Prema ranije upućenom saopštenju, učesnici sastanka su predstavnici Udruženja žrtava i svjedoka genocida te Udruženja "Pokret Majke enklava Srebrenica i Žepa".Na dnevnom redu bila su ključna pitanja vezana za naslijeđe rada Haškog tribunala i procesuiranje ratnih zločina, uključujući arhiv i imovinu Tribunala, status pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca koji izdržavaju kazne, kao i dinamiku procesuiranja predmeta ratnih zločina u Bosni i Hercegovini i regionu.Posebna pažnja posvećena je i pitanju negiranja genocida i drugih ratnih zločina, te mehanizmima za njegovo sankcionisanje.

Posebna pažnja posvećena je i pitanju negiranja genocida i drugih ratnih zločina

Održan sastanak sa glavnim tužiocem MRMKS-a iza zatvorenih vrata 

Iza pjesme, osmijeha i pune kafane često se krije potpuno druga slika života, a o tome otvoreno govori pjevačica Ruža Efendić za “Dnevni avaz”. Kako kaže, publika vidi samo ono što joj se servira, dok se prava borba odvija daleko od očiju javnosti.Teški životni trenuci nisu je zaobilazili, ali posao nikada nije smio stati. Upravo u tim situacijama, kako priznaje, pokazuje se prava snaga jednog pjevača.- Ljudi vide nasmijano lice i misle da je sve savršeno, a ne znaju šta nosiš u sebi. Pjevala sam svadbu četiri dana nakon smrti moje majke, pa poslije toga i koncert. U jednom trenutku okreneš se, obrišeš suze, duboko udahneš i izađeš pred ljude kao da je sve uredu. To je naš posao, tu nema bolovanja, nema pauze – iskreno govori Efendić.<h2>Bakšiš kao manji auto</h2>Bakšiš je neizostavan dio kafanske scene, a često nosi i posebnu simboliku za izvođače. Ruža se i danas jasno sjeća svojih početaka i prvih zarađenih novčanica. Kako kaže, tada su emocije bile jače od same vrijednosti novca, jer je svaki početak nosio posebnu težinu.- Sjećam se prvog bakšiša, to su bile njemačke marke, par stotina, ali meni je to tada bilo kao da sam džekpot dobila. Počela sam u Starom Travniku i taj osjećaj nikad ne zaboravljaš – prisjetila se.S godinama, nastupi su postajali veći, a s njima i zarada. Ipak, ističe da se neke situacije pamte više po atmosferi nego po cifri.- Na jednoj svadbi bilo je nekoliko hiljada, bukvalno sa svih strana novčanice, kao neko takmičenje. Ne volim govoriti tačno koliko, ali eto kao jedan manji, ali dobar auto. Bilo je baš ozbiljno – kaže Efendić.Iako mnogi smatraju da je u ovom poslu novac presudan, Ruža naglašava da je način na koji se daje mnogo važniji. Upravo tu, kako kaže, pravi razliku između poštovanja i poniženja. Dodaje da energija publike direktno utječe na njen nastup i emociju koju daje na sceni.- Ako mi neko maše parama u fazonu “hajde”, meni se tu sve ugasi. Kao da me neko potcjenjuje. Ne mogu protiv sebe, jednostavno blokiram. Nekad mi je draža jedna iskreno data novčanica nego sto velikih uz nepoštovanje. Sve je u pristupu – objašnjava ona.<h2>Estrada bez iluzija</h2>Godine provedene na sceni donijele su joj iskustvo, ali i razočarenja. Kako kaže, odnosi među kolegama često nisu onakvi kakvim se predstavljaju javnosti.Ističe da popularnost privlači ljude, ali da se prava slika vidi tek u teškim trenucima.- Estrada je jedna bara puna krokodila. Dok si u „hajpu“, svi su tu, zovu, nude saradnje. Kad malo zapne, nema nikoga. To je realnost i to sam osjetila na svojoj koži – kaže Efendić.Jedno iskustvo posebno joj je ostalo urezano u pamćenje. Razočarenje, kako priznaje, ponekad boli više nego otvoreni sukob.- Bila sam uvijek tu za jednog kolegu, i privatno i poslovno, a kad sam ga nazvala, dobila sam samo “seen”. To me baš zaboljelo, jer takve stvari ne očekuješ od ljudi koje smatraš bliskim – iskrena je.<h2>Drama koju ne zaboravlja</h2>Tokom karijere doživjela je i situacije koje su bile daleko od muzike i zabave. Jedan nastup pretvorio se u haotičnu i opasnu situaciju koju, kako kaže, nikada neće zaboraviti. Sve se desilo iznenada, pred velikim brojem ljudi, što je dodatno pojačalo strah i paniku među prisutnima.- Bilo je oko 600 ljudi kada su odjednom upali momci s fantomkama i počeli pucati. U sekundi smo svi bili pod stolovima, na koljenima, vriska, panika. To su slike koje ti ostanu za cijeli život – ispričala je.Iza uspješne karijere krije se i velika lična žrtva. Vrijeme provedeno na nastupima, kako priznaje, ostavilo je trag na njen privatni život. Posebno joj je teško kada se osvrne na period odrastanja svoje djece.- Nisam bila uz svoju djecu koliko sam željela. Propustila sam mnogo njihovih trenutaka, njihov rast. Dok sam se borila i radila, oni su odrasli. To je ono što kafana uzme, a nikad ne vrati – iskrena je.Nedavni zdravstveni problemi dodatno su joj promijenili pogled na život. Ono što je trebalo biti rutinska intervencija pretvorilo se u veliko iznenađenje. Kako kaže, taj trenutak joj je bio jedan od najtežih u posljednje vrijeme.- Otišla sam operisati kilu iznad pupka, a probudila se s informacijom da su mi izvadili tumor. Bila sam u šoku, nisam mogla vjerovati. Hvala Bogu, nalaz je uredan, ali takve stvari te promijene – kaže ona.Kada je riječ o budućnosti, Ruža ne krije da i dalje ima velike ambicije. Iako je već izgradila ime, želi ostaviti još jači trag na sceni. Posebno ističe jednu želju koja bi za nju imala posebnu težinu.- Voljela bih da mi Dino Merlin uradi pjesmu. On je neprikosnoven. Eto, želje su tu da se ostvaruju - kaže.Dodaje da publiku uskoro očekuju noviteti, ali bez žurbe, te ima spremne dvije pjesme, ali i da je sve postalo instant, te da zbog toga još ne želi da ih objavi, jer, kako kaže, cilj joj je da sve što radi ima težinu.<h2>Ljubav iz kafane</h2>Kafana joj nije donijela samo teške trenutke. Upravo tu je započela i njena životna priča koja traje već decenijama. Kako kaže, njihov odnos je s vremenom sazrijevao i danas je ispunjen razumijevanjem i podrškom.- Upoznala sam supruga prije 25 godina u kafani. Na početku mu nije bilo jasno sve to, kako ja sa svima pričam i koliko ljudi poznajem. Malo mu je smetalo, ali kad me upoznao, shvatio je ko sam. Danas mi je najveća podrška – kaže Efendić.<h2>Smršala iz inata</h2>Promjena fizičkog izgleda nije bila slučajna, već rezultat svjesne odluke i dugotrajnog rada. Uz zdravstvene razloge, priznaje da je imala i dodatni motiv. Proces nije bio brz, ali je, kako kaže, bio vrijedan svakog truda.- Morala sam zbog zdravlja jer nisam bila dobro, ali i iz inata. Imala sam osjećaj da me ljudi ne shvataju ozbiljno. Krenula sam s dijetom, plivanjem, treninzima. Trajalo je, ali evo sad sam “raketa”, još malo do ljeta – kaže kroz osmijeh.

Estrada je bara puna krokodila, kad padneš, nema nikoga, kaže Efendić

Efendić: Obrišem suze, okrenem se i nasmijem, to je naš posao

Ruža Efendić za "Avaz": Pjevala sam dok mi majka leži mrtva

Nakon stravičnog femicida koji se dogodio na Dobrinji, kada je muškarac ubio suprugu, a potom s njihovim djetetom otišao u grad, javnost u Bosni i Hercegovini ponovo se suočava s pitanjem da li su ovakvi zločini mogli biti spriječeni.Sociolog Emir Begović upozorava da ovakve tragedije ne dolaze iznenada. - Porodično nasilje koje završava femicidom ne trebamo posmatrati izolovan incident, nego kao krajnju tačku jednog šireg društvenog obrasca - rekao je Begović za "Avaz".<h2>Nasilje koje počinje kao “ljubav”</h2>Kako objašnjava, najveći problem je što društvo ne prepoznaje rane znakove nasilja. Kontrola, ljubomora i pritisak često se pogrešno tumače kao emocije, a ne kao upozorenje. - U kontekstu femicida, to znači da nasilje često ne počinje kao ekstrem, već kao niz sitnih činova kontrole i dehumanizacije koji se s vremenom prihvataju kao normalni - kazao je.Takvi obrasci, dodaje, razvijaju se daleko od očiju javnosti, unutar četiri zida, zbog čega reakcija često izostaje.<h2>Patrijarhat i osjećaj "vlasništva"</h2>Begović ističe da je femicid duboko povezan s patrijarhalnim obrascima u društvu, gdje se žena i dalje posmatra kroz prizmu pripadnosti partneru.- Femicid je povezan s patrijarhalnim obrascima u kojima se žena percipira kao vlasništvo partnera. U takvom odnosu, gubitak kontrole nad partnericom može biti okidač za nasilje, posebno u situacijama prekida ili odbijanja - pojašnjava Begović za "Avaz".<h2>Institucije zakazuju, reaguje se tek na kraju</h2>Jedan od ključnih problema, prema njegovim riječima, jeste i neefikasan sistem zaštite.- Nedostatak koordinacije, slaba komunikacija i izostanak pravovremene reakcije dovode do toga da se tragedije pokušavaju objasniti tek nakon što se dese. Potrebno je baviti se uzrocima, a ne posljedicama. Institucije se trebaju baviti stvarima koje će prevenirati da uopšte dođe do takve tragedije - kazao je.<h2>Dijete kao žrtva sistema</h2>Posebno potresan aspekt ovog slučaja jeste sudbina djeteta koje je ostalo bez oba roditelja. Sociolog upozorava da društvo ne smije stati samo na sažaljenju, nego mora osigurati dugoročnu podršku.- Na društvu je da ne tretira djecu samo kao žrtve tragedije, nego kao pojedince kojima treba omogućiti ponovno uspostavljanje sigurnosti, identiteta i osjećaja pripadnosti. U suprotnom, postoji opasnost da trauma oblikuje njihovu budućnost - istakao je Begović.<h2>Odgovornost medija</h2>Begović naglašava i ulogu medija, koji mogu pomoći razumijevanju problema, ali i doprinijeti njegovom pogrešnom tumačenju.- Mediji imaju veliku moć jer utiču na to kako ljudi razumiju femicid - pojasnio je.Površno izvještavanje, dodaje, može stvoriti sliku da je riječ o izolovanom slučaju, umjesto da se ukaže na širi društveni problem.<h2>Nije privatna stvar</h2>Femicid na Dobrinji još jednom je pokazao da nasilje u porodici nije privatna stvar, nego ozbiljan društveni problem. Stručnjaci upozoravaju da bez promjene društvenih normi i efikasnije reakcije institucija, ovakve tragedije neće biti izuzetak nego pravilo.

Nasilje počinje tiho, a završava tragedijom, sistem reaguje tek kada bude kasno

Emir Begović za "Avaz": Femicid nije incident, nego obrazac koji društvo godinama ignoriše

Predsjednik Turističke zajednice Kantona Sarajevo Haris Fazlagić za "Avaz" govori o tome kako se glavni grad pozicionira kao sve traženija destinacija tokom prvomajskih praznika, ali i tokom cijele godine.

Sarajevo i ove godine bilježi pojačan dolazak posjetilaca za Prvi maj, a kako navode iz Turističke zajednice, interesovanje za grad ne jenjava zahvaljujući spoju prirode, tradicije i bogate turističke ponude.Posjetioci najčešće biraju šetnje kroz Baščaršiju, ali i izlete na Trebević, Igman i Bjelašnicu, kao i odmor u prirodi na Vrelu Bosne. Ovakva raznovrsnost sadržaja, kako ističu iz Turističke zajednice, čini Sarajevo atraktivnim za različite generacije i goste iz cijelog regiona i svijeta.Fazlagić u razgovoru govori i o planovima za dalji razvoj turističke ponude, jačanju promocije Sarajeva i projektima koji bi trebali dodatno unaprijediti poziciju grada na mapi regionalnog i evropskog turizma.Šta Sarajevo nudi za Prvi maj, kako izgleda turistička slika grada i koji su planovi za naredni period, pogledajte u našem video razgovoru.<a href="https://www.youtube.com/@DnevniAvazTV/videos">Besplatno se pretplatite na YouTube kanal Avaz TV.</a>

Raznovrsnost sadržaja, kako ističu iz Turističke zajednice, čini Sarajevo atraktivnim za različite generacije i goste iz cijelog regiona i svijeta

Fazlagić za "Avaz": Sarajevo sve traženija destinacija za prvomajske praznike

Trebevićka žičara, jedno od omiljenih izletišta Sarajlija i posjetilaca glavnog grada, i ovog Prvog maja radi po posebnom režimu uz promotivne cijene i produženo radno vrijeme.Kako su saopćili iz JP Sarajevo, žičara će 1. maja raditi od 09:00 do 19:00 sati, dok rezidenti Bosne i Hercegovine mogu kupiti povratnu kartu po cijeni od 4 KM. Turistima je na raspolaganju jednosmjerna karta od 20 KM, odnosno povratna za 30 KM, dok je vožnja besplatna za djecu do sedam godina.Nakon nedavno završenog velikog servisa sistema, sigurnost i pouzdanost prevoza dodatno su unaprijeđeni, a već sada su vidljivi i prvi efekti kada je riječ o broju posjeta.<h2>Rast interesovanja i očekivanja za sezonu</h2>Voditeljica marketinga i promocije JP Sarajevo Džena Zeničanin ističe da žičara bilježi pozitivan trend i da su očekivanja za ovu godinu visoka.- Nakon izuzetno zahtjevnog generalnog servisa koji je realiziran u mjesecu aprilu, bilježimo značajno povećanje broja posjetilaca Trebevićke žičare. Već sada su vidljivi konkretni pokazatelji rasta u odnosu na prethodnu godinu, što upućuje na to da se krećemo ka vrlo uspješnoj, potencijalno rekordnoj turističkoj sezoni. Tokom praznika očekujemo dodatno intenziviranje posjeta - kazala je Zeničanin.<h2>Gužve i organizacija rada</h2>Praznici tradicionalno donose veći broj posjetilaca, a iz JP Sarajevo ističu da čine sve kako bi se smanjilo vrijeme čekanja.- Gužve su u određenim periodima neizbježne, ali aktivno radimo na njihovom smanjenju. Žičara radi u punom kapacitetu, posebno u danima najveće frekvencije, kada su u funkciji sve gondole. Svaka gondola ima kapacitet do 10 osoba, čime maksimalno povećavamo protočnost sistema i nastojimo minimizirati vrijeme čekanja - dodala je.&nbsp;

<h2>Stabilno poslovanje i značaj za turizam</h2>Trebevićka žičara danas predstavlja jedan od ključnih turističkih sadržaja Sarajeva, što potvrđuju i podaci o poslovanju.- Finansijsko poslovanje žičare je stabilno i održivo, uz kontinuiran rast broja korisnika i prihoda. Trebevićka žičara predstavlja jedan od ključnih turističkih sadržaja Sarajeva i značajno doprinosi ukupnoj turističkoj ponudi grada, kako kroz direktne prihode, tako i kroz jačanje atraktivnosti destinacije- kazala je Zeničanin za "Avaz".<h2>Planovi za unapređenje usluga</h2>U narednom periodu planirano je dodatno ulaganje u infrastrukturu i sadržaje, kako bi se unaprijedilo iskustvo posjetilaca.- U narednom periodu planirano je unapređenje usluge kroz realizaciju projekta proširenja prostora blagajni, kao i dodatno obogaćivanje sadržaja na lokalitetu Trebevića, s ciljem podizanja ukupnog kvaliteta boravka posjetilaca i bolje organizacije prijema svih posjetitelja Trebevićke žičare - dodala je.<h2>Pogodnosti za domaće posjetioce</h2>Iz JP Sarajevo naglašavaju da se kontinuirano radi na uvođenju pogodnosti, posebno za građane Bosne i Hercegovine.- Uprava JP Sarajevo kontinuirano vodi računa o domaćim posjetiocima, te su redovno na snazi različite akcijske ponude. Trenutno je aktivna promotivna cijena povratne karte za penzionere, kao i organizovane učeničke posjete po cijeni od 4 KM. Također, određene pogodnosti imaju i biciklisti u prvom satu rada žičare. Uskoro planiramo uvođenje novih usluga poput Duo karte i „Happy Hour Ride“, koje će donijeti dodatne benefite za posjetioce. Podsjećam na odluku da su za sve državne i vjerske praznike cijene povratnih karata na popustu i iznose 4 KM. Ako pogledamo realno, mnogo je benefita za naša građane. Naša nastojanja su uvijek usmjerena ka iznalaženju dodatnih pogodnosti za domaće posjetioce jer ako pogledate cijene, Trebevićka žičara je najeftiniji vertikalni transport u regiji.Uz povoljne cijene, produženo radno vrijeme i nove sadržaje u najavi, Trebevićka žičara i ove godine ostaje jedna od nezaobilaznih destinacija za sve koji praznike žele provesti u prirodi i uživanju u pogledu na Sarajevo.

Nakon generalnog servisa i unapređenja sistema, interes posjetilaca za Trebevićku žičaru ponovo raste, a iz JP Sarajevo najavljuju nove pogodnosti

Iz JP Sarajevo za “Avaz”: Trebevićka žičara bilježi rast posjeta, poznato radno vrijeme za praznike

S dolaskom toplijih dana i sve češćih izleta u prirodu, počinje i sezona krpelja sitnih nametnika koji mogu predstavljati ozbiljan zdravstveni rizik. Stručnjaci upozoravaju da je prevencija najvažnija, posebno tokom boravka u šumama, parkovima i područjima s visokom travom.Kako se zaštititi i šta nipošto ne smijete raditi, za “Avaz” je objasnio infektolog Denis Žepić.<h2>Crveni prsten</h2>- Vrlo je bitno da se ne krećete po nekim šikarama, dubokim travama, jer tu najčešće imate gnijezda krpelja i drugih nametnika ili insekata. Također, možete koristiti određene repelente, hemijske supstance, na koži ili unositi na neki drugi način da biste se zaštitili. Ukoliko bi se desio ubod krpelja, postoje lijekovi koji se daju prije nego se desi problem, ali i kao metoda liječenja ukoliko dođe do problema – kazao je Žepić. Sve češće se spominje da krpelji ne vole miris cimeta, limete, lavande, pa eterična ulja na tim bazama također mogu pomoći.

Simptomi Lajmske bolesti najčešće se javljaju nekoliko dana nakon ugriza.- Nakon samog uboda krpelja, smatra se da bi krpelj trebao da provede bar 48 sati na mjestu da bi došlo do pojave Lajmske bolesti. Ukoliko krpelja stišćete, pritišćete na razne načine, on tada bukvalno povrati zaraženi sadržaj. Otprilike između 7. i 10. dana pojavi se tipični eritema migrans – crveni prsten koji se širi, što je prva faza Lajmske bolesti. On se može širiti i mijenjati zbog čega se zove migrans jer se može pojaviti na još par mjesta. Tada je već vrijeme za antibiotsku terapiju te ako se pravovremeno ne liječi može doći do širenja Lajmske bolesti – objasnio je dr. Žepić.Naglasio je da se nipošto na krpelja ne stavlja jestivo ulje, benzin, tečni sapun i slično jer samim tim se krpelj tjera da ispusti otrove zbog čega može doći do obolijevanja.- Krpelja treba vaditi u smjeru obrnutom od smjera kazaljke na satu, jer on ulazi u obrnutom smjeru pa ga treba „odvrnuti“. U apotekama postoje plastične ili metalne pincete koje su pravljene za te svrhe. U svakom slučaju, znači, bilo bi dobro da se pinceta dezinficira. Ukoliko ostane samo glava ili prednje nožice, ne treba paničariti jer već kroz par sati ili dana na tom mjestu stvorit će se sitna gnojanica kroz koju sve to izađe. Možete se javiti svakako u hitnu pomoć, kako biste potražili pomoć pri uklanjanju krpelja – istaknuo je dr. Žepić.<h2>Preporučeno liječenje</h2>Najnovije preporuke su da, ako se desi da je prošlo više od 48 sati od uboda krpelja, smatra se da ne bi bilo loše uzeti odgovarajuće lijekove.- Međutim, antibiotik se ne daje nikada u redovnim dozama i u nekom dugotrajnom vremenu, ukoliko se ne pojave znaci Lajmske bolesti. Ako se nakon nekog perioda počne razvijati neki drugi simptom, može se uraditi serologija, na osnovu čega se dalje odlučuje o terapiji – zaključio je dr. Žepić.

Nipošto ne stavljati jestivo ulje, benzin, tečni sapun i slično, naglasio je

Infektolog Denis Žepić za „Avaz“ o mjerama prevencije: Krpelja treba vaditi u smjeru obrnutom od smjera kazaljke na satu

Collapse Band najavljuje izlazak svog novog albuma koji će biti dostupan u cjelosti u četvrtak, 30. aprila. Nakon perioda rada u studiju i nekoliko najavnih singlova, bend konačno donosi kompletno izdanje koje će biti predstavljeno publici u jednom danu.Ovaj album označava novo poglavlje u njihovom stvaralaštvu, a fanovi s nestrpljenjem očekuju da čuju kako zvuči njihov najnoviji materijal. Prema najavama, riječ je o projektu koji donosi zreliji zvuk, ali i prepoznatljivu energiju koja je Collapse Band učinila prepoznatljivim na sceni.Sve pjesme bit će objavljene istog dana, što dodatno pojačava interes publike i stvara atmosferu velikog muzičkog događaja. Bend poručuje da je album rađen bez kompromisa i da predstavlja njihovu trenutnu umjetničku viziju.Premijera svih pjesama zakazana je za četvrtak, a fanovi širom regije već se pripremaju za preslušavanje kompletnog izdanja. Collapse Band poziva publiku da bude spremna za novi zvuk, nove emocije i novu fazu njihovog muzičkog puta.

Elmir Hodžić iz grupe „Collaps“ o novitetima: Vjerovali smo u sebe i nismo odustajali

Premijera svih pjesama stiže u četvrtak

Collapse Band najavljuje novi album

Kada je visoki predstavnik Kristijan Šmit krajem 2024. godine dao rok političarima od 60 dana da riješe pitanje finansiranja institucija kulture od državnog značaja, pojavila se nada da je došao kraj njihovim mukama.Ipak, političari u roku od 60 dana nisu ništa uradili, a kako je istekao rok, nije bilo ni intervencije visokog predstavnika. Sve je ostalo onako kako je i bilo.&nbsp;Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine ponovo se suočava s ozbiljnom finansijskom krizom, a zaposlenici su dovedeni na rub egzistencije zbog neisplaćenih plata i potpunog izostanka sistemskog rješenja. Iako se radi o instituciji od državnog značaja, njen status ni decenijama nakon Dejtonskog sporazuma nije riješen, što danas ima direktne posljedice na njen opstanak.Direktorica Biblioteke Adisa Žero upozorava da problem nije nastao jučer, već da traje godinama, ali je sada kulminirao.- Glavni uzrok finansijske krize leži u neriješenom pravno-finansijskom statusu institucije. Umjesto sistemskog finansiranja, oslonjeni smo na nesigurne grantove, što je dovelo do potpunog prekida likvidnosti – kazala je Žero za “Avaz”.<h2>Radnici na rubu egzistencije</h2>Situacija je dodatno pogoršana ove godine, kada sredstva za plate uopće nisu uplaćena. Trenutno se zaposlenima duguju dvije plate, uz neizmirene doprinose i osnovne troškove.- Radnici su dovedeni na rub egzistencije dok istovremeno obavljaju poslove od državnog značaja – naglašava Žero.

Sličnu sliku potvrđuju i uposlenici. Kako navodi jedan od njih, posljednja plata isplaćena je za januar, a svakodnevni život postaje sve teži.- Banke već kontaktiraju zbog kredita, a postavlja se i pitanje zdravstvenog osiguranja. Neizvjesnost je sve veća i bojimo se koliko ćemo još moći izdržati” – kaže uposlenik Biblioteke Aldin Huskić.<h2>Sistemski problem bez odgovora</h2>Odgovornost za ovakvo stanje, ističe direktorica, leži prvenstveno na institucijama vlasti koje godinama ne rješavaju status Biblioteke.- Problem je sistemske prirode – državni budžetski sistem nije prepoznao instituciju kao stalnog korisnika – pojašnjava Žero.Iako uprava kontinuirano upućuje apel prema Vijeću ministara BiH, Federalnoj vladi i Kantonu Sarajevo, konkretni rezultati izostaju. Sredstva koja se povremeno odobre, kako kaže, služe samo za privremeno “gašenje požara”.<h2>Nezadovoljstvo i mogući protesti</h2>Među zaposlenima vlada sve veće nezadovoljstvo i osjećaj nesigurnosti. Iako i dalje profesionalno obavljaju svoj posao, sve su glasnije najave radikalnijih poteza.- Ukoliko se situacija uskoro ne promijeni, sve opcije su otvorene, uključujući proteste i obustavu rada – upozorava Huskić.Dodaje da, uprkos svemu, Biblioteka i dalje funkcioniše u punom kapacitetu, pružajući osnovne usluge korisnicima, organizujući događaje i učestvujući na Sajmu knjiga u Sarajevu.<h2>Budućnost pod znakom pitanja</h2>Bez trajnog rješenja, sudbina ove institucije je krajnje neizvjesna. Žero upozorava da posljedice njenog eventualnog gašenja ne bi bile samo simbolične.- Ako Biblioteka prestane s radom, izdavaštvo u cijeloj BiH staje, a naučno-istraživački rad biva ozbiljno ugrožen – ističe ona.Zbog toga smatra da je krajnje vrijeme da se Biblioteka prestane posmatrati kao trošak, a počne kao temelj znanja i kulture države.<h2>Odlazak kadra i dodatni problemi</h2>Osim finansijske krize, Biblioteka se suočava i s odlaskom stručnog kadra, jer mladi obrazovani ljudi ne vide perspektivu u instituciji bez sigurnih primanja.Dodatni problem predstavlja i neriješeno pitanje prostora. Trenutni uslovi rada su, kako navode iz Biblioteke, neadekvatni za čuvanje vrijedne građe, dok pitanje povratka u Vijećnicu i dalje ostaje otvoreno.- Nedopustivo je da se jedna od najvažnijih kulturnih institucija tretira kao podstanar – poručuju iz Biblioteke.<h2>Bez sistemskog rješenja nema opstanka</h2>Ključno rješenje, kako ističu i uprava i zaposlenici, jeste donošenje zakona na državnom nivou kojim bi se trajno uredio pravni i finansijski status institucije.Bez toga, upozoravaju, opstanak Biblioteke dugoročno nije moguć.U suprotnom, Bosna i Hercegovina bi mogla ostati bez jedne od svojih najvažnijih kulturnih institucija – ne zbog nedostatka značaja, već zbog nedostatka političke volje da se taj značaj prepozna i zaštiti.

Institucija od državnog značaja godinama bez sistemskog finansiranja, zaposlenima se duguju plate, a budućnost jedne od najvažnijih kulturnih ustanova sve je neizvjesnija

Digitalna ekonomija ispred zakona: Nove industrije bez radničkih prava

Mirza Šoljanin nikad iskrenije o karijeri: Estrada često traži sliku, a čovjek traži smisao

Tea Tairović najavila novi album “Dominantna”

Igor Vukojević za "Avaz": Nikakvi trendovi me ne zanimaju

Uvozimo radnike, dok domaći odlaze: Visoka nezaposlenost, a radne snage nedostaje

Održana konferencija u Internacionalnom centru igre, kulture, umjetnosti i mladih: Predstavljen program do kraja 2026. godine

Serž Bramerc: Vidimo da postoji potreba za nastavkom rada Mehanizma u Hagu

Munira Subašić nikada zadovoljnija razgovorom sa Bramercom: Tri stvari smo mu rekli

Održan sastanak sa glavnim tužiocem MRMKS-a iza zatvorenih vrata

Ruža Efendić za "Avaz": Pjevala sam dok mi majka leži mrtva

Emir Begović za "Avaz": Femicid nije incident, nego obrazac koji društvo godinama ignoriše

Fazlagić za "Avaz": Sarajevo sve traženija destinacija za prvomajske praznike

Iz JP Sarajevo za “Avaz”: Trebevićka žičara bilježi rast posjeta, poznato radno vrijeme za praznike

Infektolog Denis Žepić za „Avaz“ o mjerama prevencije: Krpelja treba vaditi u smjeru obrnutom od smjera kazaljke na satu

Collapse Band najavljuje novi album

Adisa Žero za “Avaz”: Nacionalna biblioteka BiH pred gašenjem, radnici bez plata i osnovnih uslova

Digitalna ekonomija ispred zakona: Nove industrije bez radničkih prava

Mirza Šoljanin nikad iskrenije o karijeri: Estrada često traži sliku, a čovjek traži smisao

Tea Tairović najavila novi album “Dominantna”

Igor Vukojević za "Avaz": Nikakvi trendovi me ne zanimaju

Uvozimo radnike, dok domaći odlaze: Visoka nezaposlenost, a radne snage nedostaje

Održana konferencija u Internacionalnom centru igre, kulture, umjetnosti i mladih: Predstavljen program do kraja 2026. godine

Serž Bramerc: Vidimo da postoji potreba za nastavkom rada Mehanizma u Hagu

Munira Subašić nikada zadovoljnija razgovorom sa Bramercom: Tri stvari smo mu rekli

Održan sastanak sa glavnim tužiocem MRMKS-a iza zatvorenih vrata

Ruža Efendić za "Avaz": Pjevala sam dok mi majka leži mrtva

Emir Begović za "Avaz": Femicid nije incident, nego obrazac koji društvo godinama ignoriše

Fazlagić za "Avaz": Sarajevo sve traženija destinacija za prvomajske praznike

Iz JP Sarajevo za “Avaz”: Trebevićka žičara bilježi rast posjeta, poznato radno vrijeme za praznike

Infektolog Denis Žepić za „Avaz“ o mjerama prevencije: Krpelja treba vaditi u smjeru obrnutom od smjera kazaljke na satu

Collapse Band najavljuje novi album

Adisa Žero za “Avaz”: Nacionalna biblioteka BiH pred gašenjem, radnici bez plata i osnovnih uslova