<p><br></p><p>Amor Mašović, nekadašnji dugogodišnji direktor Instituta zanestale osobe, koji je učestvovao u otkrivanju oko 3.350 masovnih grobnica i oko 18.000 posmrtnih ostataka, bio je gost "Avazovog intervjua".</p>

<p>On je govorio o procesima pronalaska nestalih, kazavši da "taj prvi susret sa nestalima" datira mnogo prije ekshumacija te da su već sa prvim žrtvama i odvođenjima Bošnjaka počeli bilježiti i voditi evidenciju, što se kasnije pokazalo kao veoma važno.</p><h2>Banjalučki sporazum</h2><p>- Gotovo 80 posto svih nestalih je pronađeno. Proces je bio moguć zato što smo mi prema Banjalučkom sporazumu mogli preći preko međuentitetske linije i raditi proces potrage i voditi proces ekshumacija. To u praksi znači da sud iz Sarajeva odlazi u Višegrad, u Rogaticu, u Foču i da vodi proces ekshumacija uz sudjelovanje tužilaca iz Sarajeva. Da je bilo dopušteno u to vrijeme, 1996., tzv. mjesno nadležnim sudovima i policiji da vode te procese, uvjeren sam da bi mi danas bili na početku - istakao je.</p><p>Dodao je da se nije moglo očekivati od policajaca koji su, neki od njih, bili izvršitelji zločina i oni koji su prikrivali te zločine, da taj proces provedu onako kako bi trebalo. Ključna pomoć u pronalasku posmrtnih ostataka bila je od strane ljudi koji su preživjeli zločine, kao i povratnika koji su prijavljivali sve promjene na zemljištima.</p><p>Iste grobnice iz Drugog svjetskog rata postale su grobnice za Bošnjake tokom agresije 1992–1995. Kao primjer navodim Hrastovu glavicu, jamu duboku 35 metara na području Sanskog Mosta, gdje su od 124 žrtve jednog prijedorskog logora pronađene i dvije žrtve koje su tu provele skoro 50 godina na dnu jame. Ispostavilo se da su i to Bošnjaci koji imaju žive srodnike, koji su ubijeni tokom Drugog svjetskog rata. Oni su nakon skoro pola stoljeća dobili svoje nišane sa imenima i prezimenima - kazao je.</p><h2>Detaljno planirano</h2><p>Koliko su monstruozni zločini bili detaljno planirani, a potom detaljno i zataškavani prebacivanjem posmrtnih ostataka, govori činjenica da je šest kostiju jednog 22-godišnjeg mladića pronađeno u pet masovnih grobnica.</p><p>- Radi se o Kadriji Musiću zajedno sa još 1.500 Bošnjaka u zemljoradničkoj zadruzi Kravica. Dvije njegove kosti, desna natkoljenica i djelić donje vilice, pronađeni su u primarnoj grobnici, tamo gdje je bio kompletno zakopan nakon što je strijeljan. Međusobna udaljenost između grobnica u kojima je pronađen je više od 32 kilometra - kazao je.</p><p>On je govorio i o presudama njemačkih i drugih sudova, naglasivši da je genocid počinjen i u drugim općinama širom BiH.</p><p>Kompletan intervju pogledajte u videoprilogu na početku teksta.</p><p><a href="https://www.youtube.com/@DnevniAvazTV/videos">Besplatno se pretplatite na Youtube kanal Avaz TV.</a></p>

Govorio je i o slučajevima gdje su majke sahranjivale jednu kost svoje djece te kazao da neke žrtve nikada neće biti pronađene

Video / Amor Mašović o genocidu: 22-godišnjem Kadriji smo pronašli šest kostiju u pet masovnih grobnica

<p>Luis Krišok (Louis Crishock) preuzeo je funkciju vršioca dužnosti visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu od Kristijana Šmita (Christiana Schmidta), i to kao privremeno rješenje. Nastavak razgovora najavljuje se za 14. juli, a prema informacijama u medijima s dosadašnjih kandidata, Italijana Antonija Zanardija Landija i Renea Trokaza (Trocazza), fokus se prebacio na dva nova imena - Italijan Mauricio Masari (Maurizio Massari) i Danac Peter Sorensen.</p><p>Politički analitičar Denis Avdagić za „Avaz“ je kazao da je okretanje novim imenima sasvim očekivano.</p><p>- Kad niste uspjeli postići konsenzus oko tih ljudi, bilo je jasno da to neće ni biti moguće i upravo zato se okrenulo drugim imenima. To su bili ljudi oko kojih se nije mogao postići konsenzus i onda idete na nova imena, to je tako i stvari tako funkcioniraju – istakao je.</p>

<p>Dodao je da svi očekuju da će biti izabran i da će biti zadnji, te da se treba na to pripremiti.</p><p>- Očekujem da bude imenovan novi visoki predstavnik i mogu reći da je dojam da cjelokupna međunarodna zajednica očekuje da to bude zadnji visoki predstavnik, da odradi ono što mora, da što manje sudjeluje u kreiranju politika i da se što više usmjeri u tome da se dođe do dogovora i da BiH napokon počne funkcionirati kao država – kazao je Avdagić.</p><p>Analitičar Adi Ćerimagić je kazao kako ga ne iznenađuje da kroz nove kandidate pokušavaju naći recept za dogovor.</p><p>- Krug ljudi je širi od ona dva kandidata koji su zvanično predloženi i to u diplomatskoj praksi nije ništa čudno kada su pregovori teški i kada ne vode dogovoru da se pokuša s nekim trećim kandidatom. Sama činjenica da je došlo do dogovora oko vršioca dužnosti jeste napredak u pregovorima uz dogovor koje on ovlasti može imati. To pokazuje i prirodu mandata koju će budući visoki predstavnik imati – kazao je Ćerimagić.</p>

<h2>Ko je Masari?</h2><p>Mauricio Masari (Maurizio) jedan je od najiskusnijih italijanskih diplomata. Tokom više od 40 godina diplomatske službe obavljao je niz visokih dužnosti, uključujući i funkciju stalnog predstavnika Italije pri Ujedinjenim nacijama. Poznat je po dugogodišnjem angažmanu u međunarodnoj diplomatiji, a autor je i više stručnih publikacija koje se bave vanjskom politikom i međunarodnim odnosima.</p><h2>Ko je Sorensen?</h2><p>Peter Sorensen iz Danske, dobro je poznat političkoj javnosti u Bosni i Hercegovini i regionu. Njegov angažman na Balkanu traje još od devedesetih godina, kada je bio politički savjetnik Posmatračke misije Evropske zajednice u bivšoj Jugoslaviji. Već 1997. godine postao je pravni savjetnik visokog predstavnika u BiH, a od 2011. do 2014. godine obavljao je funkciju šefa Delegacije Evropske unije i specijalnog predstavnika EU u Bosni i Hercegovini. Danas obavlja dužnost specijalnog predstavnika Evropske unije za dijalog Beograda i Prištine, što ga svrstava među diplomate s bogatim iskustvom u rješavanju složenih regionalnih pitanja.</p><p><br></p>

To su bili ljudi oko kojih se nije mogao postići konsenzus i onda idete na nova imena, kazao je Avdagić

Kroz nova imena traži se dogovor: Ko su novi kandidati za visokog predstavnika?

<p>SSD je na sjednici Glavnog odbora u Bijeljini potvrdio da će njihov kandidat za predsjednika RS-a biti Branko Blanuša, dok će kandidat za srpskog člana Predsjedništva BiH biti Marinko Božović.</p><p>Branko Blanuša govorio je za "Avaz", te objasnio ovu odluku u kontekst dogovora koji imaju sa drugim opozicionim strankama.</p><p>- I dalje je važeći sporazum koji su ove tri stranke potpisale. Isključivo ukoliko PSS Draška Stanivukovića ne da kandidata za srpskog člana Predsjedništva BiH do predviđenog roka, do ponedjeljka 6. jula, u tom slučaju će SDS će dati kandidata za tu poziciju i to je Marinko Božović - kazao je Blanuša.</p><p>Objasnio je da je ovo bila zadnja sjednica Glavnog odbora SDS-a prije 6. jula, te da su morali ove aktivnosti završiti unutar stranke.</p><p>- Mislim da će dogovor između PSS-a i SDS-a biti prije te nedjelje jer mi zapravo već više od 20 dana čekamo odgovor PSS-a na naš prijedlog koji smo poslali poslije one sjednice Glavnog odbora od 7. juna. Mislim da će taj dogovor biti u naredna dva dana napravljen i da neće biti ovo što se priča u nedjelju. To je moje mišljenje, ali ni za šta ne mogu garantovati - istakao je.</p><p>Na pitanje postoji li mogućnost da dođe do rotacije kandidatura između njega i Stanivukovića s obzirom na to da Stanivuković pretenduje na poziciju predsjednika RS, Blanuša je kazao da su to spekulativne stvari.</p><p>- Što se tiče moje kandidature to je završena stvar - zaključio je.</p>

Što se tiče moje kandidature to je završena stvar, zaključio je

Blanuša za "Avaz": Božović će biti kandidat ukoliko se ne dogovorimo sa Stanivukovićem

<p>Penzioneri u Federaciji BiH, njih 469.000, julsku penziju primit će uvećanu. Radi se o redovnom polugodišnjem usklađivanju koje je omogućeno novim modelom obračuna. Prema tom uvećanju, najniža penzija u FBiH bilježi rast od 40 konvertibilnih maraka, te će se s dosadašnjih 666 KM povećati na 706 KM. Zagarantovana penzija povećana je s dosadašnje 842 KM na 892 KM, dok je prosječna samostalna penzija porasla s 851 KM na približno 900 KM.</p><p>Međutim, koliko je ovo povećanje od realne pomoći penzionerima koji ionako teško žive, za „Avaz“ je objasnio penzioner iz Zenice Mustafa Trakić.</p><p>- Ako uzmemo u obzir da smo prošle godine imali povećanje penzija od 4,49 posto, a ove godine će to biti ukupno 17 posto, i to je uspjeh. Penzioneri, naravno, nisu zadovoljni i da je povećanje 50 posto jer penzije su izrazito niske za ove troškove života – kazao je.</p><h2>Nedostojan život</h2><p>On je dodao kako većina penzionera živi na rubu egzistencije, te da penzije nisu dostojne za život.</p><p>- Gotovo 80 posto penzija nije dostojno za život. Samo 20 posto penzionera sa svojim penzijama može živjeti, i to su penzije preko 1.500 KM. Ovo vam govorim kao penzioner. Osamdeset posto penzionera je socijalno ugoženo i na rubu egizstencije sa svojim penzijama, to su socijalno ugroženi. To su penzije od osamsto i nešto maraka i niže. Nisu dostojne za život, ne mogu biti, još ako uzmemo u obzir da su to relativno mladi ljudi sada koji idu iz realnog sektora – naglasio je.</p><h2>Trinaesta penzija</h2><p>Mustafa Trakić poručio je da neće odustati od zahtjeva da se zadrži član 80. Zakona, koji predviđa mogućnost vanrednog povećanja penzija, ističući da se upravo kroz taj član otvara prostor za isplatu svojevrsne 13. penzije. Naveo je da se o tom pitanju više gotovo i ne govori, iako smatra da bi akumulirana sredstva na kraju godine trebalo raspodijeliti penzionerima, uz kriterije koji bi uvažavali njihov penzijski staž.</p><p>Govoreći o članu 81., Trakić je ocijenio da je neprihvatljivo da se penzije novih korisnika obračunavaju prema prosječnoj penziji, naglašavajući da takvo rješenje, prema njegovim riječima, ne postoji nigdje u svijetu te da bi taj član trebalo brisati iz zakona.</p><h2>Život na rubu egzistencije</h2><p>- Teško je reći, vjerujte mi, kako je preživjeti mjesec sa 700 KM. Vi znate da su penzionisani ljudi relativno mladi koji školuju djecu, djecu još imaju na fakultetima. Lijekovi su abnormalno poskupjeli. Životne potrepštine hajde i nekako, ali ne možemo mi živjeti samo od ulja, šećera i brašna. Moglo bi se nekako živjeti da ne trebaju lijekovi, režijski troškovi, da ne treba školovati djecu i sve. Sve ovo kad uzmete onda za život ne ostane ništa. Za Ginisovu knjigu rekorda je pitanje preživljavanja penzionera s penzijom do 800 KM – kazao je Mustafa Trakić za „Avaz“.</p>

Za Ginisovu knjigu rekorda je pitanje preživljavanja penzionera s penzijom do 800 KM, kazao je Trakić

Šta donosi novo povećanje penzija: Gotovo 80 posto penzionera socijalo ugroženo

<p>Željka Cvijanović ponovo je posegnula za vetom, odnosno zaštitom vitalnog nacionalnog interesa u Predsjedništvu BiH. Ovoga puta zbog odluke o imenovanju članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, iako ozbiljni ustavnopravni argumenti govore da za to nema osnova.</p><p>Njenu odluku odmah su podržali Milorad Dodik i SNSD, a pridružio im se i značajan dio opozicije u Republici Srpskoj. Tako je, bez obzira na međusobne političke razlike, gotovo kompletna politička scena u RS-u zauzela jedinstven stav. Međutim, političko jedinstvo ne znači automatski i pravnu utemeljenost.</p><p>Stručnjaci za ustavno pravo jasno objašnjavaju da je Komisija uspostavljena Aneksom 8 Dejtonskog sporazuma, a međunarodne članove ne bira Predsjedništvo BiH, nego ih imenuje generalni direktor UNESCO-a. Riječ je o provođenju Dejtonskog sporazuma, a ne o vanjskoj politici, kako to pokušava predstaviti Cvijanović da bi aktivirala mehanizam zaštite vitalnog entitetskog interesa.</p><p>Ironično je da se cijela politička drama vodi oko tijela čija je osnovna svrha zaštita kulturno-historijskog nasljeđa Bosne i Hercegovine. Umjesto rasprave o tome kako efikasnije čuvati nacionalne spomenike, politička scena ponovo se bavi proizvodnjom institucionalnih blokada.</p><p>Narodna skupština Republike Srpske sada će odlučivati o vetu, a nije isključeno ni da konačnu riječ da Ustavni sud Bosne i Hercegovine. Međutim, bez obzira na dalji institucionalni epilog, ostaje činjenica da ozbiljni ustavnopravni argumenti, prema obrazloženju profesora Davora Trlina, ne idu u prilog tvrdnji da je u ovom slučaju postojao osnov za pokretanje vitalnog entitetskog interesa.</p><p>U konačnici, kada politika insistira na mehanizmu koji pravo teško može opravdati, onda se teško može izbjeći zaključak da je riječ, prije svega, o političkom performansu, a tek onda o ustavnoj zaštiti.</p>

Riječ je o provođenju Dejtonskog sporazuma, a ne o vanjskoj politici, kako to pokušava predstaviti Cvijanović

Veto kao politički performans

<p>Predsjedništvo BiH prije dva dana donijelo je odluku o imenovanju članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, čime su nakon deset godina u njen rad vraćeni strani eksperti, a Komisiji je omogućeno da ponovo nesmetano obavlja svoje nadležnosti. </p><p>Međutim, Željka Cvijanović bila je protiv, te je uložila veto i pokrenula vitalni nacionalni interes kako bi se NSRS izjasnila o ovome. I brojni opozicionari podržali su ovakav stav, međutim, profesor i stručnjak za ustavno pravo Davor Trlin za „Avaz“ je kazao da imenovanje novih članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika i najavljeni veto Željke Cvijanović nije pitanje vanjske politike, nego direktna implementacija i povratak u okvire Aneksa 8 Dejtonskog mirovnog sporazuma, kojim je osnovana Komisija kao nezavisna institucija Bosne i Hercegovine s mandatom da štiti kulturno-historijsko nasljeđe svih naroda. </p><h2>Odblokiran rad</h2><p>- Predsjedništvo imenovalo nove članove, vratilo Komisiju na pet članova i ukinulo mehanizam konsenzusa koji ju je godinama blokirao – što je potpuno ustavno i u skladu s Dejtonom, jer imenovanja spadaju u unutrašnju organizaciju državnih institucija, a ne u vanjsku politiku – istakao je.</p><p>Trlin je objasnio da je tvrdnja Cvijanović da je ovo vanjskopolitičko pitanje i veto zbog "vitalnog nacionalnog interesa RS" pravno slabije utemeljena, jer Aneks 8 izričito predviđa međunarodne članove kao garanciju nepristrasnosti.</p>

<p>- Postoje određene političke i proceduralne paralele sa slučajem slanja zahtjeva EUFOR-u (preglasavanje u Predsjedništvu i veto), ali su pravne razlike bitne: EUFOR je sigurnosno-vanjskopolitička tema s učešćem stranih vojnih snaga, dok je Komisija čisto unutrašnje dejtonsko tijelo.</p><p>Ovo je u konačnici pitanje poštivanja Dejtonskog sporazuma i efikasne zaštite nacionalnih spomenika, a ne njegovog narušavanja – kazao je.</p><p>Sada će svoju riječ dati Narodna skupština RS-a, a bit će zanimljivo i odlučivanje Ustavnog suda BiH, ako do toga dođe, dodao je Trlin.</p><h2>Imenuje UNESCO</h2><p>- Pravno gledano, oni koji tvrde da Željka Cvijanović nije imala ustavni osnov za pokretanje veta u ovom slučaju potpuno su u pravu, jer je napravljena klasična pravna greška u izboru mehanizma. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika uspostavljena je Aneksom 8 Dejtonskog sporazuma, koji jasno propisuje da dva strana člana imenuje generalni direktor UNESCO-a, što znači da Predsjedništvo BiH nema nikakvu ustavnu ni zakonsku nadležnost da mijenja sastav ili ukida pozicije u ovom tijelu – objasnio je.</p><p>Mehanizam zaštite vitalnog entitetskog interesa iz člana V, stav 2, tačka (d) Ustava BiH eksplicitno se odnosi isključivo na legitimne odluke iz nadležnosti samog Predsjedništva BiH, pa se pokretanje veta i njegovo naknadno potvrđivanje u NSRS-u na pitanje koje uopšte ne spada u domen odlučivanja te institucije svodi na politički performans bez ikakvog stvarnog ustavnopravnog utemeljenja, zaključio je Trlin.</p><h2>Nepopunjeno mjesto iz RS-a</h2><p>Kako Cvijanović nije predložila svog kandidata, jedno mjesto u Komisiji za sada je ostalo nepopunjeno. Istovremeno su imenovana i dva međunarodna člana koje je predložio UNESCO, čime se strani eksperti nakon deset godina vraćaju u rad Komisije.</p><p>UNESCO je prijedlog dostavio 5. juna, a Predsjedništvo BiH ga je prekjučer i zvanično usvojilo. Novi članovi su italijanski profesor Frančesko Bandarin (Francesco) i profesor Džordž Okelo Abungu (George Okello) iz Kenije.</p>

Sada će svoju riječ dati Narodna skupština RS-a, a bit će zanimljivo i odlučivanje Ustavnog suda BiH, ako do toga dođe, kazao je Trlin

Trlin: Napravljena klasična pravna greška 

Stručnjak za ustavno pravo Davor Trlin upozorava: Cvijanović nije imala pravni osnov za veto

<p>BiH ima jednu od najvećih dijaspora u svijetu. Koliko mnogo naših ljudi živi u Americi vjerovatno smo postali svjesni tek sada na Svjetskom prvenstvu, kada je utakmicama naše reprezentacije prisustvovalo po nekoliko desetina hiljada bh. navijača. Čitave porodice emigrirale su, nažalost, iz domovine i život organizovale na američkom kontinentu. Ima nas svuda, a već sada rađaju se ne samo druge, nego i treće generacije tih porodica. </p><p>Istražili smo među navijačima koje je naš reporter upoznao na Mundijalu za koga navijaju naša djeca rođena u Americi i ima li slučajeva da roditelji navijaju za BiH, a djeca rođena tamo za Sjedinjene Države. </p><h2>Odrastanje uz bh. tradiciju</h2><p>Sanita iz Sent Luisa za „Avaz“ je kazala kako će većina naše djece, ako odrastaju uz bosansku kulturu i tradiciju, uvijek imati posebno mjesto u srcu za Bosnu i Hercegovinu. </p><p>- Moj mlađi sin ima pet godina i još ne razumije sve razlike, pa kaže da navija i za Bosnu i za Ameriku, jer je ovdje rođen i ovdje živi. Stariji sin ima osam godina i već bolje razumije šta predstavlja reprezentacija, pa kada igra Bosna, bez razmišljanja navija za Bosnu – kazala je Sanita.</p><p>Malik iz Čikaga za „Avaz“ je kazao kako u porodici svi navijaju za Bosnu jer su svi ponosni na maternju zemlju.</p><p>- Svi smo uz Bosnu i Hercegovinu – istakao je.</p><p>Irfan, koji živi na Floridi u Džeksonvilu, kazao je da su svi „potpuno za naše“, ali da ima i izuzetaka.</p><p>- Ima možda onih koji su oženjeni Amerikankama ili Amerikancima i navijaju za Ameriku, ali ipak u duši navijaju za našu reprezentaciju – kazao je kroz smijeh.</p><h2>Rijetko ko za SAD</h2><p>Rahima Brežanin, koja je s kćerkom Melisom bila na utakmici BiH protiv Katara, za „Avaz“ je kazala kako se od malih beba, pa do starih deda navija za Bosnu i Hercegovinu.</p>

<p>- Moja djeca nisu rođena u Bosni. Jedna u Njemačkoj, druga u Americi, pa vole Bosnu i doživljavaju je kao svoju maticu – kazala je.</p><h2>Evropljani navijaju za BiH</h2><p>- Ja sam u Sijetlu u liftu upoznala Italijanku udatu za Amerikanca koji su došli iz Kansas Sitija da gledaju utakmicu Bosna - Katar, i navijali su za Bosnu, iako smo Italijane izbacili. Australija, Novi Zeland, stranci, Evropljani, sve je to navijalo za Bosnu. Ta Italijanka s mužem i sinom je bila na okupljanju bosanskih navijača i zajedno s navijačima su išli od mjesta okupljanja do stadiona – kazala je Brežanin za „Avaz“.</p>

Možda oni vjenčani s američkim državljanima naizgled i navijaju za Ameriku, ali ipak u duši navijaju za našu reprezentaciju

Za koga navijaju naša djeca rođena u Americi: I bebe i djedovi uz Zmajeve

<p>Dok širom planete vlada nezapamćena fudbalska groznica uslijed Svjetskog prvenstva koje se održava u Sjedinjenim Američkim Državama, Kanadi i Meksiku, na Balkanu je atmosfera dostigla tačku usijanja.&nbsp;</p><p>Razlog za to je veliki uspjeh regionalnih selekcija, s obzirom na to da su plasman u šesnaestinu finala Mundijala osigurale i reprezentacija Hrvatske i reprezentacija Bosne i Hercegovine.</p><p>Ipak, u moru navijačkih tenzija i rezultatskog pritiska, najljepša priča i vizuelna razglednica Mundijala stiže nam direktno s ulica glavnog grada Bosne i Hercegovine.</p><p>Društvenim mrežama velikom brzinom proširio se prelijep videozapis zabilježen u srcu Sarajeva, na kojem se vidi zaljubljeni par kako ponosno šeta gradom šaljući poruku istinskog sportskog prijateljstva i zajedništva.</p><p>Momak je u ovoj šetnji nosio dres Hrvatske s imenom legendarnog kapetana Luke Modrića, dok je djevojka pored njega blistala u dresu Bosne i Hercegovine, s imenom novog bh. miljenika publike i nadolazeće zvijezde Esmira Bajraktarevića.</p>

<blockquote class="instagram-media" data-instgrm-captioned data-instgrm-permalink="https://www.instagram.com/reel/DaOT7tGxKm3/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" data-instgrm-version="14" style=" background:#FFF; border:0; border-radius:3px; box-shadow:0 0 1px 0 rgba(0,0,0,0.5),0 1px 10px 0 rgba(0,0,0,0.15); margin: 1px; max-width:540px; min-width:326px; padding:0; width:99.375%; width:-webkit-calc(100% - 2px); width:calc(100% - 2px);"><div style="padding:16px;"> <a href="https://www.instagram.com/reel/DaOT7tGxKm3/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" background:#FFFFFF; line-height:0; padding:0 0; text-align:center; text-decoration:none; width:100%;" target="_blank"> <div style=" display: flex; flex-direction: row; align-items: center;"> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 40px; margin-right: 14px; width: 40px;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 100px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 60px;"></div></div></div><div style="padding: 19% 0;"></div> <div style="display:block; height:50px; margin:0 auto 12px; width:50px;"><svg width="50px" height="50px" viewBox="0 0 60 60" version="1.1" xmlns="https://www.w3.org/2000/svg" xmlns:xlink="https://www.w3.org/1999/xlink"><g stroke="none" stroke-width="1" fill="none" fill-rule="evenodd"><g transform="translate(-511.000000, -20.000000)" fill="#000000"><g><path d="M556.869,30.41 C554.814,30.41 553.148,32.076 553.148,34.131 C553.148,36.186 554.814,37.852 556.869,37.852 C558.924,37.852 560.59,36.186 560.59,34.131 C560.59,32.076 558.924,30.41 556.869,30.41 M541,60.657 C535.114,60.657 530.342,55.887 530.342,50 C530.342,44.114 535.114,39.342 541,39.342 C546.887,39.342 551.658,44.114 551.658,50 C551.658,55.887 546.887,60.657 541,60.657 M541,33.886 C532.1,33.886 524.886,41.1 524.886,50 C524.886,58.899 532.1,66.113 541,66.113 C549.9,66.113 557.115,58.899 557.115,50 C557.115,41.1 549.9,33.886 541,33.886 M565.378,62.101 C565.244,65.022 564.756,66.606 564.346,67.663 C563.803,69.06 563.154,70.057 562.106,71.106 C561.058,72.155 560.06,72.803 558.662,73.347 C557.607,73.757 556.021,74.244 553.102,74.378 C549.944,74.521 548.997,74.552 541,74.552 C533.003,74.552 532.056,74.521 528.898,74.378 C525.979,74.244 524.393,73.757 523.338,73.347 C521.94,72.803 520.942,72.155 519.894,71.106 C518.846,70.057 518.197,69.06 517.654,67.663 C517.244,66.606 516.755,65.022 516.623,62.101 C516.479,58.943 516.448,57.996 516.448,50 C516.448,42.003 516.479,41.056 516.623,37.899 C516.755,34.978 517.244,33.391 517.654,32.338 C518.197,30.938 518.846,29.942 519.894,28.894 C520.942,27.846 521.94,27.196 523.338,26.654 C524.393,26.244 525.979,25.756 528.898,25.623 C532.057,25.479 533.004,25.448 541,25.448 C548.997,25.448 549.943,25.479 553.102,25.623 C556.021,25.756 557.607,26.244 558.662,26.654 C560.06,27.196 561.058,27.846 562.106,28.894 C563.154,29.942 563.803,30.938 564.346,32.338 C564.756,33.391 565.244,34.978 565.378,37.899 C565.522,41.056 565.552,42.003 565.552,50 C565.552,57.996 565.522,58.943 565.378,62.101 M570.82,37.631 C570.674,34.438 570.167,32.258 569.425,30.349 C568.659,28.377 567.633,26.702 565.965,25.035 C564.297,23.368 562.623,22.342 560.652,21.575 C558.743,20.834 556.562,20.326 553.369,20.18 C550.169,20.033 549.148,20 541,20 C532.853,20 531.831,20.033 528.631,20.18 C525.438,20.326 523.257,20.834 521.349,21.575 C519.376,22.342 517.703,23.368 516.035,25.035 C514.368,26.702 513.342,28.377 512.574,30.349 C511.834,32.258 511.326,34.438 511.181,37.631 C511.035,40.831 511,41.851 511,50 C511,58.147 511.035,59.17 511.181,62.369 C511.326,65.562 511.834,67.743 512.574,69.651 C513.342,71.625 514.368,73.296 516.035,74.965 C517.703,76.634 519.376,77.658 521.349,78.425 C523.257,79.167 525.438,79.673 528.631,79.82 C531.831,79.965 532.853,80.001 541,80.001 C549.148,80.001 550.169,79.965 553.369,79.82 C556.562,79.673 558.743,79.167 560.652,78.425 C562.623,77.658 564.297,76.634 565.965,74.965 C567.633,73.296 568.659,71.625 569.425,69.651 C570.167,67.743 570.674,65.562 570.82,62.369 C570.966,59.17 571,58.147 571,50 C571,41.851 570.966,40.831 570.82,37.631"></path></g></g></g></svg></div><div style="padding-top: 8px;"> <div style=" color:#3897f0; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:550; line-height:18px;">Pogledajte ovu objavu na Instagramu.</div></div><div style="padding: 12.5% 0;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: row; margin-bottom: 14px; align-items: center;"><div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(0px) translateY(7px);"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; height: 12.5px; transform: rotate(-45deg) translateX(3px) translateY(1px); width: 12.5px; flex-grow: 0; margin-right: 14px; margin-left: 2px;"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(9px) translateY(-18px);"></div></div><div style="margin-left: 8px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 20px; width: 20px;"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 2px solid transparent; border-left: 6px solid #f4f4f4; border-bottom: 2px solid transparent; transform: translateX(16px) translateY(-4px) rotate(30deg)"></div></div><div style="margin-left: auto;"> <div style=" width: 0px; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-right: 8px solid transparent; transform: translateY(16px);"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; flex-grow: 0; height: 12px; width: 16px; transform: translateY(-4px);"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-left: 8px solid transparent; transform: translateY(-4px) translateX(8px);"></div></div></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center; margin-bottom: 24px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 224px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 144px;"></div></div></a><p style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; line-height:17px; margin-bottom:0; margin-top:8px; overflow:hidden; padding:8px 0 7px; text-align:center; text-overflow:ellipsis; white-space:nowrap;"><a href="https://www.instagram.com/reel/DaOT7tGxKm3/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:normal; line-height:17px; text-decoration:none;" target="_blank">Objavu dijeli Izet (@izet.tahirbegovic)</a></p></div></blockquote>
<script async src="//www.instagram.com/embed.js"></script>

Najljepša priča i vizuelna razglednica Mundijala stiže nam direktno s ulica glavnog grada Bosne i Hercegovine

Video / Momak i djevojka snimljeni u Sarajevu zagrljeni u dresovima Hrvatske i BiH

<p>Fudbalske reprezentacije Bosne i Hercegovine i Sjedinjenih Američkih Država uskoro će četvrti put odmjeriti snage, ali prvi put u utakmici koja nosi pravi rezultatski značaj.</p><p>Dosadašnja tri međusobna susreta bila su prijateljskog karaktera, dok će se ovog puta na Svjetskom prvenstvu igrati za plasman među najbolje selekcije svijeta.</p><p>Prvi duel odigran je 14. augusta 2013. godine na stadionu Asim Ferhatović Hase u Sarajevu. Bio je to pravi fudbalski spektakl u kojem su gledaoci vidjeli čak sedam pogodaka. Iako je Edin Džeko postigao dva gola, a u listu strijelaca upisao se i Vedad Ibišević, Amerikanci su slavili rezultatom 4:3 zahvaljujući pogotku u samoj završnici susreta.</p><p>Na novi okršaj čekalo se gotovo pet godina. U januaru 2018. godine reprezentacije su se sastale u Karaonu (Carsonu) u Kaliforniji. Susret nije ponudio golove, pa je završen najnepopularnijim rezultatom 0:0.</p><p>Treći put BiH i SAD igrali su u decembru 2021. godine u Los Anđelesu (Los Angelesu). I tada su nijanse odlučivale pobjednika, a jedini pogodak na utakmici postigao je Kole Baset (Cole Bassett) za minimalnu pobjedu domaće selekcije.</p><p>Bilans dosadašnjih duela govori u korist Amerikanaca - dvije pobjede i jedan remi, uz gol-razliku 5:3. </p><p>Iako Zmajevi još uvijek čekaju prvi trijumf protiv SAD-a, važno je napomenuti da prijateljske utakmice ostaju dio statistike, dok se na Svjetskom prvenstvu piše historija.</p>

Dosadašnja tri međusobna susreta bila su prijateljskog karaktera

BiH do sada tri puta igrala protiv Amerike: Evo kakvi su bili rezultati

<p>U toku noći sa ponedjeljka na utorak oko 1.20 sati na Bišću Polju u Mostaru više osoba je fizički napalo žensku osobu, potvrđeno je za "Avaz" iz MUP-a HNK.</p><p>- Dolaskom na mjesto događaja zatečena je oštećena A. Š., koja je policijskim službenicima prijavila da su je dvije osobe fizički napale te joj uputile ozbiljne prijetnje, nakon čega su se udaljile s mjesta događaja - kazala je za "Avaz" Ilijana Miloš, portparolka MUP-a HNK.</p><p>Oštećenu su napali E. B. i za sada nepoznata ženska osoba, potvrđeno je.</p><p>Miloš je dodala da policijski službenici poduzimaju sve potrebne mjere i radnje s ciljem utvrđivanja svih okolnosti događaja.</p><p><br></p>

Oštećenu su napali E. B. i za sada nepoznata ženska osoba, potvrđeno je

Više osoba fizički napalo ženu u Mostaru: Uputili joj ozbiljne prijetnje

<p>Ekipa „Dnevnog avaza“ posjetila je crkvu Sv. Franje Asiškog na Dobrinji u Sarajevu gdje je fra Danijel Rajić zvonio crkvenim zvonom tokom intoniranja himne BiH, kao i za svaki gol naše reprezentacije protiv Katara. Ova gesta oduševila je mnoge i odjeknula mnogo dalje od Sarajeva i BiH.</p>

<p>U crkvi su napravili i fan zonu u kojoj mladi iz župe prate utakmice reprezentacije BiH, ali i Hrvatske i drugih zemalja.</p><p>– Nije bilo važno je li gol zabio Džeko, Jovo ili Katić, mi se svi radujemo i ponosni smo na sve njih. Iz te radosti ja sam svaki gol obilježio zvukom zvona, misleći da se to možda neće ni čuti jer je bio i vatromet. Međutim, mnogo ljudi mi se javilo s porukama da ih je to dotaklo u srce. Ovo je pokazalo da nama u BiH treba malo da izgradimo zajedništvo, da imamo puno lijepih stvari u našoj domovini na koju možemo biti ponosni i da možemo živjeti jedni s drugima u miru, u ljubavi i radosti – kazao je fra Danijel.</p><h2>Pozitivne reakcije</h2><p>Njegov potez izazvao je mnogobrojne pozitivne reakcije, a pojedini ljudi poželjeli su da uzvrate gestom solidarnosti kroz novčanu pomoć za projekte koje realizuju za mlade.</p><p>– Nažalost, dobre ideje neki koriste za dezinformacije. Objavljeno je da su uplaćene masovne donacije novca za crkvu Sv. Franje. Nije uplaćena niti jedna marka. Ja ću se toj inicijativi Dobrinjaca zahvaliti na lijepoj i pozitivnoj nakani i zamolit ću ih da tu inicijativu povuku – istakao je.</p><p>Kazao je kako motiv nikada nije bio novac, već je to bila spontana navijačka reakcija iz srca, te ne želi da ova lijepa priča ode u pogrešnom smjeru.</p><h2>Nevjerovatan podatak</h2><p>Fra Rajić je kazao da su se za naše reprezentativce molili i za vrijeme kvalifikacija i sada tokom Svjetskog prvenstva, te da su u ovu crkvu redovno dolazili Zmajevi Nikola Katić, Nikola Vasilj i Ivan Bašić.</p><p>Otkrio je i nevjerovatan i zanimljiv podatak da se historijska utakmica protiv Amerike igra na stadionu koji nosi upravo ime Svetog Franje, kao i ova crkva.</p><p>– Mi ćemo navijati i dati im podršku kroz molitvu, da ih Bog čuva i ako je volja Božija da se Bog po njima proslavi – kazao je fra Danijel za „Avaz“.</p><p>Kako ove godine obilježava dvadeset godina kako je postao svećenik, od djece iz župe je dobio personalizirani dres sa grbom BiH i natpisom svake utakmice koju je reprezentacija BiH igrala u grupnoj fazi. Na dresu je simbolično upisano Rajić 20, a fra Danijel ga čuva zajedno s dresom Edina Džeke.</p><p>Za kraj razgovora kazao je koji rezultat očekuje protiv Amerike, ali je imao i poruku za naše Zmajeve.</p><p><a href="https://www.youtube.com/@DnevniAvazTV/videos">Besplatno se pretplatite na Youtube kanal Avaz TV.</a></p>

Mi ćemo navijati i dati im podršku kroz molitvu, da ih Bog čuva i ako je volja Božija da se Bog po njima proslavi, rekao je

Video / Fra Danijel Rajić s Dobrinje zvonio crkvenim zvonima za golove BiH: Molili smo za njih i kroz kvalifikacije

<p>Prvi toplotni talas ove sezone donio je brojne probleme građanima, ali i nove brige poljoprivrednicima. Stanje u poljoprivredi svakako nije sjajno godinama, a loši vremenski uslovi kao što je suša i ekstremno visoke temperature, kakve imamo ovih dana, dodatno otežavaju situaciju.</p><p>Predsjednik Udruženja poljoprivrednika u FBiH Nedžad Bićo za „Avaz“ je kazao da je situacija trenutno teška.</p><h2>Lošiji kvalitet</h2><p>- Što se tiče žita, pšenice i ječma, vrijeme mu odgovara. Nema kiše i vrijeme je žetve. Sijenu, travama i travnim smjesama ovo vrijeme odgovara, ali je teško raditi po ovim temperaturama. Problem je povrća, voća i kukuruza. Već nedostaje vode, ako ne bude kiše, bit će katastrofa. Vrlo je teška situacija i već se dobro osjeti suša, uz sve to teško je raditi po tim uslovima – kazao je Bićo.</p><p>Kada su u pitanju posljedice, Bićo je kazao da će se ovakva situacija s vremenskim neprilikama odraziti na kvalitet, količinu, ali i cijenu proizvoda.</p>

<p>- Ako ovo ovako nastavi, bit će vrlo loš kvalitet usjeva, bit će umanjen kvalitet, količinski će biti dosta manje, a ono što ostane bit će dosta skupo. Već je sada sve skupo za građane, u ovom stanju ovakvom nije normalno ništa. Kada se vratimo par mjeseci unazad i vidimo po kojim cijenama je rađena sjetva, ovo nije toliko strašno, ali ako se nastavi ova situacija bit će katastrofa. Vjerovatno će dosta farmera i odustati od proizvodnje. Ovo se ponavlja iz godine u godinu, a nema rješenja nikakvog, niko ništa ne poduzima – kazao je Bićo.</p><h2>Iz godine u godinu</h2><p>Ratar iz Orašja, Perica Marošević, koji obrađuje više od 200 hektara zemljišta na kojem sadi pretežno soju, kukuruz, pšenicu i ječam, za „Avaz“ je kazao da nekim kulturama ove temperature odgovaraju, dok neke ubijaju.</p>

<p>- Ovo vrijeme nam dobro služi da bismo poskidali ječam, pšenicu i ostale kulture koje su sada na redu. Soja, kukuruz i suncokret su sada u lošoj poziciji i trebalo bi im dosta vode. Kiša koju najavljuju narednih dana bi dobro došla – kazao je Marošević.</p><p>Govoreći o posljedicama, istakao je da su iz godine u godinu navikli na ovakve situacije i da se pokušavaju prilagoditi.</p><p>- Posljedice će biti kao i prethodne dvije godine, na to smo već naučili. Veći dio površine smo pretvorili u kulture koje su uvijek manje pogođene sušom, međutim, sada smo dočekali opet da nam dosta snize cijenu žita – kazao je Marošević.</p>

Bit će vrlo loši usjevi, bit će umanjen kvalitet, a količine mnogo manje

Toplotni val pravi probleme poljoprivrednicima: Ako suša nastavi, sve će biti skuplje

<p>Gost novog izdanja "Avazovog intervjua" bio je predsjednik pododbora za Marš mira Nezuk-Potočari Suljo Čakanović koji je govorio o organizaciji ovogodišnjeg pohoda, ali i sve većoj zainteresovanosti mladih za ovu manifestaciju.</p>

<p>Inače, Čakanović je na početku agresije na BiH, u Srebrenici među prvima formirao improvizovanu ambulantu u kojoj je pružao pomoć ranjenicima. Kao mladi medicinar tada je spasio mnogobrojne živote, ni ne broji koliko, a kako kaže opet bi isto.</p><h2>Minsko polje</h2><p>U razgovoru se prisjetio i situacije kada mu je u istom trenutku došlo 16 ranjenih.</p><p>- Morao sam uraditi trijažu da vidim kojim redoslijedom ukazati pomoć. Nijedna ta povreda nije bila lahka. Nikada neću to zaboraviti. Njih 16 dođe u isto vrijeme, a trojica ili četvorica umiru u isto vrijeme. Oni su nagazili na minsko polje, pa su ih doveli meni - ispričao je.</p><p>Čakanović je podijelio i svoja sjećanja sa puta smrti u julu 1995. kazavši da se sjeća svakog detalja.</p><p>- Nisu djelovali na mene bojni otrovi koje su bacali na nas. Budući da sam zdravstveni radnik po zanimanju imao sam pune ruke posla. Pomagao sam ljudima da ili ne ostanu invalidi ili da dođu živi do slobodne teritorije - kazao je.</p><h2>Brojni problemi</h2><p>Govorio je i o svom povratku u Srebrenicu kazavši da je mislio da je Srebrenica Zimbabve u koji se nikada neće vratiti, a nakon povratka bilo je brojnih problema.</p><p>- Bilo ih je dosta srpske nacionalnosti koji nisu imali veze sa Srebrenicom koji su također bili izbjeglice u Srebrnici. Bilo im je obećano da tu nema povratka i da sve što zauzmu da će biti njihovo. Bili su ljuti na nas i osjećali su se prevareno. Teško je bilo ubijediti neke ljude da smo mi tu došli da ostanemo - kazao je Čakanović.</p><p>Kompletan intervju pogledajte u videoprilogu na početku članka.</p><p><a href="https://www.youtube.com/@DnevniAvazTV/videos">Besplatno se pretplatite na Youtube kanal Avaz TV.</a></p>

Čakanović je podijelio i svoja sjećanja sa puta smrti u julu 1995. kazavši da se sjeća svakog detalja

Video / Suljo Čakanović, medicinar iz Srebrenice: U isto vrijeme mi doveli 16 ranjenih, a četvorica umiru

<p>Uspjeh reprezentacije Bosne i Hercegovine na Svjetskom prvenstvu, krunisan historijskim plasmanom u nokaut fazu, ostat će zlatnim slovima upisan u sportsku historiju naše zemlje. Ipak, možda najveća pobjeda nije ostvarena na terenu, niti se može izmjeriti golovima, bodovima ili plasmanom. Ona se dogodila na ulicama gradova i sela, u školskim dvorištima, domovima i srcima ljudi širom Bosne i Hercegovine. </p><h2>Društveni problemi</h2><p>Ova generacija reprezentativaca probudila je ono što je godinama tinjalo, a to su iskren patriotizam, zajedništvo, ponos i ljubav prema domovini. Djeca su ponovo s ponosom oblačila dres Bosne i Hercegovine, odrasli su zajedno slavili pod zastavom svoje zemlje, a na trenutak su razlike ustupile mjesto osjećaju da svi pripadamo istom timu. To je uspjeh koji nadilazi sport i koji će, bez obzira na konačan rezultat prvenstva, ostati najveća pobjeda ove reprezentacije.</p><p>Činjenica da je reprezentacija probudila osjećaj ponosa i zajedništva ne znači da su nestale podjele koje godinama opterećuju bosanskohercegovačko društvo. Emocije koje je donijelo Svjetsko prvenstvo pokazale su šta sport može učiniti, ali su istovremeno otvorile pitanje njegovih granica. O tome je za „Avaz“ govorio sociolog Vladimir Vasić, koji smatra da euforiju ne treba poistovjećivati sa stvarnim društvenim promjenama jer ona ne može sakriti činjenicu da su politički, ekonomski i društveni problemi ostali isti.</p>

<p>- Nekoliko sedmica euforije ne može izbrisati godine političkih podjela, korupcije, ekonomskih problema, odlaska mladih i nepovjerenja među narodima. Dok lopta ulazi u mrežu, stvarni problemi samo privremeno nestaju iz fokusa javnosti. Kada se prvenstvo završi, oni će biti tamo gdje su i bili – kazao je Vasić.</p><h2>Ostaju pitanja</h2><p>Brojni su lijepi i pozitivni primjeri slavlja i zajedništva koje su Zmajevi probudili. Za njihove golove su zvonila i crkvena zvona i pozivali su se humanitarni brojevi kako bi se pomoglo onima kojima je pomoć potrebna, ali nažalost slavlje i euforija nisu prošli bez etno-nacionalnih tenzija u pojedinim bh. gradovima.</p><p>- Zato je opasno sportsku euforiju proglašavati dokazom društvenog jedinstva. Društvo koje je i dalje duboko podijeljeno ne postaje jedinstveno zbog nekoliko pobjeda. 'Hljeba i igara' može nakratko odvući pažnju od stvarnosti, ali ne može riješiti nijedan problem. Kad se reflektori ugase, ostaju ista pitanja na koja sport, ma koliko bio važan, ne može dati odgovor – dodao je Vasić.</p><p>Sociolog Vasić je objasnio da sport može donijeti radost, ponos i kratkotrajan osjećaj zajedništva, ali da ne može zamijeniti ozbiljne reforme, izgraditi međusobno povjerenje ili riješiti nagomilane društvene probleme. Euforija prolazi, ali stvarnost ostaje, zaključio je.</p><h2>Uspjeh vrijedan poštovanja</h2><p>- Sportski uspjeh je vrijedan poštovanja i pripada sportistima koji su ga ostvarili. Ali bilo bi pogrešno očekivati da jedna pobjeda ili plasman na Svjetsko prvenstvo mogu riješiti duboke društvene i političke probleme. Kada posljednji zvižduk utihne, građani će se ponovo suočiti sa istim izazovima koji su postojali i prije početka prvenstva – kazao je Vasić.</p>

Činjenica da je reprezentacija probudila osjećaj ponosa i zajedništva ne znači da su nestale podjele koje godinama opterećuju bh. društvo

Historijski uspjeh reprezentacije probudio patriotizam: Zmajevi odnijeli najveću pobjedu van terena

<p class="">Svaki novi slučaj femicida u Bosni i Hercegovini prati gotovo isti obrazac. Žena bude ubijena od partnera ili bivšeg partnera, a nedugo zatim počinilac izvrši samoubistvo. Nakon toga slijede dani šoka, javne osude, izrazi saučešća i pitanja kako je do tragedije moglo doći. Međutim, kada se pažnja javnosti utiša, sistemske promjene najčešće izostanu, sve do narednog slučaja koji ponovo potvrdi da femicid nije izolovan incident, već ozbiljan društveni problem.</p><p>Ponavljanje gotovo identičnog scenarija otvara brojna pitanja o odgovornosti institucija, prepoznavanju rizika, zaštiti žena koje prijavljuju nasilje i načinima na koje društvo pristupa rodno zasnovanom nasilju. Svaki novi femicid predstavlja podsjetnik da se iza statistike kriju izgubljeni životi, porodice koje ostaju bez majki, kćerki i sestara, te sistem koji prečesto reaguje tek kada je već kasno.</p><h2>Samo moja i ničija</h2><p>Direktorica i suosnivačica Fondacije CURE za „Avaz“ je kazala da prema njihovim podacima, koje se trude da vode uredno, od aprila 2013. do posljednjeg ubistva kod Gračanice izvršena su 93 femicida. Radi se o ubistvima od partnera, supruga, nepoznatih muškaraca, sinova koji su ubili majke itd. Od tih 93 femicida čak 35 ubica je izvršilo samoubistvo. To znači da čak 37 posto njih presudi samo sebi nakon zločina.</p>

<p>- U posljednje tri godine evidentiran je povećan broj samoubistava, što možda možemo komentarisati kao odluku da ubica smatra da nema života ni za osobu koju ubija, kao ni za njega samoga. To se na neki način nadovezuje na patrijarhalni model razmišljanja – samo moja i ničija više – kazala je Miličević.</p><h2>Riječ sociologa</h2><p>Sociolog Emir Begović smatra da kada počinilac nakon femicida izvrši samoubistvo, to nikako ne treba tumačiti kao čin ljubavi ili dokaz da „nije mogao živjeti bez nje“.</p>

<p>- Naprotiv, riječ je o posljednjem pokušaju zadržavanja kontrole nad situacijom ili izbjegavanja suočavanja s posljedicama vlastitog zločina. Umjesto da preuzme odgovornost za počinjeno krivično djelo pred zakonom, počinilac donosi još jednu nasilnu odluku. To je završni čin nasilja, a ne romantična tragedija. Nažalost, naše društvo ovakve slučajeve često pogrešno interpretira i romantizira, čime se nanosi dodatna nepravda žrtvi i njenim najbližima. U takvim okolnostima nema ničeg romantičnog – riječ je isključivo o nastavku obrasca nasilja – istakao je.</p><p>Dodao je kako se samoubistvo počinioca može posmatrati i kao manipulativan potez kojim on nastoji napisati kraj priče prema vlastitim pravilima.</p><p>- Kada shvate da slijede hapšenje, suđenje i kazna, pojedini počinioci femicida odlučuju sebi oduzeti život kako bi izbjegli suočavanje s pravnim i društvenim posljedicama svojih djela. Na taj način društvu i institucijama oduzima se mogućnost da provedu sudski postupak, dok se žrtvi i njenoj porodici uskraćuje prilika da dobiju makar djelimičnu pravdu kroz procesuiranje počinioca. Bez obzira na njegove godine ili druge okolnosti, takav čin predstavlja sebičan bijeg od odgovornosti, a ne izraz kajanja ili ljubavi – zaključuje Begović.</p><h2>Bliske osobe</h2><p>Prema riječima Nedžada Korajlića, rukovoditelja studija sigurnosti, Visoka poslovno tehnička škola CEPS, Kiseljak, posebno zabrinjava činjenica da se femicidi najčešće događaju u privatnom prostoru, među osobama koje su godinama ili decenijama bile u bliskom odnosu.</p>

<p class="">- Zato je neophodno kontinuirano jačati sistem ranog prepoznavanja rizika, unapređivati međuinstitucionalnu saradnju policije, centara za socijalni rad, zdravstvenih ustanova i pravosuđa, te razvijati kulturu neprihvatanja svakog oblika nasilja – poručio je.</p><h2>Nije porodična tragedija</h2><p>Korajlić naglašava da femicid ne smije biti predstavljen kao porodična tragedija ili nesretan splet okolnosti.</p><p>- Femicid nije porodična tragedija u užem smislu, nego teško krivično djelo sa ozbiljnim društvenim posljedicama, zbog čega prevencija i pravovremena reakcija institucija moraju ostati prioritet – kazao je.</p><p>Prema njegovim riječima, nasilje u partnerskim odnosima nije karakteristično samo za mlađe osobe. Neriješeni konflikti, dugogodišnji poremećeni odnosi, osjećaj usamljenosti, bolesti, zavisnosti ili drugi životni stresori mogu doprinijeti eskalaciji nasilja i u poznijoj životnoj dobi.</p>

Nažalost, naše društvo ovakve slučajeve često pogrešno interpretira i romantizira, čime se nanosi dodatna nepravda žrtvi i njenim najbližima

Čak 37 posto ubica izvrši samoubistvo nakon zločina: Femicid je završni čin nasilja, a ne romantična ili porodična tragedija

<p>Pripreme za ovogodišnji Marš mira, kojim će biti obilježena 31. godišnjica genocida u Srebrenici, odvijaju se planiranom dinamikom, a organizatori očekuju više od 6.000 učesnika iz Bosne i Hercegovine i svijeta. U razgovoru za Avaz TV predsjednik Pododbora za Marš mira Nezuk-Potočari 2026. Suljo Čakanović govorio je o organizaciji ovogodišnjeg pohoda, sve većem interesovanju mladih, ali i značaju očuvanja kulture sjećanja.</p><p>Na početku razgovora Čakanović je istakao da su pripreme u završnoj fazi.</p><p>- Pripreme teku ustaljenom dinamikom. Sve ono što je trebalo do sada da se dogodi, mi smo uradili. Do 7. jula to će biti sve gotovo, utegnuto na najbolji mogući način - rekao je Čakanović.</p>

<h2>Posljednje pripreme</h2><p>Dodao je da se trenutno radi na najzahtjevnijim dijelovima trase, posebno na području Budima i Budimskog potoka, gdje se staza uređuje ručno kako bi bila sigurna za prolazak svih učesnika.</p><p>Govoreći o interesovanju za ovogodišnji Marš mira, kazao je da je do sada prijavljeno oko 3.600 učesnika, ali da se najveći broj prijava očekuje u posljednjim danima pred početak manifestacije.</p><p>- Ove godine očekujem više od šest hiljada učesnika - naglasio je.</p><p>Istakao je da prijavljeni i neprijavljeni učesnici imaju potpuno isti tretman.</p><p>- Mi ne pravimo nikakvu razliku. Sva logistička podrška koju imaju prijavljeni očekuje i one koji nisu prijavljeni. Volimo da se ljudi prijave zbog organizacije, ali svi su ravnopravni učesnici Marša mira – istakao je.</p><p>Čakanović je detaljno govorio i o složenoj organizaciji, naglašavajući da je cijela trasa od Nezuka do Potočara pokrivena medicinskim ekipama, Crvenim križem, Gorskom službom spašavanja, Civilnom zaštitom i drugim službama.</p><h2>Sve više mladih</h2><p>Posebno ga raduje sve veći broj mladih koji učestvuju u Maršu mira. Podsjetio je da je prošlogodišnji pohod nazvao "najmlađim Maršem mira" jer su većinu učesnika činili mladi ljudi, a ove godine očekuje još veći broj učenika i studenata.</p><p>Kako kaže, upravo je to najveća garancija da će sjećanje na genocid ostati sačuvano i u budućnosti.</p><p>- Jedan od glavnih ciljeva Marša mira jeste da ostane trajna kategorija do Sudnjeg dana. Ovaj broj mladih daje nam nadu da će to tako i biti – dodao je.</p><p>Čakanović je pozvao sve zainteresovane da se prijave za ovogodišnji Marš mira do 5. jula, ističući da program počinje 7. jula u Nezuku, dok pohod kreće dan kasnije. Naglasio je da će i oni koji se ne prijave unaprijed moći ravnopravno učestvovati, poručivši da Marš mira predstavlja put sjećanja i očuvanja istine o genocidu za buduće generacije.</p><h2>Spašavanje ranjenih</h2><p>Kao mladi zdravstveni radnik pružao je pomoć ranjenicima tokom proboja iz Srebrenice u julu 1995. godine. Ispričao je da se sjeća svakog detalja i da su mu upravo ljudi kojima je pomagao davali snagu da izdrži.</p><p>- Imao sam pune ruke posla. Ako sam bar jednog spasio, dobro je – kazao je.</p>

Video / Amor Mašović o genocidu: 22-godišnjem Kadriji smo pronašli šest kostiju u pet masovnih grobnica

Kroz nova imena traži se dogovor: Ko su novi kandidati za visokog predstavnika?

Blanuša za "Avaz": Božović će biti kandidat ukoliko se ne dogovorimo sa Stanivukovićem

Šta donosi novo povećanje penzija: Gotovo 80 posto penzionera socijalo ugroženo

Veto kao politički performans

Stručnjak za ustavno pravo Davor Trlin upozorava: Cvijanović nije imala pravni osnov za veto

Za koga navijaju naša djeca rođena u Americi: I bebe i djedovi uz Zmajeve

Video / Momak i djevojka snimljeni u Sarajevu zagrljeni u dresovima Hrvatske i BiH

BiH do sada tri puta igrala protiv Amerike: Evo kakvi su bili rezultati

Više osoba fizički napalo ženu u Mostaru: Uputili joj ozbiljne prijetnje

Video / Fra Danijel Rajić s Dobrinje zvonio crkvenim zvonima za golove BiH: Molili smo za njih i kroz kvalifikacije

Toplotni val pravi probleme poljoprivrednicima: Ako suša nastavi, sve će biti skuplje

Video / Suljo Čakanović, medicinar iz Srebrenice: U isto vrijeme mi doveli 16 ranjenih, a četvorica umiru

Historijski uspjeh reprezentacije probudio patriotizam: Zmajevi odnijeli najveću pobjedu van terena

Čak 37 posto ubica izvrši samoubistvo nakon zločina: Femicid je završni čin nasilja, a ne romantična ili porodična tragedija

Suljo Čakanović o ovogodišnjem Maršu mira za "Avaz": Mladi daju nadu da će sjećanje opstati kad nas ne bude

Video / Amor Mašović o genocidu: 22-godišnjem Kadriji smo pronašli šest kostiju u pet masovnih grobnica

Kroz nova imena traži se dogovor: Ko su novi kandidati za visokog predstavnika?

Blanuša za "Avaz": Božović će biti kandidat ukoliko se ne dogovorimo sa Stanivukovićem

Šta donosi novo povećanje penzija: Gotovo 80 posto penzionera socijalo ugroženo

Veto kao politički performans

Stručnjak za ustavno pravo Davor Trlin upozorava: Cvijanović nije imala pravni osnov za veto

Za koga navijaju naša djeca rođena u Americi: I bebe i djedovi uz Zmajeve

Video / Momak i djevojka snimljeni u Sarajevu zagrljeni u dresovima Hrvatske i BiH

BiH do sada tri puta igrala protiv Amerike: Evo kakvi su bili rezultati

Više osoba fizički napalo ženu u Mostaru: Uputili joj ozbiljne prijetnje

Video / Fra Danijel Rajić s Dobrinje zvonio crkvenim zvonima za golove BiH: Molili smo za njih i kroz kvalifikacije

Toplotni val pravi probleme poljoprivrednicima: Ako suša nastavi, sve će biti skuplje

Video / Suljo Čakanović, medicinar iz Srebrenice: U isto vrijeme mi doveli 16 ranjenih, a četvorica umiru

Historijski uspjeh reprezentacije probudio patriotizam: Zmajevi odnijeli najveću pobjedu van terena

Čak 37 posto ubica izvrši samoubistvo nakon zločina: Femicid je završni čin nasilja, a ne romantična ili porodična tragedija

Suljo Čakanović o ovogodišnjem Maršu mira za "Avaz": Mladi daju nadu da će sjećanje opstati kad nas ne bude