Broj nezaposlenih osoba u Bosni i Hercegovini nastavio je padati i tokom aprila ove godine. Prema podacima zavoda i službi za zapošljavanje, na kraju mjeseca na evidencijama su se nalazile 309.823 osobe, što je za 4.457 manje nego u martu. U odnosu na april prošle godine, broj nezaposlenih manji je za gotovo 10.000 osoba.Na prvi pogled, riječ je o ohrabrujućem trendu koji potvrđuje višegodišnje smanjenje registrovane nezaposlenosti. Međutim, detaljniji uvid u podatke pokazuje da pad broja osoba na biroima ne znači automatski i rast zaposlenosti u istom obimu.<h2>Stvarno stanje</h2>Tokom aprila s evidencija službi za zapošljavanje brisano je ukupno 15.020 osoba. Od tog broja zaposlenje je pronašlo 8.715 osoba, odnosno 58 posto. To istovremeno znači da je više od 6.300 osoba s evidencije uklonjeno iz drugih razloga, koji u izvještaju nisu precizirani. Među njima mogu biti osobe koje su ostvarile pravo na penziju, odjavile se s biroa, preselile se ili izgubile status nezaposlene osobe po nekom drugom osnovu. Upravo zbog toga stručnjaci već godinama upozoravaju da se kretanja na evidencijama zavoda za zapošljavanje ne mogu automatski tumačiti kao pokazatelj stvarnog rasta zaposlenosti.Prema riječima ekonomskog stručnjaka Damira Bećirovića ova statistika ne odražava realno stanje, te da, kako kaže, godinama upozorava da se realno stanje aktivno nezaposlenih osoba ne može izvesti iz podataka Zavoda za zapošljavanje. - Prije svega, niz ljudi je prijavljen na Zavod koji uopće ne traže aktivno posao. Prijavljeni su zbog zdravstvenog osiguranja i slično. Bez podataka o novozaposlenim, o ljudima koji su prijavljeni u poresku u prošlom mjesecu, ovaj podatak u ekonomskom smislu ništa ne govori. On može biti rezultat čišćenja, ažuriranja spiskova, neprijavljivanja ljudi, odlaska ljudi u inostranstvo i slično – kazao je Bećirović.

On je istakao da je posljednjih godina primjetan trend pada zaposlenih.- To očigledno pokazuje da ekonomska klima u državi ni na koji način ne pogoduje investicijama i otvaranju novih radnih mjesta uz neizvjesnost na globalnom nivou. Nažalost, naša Vlada nije ništa učinila da tu globalnu neizvjesnost kompenzira probiznis politikom. Dapače, većina mjera je bila potpuno antipoduzetnička – kazao je.<h2>Nedovoljna potražnja</h2>Podaci pokazuju da su poslodavci tokom aprila prijavili 3.046 novih potreba za radnicima, dok su istovremeno registrovana 8.234 prestanka radnog odnosa. To ukazuje da tržište rada i dalje karakteriše značajna fluktuacija zaposlenih, ali i da potražnja za radnom snagom nije dovoljno snažna da bi sama objasnila pad broja nezaposlenih.Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u martu je u zemlji bilo zaposleno 849.837 osoba, što predstavlja tek blago povećanje od 0,1 posto u odnosu na prethodni mjesec.Iako statistika potvrđuje nastavak smanjenja broja nezaposlenih osoba, ostaje otvoreno pitanje koliko je taj trend rezultat stvarnog zapošljavanja, a koliko posljedica drugih razloga zbog kojih građani napuštaju evidencije službi za zapošljavanje. Upravo zbog toga analitičari upozoravaju da podatke o nezaposlenosti treba posmatrati zajedno s kretanjima zaposlenosti, demografskim trendovima i migracijama stanovništva.

Više od 6.300 osoba s evidencije uklonjeno iz drugih razloga, koji u izvještaju nisu precizirani

Statistika pada nezaposlenosti krije važan detalj: Nisu svi koji su 'nestali' s biroa pronašli posao

Javno saslušanje pred Komisijom za borbu protiv korupcije Parlamentarne skupštine BiH, na kojem rukovodstvo Univerziteta „Kallos“ nije uspjelo dati nijedan konkretan odgovor na ključna pitanja, još jednom je ogolilo duboku krizu visokog obrazovanja u BiH.Scena u kojoj rektorica izbjegava odgovore, advokat preuzima glavnu riječ, a sjednica se pretvara u raspravu o procedurama umjesto o suštini, simbolično oslikava stanje u kojem se danas nalazi akademska zajednica. Umjesto znanja, transparentnosti i odgovornosti, javnost dobija prepirke, optužbe i bježanje od odgovornosti.I nije problem samo jedan univerzitet. Problem je sistem koji je godinama dopuštao da se obrazovanje pretvori u unosan biznis, a diploma u robu na tržištu. Posljedice danas osjećaju svi, od studenata i poslodavaca, do društva u cjelini.Posebno zabrinjava činjenica da su državni univerziteti, nekada nosioci akademskog ugleda i kvaliteta, izgubili značajan dio svog kredibiliteta. Politički utjecaji, stranačka zapošljavanja, nepotizam i izostanak ozbiljnih reformi doveli su do urušavanja povjerenja javnosti.Paradoks bosanskohercegovačkog visokog obrazovanja najbolje pokazuje činjenica da je Univerzitet u Sarajevu, kao najstarija i najveća javna visokoškolska ustanova u zemlji, danas tek u grupi univerziteta iza 1500. mjesta na svjetskim rang-listama. Dok se razvijeni svijet takmiči u nauci, istraživanju i inovacijama, mi se i dalje bavimo pitanjem da li su diplome uopće vjerodostojne.Naravno, nije svaki privatni univerzitet problematičan, niti je svaki državni sinonim za kvalitet. Međutim, činjenica je da su brojne afere, sumnjive akreditacije i kontroverze oko izdavanja diploma ozbiljno narušile ugled cijelog sistema visokog obrazovanja.Zato pitanje više nije da li postoje sumnjive diplome, nego koliko ih postoji i ko će konačno snositi odgovornost. Sve dok se odgovori budu skrivali iza advokata, proceduralnih rasprava i političkih kalkulacija, obrazovanje će nastaviti gubiti ono najvažnije, a to je povjerenje građana.A bez povjerenja, diploma je samo komad papira.

Brojne afere, sumnjive akreditacije i kontroverze oko izdavanja diploma ozbiljno su narušile ugled cijelog sistema visokog obrazovanja

Kada diploma izgubi vrijednost

U Vogošći je večeras došlo do saobraćajne nesreće u kojoj su učestvovala dva putnička vozila.

- Jedna osoba je povrijeđena - potvrđeno je za portal “Avaza” iz Operativnog centra Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo.Na vozilima je pričinjena veća materijalna šteta.Uzrok nesreće za sada nije poznat, a više informacija bit će poznato nakon što policija obavi uviđaj i utvrdi sve okolnosti događaja.

Na vozilima je pričinjena veća materijalna šteta

Nesreća u Vogošći: Sudarila se dva vozila, jedna osoba povrijeđena

Tehnički problemi sa softverom za obradu biometrijskih podataka koji su se pojavili u prethodne tri sedmice izazvali su probleme sa zahtjevima za izdavanje viza i boravka stranim državljanima u Bosni i Hercegovini. Bivši bh. diplomata i ambasador BiH Fuad Đidić za "Avaz" je kazao da je radio kao diplomata trideset godina i da se ovakav slučaj nije desio.- Potpuno je nejasno da toliko dugo vremena ovo ne može da se otkloni pogotovo u vremenu potpuno razvijenog softvera i razvijenih sistema. Mi smo još 90-ih u poprilično teškim okolnostim izdavali vize u Australiji, Japanu, Kanadi - kazao je.On je kazao da štete nisu samo ekonomske naravi i za ugled BiH, već da postoji još jedna opasnost.- To je da zemlja domaćin gdje ne možete izdati vize uzvrati reciprocitetom da ni ona nama ne izdaje vize. To je ta treća dimenzija koju treba naglasiti, a to je strah od reciprociteta. Njih ne interesuje ako vi niste u stanju mjesec dana otkloniti kvar. Zemlja se dovodi u stanje blokade i na ovaj način. Ovo je strašno - kazao je Đidić.Ovo je nepojmljivo, služio sam 1997. i tada smo izdavali vize jadno opremljeni, a sada poslije toliko godina i svih tehnologija ne možemo, zaključio je.

On je kazao da štete nisu samo ekonomske naravi i za ugled BiH, već da postoji još jedna opasnost

Fuad Đidić upozorio na katastrofalne posljedice zbog neizdavanja viza: Zemlja se dovodi u stanje blokade

Prije dva dana Ambasada Sjedinjenih Američkih Država oglasila se o imenovanju novog visokog predstavnika u BiH, ali i komentarisala posljednje aktivnosti Milorada Dodika, te praktično izdala upozorenje i njemu, te svima onima koji rade na destabilizaciji BiH.U saopćenju su podsjetili da su Dodik i drugi zvaničnici Republike Srpske bili sankcionisani zbog destabilizirajućih aktivnosti. Skinuti su s liste sankcija u oktobru 2025. nakon konkretnih koraka koje je Republika Srpska poduzela kako bi smanjila tenzije i ukinula neustavno zakonodavstvo koje je pokrenulo sankcije, te nakon što je Milorad Dodik postupio u skladu s presudom Suda BiH koja mu zabranjuje obnašanje javne funkcije, podnošenjem ostavke na mjesto predsjednika RS-a i dopuštanjem održavanja izbora za njegovog nasljednika, naveli su.<h2>Upozorenje Ambasade</h2>U drugom dijelu poruke upozorili su da skidanje sankcija nije trajna kategorija, te da bi se pojedini ponovo mogli naći na „crnoj listi“.- Sjedinjene Države nastavljaju pratiti ponašanje svih aktera i stranaka, uključujući bivšeg predsjednika Dodika, i zadržavaju pravo na uvođenje sankcija pojedincima kada je to potrebno, u skladu s izvršnim naredbama i zakonima, kada se upuste u radnje koje narušavaju stabilnost i povećavaju tenzije. Sjedinjene Države pažljivo razmatraju da li nedavno ponašanje ispunjava prag za ponovno uvrštavanje na listu sankcionisanih u skladu s postojećim ovlaštenjima – poručili su.Prema mišljenju političkog analitičara Velizara Antića, kada iz Ambasade SAD-a kažu da će sankcionisati one koji nastoje da krše Dejtonski sporazum, to su protokolarne izjave.- Naravno da SAD podržavaju postojanje dejtonske BiH i da će braniti taj sporazum. Međutim, ni Milorad Dodik nije protiv dejtonske BiH. On upravo poziva na vraćanje prvobitnom sporazumu. Ja mislim da su mnogo veći protivnici ovom sporazumu bošnjački političari koji su više puta i izjavljivali da je ovo loš sporazum i da ga treba mijenjati – kazao je.

<h2>Sporenja oko Dejtona</h2>Prema njegovom mišljenju, suština svih sporova upravo je u tome na koji način treba mijenjati Dejtonski sporazum.- Dok sa srpske strane ta promjena treba da ide u pravcu poštovanja izvornog sporazuma i eventualnog jačanja entiteta, s bošnjačke strane promjenu vide kao slabljenje nadležnosti entiteta i jačanje centralnog nivoa odlučivanja – kazao je.Dodao je da ne vjeruje da će doći do novih sankcija Dodiku, sve dok je trenutna američka administracija na vlasti.- Sve dok je ova administracija Donalda Trampa (Trump) na vlasti u SAD-u, ja ne vjerujem da će doći do podizanja novih sankcija Miloradu Dodiku. Veći su izgledi da će pod udar sankcija doći oni bošnjački političari koji ne žele da poštuju izvorni Dejtonski sporazum i koji insistiraju na promjeni postojećeg sporazuma – zaključio je Antić.

Veći su izgledi da će pod udar sankcija doći oni bošnjački političari koji ne žele da poštuju izvorni Dejtonski sporazum, kazao je

Analitičar Velizar Antić za „Avaz“: Dok je Trampa, nema sankcija Dodiku

Zatvaranje Hormuškog moreuza izazvalo je najveći poremećaj snabdijevanja naftom u modernoj historiji, a proizvodnja zemalja Bliskog istoka smanjena je za više od 14 miliona barela dnevno u odnosu na predratni period. Iako su cijene goriva posljednjih sedmica stabilizovane, transportni operateri i dalje osjećaju snažan pritisak. Za njih ulogu ne igraju samo cijene u BiH, već u cijelom svijetu.- Najnižu cijenu dizela u Evropskoj uniji trenutno ima Poljska približno 1,61 eura po litru, dok je najskuplji dizel zabilježen u Holandiji s više od 2,36 eura po litru. Istovremeno, Francuska i Mađarska bilježe lokalne nestašice goriva, što dodatno komplikuje planiranje međunarodnih transportnih operacija. Francuska već bilježi pad potrošnje goriva od 14 posto u odnosu na isti period prošle godine, što predstavlja jasan pokazatelj usporavanja ekonomskih aktivnosti i prilagođavanja tržišta visokim cijenama energenata – kazali su iz Konzorcijuma Logistika BiH.<h2>Mjere u EU</h2>Prijevoznici posebno ističu mjere koje provodi Italija, te razmatranje njihove Vlade za produženje umanjenih akciza na dizel u iznosu od 0,244 eura po litru, uz dodatni paket podrške transportnom sektoru.- Ovakve mjere pokazuju da pojedine države članice Evropske unije prepoznaju značaj drumskog transporta za funkcionisanje privrede i održavanje lanaca snabdijevanja – istakli su.S druge strane, u našoj zemlji je nekoliko puta propao pokušaj da se usvoji smanjenje akciza za gorivo, što bi bilo direktno olakšanje građanima. Ipak, naši političari su čekali da kriza prođe sama od sebe. Prema riječima stručnjaka za energetiku Almira Bečarevića, trenutne cijene u našoj zemlji prate pad na svjetskom tržištu.

<h2>U našoj zemlji</h2>- Cijene derivata su, a u skladu s padom cijene barela, također imale pad i sada su se približile cijenama koje su bila prije 28. februara. Dizel je u rasponu od 3 KM do 3,30 KM, super 95 se kreće od 2,88 KM do 3,10 KM, a super 98 od 2,51 KM do 3,28 KM. Možemo konstatovati da distributeri nafte prate pad barela na svjetskom tržištu i da je došlo do značajnijeg pojeftinjenja derivata – kazao je.Kako je kazao, dizel je već na razini iz februara 2026. godine, a benzini su gotovo došli na razinu iz februara, posebno super.- Možemo konstatovati da je došlo do smirivanja tržista i blizu smo cijenama derivata iz februara mjeseca. Dalji pad cijene barela značio bi povratak cijena derivata na nivo iz februara, što bi ujedno značilo da utjecaj na određene proizvode kod kojih derivati nafte imaju značajnu ulogu više ne bi bio izražen, odnosno da bi rast cijena bio faktički anuliran i izjednačen s nivoom iz februara – zaključio je Almir Bečarević.<h2>Trenutne cijene</h2>- Cijena barela nafte je na dan 28. februara iznosila 73 dolara. Ovo je dan kada je započeo rat između Irana i Amerike. Trenutna cijena barela nafte iznosi 93 dolara i nafta je doživjela pad sa oko 115 dolara, koliko je iznosila početkom maja – kazao je Almir Bečarević.

Možemo konstatovati da je došlo do smirivanja tržišta i blizu smo cijenama derivata iz februara mjeseca, rekao je Bečarević

Cijene nafte u padu, ali kriza nije gotova

Profesor i politički analitičar Enver Kazaz za "Avaz" je kazao da upozorenje Američke ambasade o mogućem obnavljanju sankcija Dodiku treba gledati u kontekstu zaštite finansijskih interesa ljudi koji su okupljeni oko projekta Južna interkonekcija.- Dodik je, naime, slagao Trampa, otvoreno govoreći. A Trampova administracija želi zaštiti svoj kapital na području BiH i nema ništa jednostavnije od prijetnje uvođenjem sankcija. Ako nastavi tako da se ponaša Dodik će ih najvjerovatnije i dobiti. Mislim da se ponaša kao neka vrsta seoskog manipulatora koji želi da ušićari na stočnoj pijaci - kazao je Kazaz za "Avaz".

Ambasada SAD: Razmatramo da li ponašanje Dodika ispunjava prag za ponovno uvrštavanje na listu sankcioniranih

Podsjećamo Ambasada SAD u BiH tokom vikenda praktično je zaprijetila predsjedniku SNSD-a Miloradu Dodiku novim sankcijama kazavši da pažljivo razmatraju da li nedavno ponašanje ispunjava prag za ponovno uvrštavanje na listu sankcionisanih u skladu s postojećim ovlaštenjima.

Upozorenje Američke amabsade o mogućem obnavljanju sankcija Dodiku treba gledati u kontekstu zaštite finansijskih interesa

Prof. Kazaz: Molio za političku rehabilitaciju

Profesor Enver Kazaz za "Avaz": Dodik slagao Trampa, ponaša se kao seoski manipulator

Rijeke Bosne i Hercegovine godinama se suočavaju s ozbiljnim zagađenjem, uprkos činjenici da predstavljaju jedan od najvažnijih prirodnih resursa zemlje. U brojnim gradovima otpadne vode iz domaćinstava i industrijskih postrojenja i dalje se direktno ispuštaju u vodotoke bez adekvatnog prečišćavanja, dok se uz obale rijeka gomilaju divlje deponije koje dodatno ugrožavaju ekosisteme. Posljedice su vidljive na svakom koraku, od neugodnih mirisa i promjene boje vode do pomora ribe i narušenog zdravlja lokalnog stanovništva.Pitanje koje se sve češće postavlja jeste ko snosi odgovornost za ovakvo stanje. Da li su najveći zagađivači industrijska postrojenja, neuređeni kanalizacioni sistemi ili nesavjesni pojedinci koji godinama pretvaraju riječne obale u odlagališta otpada? U zemlji bogatoj vodnim resursima, odgovor na to pitanje otkriva složen problem u kojem se prepliću institucionalni propusti, nedovoljna kontrola i dugogodišnje zanemarivanje zaštite životne sredine.<h2>Tri glavna razloga</h2>Prema riječima prof. dr. Samira Lemeša iz Eko foruma Zenica, rijeke u BiH trpe pritisak iz tri glavna izvora: teške industrije, neprečišćenih komunalnih otpadnih voda i mini hidroelektrana.- Područje od Zenice do Kaknja i nizvodno je historijski i trenutno među najugroženijim vodotokovima. Tu su dominantni industrijski zagađivači, ali i veliki broj gradova uz rijeku Bosnu i njene pritoke. Vlada FBiH već godinama produžava rokove za početak primjene pravilnika o otpadnim vodama, kako bi se velikim zagađivačima dala prilika da ugrade prečistače. Upravo krajem juna ove godine ističe posljednji rok, do kojeg bi svi zagađivači otpadne vode morali dovesti u zakonom dozvoljene granice. Federalno ministarstvo okoliša i turizma još nije odlučilo da li će taj rok produžiti i šesti put – kazao je.Dodao je da rijeka Spreča važi za jednu od najmrtvijih rijeka u BiH, a da su glavni zagađivači locirani u industrijskoj zoni Lukavac.- GIKIL je godinama bio predmet sudskih procesa zbog nekontrolisanog ispuštanja katrana, amonijaka i fenola, što je više puta dovelo do potpunog pomora ribe i zagađenja nizvodnog toka koji se ulijeva u Bosnu kod Doboja – istakao je.

Osim trovanja rijeka iz industrijskih postojenja, Lemeš ističe da je veliki problem i gradnja hidroelektrana.- Dok industrija truje vodu hemijski, mini hidroelektrane (MHE) uništavaju rijeke morfološki i biološki. Izgradnjom derivacionih MHE, rijeke se bukvalno guraju u cijevi dužine po nekoliko kilometara. Riječna korita ostaju potpuno suha jer se ekološki prihvatljivi protok u praksi ne kontroliše – kazao je profesor Lemeš.<h2>Šta ubija rijeke?</h2>Lemeš je objasnio da se razlikuju dvije vrste zagađenja voda: hemijski i organski. Dodaje da su za industrijske zagađivače dominantni hemijski otrovi kao što su teški metali (kadmij, olovo, živa, hrom, nikal), PAH-ovi (policiklični aromatični ugljovodonici), fenoli i amonijak.- Najveći procent zagađenja u BiH otpada na neprečišćene fekalne i komunalne vode, jer većina gradova (uključujući i velike urbane centre) nema funkcionalne centralne uređaje za prečišćavanje otpadnih voda. Za te otpadne vode karakteristični su fosfati i nitrati iz deterdženata i poljoprivrednih đubriva, kao i pad otopljenog kisika u vodi – objašnjava Lemeš.

Na sve ovo treba dodati ogromne količine otpada, koji završava u rijekama iz divljih deponija, i "ukrašava" obale najlonskim kesama i plastičnim bocama, dodao je.- Iz rijeke Drine svake godine se izvade stotine tona plastičnog otpada, koji dolazi iz Crne Gore i Srbije – kazao je.<h2>Institucijalna pasivnost</h2>Institucije često ne raguju na adekvatan način i pravovremeno zbog podijeljenih nadležnosti i prebacivanja loptice odgovornosti s jednog na drugi nivo ili između kantona.- Broj ekoloških i vodnih inspektora na svim nivoima je minimalan. Jedan inspektor često pokriva desetine opština i stotine privrednih subjekata. Inspekcije nemaju sopstvene mobilne laboratorije koje mogu odmah na terenu uzorkovati vodu i procesuirati dokaz koji je pravno validan na sudu – dodao je Lemeš.Kazne propisane Zakonom o vodama i Zakonom o zaštiti okoliša za pravna lica često su preniske i iznose u naboljem slučaju svega 2-3 hiljade KM. Velikim industrijskim zagađivačima je ekonomski isplativije plaćati periodične kazne nego investirati milione u filterska postrojenja, istakao je Lemeš.- Veliki zagađivači su često i veliki poslodavci ili punioci budžeta. Institucije svjesno tolerišu zagađenje, kako se ne bi ugrozila radna mjesta ili politički interesi – dodao je.<h2>Narednih deset godina</h2>Profesor Samir Lemeš smatra da je za poboljšanje kvaliteta voda u Bosni i Hercegovini neophodno zajedničko djelovanje institucija, lokalnih zajednica i građana.Prema njegovim riječima, vlasti moraju ulagati u prečišćavanje otpadnih voda i pojačati kontrolu zagađivača, dok lokalne zajednice trebaju zaštititi riječne obale i uklanjati divlje deponije. Građani, s druge strane, mogu doprinijeti prijavljivanjem zagađenja i odgovornijim odnosom prema okolišu.Lemeš upozorava da bez odlučnih mjera nije moguće očekivati značajnije poboljšanje stanja bh. rijeka u narednim godinama.<h2>Ugrožavanje Neretve</h2>Gornji tok Neretve i njene pritoke ugroženi su industrijom u Konjicu (metaloprerađivačka industrija Igman) i Mostaru. Poseban problem u ovom slivu je i deponija "Uborak", s koje se procjedne vode, bogate teškim metalima, filtriraju prema tlu i obližnjim potocima koji se ulijevaju u Neretvu.<h2>Zašto institucije zakazuju?</h2>- Upravljanje vodama je podijeljeno između entiteta, kantona i opština. Agencije za vodna područja (npr. Agencija za vodno područje rijeke Save) izdaju vodne akte, ali nemaju represivne aparate. Kada se desi incident na rijeci Bosni, često se spore federalna i kantonalna inspekcija oko toga u čijoj je nadležnosti zagađivač – kazao je profesor Samir Lemeš.

Područje od Zenice do Kaknja i nizvodno je historijski i trenutno među najugroženijim vodotokovima

Ko truje rijeke u BiH: Najveći zagađivači ujedno i veliki punioci budžeta

Podstanarski život, posebno u većim gradovima, postaje sve veći finansijski izazov hiljadama građana Bosne i Hercegovine. Rast cijena nekretnina se posljednjih godina direktno odrazio i na kirije, pa podstanari danas za stan izdvajaju značajan dio svojih mjesečnih primanja.Najizraženiji pritisak bilježe Sarajevo, Mostar, Tuzla i Zenica, gdje je potražnja za stanovima znatno veća od ponude. Posebno su pogođeni studenti, mladi bračni parovi i radnici koji zbog zaposlenja dolaze iz drugih dijelova zemlje.Prema podacima dostupnim za 2026. godinu, prosječna neto plata u Federaciji BiH iznosi oko 1.640 KM, dok je minimalna plata 1.027 KM. Istovremeno, cijene zakupa jednosobnih i dvosobnih stanova u većim urbanim sredinama nastavljaju rasti, zbog čega mnogi građani izdvajaju između trećine i polovine svojih mjesečnih prihoda samo za kiriju.- Kada je u pitanju glavni grad BiH, kirije se kreću od 600 KM do 1.000 KM za stanove veličine od 45 do 60 metara kvadratnih, u zavisnosti od lokacije. U centru grada kirije su više od 1.000 KM – kazao nam je Emir Hadžiefendić iz agencije za nekretnine MySpace Sarajevo.

Prema izvještajima o tržištu nekretnina, prosječna cijena stanova u Federaciji BiH tokom 2025. godine porasla je za više od 20 posto u odnosu na prethodnu godinu, što je dodatno povećalo troškove stanovanja i zakupnina. Najveći problem podstanarima predstavlja nesrazmjer između prihoda i troškova života. Osim kirije, potrebno je izdvojiti sredstva za režije, internet, grijanje i ostale životne troškove, što naročito tokom zimskih mjeseci dodatno opterećuje kućne budžete.Kada se sve to stavi na papir, često jedna prosječna plata ode samo na kiriju i režije koje dostižu iznose od nekoliko stotina KM.- Ja živim sa majkom u Novom Sarajevu. Lokacija je dobra jer je blizu gradski prevoz. Stan je pristojno opremljen i ima nekih 50-ak kvadrata. Kirija je 700 KM plus režije koje zimi iznose oko 300 KM. Radim kao konobar i plata mi je 1.500 KM. Dok platim kiriju i režije praktično mi ništa ne ostane, ali radi i majka pa nekako se snalazimo s dvije plate – kazao je podstanar M. H. za “Avaz”.On je dodao da je ovo minimalna visina kirije koju su mogli pronaći, a da je stan uslovan za život i da nije negdje na periferiji.

U Sarajevu najam stana od 50 do 60 metara kvadratnih od 600 do 1.000 KM

Život podstanara u BiH: Kirije nikad veće, a stan nikad teže pronaći

Gost novog izdanja "Avazovog intervjua" bio je Mirza Alihodžić koji ima 45 godina i civilna je žrtva agresije na BiH. Kao 14-godišnji dječak je 26. februara 1995. godine ranjen i od tada je praktično paralizovan. Za paralizu je saznao nekih pola godina kasnije.

- Krenuo sam da uzmem koju čokoladicu od UNPROFOR-a sa drugarom. Čula su se dva pucnja, jedan je pogodio mene, a drugi drugara. Sjećam se svakog trenutka. Kada me pogodio bacio me sa auta UN-a jedno metar. Strah vas uhvati instiktivno, hoćete bježati, međutim ne možeš, ne slušaju noge. Sjećam se da su mi pluća narasla jer sam imao unutrašnje krvarenje i punila su se krvlju - prisjetio se tih momenata.Nakon borbe ljekara ze njegov život, stabilizacije, rehabilitacija je trajala mjesecima. Opisao je kako je izgledao boravak u bolnici, ali i momenat kada je saznao da će ostatak njegovog života biti vezan za invalidska kolica.Prema njegovim riječima, danas, civilne žrtve rata nalaze se na margini društva.- Nažalost meni su za troje kolica ljudi sakupljali novac. To je tužno, ne mogu vam opisati kako sam se ja osjećao. Javilo se jako puno ljudi, učestvovao je i FK Sarajevo - kazao je.Kazao je kako je lično pisao ministru Adnanu Deliću i tražio pomoć za kupovinu bicikla koje mu je neophodno za kretanje, na šta je Delić kazao da nije njegova nadležnost i da "ganja kanton".- Ozbiljno sam razmišljao da tužim državu, tužit ću ih. Imam tri računa iz ortopedske kuće gdje sam ja platio kolica od novca koji su mi ljudi sakupili. Nisam ja ranjen što sam volio, mene je pogodio četnik i uništio mi mladost. Ljudi moji, pojedine civilne žrtve rata dižu redite da kupe kolica - kazao je.Kompletan intervju pogledajte u videoprilogu na početku teksta.<a href="https://www.youtube.com/@DnevniAvazTV/videos">Besplatno se pretplatite na Youtube kanal Avaz TV.</a>

Krenuo sam da uzmem koju čokoladicu od UNPROFOR-a sa drugarom. Čula su se dva pucnja, jedan je pogodio mene, a drugi drugara. Sjećam se svakog trenutka, ispričao je o kobnom danu

Video / Životna priča Mirze Alihodžića koji je ostao paralisan s 14 godina: Ježim se na "meni je tebe žao", tužit ću državu

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović je u martu, a potom i početkom maja ove godine, izjavio da je BiH ispunila sve formalne uslove da dobije poziv za članstvo u NATO savezu, uvjeravajući visoke zvaničnike Saveza da unutar BiH postoji politički konsenzus o ovom pitanju. Ipak, vojni analitičar Nedžad Ahatović smatra da Bećirovićeva izjava ne opisuje stvarno stanje.- Izjava da je Bosna i Hercegovina „ispunila uslove“ za dobijanje poziva u NATO više je politička poruka nego precizan opis stvarnog stanja. BiH jeste napravila određene formalne korake u saradnji sa NATO savezom, uključujući aktivaciju Programa reformi i dugogodišnje partnerstvo kroz MAP, ali ključni politički i institucionalni problemi nisu riješeni. NATO ne prima države na osnovu deklarativne opredijeljenosti nego na osnovu funkcionalnog političkog sistema, stabilnih institucija i jasnog unutrašnjeg konsenzusa o članstvu - istakao je Ahatović za "Avaz".Dodao je da Bosna i Hercegovina danas nema politički konsenzus o NATO integracijama, što je godinama jedno od spornih pitanja. - Također, sigurnosni i geopolitički ambijent na Balkanu dodatno komplikuje proces proširenja NATO-a, jer to koče drugi akteri poput Rusije protiv čega ni bh. institucije, a ni NATO nemaju adekvatan odgovor. Zbog toga je tvrdnja da je BiH praktično spremna za poziv više pokušaj stvaranja političkog utiska nego realna procjena odnosa unutar NATO saveza - rekao je Ahatović za "Avaz".Objasnio je da BiH jeste unutar NATO orbite i saradnja sa Savezom je intenzivna, ali od stvarnog poziva za članstvo dijeli nas prije svega unutrašnja politička blokada, a tek onda tehnička pitanja.

BiH jeste napravila određene formalne korake u saradnji sa NATO savezom, uključujući aktivaciju Programa reformi i dugogodišnje partnerstvo kroz MAP, ali ključni politički i institucionalni problemi nisu riješeni

Ahatović o Bećirovićevoj izjavi da smo ispunili uslove za članstvo u NATO: Pokušaj stvaranja političkog utiska

U toku je policijska intervencija kod tržnog centra Alta.Na fotografijama s lica mjesta vidi se veći broj građana okupljen ispred tržnog centra, kao i pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo koji su osigurali područje.Iz Operativnog centra MUP-a KS za portal “Avaza” potvrđeno je da je riječ o intervenciji Policijske stanice Centar Sarajevo, ali da u ovom trenutku nema više zvaničnih informacija.- U toku je intervencija Policijske stanice Centar Sarajevo. Više informacija ćemo imati nakon sumiranja događaja. Bila je prijava, još ne znamo o čemu se tačno radi - rečeno je za portal “Avaza” iz Operativnog centra MUP-a KS.Više detalja bit će poznato nakon okončanja policijskog postupanja i prikupljanja svih relevantnih informacija.

Na fotografijama s lica mjesta vidi se veći broj građana okupljen ispred tržnog centra, kao i pripadnici MUP-a KS

Drama kod Alte: U toku policijska intervencija

Nakon teške tramvajske nesreće koja je 12. februara potresla Sarajevo i amputacije noge, 17-godišnja djevojka Ella Jovanović danas vodi jednu od najtežih životnih borbi u regionu. Njeno liječenje nastavljeno je u Specijalnoj bolnici Sv. Katarina u Hrvatskoj. Tu o njenom oporavku brine tim stručnjaka, predvođen profesorom Draganom Primorcem, koji je ugledni ljekar, genetičar i bivši ministar u Vladi Hrvatske. U "Avazovom intervjuu" Primorac je govorio o Ellinom oporavku, ali i o snazi duha djevojčice koja je, kako kaže, postala inspiracija svima koji je poznaju.

Na portalu "Avaza" ste mogli pratiti najzanimljivije izjave iz intervjua.1' - Hvala Avazu što prati sve iskorake u oblasti biomedicine i znanosti.2' - Rado sam u BiH, posebno u Sarajevu. Ella je priča o duhu mlade osobe.3' - Njena mentalna snaga je ključna bila za uspjeh. Njena porodica zrači s toliko pozitivne energije i zbog toga sam im zahvalan na povjerenju. Htio bih pohvaliti profesora Gavrankapetanovića.4' - Brza reakcija ljekara u Općoj bolnici je omogućila da budemo danas u ovoj situaciji. Kod Elle cijeljenje rane ide jako dobro. Rana je gotovo potpuno zatvorena. Ona vikendom zna otići u Sarajevo, a trenutno radi na jačanju muskulature i pravilnom obrascu hodanja. Uskoro će početi raditi vježbe na strminama, kosinama i vježbe balansa. Ono što me čini neizmjerno sretnim jeste činjenica da planiramo da se Ella za otprilike tri sedmice vrati sa svojom vlastitom protezom. Riječ je o vrhunskoj protezi s mikroprocesorskim koljenom.5' – Ja želim Elu što prije vidjeti na sportskom terenu. Pripremamo je da za šest mjeseci krene sa sportskim treninzima. Vidio sam jako puno pacijenata, ali Ella je za mene simbol nove generacije hrabrih ljudi, mladih ljudi koji će svojim djelima svjedočiti svima onima koji imaju bilo kakvu sumnju u sebe zašto trebaju slijediti Ellin put kako bi bili uspješni. Posebno me raduje što je Ela vezana za medicinsku struku. U našem večerašnjem razgovoru rekla mi je da planira upisati Medicinski fakultet. Srce mi je puno kada to čujem i naravno da ću biti uz nju.6' – Ona će se družiti s Nobelovcima i vodećim stručnjacima iz medicine iz cijelog svijeta kako bismo je još više zarazili medicinom. Ella sa svojim optimizmom, znanjem i ljubavlju prema čovjeku predstavlja idealan spoj za budućeg ljekara. Kada sve to spojite, imate razlog zašto sam ovako sretan i pun osmijeha.7' – Danas imamo takve tehnološke mogućnosti da očekujem da će se Ella za šest do osam mjeseci vratiti sportskim aktivnostima. Ona mi je to sama rekla. Puna je optimizma i svi ćemo vidjeti rezultate. Na njenom prvom sportskom nastupu bit ću u publici i navijati. Bit će tu i moj prijatelj profesor Gavrankapetanović, kao i cijela naša ekipa.8' – U razgovoru s Ellom stekao sam utisak da se već danas priprema za neka buduća takmičenja. Njena sportska karijera tek počinje na najbolji mogući način. Zapamtite moje riječi – ona će biti uzor mnogima. Ella će biti mlada osoba o kojoj će mnogi govoriti. Bit će vrhunski mladi intelektualac koji je snagom volje, dobrote i pozitivnog duha pobijedio tragediju koja se mogla dogoditi bilo kome od nas.9' – Ja vjerujem da dolaze bolja vremena, a Ella će biti svjedok jednog takvog vremena. Ona će svjedočiti da pitanje uspjeha nije pitanje slučajnosti, nego pitanje izbora. Zamolio sam je da uvijek sanja veliko, jer oni koji sanjaju veliko često i ostvare velike snove. Želim da Ella bude dio nove generacije ljekara koja će primjenjivati najnovija znanja iz umjetne inteligencije, regenerativne i personalizirane medicine. Kada imate mladu osobu koja je sama prošla kroz težak životni period i koja je shvatila koliko su empatija i ljubav drugih važni, onda znate da će biti izvrstan ljekar, stručnjak i čovjek.10' – Na nama starijima je da joj pomognemo da što prije nastavi potpuno normalan život. Ali nećemo se zadovoljiti samo time. Želimo da počne osvajati medalje za Bosnu i Hercegovinu.11' – U timu je i sjajan primarijus dr. Ognjen Živković, koji ima iskustvo od 90-ih godina, nažalost zbog rata. To su ljudi koji su svojim djelima svjedočili kako se može ostvariti povratak u stvarni život što skorije, a nakon toga izgrađivali karijeru u jednom drugom segmentu, a to je područje gdje su brojnim mladim ljudima pomagali da ostvare i svoju sportsku karijeru dalje.12' – Ella će dobiti najbolju moguću brigu koju u ovom trenutku može dobiti na jednom mjestu. Ono što je važno, mi smo jako blizu Sarajeva, tako da u svakom trenutku ona može biti blizu svojih prijatelja, s njima se družiti, a s druge strane meni će biti drago nju posjetiti u Sarajevu. Imala je ogromnu sreću što je u početku došla u prave ruke i što su profesor Ismet Gavrankapetanović i njegov tim bili u Sarajevu i što su imali iskustvo koje su imali.13' – I zato kažem da je pitanje multidisciplinarnosti i suradnje kolega iz dvije države dovelo do ovoga gdje smo mi danas i to najbolje pokazuje zašto su sinergija i ljudski odnos među ljudima veoma značajni i zašto medicina nema granica.14' – Ja sam posjetio Ellu u početku, na poziv profesora Gavrankapetanovića, i ono što je ona doživjela, takvu brigu u bolnici... Bolnica „Prim. dr. Abdulah Nakaš“ ima sjajne ljude. Ja kada sam ušao u Ellinu sobu i kada sam vidio s koliko ljubavi oni komuniciraju i rade s Ellom, znao sam da će ona u psihološkom aspektu vrlo brzo doći u poziciju da mi možemo nastaviti njeno liječenje.15 – Jer da mi nemamo Ellu koja je zadržala osmijeh, vjeru u sebe, pogled usmjeren prema budućnosti, da nije toliko uporna, da nema takve snove, koju ni u jednom trenutku nije napustio optimizam i koja uvijek nadahne svakoga ko je upozna, medicina bi bila ograničena. Ali kada imate Ellu koja svjedoči da prava snaga proizlazi iz sposobnosti da se nakon najtežih trenutaka ponovo ustane, napravi korak naprijed i pronađe novi smisao, mi smo svi zajedno, zajedno s njom, poletjeli.16 – Da nismo imali takvo iskustvo zbog tragičnog i sramnog rata koji se dogodio ja ne znam šta bi se dogodilo sa Ellom. Vrlo mali broj bolnica imao je tako dramatično iskustvo i znao se ponašati u takvim situacijama. Mi nikada zapravo ne bismo mogli napraviti sve ove radnje koje smo omogućili kako bi ova idealna, optimalna biometrijska proteza počela funkcionirati. Samo zahvaljujući brzoj multidisciplinarnoj reakciji tima iz sarajevske bolnice mi smo mogli doći u ovu fazu i svaka čast kolegama.17' – Ja vam moram priznati da ne znam nijedno drugo mjesto, a znate da sam profesor od SAD-a do Indije, da mi je život vezan i za Njemačku, i za Kinu, i za Hrvatsku, koje bi tako promptno reagiralo i kvalitetno napravilo ove predradnje koje su bile nužne da mi možemo raditi ovo što radimo danas.18' – Ja mislim da bi svako od nas, kada ima neki problem u životu ili kada misli da mu je teško, bilo u obitelji, bilo na poslu, bilo finansijski, trebao provesti pet minuta s Ellom, jer bi se već u drugoj minuti posramio. Znate zbog čega? Apsolutno nikada nisam kod nje vidio ništa drugo osim osmijeha. Ja nikada kod nje nisam vidio ništa osim ogromnog povjerenja. Ja nikada kod nje nisam osjetio gorčinu. Potpuno je identično i sa divnom mamom Nives, divnim ocem Zoranom i bratom Makom. To je jedna obitelj koja svjedoči zbog čega je danas vrijednost obitelji iznad svega. To je jedna obitelj koja je zajedno, kojoj ništa nije teško.19' – Vi možete samo zamisliti kako je teško obitelji koja to prolazi sa djetetom, predivnom, prepametnom, prelijepom djevojkom, a da vi, kada s njima sjedite, zapravo dobijate energiju, a trebali biste je vi davati njima. Ella je uistinu danas, već danas, kao mlada djevojka postala simbol – toliko skromna, samozatajna, toliko jedno divno ljudsko biće, da je zapravo svima nama bila i privilegija i čast da smo je mogli upoznati. A tek je djevojčica.20' – Nakon što sam završio studij medicine ušao sam duboko u područje genetike.21' – Imao sam privilegiju da budem u timu koji je otkrio mutaciju gena koji dovodi do "krhkih kostiju" kod djece. Ona je moj život krenuo u smjeru kojem nisam planirao.22' – Bili smo pioniri prvođenja identifikacije žrtava rata iz masovnih grobnica novom DNA tehnologijom. Nemojmo zaboraviti da je prvi taj slučaj došao iz kupreške masovne grobnice.23' – Kao osoba izgrađena u području genetike okrenuo sam se pedijatriji. Već tada mi je standardna medicina postala dosadna. Napravili smo golemi iskorak kada smo napravili interpretaciju cijelog genoma.24' – Imamo pre službenim podacima više od sto hiljada potpuno zdravih ljudi koji umiru zbog loših učinaka lijekova. Jedini način da možete znati da li će nekome lijek biti toksičan ili je da napravite analizu gena.25' – Promijenili smo odnos unutar sportske medicine, ali nažalost o izenadnoj smrti se govori samo trenutno. Napravili smo iskorak i tokom kovida i znali smo da imamo nevjerovatno i ubojito oružje koje možemo korisiti za liječenje.

Video / Arman Morankić: Mog Erdoana nema, kada sam ih slao u Sarajevo, nisam ni slutio da se ovo može desiti

26' – Postali smo pioniri personalizirane regenerativne medicine.27' – Vjerovali ili ne iz tumorskog tkiva možemo analizirati gotovo sve gene što je ogromno oruđe u borbi protiv karcinoma. To znači da možemo koristiti ciljanu terapiju, a ne hemoterapiju.28' – Sada možemo liječiti pacijenta zahvaljujući ciljanoj mutaciji metastaze što se nikada do sada nije dešavalo. Imamo vrlo snažno oružje za borbu protiv karcinoma. Sa svim smo uvezali i vještačku inteligenciju.29' – Mi smo u Sv. Katarini spojili modernu genetiku, transkriptomiku, analizu šećera, proteina, dobijamo opis šta se događa u svakoj pojedinačnoj ćeliji. Kada to razumijete možete prilagoditi terapiju.30' – Imam cilj da inficiram mlade ljude da nikada ne skrenu sa puta nauke.31' – Pitanje o tome kada će sve te moderne metode biti dostupne svim građanima i masi pacijenata.32' – U Hrvatskoj smo uspjeli napraviti iskorak. Nekoliko puta sam kolegama u BiH ponudio ne samo znanje, nego sam voljan napraviti i transfer tehnologija kako bi bile dostupne svim građanima.33' – Ispričao je priču koja ga inspiriše i koju često govori studentima.34' – Ja sam optimista i vjerujem da će Ellina generacija stvarati neki bolji svijet.35' – Politika je jedna od rijetkih disciplina u kojoj se uz minimalno znanja i moralnih vrijednosti možete doći na ključne pozicije, što je zastrašujuće. Kao najpopularniji ministar sam dao ostavku zbog budžetskih rezanja. Meni su principi bili iznad svega. Nikada neću trgovati niti me mogu kupiti.36' – Rekli su mi nevjerovatne podatke šta smo sve uspjeli napraviti za vrijeme mog mandata kao ministra.37' – Pokazali smo da Hrvatska može biti pozicionirana nevjerovatno visoko u nauci i sportu.38' – Kada pogledate sve to onda vam se kao naučniku isplati ući u poltiku i mijenjati svijet na bolje, ali sjediti na poziciji i ne raditi ništa, nema para za koje bih ja to pristao.39' – Mladima stalno kažem da kada padnu to je samo učenje nečeg novog. Takav je bio moj život, imao sam puno zamki i spletki. Iskoristio sam politiku kako bih pomogao obrazovanju, nauci i sportu.40' – Moj stav prema BiH je uvijek bio da moramo ići zajedno ruku pod ruku. Ne može neko u Hrvatskoj biti sretan ako je neko u BiH nesretan. Uspjeh nije determiniran veličinom države.41' – Na kraju života želim biti ponosan na sva svoja djela. Moja saradnja sa Avazom je sjajna i uvijek ste bili prvi koji su objavljivali naše rezultate.42' – Svi navijamo za naše reprezentacije na Svjetskom prvenstvu. Idemo pokazati svijetu kako djeca odavde zabijaju golove.<a href="https://www.youtube.com/@DnevniAvazTV/videos">Besplatno se pretplatite na Youtube kanal Avaz TV.</a>

 Njeno liječenje nastavljeno je u Specijalnoj bolnici Sv. Katarina u Hrvatskoj

Video / Doktor Dragan Primorac o oporavku Elle Jovanović: Osvajat će medalje za BiH, ona je čudo

Gost novog izdanja „Avazovog intervjua“ bio je poptredsjedniik entiteta Republika Srpska Ćamil Duraković koji je govorio sve glasnijem narativu o zatvaranju OHR-a, kandidaturi na predstojećim izborima, ali i zajedničkom nastupu probosanskih stranaka u RS.

Na portalu "Avaza" pratite najzanimljivije izjave iz intervjua.1' – Kada je riječ o Karlu Bildtu, on je najmanje pozvan da nama drži predavanja o tome kako naša domovina treba izgledati, jer je on jedan od visokih predstavnika koji je, u periodu kada su se tražile žrtve genocida u Srebrenici, sjedio sa Ratkom Mladićem i Slobodanom Miloševićem. Kada su takvi ratni zločinci trebali biti hapšeni, on je s njima sjedio i razgovarao. Tako da o tom čovjeku nemam riječi niti želim davati komentar. S druge strane, ono što zabrinjava jeste upravo gospodin Petrič, koji je bio jedan od visokih predstavnika u BiH i koji je, koristeći bonske ovlasti, zaista donio niz odluka koje su pomogle državi BiH u njenim reformama i na njenom putu ka EU i NATO-u. Zato me čudi da se i on našao među potpisnicima ovakve izjave.2' – Simptomatično je da se pojavljuju izjave bivših diplomata. Nekako mi se čini da se sve više uključuju bivši diplomati koji su imali svoje prilike da nešto učine u BiH kako bi je učinili boljom državom za sve njene građane, a sada se osvrću na određene situacije.3' – Zatvaranje OHR-a uslovljeno je programom 5+2, koji apsolutno nije realizovan. Imamo obaveze koje smo preuzeli i koje trebamo ispuniti prije nego što se OHR zatvori. To zna i međunarodna zajednica, a znamo i mi. Zato je govoriti o zatvaranju OHR-a prije ispunjenja uslova iz programa 5+2 potpuni nonsens.4' – Zatvaranje OHR-a ne može biti pitanje jednog naroda, nego svih nas u Bosni i Hercegovini. Smatram da ne postoje uslovi za to prije ispunjenja programa 5+2 i prije postizanja unutrašnjeg konsenzusa u BiH. Ipak, evidentno je da se na geopolitičkoj sceni dešavaju određeni procesi i da postoje pokušaji da se OHR skloni, a odgovornost prebaci isključivo na domaće političke aktere.5' – Ne možete biti nekorektni do te mjere da nekoga tjerate na politički kompromis oko pitanja za koja postoje jasne sudske presude. Primjer za to je pitanje državne imovine, gdje postoje odluke Ustavnog suda BiH i brojni pravni akti. U RS se državna imovina kidnapuje i država se delegitizira. To je apsurd na koji mi sigurno nećemo pristati.6' – Oko državne imovine nema političkog konsenzusa jer očito da je za sve strane konsenzus oko ovog pitanja preskupa cijena. Ostat ćemo u statusu quo još dvije, tri godine.7' – Ne možemo politički pregovarati o pitanjima koja su isključivo pravne prirode. To se ne radi ni u njihovim demokratijama i ne bi smjeli ni nama to nametati. Oni koji vole ovu državu neće pristati ni na kakav kompromis na štetu države.8' – Kada je riječ o zatvaranju OHR-a, očito je da postoje određena zagovaranja takve ideje, ali svi vrlo dobro znaju da bez ispunjavanja programa 5+2 nema ni razgovora o tome. Kada bi se to sada uradilo, bojim se da bi nastalo stanje potpune neizvjesnosti, pa čak i ozbiljno sigurnosno ugrožavanje, u kojem bi se dodatno ohrabrile političke strukture koje žele urušiti Bosnu i Hercegovinu.9' – Zatvaranje OHR-a je opasan korak. Bonske ovlasti sigurno neće ukinuti, ali možda će ih manje koristiti.10' – Stranci ne bi trebali da pomišljaju da učine nešto na štetu ove države. Nadam se da su svjesni šta rade. SAD su dugogodišnji prijatelj BiH. Možda se malo mijenja odnos.11' – Vidjeli smo situaciju skidanja sa crne liste Dodika i njegovih saradnika. Kada je riječ o vanjskoj politici SAD-a ne vjerujem da će se nešto promijeniti u odnosu na Dejtonski sporazum. Mi smo nekako američki projekat i ne vjerujem da bi SAD dopustile da njihov projekat propadne. Koliko god priželjkivali nekog ljutog Trampa da kaže „podijelite Bosnu i to je to“ neće ići da se ne pita narod BiH.&nbsp;&nbsp;12' – Mora se uzeti u obzir da u ovoj zemlji žive patriote koje neće dozvoliti da neki moćnik međunarodni samo kaže podijelite to i idemo dalje. Međunarodna zajednica proteklih godina pokušavala je ohrabriti domaće političke aktere da sami rješavaju otvorena pitanja, ali se pokazalo da je to često nemoguće. Zato pitanja oko kojih nema dogovora treba rješavati kroz pravni sistem i provođenje sudskih odluka.13' – Državna imovina bi se mogla riješiti u skladu sa zakonskim propisima i odlukama sudova. Svako dodatno ohrabrivanje secesionističkih politika moglo bi dovesti do ozbiljnih sigurnosnih problema. Moja kandidatura ne šteti bilo kakvom jedinstvu probosanskog političkog bloka.14' – Ponudio sam svoju platformu i poslao je svim probosanskim političkim strankama.15' – Ponovo sam se kandididovao i smatram da moja politika ne odstupa od državnotvorne politike i moje političko djelovanje je nadstranačko. Trpim ukidanje svih mogućih beneficija koje jedan zvaničnik treba da ima.16' – Ostaje da vidimo da li će probosanske stranke dogovoriti zajednički nastup za NSRS i Parlament BiH jer tu nam je matematički neophodno da pređemo cenzuse. Ako tu ne budemo išli zajedno bojim se da nam prijeti da izgubimo i one pozicije koje su nam ustavom zagarantovane.&nbsp;&nbsp;17' – Prijeti nam da sva četiri mandata budu iz srpskih stranaka. Ako ne budemo imali političke pameti onda je na nama. SNSD igra igru u kojoj je već najavio kandidaturu Denisa Šulića za mjesto potpredsjednika RS što je opasno.18' – Ako ne spasimo našu političku relevantnost prijeti nam politički, a potom i biološki nestanak u RS.19' – Političkim liderima sam davno poslao poziv za sastanak, neki su mu odgovorili, a neki mi se nikada nisu javili. Moja platforma je isključivo prdržavna. Trebali bi to pročitati, a ne odbacivati me jer nisam član njihove stranke.20 – Ne odudaram ja politički od naših stranaka, ali odudaram od stranačkih interesa, jer ne mogu da shvatim da je stranka važnija od države. SNSD ima namjeru da nam oduzme ključne pozicije u RS ukoliko ne budemo jedinstveni.21' – Prozivali su me kada sam objavio kandidaturu „ne sam Ćamile“. Ne može Ćamil biti kriv zato što se stranka ne mogu dogovoriti. Imao sam rok da predam kandidaturu, a ne da ovisim o tome da li će me neka stranka kandidovati ili ne.22' – Nisam ja kriv što se oni nisu dogovorili. Ja jedva čekam da me pozovu na sastanak da budem dio zajedničke priče. Nevažno je da li će podržati Ćamila ili ne koliko je važno da budu zajedno za NSRS i Državni parlament.23' – U ovom momentu od osam delegata u Vijeću naroda samo je pet koji dolaze iz probosanskih političkih stranaka. Mi imamo prostu većinu, ali nemamo dvotrećinsku za veto. To je jako opasno.24' – Imamo loše iskustvo kada je riječ o Dodiku. Koliko god smo pružali ruke nismo uspjeli promijeniti njegov odnos prema Bošnjacima.25' – Opozicija je pokazala da su se približili poziciji. Mi moramo tražiti partnere u onima koji će nas više uvažavati.26' – Ako gledamo neku alternativu ja ne vidim bar kada je riječ o odnosu prema državi, prema prošlosti.27' – Imam ogromno političko iskustvo i vjerujem da ću obnoviti mandat.28 – Kada se nešto iskaže prema Bošnjacima nas to u RS najviše pogađa, jer živimo u sistemu koji nas diskriminiše.29' – Moramo vršiti pritisak na tužilaštva da rade svoj posao.30' – Milorad Dodik još čeka da se njegov status kao predsjednika SNSD-a odredi. Ova država nažalost nije imala kapacitete da provede do kraja presudu Suda BiH. Dodik kreira sistuaciju u kojoj se prikazuje kao relevantan politički faktor.31' – Dodikova politika je manipulativna i prema Rusiji i prema Americi. Morat će isporučiti ono što se od njega traži.32' – Meni je kćerka poslala igricu „Super Camil“ i malo je bilo simpatično. Vidim da je i sam Dodik to vidio. Zaista ne znam ko je to napravio, ali očito je neko kome je politička scena u BiH podosadna. Nisam pokušavao da igram igricu, ja igram u realnom svijetu. Nažalost, naša realnost je kao igrica.<a href="https://www.youtube.com/@DnevniAvazTV/videos">Besplatno se pretplatite na Youtube kanal Avaz TV.</a>

Kada je riječ o Karlu Bildtu, on je najmanje pozvan da nama drži predavanja o tome kako naša domovina treba izgledati, jer je on jedan od visokih predstavnika koji je, u periodu kada su se tražile žrtve genocida u Srebrenici, sjedio sa Ratkom Mladićem i Slobodanom Miloševićem

Video / Ćamil Duraković: Zagovara se zatvaranje OHR-a, Bošnjacima u RS prijeti politički i biološki nestanak

Više od šest mjeseci traje agonija desetina parova čiji se biološki materijal nalazi zarobljen u prostorijama Poliklinike „Northwestern Medical Center“ bivše „New Life BiH“ klinike za asistiranu reprodukciju. Sudbina gotovo 500 zamrznutih embrija, potpuno je neizvjesna, a situacija je alarmantna jer osoba koja je do sada održavala spremnike s tekućim azotom uskoro, tačnije sredinom juna, odlazi u penziju.Kako nam je kazala pacijentica Alma Kovačević, iako imaju kontinuiranu komunikaciju s Federalnim zdravstvenim inspektorom, nijednim aktom nije određena stručna osoba koja će vršiti dosipanje tečnog azota.<h2>Lista ovlaštenih </h2>- Mi ne znamo je li on to radi po službenoj dužnosti ili slobodnoj volji. Pitanje je da li će uopšte iko i na koji način vršiti brigu o našim embrijima ili će ih sve nadležne institucije koje imaju dio odgovornosti pustiti da umru na neadekvatnoj temperaturi? Biste li tako pustili 500 potencijalnih života da umru bez hrane – upitala je.Kovačević ističe da im niko nije rekao ko će to dalje održavati, te da su se mediji više zainteresovali nego nadležne institucije.- Mi kao grupa pacijenata nemamo apsolutno nikakvu informaciju ni reakciju institucija u pogledu određivanja stručne osobe i načina na koji će se nastaviti dosipanje azota i briga o embrijima – dodala je.Da paradoks bude veći, pacijenti su imali povjerenje u spomenutu kliniku jer je bila na listi ovlaštenih ustanova Federalnog zavoda zdravstvenog osiguranja, ali u jednom periodu nije imala dozvolu za rad, što je potvrdilo i Ministarstvo zdravstva FBiH. <h2>Brojna pitanja</h2>Brojna su pitanja i nelogičnosti, a vrlo moguće i propusti u birokratskom lancu koji su doveli do ovog pravnog vakuuma u kojem su se našli pacijenti.Obraćali su se gotovo svim nadležnim institucijama: Tužilaštvu KS, POSKOK-u, Ministarstvu zdravstva FBiH, ombudsmenu za ljudska prava BiH, Uredu premijera FBiH, zdravstvenim inspekcijama i drugima.Ni od koga nisu dobili konkretan odgovor, prijedlog, rješenje ili pomoć. Iz POSKOK-a su za „Avaz“ kazali da je formiran predmet.- Mi smo kod njih u februaru urgirali postupanje po krivičnoj prijavi iz decembra prošle godine i poduzimanje zakonskih mjera na zaštiti lica mjesta i dokaza. Devetnaestog marta dobili smo odgovor da se prijava nalazi u fazi provjere navoda. Kao što ste već upoznati, do danas lice mjesta nije osigurano niti su obavljeni razgovori s uposlenicima u poslovnom objektu u kojem se nalazi zatvorena klinika, a nije nam poznato da je razgovor obavljen ni sa nekim od pacijanata – kazala je Kovačević.<h2>Posljednja šansa</h2>- Za mnoge od nas ovo je bila posljednja šansa da postanemo roditelji. Među pacijentima ima onkoloških bolesnika, invalidnih osoba, žena kojima ističe biološki sat i ljudi koji su godinama ulagali posljednju nadu, emocije i novac u ovaj proces. Bilo je i pacijenata kojima je već ranije bilo uskraćeno pravo na sufinansiranje procesa vantjelesne oplodnje. Ovdje nije riječ samo o administrativnom problemu nego o pitanju ljudskih sudbina, potencijalnog roditeljstva i zaštite izuzetno osjetljivog medicinskog materijala – naveli su pacijenti.

Iz POSKOK-a su za „Avaz“ kazali da je formiran predmet

Poliklinika „Northwestern Medical Center“: Zatvorena preko noći

Agonija pacijenata zatvorene klinike i dalje traje: Hoće li propasti 500 zamrznutih embrija?

Građani Bosne i Hercegovine, posebno u većim mjestima poput Sarajeva, suočavaju se s višemjesečnim čekanjem na specijalističke preglede i dijagnostičke procedure u javnom zdravstvenom sistemu. Magnetne rezonance, CT pregledi, ultrazvuci i pojedini specijalistički termini često su zakazani tek nakon nekoliko mjeseci, zbog čega veliki broj pacijenata pomoć traži u privatnim zdravstvenim ustanovama.

Problem dugih listi čekanja godinama je jedna od najvećih slabosti javnog zdravstva. Pacijenti upozoravaju da se termini za određene pretrage dobijaju tek nakon 90 ili više dana, čak i kada postoji sumnja na ozbiljna oboljenja. Predstavnik Udruženja “Mijelom u BiH”, Zlatan Planinčić, naveo je lični primjer dugog čekanja na preko potrebno snimanje.<h2>Drugi kantoni</h2>- To je poražavajuće. Kada sam išao da zakažem eho test, pošto svi lijekovi koje koristim utječu i imaju nus pojave, doktor kaže: imamo u januaru naredne godine. Zamislite da neko čeka narednu godinu da vidi kako ti lijekovi utječu na srce, a da ne govorim o redovnim nalazima za oboljele. Sve je to žalosno, još kada vidimo da su bolesni pacijenti primorani da idu u druge kantone, da ustanu rano pa da putuju iz Zenice u Tuzlu ili Mostar, ili iz Bihaća za Sarajevo, to je strašno – kazao je.Istovremeno, zdravstveni radnici ističu da su ustanove suočene s nedostatkom kadra, opreme i preopterećenim sistemom.

- Javno zdravstvo na sve načine pokušava da se riješi tih listi čekanja, međutim, u nekim situacijama smo bukvalno nemoćni jer neki pregledi moraju sačekati jednostavno prema uputama specijalista koiji tako navedu. Svakako hitni slučajevi koje je potrebno odraditi odmah, rješavaju se onako kako je specijalista predložio. Što se tiče magnetne rezonance, istina je da su veliki redovi čekanja, ali svakako postoji razlog tome – kazao je za “Avaz” Senad Sadiković, predsjednik Sindikata zdravstvenih radnika u KS.<h2>Refundacija troškova</h2>Zavod zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo ranije je zaključio ugovore s privatnim zdravstvenim ustanovama, kako bi smanjio liste čekanja za deficitarne zdravstvene usluge. Građanima je omogućeno da određene dijagnostičke preglede, poput MR dijagnostike i ultrazvuka, obave u privatnim ustanovama ukoliko ih javni sektor ne može pružiti u roku od 90 dana, a za te namjene ugovorene su usluge vrijedne 3,3 miliona KM. Ipak, dio pacijenata tvrdi da sistem ne funkcioniše jednako za sve, te da nisu dovoljno informisani o procedurama i rokovima refundacije, dok su dodatne probleme izazvali istekli ugovori između Zavoda i pojedinih privatnih ustanova.Prema pravilima Zavoda, osiguranici imaju pravo na refundaciju troškova ako pregled ili dijagnostička procedura ne mogu biti obavljeni u javnim ustanovama u predviđenom roku. Pacijenti u tom slučaju mogu obaviti pregled privatno i podnijeti zahtjev za povrat novca uz potrebnu dokumentaciju. Iz Zavoda navode da se refundacije vrše prema važećim pravilnicima i cjenovnicima, dok zdravstveni stručnjaci upozoravaju da uključivanje privatnog sektora može samo privremeno ublažiti problem dugih listi čekanja, čiji su glavni uzroci nedostatak kadra, zastarjela oprema i nedovoljna ulaganja u javno zdravstvo.<h2>Pare nisu problem, para ima</h2>Liste čekanja za onkološke pacijente nisu administrativni problem, nego pitanje prava na život. Mi smo radili jednu analizu. Zavodi zdravstvenog osiguranja su na kraju 2023. imali višak od 282 miliona maraka. To je akumulirani višak. Kako pacijenti mogu prihvatiti objašnjenje da nema novca kada ima – kazao je Zlatan Planinčić.

Za onkološke pacijente to nisu administrativni problem, nego pitanje prava na život

BiH: Pojedini specijalistički termini se čekaju mjesecima

Statistika pada nezaposlenosti krije važan detalj: Nisu svi koji su 'nestali' s biroa pronašli posao

Kada diploma izgubi vrijednost

Nesreća u Vogošći: Sudarila se dva vozila, jedna osoba povrijeđena

Fuad Đidić upozorio na katastrofalne posljedice zbog neizdavanja viza: Zemlja se dovodi u stanje blokade

Analitičar Velizar Antić za „Avaz“: Dok je Trampa, nema sankcija Dodiku

Cijene nafte u padu, ali kriza nije gotova

Profesor Enver Kazaz za "Avaz": Dodik slagao Trampa, ponaša se kao seoski manipulator

Ko truje rijeke u BiH: Najveći zagađivači ujedno i veliki punioci budžeta

Život podstanara u BiH: Kirije nikad veće, a stan nikad teže pronaći

Video / Životna priča Mirze Alihodžića koji je ostao paralisan s 14 godina: Ježim se na "meni je tebe žao", tužit ću državu

Ahatović o Bećirovićevoj izjavi da smo ispunili uslove za članstvo u NATO: Pokušaj stvaranja političkog utiska

Drama kod Alte: U toku policijska intervencija

Video / Doktor Dragan Primorac o oporavku Elle Jovanović: Osvajat će medalje za BiH, ona je čudo

Video / Ćamil Duraković: Zagovara se zatvaranje OHR-a, Bošnjacima u RS prijeti politički i biološki nestanak

Agonija pacijenata zatvorene klinike i dalje traje: Hoće li propasti 500 zamrznutih embrija?

Pacijenti mjesecima bez neophodnih pregleda: Dođite dogodine ili idite privatno

Statistika pada nezaposlenosti krije važan detalj: Nisu svi koji su 'nestali' s biroa pronašli posao

Kada diploma izgubi vrijednost

Nesreća u Vogošći: Sudarila se dva vozila, jedna osoba povrijeđena

Fuad Đidić upozorio na katastrofalne posljedice zbog neizdavanja viza: Zemlja se dovodi u stanje blokade

Analitičar Velizar Antić za „Avaz“: Dok je Trampa, nema sankcija Dodiku

Cijene nafte u padu, ali kriza nije gotova

Profesor Enver Kazaz za "Avaz": Dodik slagao Trampa, ponaša se kao seoski manipulator

Ko truje rijeke u BiH: Najveći zagađivači ujedno i veliki punioci budžeta

Život podstanara u BiH: Kirije nikad veće, a stan nikad teže pronaći

Video / Životna priča Mirze Alihodžića koji je ostao paralisan s 14 godina: Ježim se na "meni je tebe žao", tužit ću državu

Ahatović o Bećirovićevoj izjavi da smo ispunili uslove za članstvo u NATO: Pokušaj stvaranja političkog utiska

Drama kod Alte: U toku policijska intervencija

Video / Doktor Dragan Primorac o oporavku Elle Jovanović: Osvajat će medalje za BiH, ona je čudo

Video / Ćamil Duraković: Zagovara se zatvaranje OHR-a, Bošnjacima u RS prijeti politički i biološki nestanak

Agonija pacijenata zatvorene klinike i dalje traje: Hoće li propasti 500 zamrznutih embrija?

Pacijenti mjesecima bez neophodnih pregleda: Dođite dogodine ili idite privatno