<p>Fudbalska reprezentacija Bosne i Hercegovine večeras u Torontu odmjerava snage s Kanadom, a susret se prati širom Bosne i Hercegovine.</p><p>U glavnom gradu Bosne i Hercegovine na više lokacija organizovano je javno gledanje utakmice, gdje navijači u sjajnoj atmosferi dočekuju večerašnji duel.</p><p>Pogledajte scene iz Sarajeva uoči večerašnjeg susreta.</p>

U glavnom gradu Bosne i Hercegovine na više lokacija organizovano je javno gledanje utakmice

Video / Halidov bezvremenski hit se ori u glavnom gradu BiH

<p>Atraktivna bosanskohercegovačka pjevačica Meliha Imširović još jednom je privukla ogromnu pažnju javnosti, ali ovog puta ne samo glasom i nastupom, već jasnom i glasnom podrškom domovini.&nbsp;</p><p>Ponosna Bosanka odlučila je pokazati svoj patriotizam i ljubav prema nacionalnom timu, pozirajući u prepoznatljivom plavo-žutom dresu fudbalske reprezentacije Bosne i Hercegovine.</p>

<p>Ovaj potez mlade estradne umjetnice izazvao je lavinu pozitivnih komentara na društvenim mrežama. </p><p>Meliha, koja je poznata po tome što s ponosom ističe svoje porijeklo i ljubav prema domovini, na ovaj način je poslala snažnu poruku podrške "Zmajevima" pred predstojeće sportske izazove.</p><p>Njeni vjerni pratioci i navijači bh. tima složni su u jednom, dres s državnim grbom Melihi savršeno pristaje, a ovakav vid podrške javnih ličnosti daje poseban vjetar u leđa i sportistima i vjernoj publici koja živi za uspjehe reprezentacije.</p>

Ovaj potez mlade estradne umjetnice izazvao je lavinu pozitivnih komentara na društvenim mrežama

Bosanka u dresu "Zmajeva" zapalila društvene mreže: Ponosna na svoje korijene i domovinu

<p>U svijetu muzičke industrije granica između planetarne slave i profesionalne propasti nevjerovatno je tanka. Dok većina muzičara godinama strpljivo gradi karijeru, nekima je bio dovoljan samo jedan pogrešan korak, loša procjena ili pak vanserijski hit, da preko noći izgube sve. Biti "one-hit wonder" (čudo od jednog hita) posebna je vrsta prokletstva u šoubiznisu. To su priče o umjetnicima koji su snimili pjesmu toliko veliku i zaraznu da je ona jednostavno progutala sve ostalo što su ikada uradili.</p><h2>Vječna vrata slave</h2><p>Umjesto da im otvori vrata vječne slave, taj jedan megahit postao je njihov profesionalni zid. Nakon njega javnost, a često i izdavačke kuće, jednostavno više nisu željele čuti ništa drugo, ostavljajući autore u potpunom zaboravu, kreativnoj krizi ili finansijskom krahu.</p><p>Španske sestre "Las Ketchup" 2002. godine preko noći su postale globalno ludilo zahvaljujući "The Ketchup Song (Asereje)" i pratećem plesu koji se igrao od diskoteka u Evropi do plaža u Latinskoj Americi. Pjesma je prodata u milionima primjeraka, ali je u nekim konzervativnim krugovima proglašena i "sotonističkom" zbog navodnih skrivenih poruka u besmislenom tekstu, koji je zapravo bio samo loše izgovoreni rep hit "Rapper's Delight". </p><p>Nakon što je ljetna histerija prošla, publika ih je potpuno ignorisala. Pokušale su se vratiti čak i na Evroviziji 2006. godine, ali su završile na dnu tabele, zauvijek zarobljene u okovima jednog plesa.</p><p>Sličnu sudbinu, ali na modernijoj platformi, doživio je i južnokorejski reper Psaj (Psy). On je ušao u historiju kao čovjek koji je prvi prešao milijardu pregleda na YouTubeu. "Gangnam Style" (2012) bio je kulturološki šok, a ples na nevidljivom konju igrali su svi, od holivudskih glumaca do svjetskih lidera. </p><p>Međutim, ta pjesma je postala njegov kavez. Svaki sljedeći singl bio je pod mikroskopom javnosti i upoređivan s ovim fenomenom. Psaj je kasnije priznao da je upao u tešku kreativnu krizu i borbu sa zavisnošću od alkohola, jer je bio opsjednut idejom da mora ponoviti taj uspjeh, što je bilo nemoguće.</p><h2>Kada hit „ugasi“</h2><p>Australski muzičar Gotje (Gotye) stvorio je 2011. godine remek-djelo "Somebody That I Used to Know" koje je pokorilo Planetu, osvojilo tri Grammyja i sakupio milijarde pregleda. </p><p>Pjesma je bila toliko masovna da je potpuno progutala njegov identitet kao alternativnog umjetnika. Pritisak javnosti i industrije da napravi još jedan takav komercijalni megahit bio je toliki da se Gotje praktično povukao iz solo muzike. </p><p>Sam je priznao da ga je slava te pjesme opteretila i "ugasila" mu želju za stvaranjem pop muzike, pa se vratio sviranju bubnjeva u lokalnom bendu i studijskom radu iza kulisa.</p><p>S druge strane, grupa "Baha Men" je s pjesmom "Who Let the Dogs Out" (2000) postigla nevjerovatan komercijalni uspjeh. Pjesma je postala himna svih sportskih stadiona i holivudskih komedija s početka milenijuma. Osvojili su Grammy, zaradili ogroman novac, ali su ujedno postali sinonim za "najiritantniju pjesmu svih vremena". Taj imidž zabavnog, dječijeg benda uništio im je bilo kakvu šansu da ih iko ikada shvati ozbiljno kao muzičare. Ostali su zapamćeni isključivo po lavežu u mikrofon, dok su im kasniji albumi prošli potpuno neopaženo.</p><h2>Izmišljene biografije</h2><p>Jedna od najvećih "one-hit wonder" kontroverzi veže se za ime Vanila Ajsa (Vanilla Ice) i njegov hit "Ice Ice Baby" (1990). </p><p>Ova pjesma je bila prvi hip-hop singl koji je stigao na broj jedan Billboardove liste i napravila je od njega instant senzaciju. Ali, slava je propala brže nego što je došla. Prvo se suočio sa optužbama za krađu legendarne bas linije od grupe "Queen" i Dejvida Bouvija (Davida Bowieja), a onda je otkriveno da je njegova izdavačka kuća izmislila njegovu biografiju o "teškom odrastanju na ulici" kako bi ga lakše prodala publici. </p><p>Kada je prevara razotkrivena, postao je predmet ismijavanja. Nikada više nije snimio hit, a devedesetih je pao u tešku depresiju prije nego što je potpuno napustio muziku i prebacio se u građevinski biznis.</p><p>Sve ove priče pokazuju da u modernom šoubiznisu jedan megahit može biti i najveći blagoslov i najteže profesionalno prokletstvo koje umjetnika, umjesto u vječnost, odvede u potpuni zaborav.</p><h2>Psihološka zamka</h2><p>Iza fenomena "čuda od jednog hita" rijetko stoji samo nedostatak talentovanja ili puka nesreća, mnogo češće je riječ o sirovoj matematici velikih izdavačkih kuća. Kada anonimni izvođač „ubode“ planetarni hit, industrija instantno stvara takozvani "šablon uspjeha". Umjesto da umjetniku dozvole kreativni razvoj, muzički producenti i menadžeri zahtijevaju da svaki sljedeći singl bude identična kopija onog prvog, kako bi se maksimalno iskoristio trenutni finansijski talas</p>

Svaki sljedeći singl bio je pod mikroskopom javnosti i upoređivan s ovim fenomenom

Kada jedan megahit lansira u zvijezde: Pjesme koje su im dale sve, a onda ih odvele u potpuni krah

<p>U svijetu sedme umjetnosti linija između vječne slave i potpunog zaborava često je nevjerovatno tanka, a ponekad zavisi od samo jedne odluke ili trenutka nepažnje na samom setu. Dok neki glumci godinama čekaju ulogu života, drugi su je imali na stolu, u vidu potpisanog scenarija, i hladnokrvno rekli "ne". Bilo da je u pitanju loša procjena, pretrpani raspored, nedostatak vizije ili pak nepremostivi sukobi s režiserima usred snimanja, holivudska historija prepuna je nevjerovatnih promašaja i preokreta koji su glumce koštali stotina miliona dolara, ali i statusa besmrtnika.</p><h2>Profesionalni promašaj </h2><p>Jedan od najvećih finansijskih i profesionalnih promašaja svih vremena vezuje se za ime legendarnog Šona Konerija (Sean Connery). Kada su mu producenti ponudili ulogu čarobnjaka Gandalfa u trilogiji "Gospodar prstenova", slavni Škot je ponudu odbio uz obrazloženje da "ne razumije scenarij". </p><p>Kako bi ga privoljeli, producenti su mu nudili platu od 10 miliona dolara po filmu, ali i nevjerovatnih 15 procenata od ukupne zarade na blagajnama. Koneri je ostao pri svome, uloga je pripala Ianu Mekelenu (McKellen), a Šon je tako, prema kasnijim računicama, bacio u vjetar nevjerovatnih 450 miliona dolara.</p><p>Sličnu sudbinu doživio je i Vil Smit (Will Smith) krajem devedesetih. Na vrhuncu slave ponuđena mu je uloga Nea u kultnom "Matriksu". Smit je izabrao da snimi naučnofantastičnu komediju "Wild Wild West", koja je doživjela fijasko, dok je Kijanu Rivs (Keanu Reeves) uskočio u kaput Nea, postao globalna ikona i zaradio bogatstvo. </p><p>Vil je godinama kasnije priznao da u tom trenutku jednostavno nije bio dovoljno pametan glumac da shvati koncept, dodavši da je Kijanu bio savršen za tu priču.</p><p>Žene u Holivudu također nisu bile imune na loše procjene. Emili Blant (Emily Blunt) morala je odbiti ulogu crne udovice (Black Widow) u Marvelovom univerzumu zbog ugovornih obaveza prema drugom, davno zaboravljenom filmu. </p><p>Uloga je otišla u ruke Skarlet Johanson (Scarlett Johansson), učinivši je najplaćenijom glumicom na svijetu. Još drastičniji primjer je Mišel Fajfer (Michelle Pfeiffer), koja je zbog "previše mračne i nasilne priče" odbila ulogu agentice Klaris Starling u trileru "Kad jaganjci utihnu". Džodi Foster (Jodie Foster) nije imala takve sumnje, prihvatila je ulogu i kući odnijela Oskara.</p><h2>Kada ponos košta</h2><p>Slučaj Meta Dejmona (Matt Damon) i "Avatara" posebno je bolan za njegov bankovni račun. Džejms Kameron (James Cameron) mu je nudio ulogu Džejka Salija i 10 procenata od zarade filma. Dejmon je morao odbiti zbog snimanja nastavka o Džejsonu Bornu. "Avatar" je postao komercijalno najuspješniji film svih vremena, a Dejmon je ostao „kraći“ za gotovo 250 miliona dolara. Sam Vortington (Sam Worthington) je uskočio umjesto njega, a Dejmon se i danas šali kako će ući u historiju kao glumac koji je odbio najviše novca.</p><p>Ipak, posebnu dimenziju holivudskih promašaja čine situacije u kojima su glumci žarko željeli uloge, ali su usred snimanja dobili otkaz. Najpoznatiji takav slučaj u historiji kinematografije zadesio je Erika Stolca (Eric Stoltz). On je bio originalni Marti Mekflaj u kultnom hitu "Povratak u budućnost" i s njim je snimano čak šest sedmica. </p><p>Međutim, režiser Robert Zemekis (Robert Zemeckis) i producent Stiven Spilberg (Steven Spielberg) shvatili su da Stolc, uprkos nespornom talentu, ulozi pristupa previše dramatično i bez potrebnog humora. </p><p>Donijeli su tešku i skupu odluku, uručili mu otkaz i angažovali Majkla Dž. Foksa (Michael J. Fox). Sve scene su snimljene ponovo, a Foks je preko noći postao planetarna zvijezda.</p><p>Sličan preokret, ali zbog "teške naravi", doživio je i Edvard Norton (Edward Norton). Nakon što je uspješno odigrao glavnu ulogu u filmu "Nevjerovatni Hulk" iz 2008. godine, Marvel je planirao da on bude dio velike franšize "Osvetnici" (The Avengers).  Ipak, Nortonova reputacija glumca koji želi da prepravlja scenarije i kontroliše režiju presudila je da mu produkcija zahvali na saradnji. Zamijenio ga je Mark Rufalo (Mark Ruffalo), koji je od Hulka napravio zlatnu koku i postao nezamjenjiv dio tima, dok je Norton ostao bez učešća u najvećoj filmskoj franšizi u historiji.</p><p>Da nesuglasice među kolegama mogu biti fatalne za angažman, dokazuje i bizarna priča sa snimanja filma "Glavonje iz Flatbusha" (The Lords of Flatbush) iz 1974. godine. </p><p>Na kraju, ove priče pokazuju da su holivudski hitovi, zapravo, živi organizmi koje često oblikuje čista sudbina ili nepredvidiva narav njenih aktera. Dok jedni žale za propuštenim stotinama miliona i historijskim ulogama, filmska publika može biti zahvalna na ovim "greškama" i rezovima, jer su upravo oni stvorili kinematografiju kakvu danas poznajemo i volimo.</p><h2>Otkaz pet do dvanaest</h2><p>Da sudbina u Holivudu može podijeliti karte u pet do dvanaest, najbolje pokazuje primjer Stjuarta Taunsenda (Stuart Townsend). Ovaj irski glumac bio je službeno angažovan za ulogu Aragorna u kultnoj trilogiji "Gospodar prstenova". Taunsend je proveo čak dva mjeseca u napornim treninzima, učenju mačevanja i pripremama na Novom Zelandu, da bi mu režiser Piter Džekson (Peter Jackson) uručio otkaz samo dan prije nego što je glumac trebao snimiti svoju prvu scenu</p>

Posebnu dimenziju holivudskih promašaja čine situacije u kojima su glumci žarko željeli uloge, ali su usred snimanja dobili otkaz 

Edvard Norton, Skarlet Johanson i VIl Smit

Glumci koji su odbili „tezgu“ života: Ko je sve rekao 'ne' ulogama koje donose milione?

<p>Kako se bliži historijski okršaj na Mundijalu između Bosne i Hercegovine i Kanade, groznica fudbalskog ludila u potpunosti je paralisala i zapalila Živinice.&nbsp;</p><p>Grad koji je oduvijek disao za sport i domovinu, večeras ne spava. Sve generacije, od onih najmlađih koji tek uče prve navijačke pjesme, do penzionera koji pamte decenije maštanja o ovakvim trenucima, ogrnuti su u plavo i žuto.</p><p>Ulice Živinica pretvorene su u nepregledno more zastava, ljiljana i navijačkih šalova. Iz kafića, automobila i sa balkona odjekuju dobro poznati stihovi, a miris predstojećeg spektakla osjeća se u vazduhu. Spremaju se otvorena gledanja, pale se baklje, a dlanovi su već odavno zagrijani.</p>

Ulice Živinica pretvorene su u nepregledno more zastava, ljiljana i navijačkih šalova

Zmajevi "obojili" Živinice: Cijeli grad u dresovima reprezentacije BiH

<p>Sarajevo je i u prvoj polovini ove godine potvrdilo svoj status kulturnog epicentra regije, ugostivši impresivan broj festivala, izložbi, pozorišnih premijera i sajmova.&nbsp;</p><p>Od ranih proljetnih dana pa sve do uvertire u vrelo festivalsko ljeto, glavni grad Bosne i Hercegovine disao je punim plućima kroz umjetnost koja je uspješno balansirala između njegovanja kulture sjećanja i modernih umjetničkih izraza.</p><p>Glavni grad je još jednom pokazao da njegova publika posjeduje istančan ukus, ali i da domaće institucije i festivali imaju snagu privući autore svjetskog glasa.</p><h2>Teatar, sjećanje i buđenje proljeća</h2><p>Kulturni kalendar tradicionalno je dobio na dinamici početkom aprila, kada je započeo „Modul Memorije“, u organizaciji Internacionalnog teatarskog festivala MESS. Ova manifestacija, koja duboko promišlja kulturu sjećanja, otvorena je u sarajevskoj Vijećnici, a tokom više sedmica publici je ponudila vrhunske programe.</p><p>Od izložbe fotografija „Muha u avionu“ na plato Vijećnice, preko promocije knjige „Cvjećarka iz Sarajeva“ u Historijskom muzeju, pa sve do filmskih projekcija u Kinu Meeting Point, grad je slavio umjetnički otpor i dostojanstvo.&nbsp;</p><p>Poseban pečat ostavila je završnica u Sarajevskom ratnom teatru (SARTR) s predstavom „Rewind“, te dokumentarac „Ay Carmela – Made in BiH“.</p><p>Maj je donio i radost za najmlađe kroz 12. Festival dječije umjetnosti (FEDU). Scene širom grada oživjele su pod energijom dječijeg stvaralaštva, kreativno-edukativnih radionica i takmičarskog pozorišnog programa, koji je krunisan tradicionalnim nagradama „Aidin maslačak“.</p><h2>Praznik pisane riječi</h2><p>Sredina proljeća bila je rezervisana za pisce i izdavače. KJP Centar Skenderija bio je domaćin 37. Međunarodnog sarajevskog sajma knjiga.&nbsp;</p><p>Pod motom koji slavi riječ i znanje, „Sarajevski salon“ postao je mjesto susreta, otvorenih diskusija i promocija novih književnih ostvarenja koja privlače pažnju čitalaca širom Balkana.&nbsp;</p><p>Paralelno, u Bosanskom kulturnom centru (BKC) publika je imala priliku prisustvovati važnim pojedinačnim promocijama, poput knjige „Miss opkoljenog Sarajeva“ Inele Nogić, te novih romana regionalnih i domaćih autora.</p><p>Muzički dio proljeća obilježio je jubilarni, 15. Sarajevo International Guitar Festival. Virtuozi klasične gitare, profesori i mladi talenti iz cijelog svijeta ispunili su Umjetničku galeriju Bosne i Hercegovine, a takmičarski duh i koncerti vrhunskih solista ponudili su Sarajlijama vanserijski muzički ugođaj.</p><h2>Svjetska imena</h2><p>Da je Sarajevo nezaobilazna stanica za umjetnike svjetskog kalibra, potvrdilo se i u Narodnom pozorištu Sarajevo (NPS), gdje je nedavno gostovala svjetski poznata violončelistkinja Anastasija Kobekina.&nbsp;</p><p>Njen vanserijski nastup donio je publici istinski muzički spektakl i još jednom podigao ljestvicu domaće kulturne scene.</p><p>S druge strane, tradicionalna manifestacija „Dani Kantona Sarajevo“, održana početkom maja, transformisala je grad u veliku otvorenu scenu s besplatnim sadržajima za sve građane.&nbsp;</p><p>BKC je bio dom sjajnih koncertnih večeri, među kojima se izdvojio nastup kultne grupe „Konvoj“ i gala koncert „Pjesme slobode“.&nbsp;</p><p>Svoje mjesto u ovom bogatom kolažu pronašla je i tradicionalna sevdalinka kroz cjelovečernji program AKC „Seljo“, dok su ulice krasili historijski rariteti na Međunarodnoj izložbi oldtimer vozila ispred SCC-a i Vijećnice.</p><p>Svi ovi događaji poslužili su kao savršena uvertira i zagrijavanje za ono što Sarajevo tek čeka u ljetnim mjesecima, kada će grad, predvođen Sarajevo Film Festivalom, ponovo postati centralna tačka na svjetskoj kulturnoj mapi.</p>

Glavni grad je još jednom pokazao da njegova publika posjeduje istančan ukus

Sarajevo kao regionalni epicentar: Umjetnički duh koji spaja tradiciju, sjećanje i moderne izraze

<p>Bosnu i Hercegovinu danima trese nezapamćena fudbalska groznica.&nbsp;</p><p>Historijski plasman reprezentacije na Svjetsko prvenstvo pokrenuo je val euforije širom zemlje, a najemotivnije i najglasnije čestitke stižu od naših najmlađih.</p><p>Da se za Zmajeve navija svim srcem pokazali su danas i učenici sarajevske Osnovne škole "Osman Nuri Hadžić".</p><p>U dvorištu i hodnicima škole odjekivale su navijačke pjesme, a stotine mališana, opremljenih dresovima, šalovima i zastavama Bosne i Hercegovine, poslali su spektakularnu video-poruku podrške našim reprezentativcima.</p><p>Dok se uveliko kuju planovi za predstojeće prvenstvo, jedno je sigurno, fudbaleri Bosne i Hercegovine na Mundijalu imat će najvjerniju armiju navijača iza sebe.</p><p>Bravo za male "Zmajeve" iz OŠ "Osman Nuri Hadžić".</p><p>Video pogledajte <a href="https://www.facebook.com/reel/1013637797826909">OVDJE</a>.</p>

Mališani u dresovima i sa zastavama Bosne i Hercegovine napravili su spektakularnu atmosferu

Najljepša podrška za Zmajeve: Stotine mališana iz OŠ "Osman Nuri Hadžić" poslalo glasnu poruku cijelom svijetu

<p>U Alipašinoj ulici broj 19, tamo gdje Sarajevo usporava korak, postoji mjesto koje se odupire zaboravu. Iza teških vrata Kinoteke Bosne i Hercegovine, film se ne učitava, on se pokreće, šušti i miriše na historiju. Dok digitalne frekvencije ubrzavaju svijet, ova institucija tiho i uporno čuva ono što bismo bez nje izgubili zauvijek.</p><h2>Čuvar memorije</h2><p>Osnovana 5. juna 1963. godine, Kinoteka je prošle sedmice obilježila svoj jubilej onako kako jedino priliči: projekcijom. Prikazan je "Ničija zemlja" Danisa Tanovića, film koji je BiH donio Oscara i Zlatnu palmu, a koji i danas, više od dvije decenije kasnije, bolno i precizno govori o apsurdu rata.</p><p>Kinoteka je prostor susreta generacija. Nedavno su učenici OŠ "Šip" ovdje gledali "Pinokija", ali i opipali 35 mm filmsku traku, vidjeli staru 16 mm kameru i listali knjige snimanja. Za najmlađe, to je bio susret s magijom koji se ne zaboravlja.</p><h2>Historijske lekcije</h2><p>S druge strane, institucija se ne boji ni najtežih tema. Prošlog ljeta je, u saradnji s Historijskim muzejom BiH, prikazan dokumentarac "Šutnja razuma" Kumjane Novakove, forenzički video-esej o ženama iz logora u Foči i prvim presudama za silovanje kao ratni zločin. Razgovori u publici trajali su dugo nakon gašenja platna, potvrđujući da je Kinoteka mjesto gdje film pokreće dijalog.</p><p>Projekcije sa 35-milimetarske trake ovdje su i dalje žive. U istom redu sjede oni koji su te filmove gledali na prvim izlascima prije pola vijeka i studenti koji tek otkrivaju čari kinematografije bez specijalnih efekata. Za mlade, Kinoteka je postala analogno ostrvo – mjesto gdje film nije samo konzumacija sadržaja, već ritual.</p><h2>Srce kino-kabine</h2><p>Srce svake projekcije je kabina u kojoj radi Muhidin Berbić, najstariji aktivni kino-operater u regionu. Čovjek koji je ovom zanatu odan pune četiri decenije, i danas sa istom ljubavlju i preciznošću sastavlja filmske činove u jednu cjelinu.</p><p>O prošlosti, izazovima i budućnosti ovog neumornog stražara naše memorije, razgovarali smo s koordinatorom Kinoteke BiH Mirzom Pašićem.</p><p><b>Kinoteka ove godine slavi 63 godine postojanja. Kako gledate na kontinuitet ove institucije, koliko je zapravo važno da ona postoji?</b></p><p>- Mnogo je ljudi ovdje prošlo, prije rata, poslije rata, ali i u ratu. Bilo je mnogo direktora, smjenjivali su se: Vesko Kadić, Asaf Džanić, Ilija Radosavljević, sada Devleta Filipović. Bit će ih još, mijenjat će se direktori, koordinatori, operateri. Ali najbitnije je da ova institucija postoji. Dok god živi Bosna i Hercegovina, treba da živi i ova institucija. Ona prezentuje BiH, dio je našeg identiteta. Mnogi filmski radnici, a i porodice onih koji više nisu među živima, doniraju nam stare kamere, filmske trake, sve to Kinoteka prikuplja i čuva.</p><p><b>Šta je danas najveći izazov s kojim se Kinoteka suočava kada je riječ o fizičkom čuvanju te građe?</b></p><p>- Najbitnije je sačuvati prostor, da bude adekvatan, da imamo dobre uslove. Filmovi i filmski plakati iziskuju kvalitetan prostor za čuvanje. Ono što kinoteke u svijetu imaju, a mi nemamo, jesu posebne komore za čuvanje. Kad prikupimo filmsku građu, a nemamo gdje je adekvatno smjestiti, gubimo to. A gubimo, na neki način, i identitet. </p><p><b>Kinoteka nije nijemi arhiv, ona je živo kino. Kako privući mlađe generacije da dođu, kada streaming platforme nude sve na dohvat ruke?</b></p><p>- To je veliki izazov. I s mlađima i sa starijima, danas ljudi često sjede u fotelji i gledaju filmove na televizoru ili platformama. Međutim, doživljaj u kinu, s ljudima, taj izlazak, taj mrak, sasvim je druga priča. Emocija se mnogo bolje prenosi u kinu. Djeca međusobno komuniciraju, navijaju i gledaju zajedno. To je čar koju ekran u dnevnoj sobi ne može dati.</p><h2>Svjetska pozornica</h2><p>U svom depou čuva više od dva i po miliona metara filmske trake, od prvog bosanskohercegovačkog zvučnog kratkometražnog filma "Ljubav u Sarajevu" iz davne 1936. godine, preko remek-djela jugoslovenskog crnog talasa, pa sve do modernih kinematografskih uspjeha koji su došli do najprestižnijih svjetskih pozornica</p>

Dok Muhidin Berbić sklapa činove u kabini, mlađe generacije otkrivaju čari klasika te uče važnost arhivske građe za budućnost

Jubilej bh. institucije kulture: Svjedok našeg identiteta i neprolazne kinematografije

<p>U prostorijama u Alipašinoj ulici, u Kinoteci BiH, 5. juna 1963. godine, u Sarajevu održana je prva filmska projekcija onoga što danas ponosno nazivamo Kinoteka Bosne i Hercegovine.&nbsp;</p><h2>Nepravedno zapostavljeni stražar</h2><p>Tačno 63 godine kasnije, ova institucija i dalje stoji kao neumorni, iako često nepravedno zapostavljeni, stražar naše kolektivne memorije i filmske trake duge preko milion kilometara.</p><p>U razgovoru za "Avaz" govorio je Mirza Pašić, koordinator Kinoteke Bosne i Hercegovine, gdje je istakao važnost postojanja i očuvanja Kinoteke BiH.&nbsp;</p><p>- Kinoteku BiH posjećuju svi. Od najmlađih do najstarijih. Ključna funkcija Kinoteke je da prikuplja i čuva materijale. Vrlo je bitno sačuvati taj materijal da bi imali šta prikazivati gledaocima.</p>

<h2>"Ljubav u Sarajevu"</h2><p>Ovaj datum se s pravom smatra jednim od najvažnijih trenutaka u razvoju filmske arhivske i kulturne djelatnosti u našoj zemlji. Kroz decenije rada, ratna razaranja i poratne finansijske borbe, Kinoteka je uspjela sačuvati neprocjenjivo blago, od prvog bh. zvučnog kratkometražnog filma "Ljubav u Sarajevu" iz 1936. godine, preko remek-djela jugoslovenskog crnog talasa, pa sve do modernih kinematografskih uspjeha.</p><p>Kako bi se na dostojanstven način obilježio ovaj rođendan, sinoć se u dvorani Kinoteke BiH (Alipašina 19) sa početkom u 19:00 sati organizovao poseban program.</p><p>Centralni događaj večeri je besplatna projekcija kultnog bosanskohercegovačkog filma "Ničija zemlja" (2001), u režiji našeg oskarovca Danisa Tanovića.</p><p>- Večeras će se prikazivati i film našeg oskarovca, Danisa Tanovića, odnosno, "Ničija Zemlja". Taj film je, osim Oscara dobio i Zlatnu Palmu i još mnogo nagrada, rekao je Pašić.</p><p>"Ničija zemlja" nije samo film koji je Bosni i Hercegovini donio najprestižniju filmsku nagradu Oscar, to je univerzalna i bolno iskrena priča koja kroz sudbine dvojice vojnika u rovu savršeno oslikava apsurd ratnog ludila.</p>

Video / Sarajevska riznica filma čuva magiju celuloida: Od prašnjavih depoa do crvenog tepiha u Kanu

<h2>Snažna simbolika</h2><p>Prikazivanje ovog filma upravo u Kinoteci nosi snažnu simboliku. To je podsjetnik na to šta bh. kinematografija jeste i šta može da postane kada se umjetnosti obezbijede uslovi za život.</p><p>U vremenu kada se filmske trake sele u digitalne oblake, a fizički arhivi širom svijeta bore za opstanak, Kinoteka BiH u Sarajevu opstaje zahvaljujući čistom entuzijazmu i ljubavi prema sedmoj umjetnosti.</p><p>Odlazak u kino u Alipašinoj 19 nije samo prilika da ponovo (ili prvi put na velikom platnu) pogledate Tanovićevo remek-djelo. To je i direktna podrška instituciji koja čuva naš identitet i dokaz da Sarajevo voli, poštuje i pamti svoju filmsku historiju.</p>

Ovaj datum se s pravom smatra jednim od najvažnijih trenutaka u razvoju filmske arhivske i kulturne djelatnosti u našoj zemlji

Prikazivanje "Ničije zemlje" u Kinoteci BiH

Video / Kinoteka BiH proslavila 63. rođendan: Na projekciji sinoć bio film Danisa Tanovića

<p>U svečanoj atmosferi Narodnog pozorišta Sarajeva, večeras je upriličena ceremonija proglašenja pobjednika takmičarskog programa petog po redu Sarajevo Photography Festivala.</p><p>Tom prilikom dodijeljene su nagrade najboljim autorima u osam kategorija, a Grand Prix je osvojila ukrajinska fotografkinja sa adresom u Berlinu, Anja Caruk (Anya Tsaruk). </p><h2>Ukrajinka osvojila nagrade</h2><p>Pored Grand Prix nagrade, Anja je osvojila i novčanu nagradu u iznosu od 2.000 eura. Ona je ujedno i prva žena koja je u dosadašnjih pet godina festivala ponijela ovu prestižnu titulu, a trijumfovala je i u kategoriji dokumentarne fotografije. Drugo mjesto ove kategorije zauzela je Nikola Murhed (Nicola Muirhead) sa Bermuda, dok je treće mesto pripalo Umbertu Dijesinovu (Umbertu Diecinoveu) iz Italije. </p><p><br></p>

<p>Posebno priznanje dobila je Valentina Sinis iz Italije.</p><p>Laureat u kategoriji pejzažne fotografije je Šaoping Lin (Xiaoping Lin) iz Kine. Drugo mesto zauzeo je Savaš Onur Sen (Savaş Onur Şen) iz Turske, dok je trećenagrađeni rad potpisao Dejvid Lambejda (David Lombeida) iz Sjedinjenih Američkih Država.</p><p>Posebno priznanje dodijeljeno je Atanajsosu Ficosu (Athanasiosu Fitsiosu) iz Grčke. Najuspješniji u kategoriji događaja (Event) bio je Ðankarlo Pageti (Giancarlo Pagetti) iz Italije.</p><p>Drugo mjesto pripalo je Milošu Kostiću iz Njemačke, a treće Žozefin Rauh (Josefine Rauch), također iz Njemačke.</p><p>Posebno priznanje žirija ponio je Sebastijan Ščepanoski (Sebastian Szczepanowski).</p><h2>Portretna fotografija</h2><p>U kategoriji portretne fotografije laureat je Anðelika Kolin (Angelica Collin) iz Sjedinjenih Američkih Država, ispred Markosa Azulaja (Marcosa Azulaya) iz Argentine, dok je trećeplasirani Vedad Divović iz Bosne i Hercegovine.</p><p>Posebno priznanje uručeno je Žozefin Rauh.</p><p>Titulu najbolje modne fotografije osvojila je Solena Ričard (Solène Richard) iz Francuske.</p><p>Među nagrađenima su i Emanuel Anor Sarfo (Emmanuel Annor Sarfo )iz Gane na drugom, te Liz Miler Kovak (Liz Miller Kovacs) iz Sjedinjenih Američkih Država na trećem mjestu.</p><p>Posebno priznanje pripalo je Olgi Zaverženec.</p><p>Najviše priznanje u kategoriji Life otišlo je u ruke Mitra Simikića iz Bosne i Hercegovine. Drugo mjesto zauzela je Sabrina Loso (Sabrina Losso) iz Italije, a treće Jaser Ala Mubarak (Yasser Alaa Mobarak) iz Egipta.</p><p>Posebno priznanje dodijeljeno je Dejanu Mijoviću iz Slovenije. Pobjednica u kategoriji dokumentarne fotografije je Anja Caruk iz Ukrajine.</p><h2>Konceptualna fotografija</h2><p>U konkurenciji konceptualne fotografije najboljom je proglašena Ludovika Limido (Ludovica Limido) iz Italije. Armin Graca iz Bosne i Hercegovine našao se na drugom mjestu, dok je treće mjesto zauzeo Igor Šiler (Igor Schiller) iz Srbije. Kada je riječ o mobilnoj fotografiji, prvo mjesto pripalo je Valentini Bunić iz Hrvatske. Olaf Vioerfurt (Olaf Wipperfürth) iz Njemačke rangiran je na drugoj poziciji, dok je među tri najbolja ušla i Tara Đukić iz Srbije.</p><p>Posebno priznanje uručeno je Nataliji Golidžbini (Nataliyi Golidžbini) iz Njemačke.</p><p>O pobjednicima i nagrađenim radovima odlučio je međunarodni žiri sastavljen od istaknutih stručnjaka iz svijeya fotografije i vizuelne unjetnosti, među kojima su Šejla Kamerić, Fernanda Prado Verčić, Marko Drobnjaković, Jonut Trandafiresku (Ionuț Trandafirescu), Simon Aconi (Simone Azzoni), Timotej Letonja, Kolina Plankon (Coline Plançon) i Tereza Frajtas (Teresa Freitas).</p><p>Prvonagrađena Anja Caruk prilikom uručenja nagrade je istakla da je ovo vrlo važno za nju i njenu domovinu.</p><p>- Moj projekat je o mojoj domovini, Ukrajini, i o mojoj porodici i prijateljima. Zato je za mene primanje ove nagrade vrlo posebno, rekla je.</p>

<h2>Svečana atmosfera</h2><p>Svečanu atmosferu gala večeri zaokružio je nastup IME, jedne od najperspektivnijih regionalnih muzičkih umjetnica, koja je publici priredila zapažen muzički performans.</p><p>Tokom svečanog uručenja nagrada i proglašenja pobjednika takmičarskog programa, direktorica i osnivačica Festivala Aida Redžepagić naglasila je daNa neki način kombinujemo politiku, umjetnost i fotografiju bez cenzure.</p>

<p>- Na neki način kombinujemo politiku, umjetnost i fotografiju bez cenzure. U ovih pet godina organizovali smo više od 30 izložbi u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Srbiji i Sloveniji. Veoma sam ponosna. Osim toga, imali smo brojna predavanja i promocije knjiga, ponovo na temu ljudskih prava i politike, i potpuno besplatno. Sve ovo definitivno ne bi bilo moguće bez naših partnera, sponzora i svih onih koji su nas podržavali od prvog dana, na čemu smo im neizmjerno zahvalni. Ali, ništa od ovoga ne bi bilo ni bez tima nevjerovatnih djevojaka i nekoliko momaka, uz posebnu zahvalnost programskoj direktorici Jeleni Janković, kazala je direktorica festivala.</p><p>Predrag Puharić, zamjenik gradonačelnice Sarajeva, izjavio je da je veliko zadovoljstvo ugostiti ovaj event u ime grada Sarajeva.</p><h2>Otvorena izložba finalista</h2><p>Nakon ceremonije dodjele nagrada, u Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine otvorena je izložba finalista i pobjednika Sarajevo Photography Festivala.</p><p>Postavka okuplja najistaknutije radove ovogodišnjeg izdanja, inspirisane temom „Under Pressure“, koja pritisak sagledava kao dominantno savremeno stanje, političko, društveno, emocionalno i tehnološko, a koje snažno oblikuje savremeni način života i vizuelni izraz.</p><p>Ovogodišnje izdanje festivala prate i brojne prateće izložbe koje dodatno proširuju njegov programski okvir i dijalog između različitih fotografskih pristupa.</p><p>Među njima se posebno izdvaja izložba „25 years of No Man’s Land“ bosanskohercegovačkog oskarovca Danis Tanović, zatim projekat „Carmina, Carlota: Retail Ritual“ priznate španske umetnice i fotografkinje Karlote Gerero (Carlota Guerrero), kao i izložba „Home of the Perpetually Lost“ genijalnog bosanskohercegovačkog fotografa Vedada Divovića.</p><h2>Saradnja sa mnogim zemljama</h2><p>Kroz ovakve programe, Sarajevo Photography Festival, koji ove godine traje do 7. juna, izrasta u ključnu regionalnu i međunarodno priznatu kulturnu manifestaciju.&nbsp;</p><p>Saradnjom s domaćim i stranim institucijama, festival kontinuirano razvija platformu koja fotografiju afirmiše kao moćan medij za preispitivanje savremenog društva i vizuelne kulture.</p>

Moj projekat je o mojoj domovini, Ukrajini, i o mojoj porodici i prijateljima, rekla je Anja

Proglašeni pobjednici Sarajevo Photography Festivala: Grand Prix za Anju Caruk, nagrađeni i bh. fotografi

<p>At the City Cemetery Bare in Sarajevo, from early afternoon hours, family members, friends, neighbors and numerous admirers of the Bešlić family began arriving to attend the funeral prayer (dzenaza) of Sejda Bešlić, the wife of legendary singer Halid Bešlić.</p><p>Emotional scenes marked the family's arrival, and particularly moving was the moment when Dino Bešlić approached his mother's coffin, embraced it and stood silently for several moments, not hiding the pain of such a great loss.</p><p>Many present with tears in their eyes remember Sejda Bešlić as a modest, dignified and selfless woman who spent most of her life away from the spotlight, devoted to her family and loved ones.</p>

<p>As the time of the funeral prayer approaches, the number of those gathered continues to grow, and among those present there is a shared sorrow over the passing of a woman who left her mark on the life of one of the most famous musical families in Bosnia and Herzegovina.</p><p>Among those present are Dino Merlin, Osman Hadžić, Neno Murić, Fahrudin Pecikoza and many others.</p>

Many present with tears in their eyes remember Sejda Bešlić as a modest, dignified and selfless woman

Video / Sad scenes: Dino Bešlić silently embraces his mother Sejda's coffin

<p>Na Gradskom mezarju Bare u Sarajevu od ranih poslijepodnevnih sati počeli su pristizati članovi porodice, prijatelji, komšije i brojni poštovaoci porodice Bešlić kako bi prisustvovali dženazi Sejde Bešlić, supruge legendarnog pjevača Halida Bešlića.</p><p>Emotivne scene obilježile su dolazak porodice, a posebno je potresan bio trenutak kada je Dino Bešlić prišao tabutu svoje majke, zagrlio ga i nekoliko trenutaka ostao nijemo stajati, ne skrivajući bol zbog velikog gubitka.</p><p>Mnogi prisutni sa suzama u očima prisjećaju se Sejde Bešlić kao skromne, dostojanstvene i požrtvovane žene koja je veći dio života provela daleko od svjetala reflektora, posvećena porodici i najbližima.</p>

<p>Kako se približava vrijeme klanjanja dženaze, broj okupljenih je sve veći, a među prisutnima se osjeća zajednička tuga zbog odlaska žene koja je obilježila život jedne od najpoznatijih muzičkih porodica u Bosni i Hercegovini.</p><p>Među prisutnima su Dino Merlin, Osman Hadžić, Neno Murić, Fahrudin Pecikoza i mnogi drugi.</p>

Mnogi prisutni sa suzama u očima prisjećaju se Sejde Bešlić kao skromne, dostojanstvene i požrtvovane žene

Video / Tužni prizori: Dino Bešlić nijemo grli tabut svoje majke Sejde

<p>Ispred zgrade Ureda visokog predstavnika (OHR) u Sarajevu danas se okupio manji broj građana na mirnim protestima koje je organizovala Asocijacija nezavisnih intelektualaca „Krug 99“.</p><p>Povod okupljanja je sjednica Vijeća za implementaciju mira (PIC), na kojoj će biti biran novi visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini.</p><p>Iz „Kruga 99“ upozorili su da bi svaka odluka koja bi vodila ka ukidanju, slabljenju ili izmještanju OHR-a, posebno u vrijeme duboke političke krize u BiH, mogla imati ozbiljne posljedice. Istakli su da OHR treba ostati na sadašnjem nivou ovlasti sve dok ne budu ispunjeni uslovi poznati kao 5+2, te da je njegova uloga važna za očuvanje mira, stabilnosti i demokratskog razvoja države.</p>

<p>Naglasili su da je OHR sastavni dio Dejtonskog mirovnog sporazuma te da eventualne promjene njegove uloge moraju pratiti stvarni napredak Bosne i Hercegovine na putu demokratskih reformi i evropskih integracija.</p><p>U saopćenju su pozvali na dosljedno provođenje odluka Ustavnog suda BiH, uz političku odgovornost za njihovo nepoštivanje. Također su zatražili snažniji angažman međunarodne zajednice na provođenju presuda Evropskog suda za ljudska prava, posebno onih koje se odnose na jednakopravnost građana u izbornom procesu i političkom predstavljanju.</p>

<p>Smatraju da novi visoki predstavnik treba dolaziti iz evropske države, imati međunarodni ugled i iskustvo, te biti sposoban pomoći BiH u prelasku iz dejtonske u evropsku fazu razvoja.</p><p>Od Vijeća za implementaciju mira i budućeg visokog predstavnika očekuju i doprinos rješavanju pitanja državne imovine, kao i nastavak podrške očuvanju suvereniteta, teritorijalnog integriteta i međunarodnog subjektiviteta Bosne i Hercegovine.</p><p>Učesnici protesta poručili su da građani moraju štititi status suverene države stečen međunarodnim priznanjem 1992. godine, ističući da Bosna i Hercegovina nije protektorat, već država čiji je mir zasnovan na međunarodnim garancijama i vladavini prava.</p><p>Među zahtjevima koje su iznijeli nalazi se i pokretanje procesa donošenja građanskog ustava BiH, uz uspostavljanje demokratskih mehanizama koji bi spriječili blokade institucija. Također su naglasili da su jednakost i ravnopravnost svih građana, bez obzira na njihovu etničku, vjersku ili drugu pripadnost, ključni preduslovi za trajni mir i razvoj društva.</p><p>Na kraju su pozvali članove Vijeća za implementaciju mira da njihove stavove uzmu u obzir prilikom donošenja odluka na sjednici zakazanoj za 3. i 4. juni 2026. godine.</p>

Naglasili su da je OHR sastavni dio Dejtonskog mirovnog sporazuma te da eventualne promjene njegove uloge moraju pratiti stvarni napredak Bosne i Hercegovine na putu demokratskih reformi i evropskih integracija

Video / Mali broj ljudi ispred OHR-a: Krug 99 traži da se zadrže ovlasti visokog predstavnika

<p>Uslijed jakog nevremena, kiše i vjetra koji su pogodili dijelove naše zemlje, stalbo se obrušilo na autobuskoj stanici u Sarajevu i palo na taksi vozilo koje je bilo parkirano na štandu. </p><p>Taksista Alden Imamović koji je bio u vozilu za "Avaz" je kazao da ga je stablo moglo ubiti.</p><p>- Prije otprilike dva mjeseca smo pisali dopise da se riješe stabla koja se obrušavaju na taksi stajalište Autobuska stanica, međutim to niko nije fermao ni pet posto i došlo je do ovog. Je li treba neko da pogine da bi se nešto poduzelo - upitao je.</p>

<p>Dijelovi stabla uklonjeni su sa vozila, a može se vidjeti da je na automobilu pričinjena materijalna steta, te slomljeno staklo.</p>

Je li treba neko da pogine da bi se nešto poduzelo, upitao je

Drvo palo na taksistu na autobuskoj stanici u Sarajevu

<p>U posljednjih nekoliko godina, stanovnici Bosne i Hercegovine prošli su kroz svojevrsni respiratorni maraton. Između globalne pandemije koja je direktno ciljala plućno tkivo i decenijskog problema ekstremnog aerozagađenja, disanje u bh. gradovima prestalo je biti mehanički proces i postalo je zdravstveni rizik. Dok se tragovi koronavirusa polako povlače u medicinske anale, čestice koje udišemo svakog zimskog jutra ostaju tihi, ali postojani neprijatelj.</p><h2>Hronologija plućnih udara</h2><p>Pandemija koronavirusa postavila je Bosnu i Hercegovinu pred najveći izazov modernog doba. S jednom od najviših stopa smrtnosti u regiji, pulmolozi su svjedočili agresivnim upalama koje su ostavljale trajne ožiljke. Pluća pacijenata postala su bojno polje citotoksičnih oluja, a oporavak je za mnoge značio mjesece borbe s fibrozom i smanjenim kapacitetom. Istraživanja su počela ukazivati na opasan trend, pacijenti koji su preboljeli teži oblik COVID-19 postali su osjetljiviji na PM2.5 i PM10 čestice. Zrak zasićen teškim metalima i čađi dodatno je iritirao već oštećene alveole, usporavajući regeneraciju tkiva.</p><p>Ključno pitanje više nije samo kako izliječiti, već kako sačuvati ono što nam je preostalo. Klinička slika prosječnog građanina BiH danas je kompleksna jednačina genetike, post kovid sindroma i života u kotlini koja ne prašta.</p><p>O tome koliko su pluća, zapravo, ostarjela u proteklih pet godina i postoji li put oporavka, razgovarali smo sa doktoricom Adnom Fejzić, čija zapažanja s prve linije odbrane daju uvid u nevidljive borbe koje se svakodnevno vode u našim disajnim putevima.</p><h2>Ostale posljedice</h2><p>- Pandemija je iza nas, a njene posljedice u pulmologiji još nisu. I danas imamo pacijente koji se godinama nakon infekcije žale na zamaranje, nedostatak daha ili smanjenu fizičku kondiciju. Upravo zato je važno dugoročno praćenje - kaže dr. Fejzić.</p><p>Produžen osjećaj kratkog daha nakon koronavirusa, objašnjava dr. Fejzić, ne znači nužno da je kod svakog pacijenta razvijena trajna fibroza. Kod dijela oboljelih zaista postoje postkovid ožiljne promjene koje mogu ostaviti posljedice, naročito nakon teških pneumonija. No, kod velikog broja pacijenata radi se o kombinaciji više faktora, postvirusne iscrpljenosti, smanjene fizičke kondicije, hroničnih bolesti, ali i dugogodišnjeg utjecaja zagađenog zraka i savremenog načina života.</p><p>- Pluća danas jesu izložena većem opterećenju nego ranije, pa se posljedice respiratornih infekcija često duže osjećaju. Zato je važno svakog pacijenta posmatrati individualno i razlikovati prolazne postkovid tegobe od trajnih plućnih oštećenja - naglašava dr. Fejzić.</p><p>Da postoji razlika u oporavku između pacijenata iz ruralnih sredina i onih koji žive u zagađenim gradskim kotlinama Fejzić potvrđuje i daje lični primjer.</p><p>- Pacijenti iz ruralnih područja u prosjeku imaju manje izloženosti hroničnom zagađenju zraka, što pozitivno utječe na oporavak respiratornog sistema. S druge strane, stanovnici urbanih kotlina, gdje su koncentracije čestica i polutanata često povišene, imaju  dodatno opterećenje za pluća. Živim u ruralnijem okruženju i tokom zimskog perioda jasno primjećujem razliku u respiratornom komforu kada boravim kod kuće u odnosu na dane kada radim u zagađenijem području Ilidže. Razlika se naučno objašnjava izloženošću finim česticama PM2.5 i PM10, azotnim oksidima i produktima sagorijevanja. U zimskom periodu, u urbanim kotlinama poput Sarajeva, ove koncentracije rastu zbog temperaturnih inverzija i povećane emisije iz saobraćaja i grijanja, što dovodi do iritacije disajnih puteva i izraženijih simptoma. Ipak, individualna osjetljivost i ranija oštećenja pluća imaju jednako važnu ulogu , niko nije samo statistika.</p><h2>Šta se dešava iznutra</h2><p>PM2.5 i PM10 su mikroskopske čestice zagađenja koje svakodnevno udišemo. PM10 zadržava se uglavnom u gornjim disajnim putevima, dok PM2.5, zbog svoje izrazito male veličine, prodire duboko u pluća, sve do alveola, gdje se odvija razmjena gasova.</p><p>- Kada ih udišemo na niskim temperaturama, dolazi do dodatnog suženja disajnih puteva i usporenog prirodnog čišćenja sluznice. Hladan zrak sam po sebi iritira bronhije, a u kombinaciji s česticama zagađenja pojačava upalni odgovor. PM2.5 čestice mogu pokrenuti lokalnu upalu, oksidativni stres i oštećenje sitnih plućnih struktura, a dio njih može čak preći u krvotok i doprinijeti sistemskoj upali. Plastično rečeno, pluća u takvim uslovima rade u kombinaciji hladnog zraka i mikroskopskih iritanasa koji čine svako disanje nešto "skupljim" za organizam - objašnjava doktorica Fejzić.</p><p>U posljednjih nekoliko decenija bilježi se porast slučajeva karcinoma pluća kod osoba koje nikada nisu pušile, prepoznato i u studijama širom svijeta. Taj porast nije dramatičan u apsolutnim brojevima u odnosu na pušačku populaciju, ali je klinički značajan jer mijenja profil pacijenata.</p><p>Kao najvažniji faktori kod nepušača izdvajaju se aerozagađenje, radon, profesionalna izloženost određenim hemikalijama i genetske mutacije nepovezane s pušenjem. Svjetska zdravstvena organizacija već je klasifikovala vanjsko aerozagađenje i PM2.5 čestice kao kancerogene za ljude, grupa 1 kancerogena, što znači da postoji jasna naučna veza s razvojem karcinoma pluća.</p><p>Ipak, dr. Fejzić insistira na preciznosti, zagađenje se ne može u potpunosti izjednačiti s pušenjem. Pušenje ostaje najjači pojedinačni rizični faktor, s višestruko većim relativnim rizikom.</p><p>- Najtačnije je reći da zagađenje nije "novo pušenje" u smislu intenziteta rizika, ali jeste ozbiljan, samostalan i javnozdravstveno rastući faktor koji sve više doprinosi opterećenju karcinoma pluća u populaciji. Možda najzabrinjavajuće pitanje tiče se najmlađih. Razvoj pluća kod djece je osjetljiv proces koji traje godinama - praktično do rane odrasle dobi. Alveole nastavljaju se morfološki i funkcionalno razvijati tokom cijelog djetinjstva, i upravo zbog toga je taj period posebno ranjiv na vanjske utjecaje. Dugotrajna izloženost PM2.5 i PM10 česticama u dječijoj dobi može dovesti do hronične niskogradusne upale disajnih puteva, smanjenog razvoja plućne funkcije i povećane reaktivnosti bronhija. Klinički se to može manifestovati kao češće respiratorne infekcije, kašalj, ali i veća učestalost astme. Posebno je zabrinjavajuće što se dio tih promjena dešava "tiho", bez dramatičnih simptoma, ali s dugoročnim posljedicama na maksimalni kapacitet pluća u odrasloj dobi – kazala je.</p><p>Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije i UNICEF-a, zagađenje zraka je jedan od vodećih okolišnih faktora rizika za obolijevanje i smrtnost djece od respiratornih bolesti. Mehanizam je dobro opisan, fine čestice izazivaju hroničnu upalu disajnih puteva, oksidativni stres i poremećaj normalnog sazrijevanja imunološkog odgovora u plućima.</p><p>- Ne možemo pojednostavljeno reći da ćemo imati generacije s astmom. Ali možemo reći da postoji realan rizik da će dio djece odrastati s nižim plućnim rezervama i većom prevalencom alergijskih i astmatskih bolesti. Ono što se propusti u razvoju pluća teško se kasnije u potpunosti nadoknadi - upozorava dr. Fejzić.</p><p>Radi se o "plućnom kapitalu" koji se stvara u prvih petnaestak do dvadeset godina života. Ako je taj razvoj kompromitovan, osoba i u odrasloj dobi može imati niže rezerve plućne funkcije - čak i bez aktivne bolesti.</p><h2>Sistemska rješenja</h2><p>Na kraju, ključna poruka dr. Fejzić upućena je i donosiocima odluka i građanima podjednako, zdravlje pluća ne zavisi samo od medicine, već u velikoj mjeri od politike okoliša i svakodnevnih navika. Pluća imaju svoji "rezervni kapacitet", ali on se troši dugotrajnom izloženošću zagađenju, pušenju i ponavljanim infekcijama i ono što danas gubimo ne možemo u potpunosti vratiti. Donosiocima odluka poruka je jasna, smanjenje aerozagađenja nije ekološko, nego javno zdravstveno pitanje. Kontrola emisija iz grijanja i saobraćaja, prelazak na čistije izvore energije i urbano planiranje koje uzima u obzir ventilaciju kotlina direktno se prevode u manju učestalost respiratornih i kardiovaskularnih bolesti. To su mjere s dokazivim efektom na smanjenje mortaliteta. Građanima, s druge strane, poručuje da individualne mjere imaju smisla, ali ne mogu zamijeniti sistemska rješenja. Prestanak pušenja, redovna fizička aktivnost, kontrola hroničnih bolesti i izbjegavanje izlaganja u najzagađenijim periodima dana mogu pomoći u očuvanju plućne funkcije. No, bez sistemskih promjena, individualni napori ostaju borba s vjetrenjačama.</p><p>- Pluća  ne reaguju na jedan događaj, nego na godine izloženosti. Zato je svaka mjera koja smanjuje dugoročno opterećenje zraka ujedno i mjera koja čuva zdravlje cijele populacije - zaključuje dr. Adna Fejzić.</p><h2>Pluća ne izgledaju isto</h2><p>Kada danas pogleda CT ili rendgenski snimak pluća pacijenta koji je preležao teži oblik COVID-19, jasno se vide posljedice, takozvana "zamućenja" plućnog tkiva, ožiljne promjene i znaci fibroze, stanja u kojima se dio elastičnog plućnog tkiva zamjenjuje vezivnim, manje funkcionalnim tkivom, kaže doktorica Fejzić. Kod pojedinih pacijenata pluća nakon kovida jednostavno više ne izgledaju kao nekada. Ističe da nije sve tako mračno, te da kod velikog broja ljudi, naročito mlađih pacijenata, pluća imaju izuzetnu sposobnost oporavka. Tokom mjeseci dolazi do postepenog povlačenja upalnih promjena i poboljšanja plućne funkcije. Međutim, kod najtežih oblika bolesti određen stepen ožiljnih promjena može ostati trajno prisutan.</p><h2>Posljedice akumuliranog stresa</h2><p>Danas se suočavamo s posljedicama akumuliranog stresa na organizam. Doktori primjećuju porast respiratornih oboljenja čak i kod mlađe populacije, a fokus medicine pomjera se s liječenja akutnih infekcija na saniranje hroničnih upalnih procesa izazvanih okolišnim faktorima. Mikročestice više nisu samo problem zimskih mjeseci, postaju trajni faktor rizika koji ulazi direktno u krvotok građana.</p>

Pandemija je iza nas, a njene posljedice u pulmologiji još nisu, kaže dr. Fejzić

Doktorica Adna Fejzić o koronavirusu: Pluća više ne izgledaju isto, prisutne su posljedice

<p>Život profesionalnih sportista često je definisan odricanjem, ranim jutarnjim treninzima, strogoj disciplini i konstantnom pritisku da se bude najbolji.</p>

<p>Međutim, za našu uspješnu tekvandoistkinju Džejlu Makaš i olimpijca Nedžada Husića, dvorana i tatami nisu bili samo mjesto teškog rada, bili su i kulisa na kojoj se rodila jedna iskrena, snažna ljubavna priča.</p><p>Upoznavši se kroz sport koji oboje žive svim srcem, Džejla i Nedžad su brzo shvatili da ih veže mnogo više od iste discipline.</p><p>Dok su jedno drugom čuvali leđa tokom napornih priprema, bodrili se s tribina i skupa proslavljali svaku osvojenu medalju, njihovo poznanstvo je preraslo u duboku emotivnu vezu.</p><p>Kada je teško, kada tijelo izdaje od umora ili kada pritisak takmičenja postane pretežak, oni imaju jedno drugo, ne samo kao partnere, već i kao najbolje prijatelje koji tačno znaju kroz šta onaj drugi prolazi.</p><p>Šta su poručili za naš medij, pogledajte u videoprilogu na početku teksta.</p><p><a href="https://www.youtube.com/@DnevniAvazTV/videos">Besplatno se pretplatite na Youtube kanal Avaz TV.</a></p>

Video / Halidov bezvremenski hit se ori u glavnom gradu BiH

Bosanka u dresu "Zmajeva" zapalila društvene mreže: Ponosna na svoje korijene i domovinu

Kada jedan megahit lansira u zvijezde: Pjesme koje su im dale sve, a onda ih odvele u potpuni krah

Glumci koji su odbili „tezgu“ života: Ko je sve rekao 'ne' ulogama koje donose milione?

Zmajevi "obojili" Živinice: Cijeli grad u dresovima reprezentacije BiH

Sarajevo kao regionalni epicentar: Umjetnički duh koji spaja tradiciju, sjećanje i moderne izraze

Najljepša podrška za Zmajeve: Stotine mališana iz OŠ "Osman Nuri Hadžić" poslalo glasnu poruku cijelom svijetu

Jubilej bh. institucije kulture: Svjedok našeg identiteta i neprolazne kinematografije

Video / Kinoteka BiH proslavila 63. rođendan: Na projekciji sinoć bio film Danisa Tanovića

Proglašeni pobjednici Sarajevo Photography Festivala: Grand Prix za Anju Caruk, nagrađeni i bh. fotografi

Video / Sad scenes: Dino Bešlić silently embraces his mother Sejda's coffin

Video / Tužni prizori: Dino Bešlić nijemo grli tabut svoje majke Sejde

Video / Mali broj ljudi ispred OHR-a: Krug 99 traži da se zadrže ovlasti visokog predstavnika

Drvo palo na taksistu na autobuskoj stanici u Sarajevu

Doktorica Adna Fejzić o koronavirusu: Pluća više ne izgledaju isto, prisutne su posljedice

Video / Džejla Makaš i Nedžad Husić od sporta do ljubavi: Čuvamo jedno drugom leđa i u životu i na borilištu

Video / Halidov bezvremenski hit se ori u glavnom gradu BiH

Bosanka u dresu "Zmajeva" zapalila društvene mreže: Ponosna na svoje korijene i domovinu

Kada jedan megahit lansira u zvijezde: Pjesme koje su im dale sve, a onda ih odvele u potpuni krah

Glumci koji su odbili „tezgu“ života: Ko je sve rekao 'ne' ulogama koje donose milione?

Zmajevi "obojili" Živinice: Cijeli grad u dresovima reprezentacije BiH

Sarajevo kao regionalni epicentar: Umjetnički duh koji spaja tradiciju, sjećanje i moderne izraze

Najljepša podrška za Zmajeve: Stotine mališana iz OŠ "Osman Nuri Hadžić" poslalo glasnu poruku cijelom svijetu

Jubilej bh. institucije kulture: Svjedok našeg identiteta i neprolazne kinematografije

Video / Kinoteka BiH proslavila 63. rođendan: Na projekciji sinoć bio film Danisa Tanovića

Proglašeni pobjednici Sarajevo Photography Festivala: Grand Prix za Anju Caruk, nagrađeni i bh. fotografi

Video / Sad scenes: Dino Bešlić silently embraces his mother Sejda's coffin

Video / Tužni prizori: Dino Bešlić nijemo grli tabut svoje majke Sejde

Video / Mali broj ljudi ispred OHR-a: Krug 99 traži da se zadrže ovlasti visokog predstavnika

Drvo palo na taksistu na autobuskoj stanici u Sarajevu

Doktorica Adna Fejzić o koronavirusu: Pluća više ne izgledaju isto, prisutne su posljedice

Video / Džejla Makaš i Nedžad Husić od sporta do ljubavi: Čuvamo jedno drugom leđa i u životu i na borilištu