<p>Dok se Sarajevo polako budi uz aprilsko sunce, prava zvijezda vikenda ne nalazi se na kafi na Baščaršiji, već u Pionirskoj dolini.&nbsp;</p><p>Naš omiljeni krzneni sugrađanin odlučio je da je dosta zimskog sna i da je vrijeme za ozbiljnu rekreaciju. Umjesto uobičajenog ljenčarenja i čekanja na obrok, medo je pokazao zavidan nivo energije.&nbsp;</p>

<p>Naime, medvjed se igrao sa gumom. Mališani su bili oduševljeni.</p><p>Pogledajte šta smo zabilježili danas.&nbsp;</p><p><a href="https://www.youtube.com/@DnevniAvazTV/featured">Besplatno se pretplatite na YouTube kanal Avaz TV.</a></p>

Posjetioci popularnog sarajevskog zoološkog vrta danas su imali šta da vide

Video / Prizor oduševio posjetitelje: Razigrao se medvjed u Pionirskoj dolini, demonstrirao silu

<p>U Mostaru je nekidan predstavljena knjiga “Škripari – Hrvatski pokret otpora u BiH od 1945. do 1951.” Ator je Ivo Lučić, nekad visokopozicionirani obavještajac Hrvatske, ratni general HVO-a, savjetnik u Predsjedništvu BiH. Ovom knjigom se historičar Lučić pokušava etablirati i kao profesionalni relativizator i revizor historije. Nema sumnje da su jugoslavenske vlasti u godinama nakon Drugog svjetskog rata progonile i ubijale škripare gdje su stigli i kako su mogli.</p><p>Zlonamjerno je, najblaže rečeno, govoriti o škriparima a ne spomenti da je riječ o ostacima najzloglasnijih ustaških jedinica, koji su znali šta je adekvatna kazna za ono što su radili prethodnih godina. Nisu imali sreću pobjeći u Argentinu ili Španiju, pa su se morali kriti po hercegovačkim škripama - kraškim rupama i pećinama. A znali su ih dobro, jer su prethodnih pet godina proveli puneći ih preklanim civilima. Tako su u avgustu 1941. godine budući škripari, pod komandom Ivana Jovanovića "Crnog", odveli kolonu od oko 500 žena i djece do jame u Šurmancima kod Međugorja. Tu su ih žive ili preklane bacili u jamu duboku gotovo 60 metara. Od približno 1.000 stanovnika Prebilovaca, tu su budući škripari ubili njih 826. Zna to dobro i „historičar“ Lučić.</p><p>Zločin je, naime, zabilježio Alesandro Luzano (Alessandro), general italijanske fašističke vojske. Zgroženi fašista je o tome pisao Musoliniju, nazvavši svirepost ustaša prema djeci i ženama u Prebilovcima, "vrhuncem ljudskog beščašća". Od gotovo 3.000 ustaša Jovanovićeve „Samostrijelne bojne“, osuđeno je njih 14, od čega šest na smrt, i to 16 godina nakon rata. Ostali su ili izbjegli kaznu ili se odmetnuli u škripare. Ukupno je u ljeto 1941. godine ubijeno 4.000 Srba u ovom kraju, te bačeno u jame Šurmanci, Bivolje Brdo, Kukauša i druge.</p><p>Zato šminkati škripare i odijevati im kostime pokreta otpora već u naslovu knjige, jasno pokazuje da je to tek bijedan pokušaj prekrajanja istine i historije, te tužno mjaukanje nad sudbinom ratnih zločinaca. Još je bjednije, ali i opasnije, što iza Lučićeve knjiga stoje Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru i Hrvatski institut za povijest iz Zagreba. Smrt fašizmu – sloboda narodu.</p>

Šminkati škripare i odijevati im kostime pokreta otpora već u naslovu knjige, pokazuje da je to tek bijedan pokušaj prekrajanja istine i historije

Lučićevo 'šminkanje' ustaških krvnika

<p>Industrija čelika Bosne i Hercegovine odbrojava dane do gašenja posljednje visoke peći u „Novoj Željezari“ Zenica, najavljenog za 24. april. Vlasti šutke ispraćaju najavljeno gašenje 11.000 radnih mjesta. Ne nude ni plan za spas, ni komentar, ni objašnjenje, čak ni kurtoazno saopćenje.</p><p>- Bojim se da smo zakasnili na sve vozove - kaže predsjednik Sindikata „Nove Željezare“ Zenica Rašid Fetić. Objašnjava da je 50 posto nade u opstanak izgubljeno gašenjem „Koksare“ Lukavac i Rudnika „Ljubija“ u Prijedoru, iz kojih su stizali željezna ruda i koks. </p><p>Radnici su rudom i koksom „hranili“ visoke peći i proizvodili željezo i čelik. Nakon gašenja ovog lanca, jedina takva proizvodnja u regiji će biti ona u Srbiji, kojom upravlja kineska kompanija u Smederevu.  </p><h2>Sumnjivi investitori</h2><p>Zajednička imena u lancu triju spomenutih kompanija su Gordan Pavlović Goci, fočanski investitor blizak Miloradu Dodiku, i dva investitora iz Indije, braća Pramod i Lakšmi Mital (Lakshmi Mittal). Pramod je uništio „Koksaru“ u Lukavcu, i pobjegao u London od optužnice bh. pravosuđa. Ostavo je 12 miliona eura kaucije, kao sitan bakšiš za građane BiH. Njegov brat Lakšmi je iscijedio i posljednji euro iz Zeničke željezare. Kupio ju je od domaće vlasti 2004. godine, za jednu marku i mnogo obećanja o ulaganjima. Poslovao je po principu - profit meni i bratu, a građanima dugovi, potraživanja radnika i zagađenje. Ostatke industrije je prodao Pavloviću. </p><p>Iza poslovanja ove trojke su ostali dugovi i hiljade otpuštenih radnika širom BiH. Ostali su zagađenje i zapuštena industrija, u čiju se modernizaciju nije ulagalo ništa. Domaće vlasti su sve to godinama šutke posmatrale, pa nema sumnje da će tako ostati do samog kraja. </p><p>Od početka ove godine je EU uvela CBAM regulativu o emisiji karbona, u vidu dodatne takse na industrijske proizvode iz zemalja pooput BiH, koje nemaju sistem oporezivanja emisija CO2. Mital se na vrijeme povukao i prodao „Željezaru“ i dugove Pavloviću, za manje nego što bi dobio da je pogone prodao u staro željezo. Pavlović je davno usavršio stečajnu vještinu da iz posrnule fabrike izvuče zdravi dio u obliku nekretnina, dozvola ili sirovina, a dugove i radnike prepusti državi i povjeriocima. </p><h2>Manevar SNSD-a</h2><p>Vijeće ministara BiH je odbilo Pavlovićev zahtjev da kao privremenu zaštitnu mjeru uvede carine na uvoz čelika od 30 posto. Upućen je preko Staše Košarca, lojalnog ministra Milorada Dodika. Zahtjev bi, prema pisanju portala Capital, Pavloviću donio monopol na čelik i zaradu od 50 miliona eura, nauštrb domaćih prerađivača metala. </p><p>Tako je jedina zaštitna mjera, koju su vlasti pokušale usvojiti, raskrinkana kao neuspjeli manevar SNSD-a da pogoduje Pavloviću. Na pozive novinara da komentarišu i objasne stanje, nadležne institucije odgovaraju tišinom, koja govori više od riječi.   </p><h2>Nedomaćinska vlast</h2><p>BiH u posljednjih pet godina bilježi trajan i snažan rast uvoza čelika i čeličnih proizvoda, po cijenama koje ozbiljno ugrožavaju održivost domaće industrijske proizvodnje, navode za „Avaz“ iz Vanjskotrgovačke komore BiH.</p><p>Poručuju da posebno zabrinjava što Evropska unija i zemlje regiona aktivno primjenjuju mjere za zaštitu vlastite industrije, dok BiH vlasti te mehanizme ne koristi. To vodi gašenju domaće proizvodnje i gubitku radnih mjesta, te povećanju zavisnosti BiH od uvoza osnovnih industrijskih proizvoda. </p><p>Nadležne institucije trebaju uskladiti trgovinske politike s praksama EU i zemalja regiona, zaštititi domaću industriju, i u saradnji s domaćim proizvođačima definisati dugoročne mjere za zaštitu i razvoj industrije, ističu iz VTK BiH.</p><p></p>

Od Mitala do Gordana Pavlovića, industrija se raspala, dok i radnici „Nove Željezare“ Zenica traže zaštitu domaće proizvodnje čelika

Radnici „Nove Željezare“ Zenica na protestu u martu

Odbrojavanje dana do gašenja proizvodnje čelika: Vlast sahranila ključnu industriju

<p class="">Građane Bosne i Hercegovine (BiH) čeka sve prazniji ceker jer će, do polovine ove godine, pasti kupovna moć, a inflacija ubrzati do gotovo četiri posto. Na ovo upozorava Centralna banka BiH, uz napomenu da bi ovaj procent mogao biti i znatno viši, u zavisnosti od globalnih dešavanja.</p><p>Rat na Bliskom istoku gura cijene energenata u rekordne visine, dok ekonomski eksperti upozoravaju da građani mogu u narednom periodu očekivati novi rast cijena, novi pad kupovne moći, i staru neaktivnost domaće vlasti. </p><h2>Šta se moglo?</h2><p>Pad kupovne moći građana se od benzinskih pumpi preljeva u trgovine, nakon što je dizel poskupio više od 50 posto. Inflacija od četiri posto ne znači rast cijene za taj iznos, pa tako neke namirnice mogu poskupiti i za 30 posto, dok bi, recimo, luksuzni automobili mogli poskupiti i za manje od četiri posto, objašnjava Gavran.</p>

<p>- Ako sve bude kao do sada, građani mogu očekivati više cijene, pad kupovne moći i uobičajenu neaktivnost vlasti - ističe on.</p><p>Vlasti su, prije svega, mogle unaprijed učiniti mnogo da ublaže efekte poskupljenja goriva na građane, ističe Gavran. Mogli su koristiti kapacitete naftnih terminala da stvore rezervi goriva, mogli su koristiti robne rezerve da naprave rezerve prehrambenih roba, objašnjava on. Postoje i brojne druge mjere, kao što je suspenzija akciza na gorivo, kaže Gavran, ali navodi da vlasti ni sada ne poduzimaju ništa od tih mjera, iako je već došlo do povećanja cijena.</p><p>Vijeće ministara BiH je nedavno odbilo usvojiti prijedlog za smanjenje akciza, bez ikakvog obrazloženja, osim famoznog nedostatka političke volje.</p><h2>Vještačke cijene</h2><p>- Kontrola cijena je bila minimalna ili nikakva. Jedino što smo dobili je ona takozvana akcija zaključavanja cijena, koja nije bila sasvim beskorisna, ali nije ni blizu potrebnih mjera - kaže on.</p><p>Gavran upozorava na dobro poznati fenomen neopravdanih poskupljenja. Dok troškovi transporta rastu tek periodično, trgovački lanci nastavljaju gomilati milionske dobiti vještačkim održavanjem visokih cijena.</p><h2>Nefunkcionalnost inspekcija</h2><p>Tržišna inspekcija i kontrolni mehanizmi vlasti ostaju gotovo nevidljivi, ostavljajući građane na milost i nemilost neregulisanom tržištu gdje se cijene rijetko ili nikada ne vraćaju na staro, ističe Gavran. BiH bi u ostatak godine mogla ući sa drastično siromašnijom ekonomijom, koja gubi korak s Evropom.</p>

Pad kupovne moći građana se od benzinskih pumpi preljeva u trgovine

Građani mogu očekivati poznatu inertnost vlasti

Ekstraprofit preko leđa građana, vlasti umrtvljene: BiH na pragu "inflacijske spirale"

<p>Karijera Elmedina Konakovića u privatnom sektoru se kretala od relativno uspješnog košarkaša, preko direktora koji je ugasio svjetlo u Košarkaškom klubu Bosna, pa do propalog privatnika. U javnom sektoru je od majstora populizma dogurao do diplomate mahalskih manira.</p>

<p>Nije se Konaković, kao mladi političar, libio javno romantizirati junake kriminalnog miljea i isticati svoje dugogodišnje dobre veze s njima. Danas se ne libi traćiti mandat šefa diplomatije i na besciljne i nimalo diplomatske svađe po društvenim mrežama, te srozavati međunarodni ugled Bosne i Hercegovine.</p><h2>Ulični kodeks</h2><p>Mnogo o moralnom kompasu ministra Konakovića govori njegova fasciniranost mentalitetom višestruko osuđivanih kriminalaca u skupim autima i bez dana radnog staža. On ga naziva „kodeksom žestokih momaka, čiji moral je na mnogo višem nivou od morala političara, koji mi to prigovaraju“.</p><p>Za Amira Pašića Faću, s kojim odavno ratuje po društvenim mrežama, ali i pravosudno, Konaković je ne tako davno bio heroj. Pašić je za Konakovića ne tako davno bio „moralna vertikala“, uprkos listi od oko 17 krivičnih djela u dosjeu, među kojima su pokušaji ubustva, razbojništva i nasilničko ponašanje.</p>

<p>Za Admira Arnautovića Šmrka, osuđivanog za organizovani kriminal, krijumčarenje droge i iznudu – ministar Konaković kaže da ga poznaje kao „pristojnog gradskog momka“ iz fine familije.</p>

<p>Kada je došao u sukob s tim miljeom, a kompromitirajuće komunikacije iz dešifrovanih Sky i Anom aplikacija ukazale da je Šmrk finansirao njegovu političku kampanju, ministar se obrušio na novinare i sve one koji su počeli sumnjati u njegovo poštenje i integritet. Po društvenim mrežama je počeo ratovati s višestruko osuđivanim TikTok influenserima, turbo-folk zvijezdama, političkim protivnicima, novinarima, a komentarisao je čak i objave botova. Stoga ne čude salve uvredljivih komentara građana na njegove objave. Mahom mu poručuju da se skine s mreža, prestane brukati domovinu i uhvati posla za koji je plaćen.</p><h2>Nazovi reformator</h2><p>U međunarodnim krugovima se Konaković predstavlja kao reformator koji će povesti BiH u Evropsku uniju. U domaćem eteru i na društvenim mrežama nastupa kao portparol sarajevskog asfalta i rob vlastitog ega, čiji manjak samokontrole pretvara svaku kritiku u lični rat. Konakovićev stil komunikacije je agresivan, nediplomatski i prožet uličnim slengom. To ne bi bio toliki problem da istovremeno ne degradira funkciju šefa diplomatije na nivo vođe navijača. To ga diskvalifikuje iz reda ozbiljnih državnika, a šteti i ugledu Bosne i Hercegovine.</p>

Fasciniranost mentalitetom kriminalaca i druženje s njima Konaković nije krio

Konakovic i Amir Pašić Faćo u vrijeme kad su bili dobri prijatelji

Između ustavnih obaveza i uličnog kodeksa: Dinina mahalska diplomatija i moralne vertikale

<p>Vježba Vojske Srbije s trupama NATO-a, planirana za maj ove godine, dolazi u jeku nezapamćeno brzog naoružavanja širom svijeta, koje Srbija prati u stopu, ističe vojni stručnjak Berko Zečević za „Dnevni avaz“.</p><p>Bez obzira na političke narative Beograda, Srbija i NATO imaju dugogodišnju saradnju, ali je ovo prvi put da Srbija inicira ovakvu vježbu, navodi on, i dodaje da to može biti samo pozitivan signal za Bosnu i Hercegovinu.</p><h2>Trka u naoružanju</h2><p>Zečević navodi da su posljednjih godina radikalno izmijenjene vojne strategije, uz povećanje izdvajanja za odbranu svih članica NATO-a na pet posto BDP-a.&nbsp;</p>

<p>Sjevernoatlantski savez više neće biti pasivni posmatrač koji reaguje na nepovoljne događaje, već će ih aktivno sprečavati, navodi on.</p>

<p>- To je zastrašujuća promjena strategije - kaže Zečević, i dodaje da i Srbija predano radi na modernizaciji svojih oružanih snaga, kupujući naoružanje od Francuske, Kine i Izraela, te da je slične aktivnosti pokrenula i Hrvatska.</p><p>I BiH je nabavila nešto malo modernije oružje, ali i dalje smo najslabije naoružana zemlja regije, jer modernizaciju Oružanih snaga BiH sprečavaju unutrašnje političke kočnice, navodi on.</p><p>Žečević ističe da kineske rakete koje nose srbijanski avioni imaju potencijal da unište strateške ciljeve u BiH, poput fabrika namjenske industrije, ali da smatra da Srbija ni u kojem slučaju nema takve namjere i planove. Navodi da to teoretski mogu uraditi i dronovi većih performansi, koji su mnogo jeftiniji i dostupniji od spomenutih raketa.</p><h2>Agresivna retorika</h2><p>Vojska Srbije je prva u Evropi po jačanju indeksa vatrene moći, i troši više od polovine vojnog budžeta na modernizaciju oružanih snaga, ističe za „Avaz“ vojni analitičar Antonio Prlenda.</p>

<p>Smatra da je zabrinjavajuće što ubrzano naoružavanje Srbije ofanzivnim oružjem prati ratoborna i provokativna retorika njenih vlasti, koja diže tenzije u regiji.</p><p>Srbija je članica Partnerstva za mir od 2006. godine, te redovno održava saradnju koja uključuje i periodične vježbe sa snagama SAD, ističe Prlenda.</p><p>Više političara iz Republike Srpske se nije odazvalo pozivu „Dnevnog avaza“ da komentarišu novo zatopljavanje odnosa Srbije i NATO-a, među kojima je i članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović.</p>

Komšije se ubrzano naoružavaju, dok BiH zaostaje u modernizaciji oružanih snaga

Multinacionalna vježba „Platinasti vuk 25“ u Srbiji 2025.

Srbija prvi put inicirala vježbu s NATO-om: Šta BiH može očekivati od vojnih poteza Beograda?

<p>Uvođenje nove tehnologije na birališta ima potencijal da desetkuje mogućnost izbornih krađa i donese prekretnicu u Bosni i Hercegovini (BiH). Biometrijska registracija otisaka prsta i ličnih dokumenata birača, te skeneranje glasačkih listića bi mogli spriječiti falsifikovanje volje birača.</p><p>Glasanje u tuđe ime i prevare pri prebrojavanju, te niz drugih metoda izbornih krađa su prošli uglavnom bez adekvatne kazne. Iz domovine su tako otjerane stotine hiljada građana svih nacionalnosti, koji u ovakvom sistemu više ne vide nikakvu perspektivu ni poštenje. </p><h2>Opstrukcija vlasti</h2><p>Ovo nije samo tehničko pitanje, već generacijski test zrelosti domaćih institucija. Neke od njih ga već nisu položile, poput državnog ministarstva finansija. Sabotirao je otvoreno ministar Srđan Amidžić proces od samog početka, budžetskim blokadama. </p><p>Znaju vladajuće oligarhije da digitalni trag neće moći kupiti, falsifikovati ni prisvojiti tokom višesedmičnog prebrojavanja. Neće više biti krađe identiteta, dopisivanja glasova „svojim“ i poništavanja „njihovim“ kandidatima, a rezultati će biti poznati odmah nakon glasanja. </p><p>Centralnoj izbornoj komisiji su nogu podmetali i profesionalni žalitelji, ciljanim žalbama s isključivim ciljem da uspore proces. </p><h2>Sve u rukama URŽ-a</h2><p>Odgovornost je sada na Uredu za razmatranje žalbi (URŽ), da što hitnije odluči o žalbama, koje su posljednja prepreka za nabavku opreme na vrijeme za izbore u oktobru ove godine. </p><p>Iako je u načelu nezavisno stručno tijelo, članove URŽ-a su imenovale vladajuće stranke u Parlamentu BiH. Zakon o javnim nabavkama BiH propisuje rok za rješavanje žalbi od mjesec dana, u izuzetno kopleksnim slučajevima dva mjeseca. </p><p>Ako URŽ iskoristi cijeli rok, birači neće imati priliku na ovogodišnjim izborima glasati uz pomoć napredne tehnologije. Izgubit ćemo još četiri godine. </p><h2>Kako URŽ odlučuje?</h2><p>O žalbama na tendere državnih institucija odlučuje centrala URŽ-a u Sarajevu, koja broji sedam članova - po dva iz svakog od tri etničke pripadnosti, te jedan iz reda ostalih. Odluku donosi pet članova, koje bira CMS – Sistem za automatsko upravljanje predmetima. Sličan sistem imaju sudovi i tužilaštva, kako bi se spriječilo namještanje određenih predmeta.</p><p>Odluke se donose prostom većinom od tri ili četiri glasa. Puni sastav od sedam članova se uključuje odlukom predsjednika URŽ-a, ili, naprimjer, kada se pojavi pitanje o kome URŽ nema ranije utvrđen stav. Taj scenarij bi mogao usporiti rješavanje ove žalbe.</p>

Hoće li Ured za razmatranje žalbi (URŽ) oduglovlačiti?

Ovogodišnji izbori s biometrijom ili bez?

CIK BiH je obavio svoje oko tendera: Odlučujuću ulogu odigrat će Ured za žalbe

<p>Šef bh. diplomatije Elmedin Konaković ne silazi s društvenih mreža. Napada sve i svakog i brine o svemu i svačemu, osim o svom poslu - zapuštenoj bh. diplomatiji. Tako se ovih dana brine da su novinari „Dnevnog avaza“ potplaćeni i mobingovani, takoreći vezani za tastaturu, i obavezni objaviti šta nam i kad nam kaže vlasnik „Dnevnog avaza“. U redakciji sam tek nešto više od dva mjeseca, ali osjećam potrebu da odgovorim na uvredu. Ministre, imam bolji uvid u stanje u novinarstvu, jer sam radio u protekle dvije i po decenije u šest redakcija različitih profila. Radio sam u privatnim u javnim, u domaćim i u stranim medijima. Radio sam u redakcijama organizovanim kao neprofitne organizacije. </p><p>One se finansiraju projektima Evropske unije i Švedske. Radeći „za strance“, bio sam „NED-ovac i Soroševac“, a plate su mi stizale i od administracija američkog predsjednika Džoa Bajdena (Joe Biden) i Donalda Trampa (Trump). Radeći za agenciju „Xinhua“, platu sam primao i od administracije kineskog predsjednika Sija Đinpinga (Xi Jinping). Zato, ministre, imam potrebu da vam kažem isto što govorim i prijateljima kad me pitaju - kako je na novom poslu? Vlasnik „Avaza“ Fahrudin Radončić me plaća čak i više nego ovi pobrojani fondovi i administracije. A kako nije sve u novcu, poručujem i da osjećam veću slobodu i odgovornost za ono što napišem, nego što je bio slučaj u većini redakcija u kojima sam do sada radio. </p><p>Niko me ovdje ne tjera da pišem stvari koje su suprotne mojim uvjerenjima ili novinarskoj etici, niti bih na to pristao. Vjerujte, ministre, dobro sam, ali bi bilo dobro i da se i Vi napokon prestanete baviti glupostima po društvenim mrežama i posvetite svom poslu. Nedavno je u Banjoj Luci napadnut generalni konzul Hrvatske u BiH. Možda ste čuli? Napad su osudili gotovo svi osim vas, koji ste bili najpozvaniji za to. Rizikujete da vaš mandat ostane ozloglašeniji i štetniji po reputaciju BiH od mandata Jadranka Prlića. On je, sjećate se, iz fotelje ministra vanjskih poslova otišao u Hag, gdje je osuđen za ratne zločine u okviru udruženog zločinačkog poduhvata.&nbsp;&nbsp;</p>

Osjećam veću slobodu i odgovornost za ono što napišem, nego što je bio slučaj u većini redakcija u kojima sam do sada radio

Šef diplomatije o svemu osim o svom poslu

<p>Južna interkonekcija nije za Sjedinjene Američke Države (SAD) tek još jedan energetski projekt, već kamen temeljac za jačanje ekonomske saradnje sa Bosnom i Hercegovinom (BiH) i drugim evropskim parterima, poručio je Džošua Volc, specijalni predstavnik SAD-a za energetsku integraciju.</p><p>- Ovo nije samo energetski, već i vrhunski strateški projekat za SAD, o kojem se raspravlja na najvišoj razini u Bijeloj kući i u Vijeću za nacionalnu sigurnost. Cilj i interes SAD je da učvrstimo ekonomske i političke veze sa BiH i sa evropskim partnerima - istakao je Volc za "Avaz". </p><h2>BiH kao energetsko čvorište</h2><p>Poručio je da BiH ima geografsku poziciju koja joj omogućava da postane energetsko čvorište ove regija, kao i poveznica Evrope sa stabilnim izvorima energije. Volc je istakao da Evropa već godinama skupo plaća svoju ovisnost o jednom izvoru energije kroz rastuće cijene i ekonomsko usporavanje.</p><p>- Infrastruktura Južne interkonekcije neće diskriminisati ničiji gas, ali je na građanima BiH da izaberu hoće li iskoristiti nezavisnost, koju SAD nudi ovim projektom - rekao je Volz na pitanje čiji će gas biti transportovan ovim gasovodom.</p><h2>Kamen temeljac</h2><p>- SAD posmatra Južnu interkonekciju kao „kamen temeljac“ budućeg ekonomskog sistema BiH, i preduslov za modernizaciju njene industrije. Istovremeno će energetska infrastruktura sigurno privući velike američke investicije u privatni sektor, a kompanije u SAD-u budno prate projekat - dodao je. </p><p>Južna interkonekcija je tek prvi korak i neophodan preduslov, bez kojeg ne možemo govoriti o širenju mreže u BiH i dodatnim konekcijama ka njenim susjedima, jer ne bi bilo tehnički moguće ni isplativo.</p><h2>Pouzdanost snabdijevanja</h2><p>- SAD želi spriječiti da se u budućnosti energenti koriste kao političko oružje ne samo protiv BiH nego, i protiv evropskih partnera, Američke kompanije nikada nisu propustile isporuku energenata, bez obzira na globalne izazove, ratove i prirodne katastrofe - rekao je Volc za "Avaz". </p><p>Naglasio je da kada imate ugovor s američkim preduzećem, to garantuje da će biti ispoštovan.</p><p>- To za BiH znači sigurnost snabdijevanja energentom prema tržišnim principima i bez političkih pritisaka i uplitanja. SAD neće ostaviti BiH i svoje partnere i saveznike bez energenata u slučaju da gasovod ne bude završen do momenta kada je EU predvidjela ukidanje ruskog gasa - rekao je za "Avaz".</p><h2>Gasne elektrane </h2><p>Volz je potvrdio važnost izgradnje tri gasne elektrane za proizvodnju električne energije, poput one za potrebe mostarskog Aluminija. One će služiti kao komercijalna „sidrišta“ za uvoz gasa ali i za modernizaciju energetskog sistema i prelazak BiH na energetski efikasnije tehnologije, istakao je. </p><p>Brzina izgradnje zavisiće od ažurnosti bh. vlasti u izdavanju dozvola i identifikovanju kompanija koje će izvoditi radove. Sa druge strane, SAD insistiraju na uklanjanju ekonomskih barijera i harmonizaciji tarifa, kako bi američki resursi bili što priuštiviji za krajnje korisnike u BiH. </p><h2>Gasno čvorište umjesto "slijepo crijevo"</h2><p>Izgradnjom Južne interkonekcije BiH se može od 'slijepog crijeva' gasnog sistema postati tranzitna zemlja, te preokrenuti dinamiku u regionu. Priključenjem na planirani IAP gasovod, preko Albanije, Crne Gore i Hrvatske, BiH može postati ključni distributer gasa ka sjeveru i istoku. </p><p>SAD vidi ekonomsku saradnju kroz energetiku i kao moćno sredstvo za poboljšanje političkih odnosa BiH sa susjedima.</p><p> </p><p> </p><p> </p><p> </p><p> </p><p> </p><p>- Mi ne vidimo ovaj projekat kao kraj, mi smatramo da je ovaj projekat početak, dakle, projekat koji će omogućiti sjajni ekonomski rast investicija ovdje u BiH. Međunarodna zajednica posmatra sve ovo, investitori u SAD ovo posmatraju da vide šta će se desiti sa ovim komadom infrastrukture, koliko će biti teško ili jednostavno izgraditi ovu infrastrukturu. Ova infrastruktura će omogućiti energetiku da ulazi u zemlju, što će naravno biti paralelno sa ekonomskim rastom ovdje u BiH. Dakle, ovo je ključni temelj, kamen temeljac za budući ekonomski sistem ovdje u BiH. Drago mi je što ste spomenuli pitanje o pouzdanosti i prijuštivosti američkih energetskih resursa, izuzev plina. Dakle, smatramo da je sadašnje globalno tržište i ono što svjetski događaj čine da bi uticali na to tržište i mogućnost da se osiguraju energetski izvori koji su ključni za kontinuirano funkcioniranje ekonomija širom svijeta - rekao je.</p><p>- Dakle, uklanjanje bilo kao ih ekonomskih ili drugih barijera, tarifa na resurse koje SAD mogu osigurati da bi se smanjila cijene energenata, da li se radi o benzinskim pumpama ili o struji. To je jako važan korak da je moguće otvoriti tu opciju da bi se povećala energijska sigurnost ovdje u BiH. Ja znam da je najveći proizvožač goriva i gasa u svijetu. SAD su spremne i mogu biti pouzdan partner da osiguraju te priuštive i poznane energetske izvore. To je scenario gdje mora funkcionisati na osnovu komercijalnih uslova. Dakle, harmonizacija tarifa i uklanjanje prepreka za tržištni ulazak američkih resursa ovdje je jako važan korak za rast te ekonomije. Projekat o kojem mi govorimo danas i zbog kojeg sam imao sastanake s vašim liderstvom. O njemu se priča u Bijeloj kući. Na najvišem nivou vlade SAD sa mojim sekretarom za energetiku sa Vijećem za energetiku, znači unutar Vijeća za nacionalnu sigurnost. Dakle, velike energetske kompanije u SAD također pomno prate ovaj projekat - naglasio je.</p><p>Istakao je da one vide ogromne komercijalne mogućnosti koje ovaj projekat predstavlja.</p><p>- Ja sam optimista kada je riječ o budućnosti energetskog sistema BIH i naravno vezano na to kako će ekonomija ovdje izgledati kao rezultat jačeg, življeg i priuštivijeg i sigurnijeg energijskog sistema - zaključio je.</p>

Izgradnju gasovoda će pratiti velike američke investicije

Volc za "Avaz": Južna interkonekcija je "kamen temeljac", o njoj se govori u Bijeloj kući

<p>Bez obzira na uvođenje biometrijske tehnologije i skenera za listiće na birališta, Centralna izborna komisija (CIK) Bosne i Hercegovine mora na ovogodišnjim izborima u oktobru imati „Plan B“ u vidu „papirne procedure“, rekao je za „Dnevni avaz“ ambasador Rik Holcapl (Rick Holtzapple), šef Misije OSCE-a u BiH. Kontinuitet izbora mora biti osiguran i u slučaju tehničkih kvarova, jer i najmanji tehnički kvar može automatski biti percipiran kao sistemska prevara, jer je povjerenje građana u izborni proces već poljuljano, rekao je.</p><h2>Kvalitet primaran </h2><p>Odgovornost CIK-a je da u okviru budžeta izabere najkvalitetniju ponudu na osnovu činjenica, iskustva u poslovima izborne tehnologije, te integriteta, kao i da pri tome zanemari političke ili poslovne veze, rekao je komentarišući nabavku biometrijske opreme i skenera za birališta u BiH.</p><p>- Smatram da postoji čvrsta logika zbog koje CIK nije odabrao najnižu ponudu, već ponudu za koju je ocijenio da predstavlja najveći odnos vrijednosti za novac. Svaki sistem mora proći rigorozna stres testiranja i sigurnosne revizije znatno prije samih izbora, rekao je.</p><h2>Važnost koda</h2><p>Naglasio je da izabrana tehnologija mora biti transparentna, odgovorna i podložna reviziji, te da institucije BiH moraju zadržati potpuni nadzor i neograničen pristup sistemima radi inspekcije, testiranja i revizije.</p><p>Podvukao je da je zaštita izbornih podataka temeljna obaveza domaćih vlasti, dok je Misija OSCE-a u BiH isključivo tu da pruži tehničku pomoć u skladu s najboljim međunarodnim praksama. Naveo je da je slična oprema, testirana pilot-projektom u Brčko distriktu 2024. godine, pokazala zanemariva odstupanja na nivou statističke greške. </p><h2>Žalbeni proces</h2><p>Ovakvi procesi u drugim državama članicama OSCE-a uživaju snažnu podršku svih državnih institucija, dok je u BiH sve palo na teret CIK-a, rekao je ambasador Holcapl komentarišući opstrukcije ovog projekta, koje dolaze od državnih institucija. </p><p>Pozvao je nadležne da žalbeni postupak ne pretvaraju u alat politizacije, te naglasio da pravovremene odluke omogućavaju adekvatnu pripremu za Opće izbore u oktobru 2026. godine. Sljedeći ključni korak je osigurati da se proces odvija bez nepotrebnih spekulacija i opstrukcija, koje su neprihvatljive, dodao je.</p><p>  </p><h2>„Ljudski faktor“</h2><p>Ambasador je priznao da tehnologija ne može u potpunosti zamijeniti potrebu za profesionalnom i nepristrasnom administracijom, odnosno neutralisati ono što se zove „ljudski faktor“. Birački odbori su, prema nalazima Koalicije „Pod lupom“, već godinama najslabija karika izbornog procesa. </p><p>Biometrija i skeneri služe za standardizaciju procedura i ograničavanje prostora za manipulacije koje vrše političke stranke putem svog osoblja na biračkim mjestima, rekao je ambasador Holcapl. Zaključio je da tehnološku reformu mora pratiti i jačanje nezavisnosti izbornih tijela. </p><p>Misija OSCE-a će nastaviti da insistira na mjerama koje smanjuju neprimjeren politički utjecaj na rad odbora, istakao je. </p><h2>Žalba URŽ-u</h2><p>Trenutno Ured za razmatranje žalbi BiH (URŽ) odlučuje o žalbi banjalučke kompanije „Planet Soft“ na CIK-ovu odluku da uvođenje izborne tehnologije povjeri međunarodnoj korporaciji „Smartmatic“. To je posljednji korak prije potpisivanja ugovora s izabranim ponuđačem. Ako URŽ do kraja iskoristi zakonski rok od dva mjeseca da riješi žalbu, mogao bi time ugroziti uvođenje biometrijske tehnologije za identifikaciju birača i skenera za glasačke listiće na ovogodišnje izbore.</p><p> </p><p>  </p><p></p>

Ambasador podržao CIK-ov izbor najbolje, a ne najjeftinije ponude za biometriju

Holcapl: Politizacija ili usporavanje žalbenog postupka su neprihvatljivi

Šef Misije OSCE-a u BiH Rik Holcapl: BiH mora zadržati kontrolu nad izborima

<p>Poslijeratne godine poslovanja Gordana Pavlovića Gocija, tadašnjeg autoprevoznika, obilježila je presuda za krivotvorenje, u žargonu poznato kao „prekucavanje“ oznake kamionskog motora. Tada se izvukao s uslovnom kaznom i naučenom lekcijom. Kasnije sumnje da u svojim kamionima švercuje kafu i duhan na sudu nisu dokazane. Osuđivani su vozači i saradnici, a Goci se pojavljivao kao svjedok. Naučio je da su političke veze i nedostatak skrupula recept za poslovni uspjeh u zemlji tranzicije.</p><p>Danas Goci nosi „Rolex“ od stotinjak hiljada KM, i vlasnik je dva od tri najveća industrijska izvoznika u Bosni i Hercegovini, zvorničke kompanija „Nova Alumina“ i „Željezare“ Zenica. Tragovi njegovih poslovnih uspjeha su posuti hiljadama sudbina otpuštenih radnika širom Bosne i Hercegovine.</p><h2>Kolateralna šteta</h2><p>Najnovija faza Pavlovićevog širenja u Federaciji BiH je preuzimanje udjela u „ArcelorMittalu“ Zenica. Predstavlja samo nastavak surovog „rješavanja radničkih pitanja“, koje je usavršio u RS. Pokretanje stečaja u Novoj Željezari Zenica ostavljanje stotina radnika u pravnom vakuumu, i prebacivanje najvrednije imovine na nove firme, može iznenaditi samo one koji ne poznaju Gordana Pavlovića  Gocija, iza čijeg poslovnog uspona ostaju gladne radničke godine.</p><p>Da Pavlović uživa status politički podobnog privatnika, pokazala je još privatizacija Rudnika mrkog uglja „Miljevina“ 2010. godine. Za šest miliona KM i obećanja da će zadržati 100 radnika dobio je rudnik uglja i koncesiju na ležište vrijedno tri milijarde KM. Porijeklo novca nije detaljno provjeravano. Pavlović nije zadržao radnike. Republika Srpska mu je, ipak, isplatila 266.000 KM poticaja za izvoz uglja. Neispunjavanje obećanja, otpuštanje radnika i crpljenje budžetskih miliona je postao „modus operandi“ Pavlovićevih preuzimanja.</p><h2>Stečajni „kanibalizam“</h2><p>U posrnuloj firmi se pojavljuje novi vlasnik koji „jede zdravo meso“ kompanije, u obliku nekretnina, dozvola ili sirovina. Dugove i radnike ostavlja kao kosti državi, stečajnom upravniku i povjeriocima. Moć Gordana Pavlovića je rasla dok je usavršavao upravo takvo poslovanje.</p><p>Nikada nije krio svoju pripadnost SNSD-u Milorada Dodika, ali je ta veza vidljivija u šutnji nadležnih institucija. Vidljiva je i u odluci politike da budžetskim milionima pomogne Gociju da ugasi štrajk glađu 600 rudara „Nove Ljubije“ u Prijedoru. Rudnik je otišao u stečaj nakon što ga je preuzeo.</p>

Do bogatstva ovaj biznismen stigao je uz političku zaštitu

Ko je industrijalac Gordan Pavlović Goci: Imperija izgrađena na stečajnim 
ruševinama i uništavanju radnika

<p>Domaća namjenska industrija cvjeta, pokazuju podaci Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine. Godišnji izvoz municije i eksploziva je u posljednjih dvanaest godina uvećan osam puta, dostigavši 623 miliona KM. S rastom profitabilnosti namjenske industrije, raste i pritisak krupnog kapitala.</p><p>Investitori pokušavaju postati što veći suvlasnici i preuzeti kontrolu nad firmama namjenske industrije, što zakon zabranjuje. Stoga sektor posljednjih dana potresaju medijsko prepucavanje domaćih vlasti i stranih investitora, te prijetnje tužbom.</p><h2>Federacija BiH</h2><p>Zakoni ne dozvoljavaju da investitori preuzmu kontrolni paket dionica i donose ključne odluke u kompanijama namjenske industrije FBiH, koju čine „Igman“, UNIS Ginex, „Pretis“, BNT–TmiH, „Binas“, „Pobjeda“, te UNIS. Za sve je nužna saglasnosti vlasti ovog entiteta, kao većinskog vlasnika.</p>

<p>Akos Horvath je predstavnik firme „Regulus“, koja je suvlasnik više domaćih kompanija namjenske industrije. On je nedavno u medijima optužio Vladu FBiH da nanosi štetu lošim upravljanjem i kadroviranjem, te sprečava investicije u modernizaciju ovog sektora.</p><p>Resorni ministar Vedran Lakić je uzvratio najavom da će podnijeti privatnu tužbu za klevetu protiv Horvatha jer „duže vrijeme uzurpira rad naših firmi i pravi pometnju iznošenjem neistinitih navoda“.</p><p>Investicije su dobrodošle isključivo uz poštivanje zakona i strateških interesa države, jer je namjenska industrija stub sigurnosti i razvoja države, a ne privatni projekt, zaključio je Lakić.</p><h2>Republika Srpska</h2><p>- Postoji potreba za jačanjem međunarodnih partnerstava, ali samo u domenu naše države BiH, a ne da budemo kolektivno preuzimani od nekih velikih i jačih kompanija - kaže za „Dnevni avaz“ Slavenko Ristić.</p><p>On je strateški partner Vlade RS i većinski vlasnik firme „Tehnički remont Bratunac“ (TRB), trenutno najuspješnijeg preduzeća u ovom sektoru RS, koje proizvodi oklopna vozila, lako oružje i municiju.</p><p>Ristić ističe da je BiH naslijedila respektabilne brendove s dugom tradicijom, ali da je upravljanje trenutno fragmentirano, dok banke odbijaju finansirati firme, iako obrću stotine miliona KM godišnje.</p><p>Kada bi BiH zauzela strateški pristup, a nadležne institucije bile složne i koordinisane, namjenska industrija bi mogla biti jedan od ključnih nisilaca industrijskog razvoja, dodaje on.</p><h2>Optužnica za „eutanaziju fabrike“</h2><p>Specijalni odjel Federalnog tužilaštva (POSKOK) je 4. marta optužio stečajnu upraviteljicu kompanije „Vitezit“, te tri osobe povezane sa stranim investitorom, da su nezakonito rasprodali postrojenja kompanije „Vitezit“ u staro željezo. To je bio posljednji ekser u kovčegu firme, koja je nekad bila među vodećim brendovima domaće namjenske industrije.&nbsp;</p>

Gdje najviše izvozimo i koje vrste oružja?

Municija i eksploziv čine 90 posto izvoza namjenske industrije BiH

Brz rast namjenske industrije u BiH: Otimanje oko 'zlatne koke' domaće privrede

<p>Uoči dolaska Donalda Trampa Džuniora (Trump Jr.), sina američkog predsjednika Donalda Trampa, u Banja Luku, primjetne su pojačane policijske snage.</p><p>Napravljena je "sterilna zona" oko Banskog Dvora te niko neće moći prići bliže od 150 do 200 metara udaljenosti.</p><p>Tramp Džunior bi u Banjoj Luci trebao održati nekoliko sastanaka sa zvaničnicima iz Republike Srpske, a planiran je i odlazak na imanje Milorada Dodika u Bakince.</p><p>Zbog dolaska Trampovog sina je u Banjoj Luci pojačan policijski nadzor, stoga je u samom centru grada, u blizini Palate predsjednika RS-a i drugih entitetskih institucija, postavljen veliki broj policijskih službenika, kao i oklopna vozila.</p><p>Također je od 12:00 sati nastupila blokada saobraćaja dijelu grada gdje dolazi Tramp Džunior te će biti napravljen perimetar od 200 metara oko Banskog Dvora, prilikom čega neće biti dozvoljeno ni pješacima da se približe.</p><p>Igor Dodik, organizacioni sekretar SNSD-a i sin predsjednika SNSD-a kazao je da je ovo prijateljska posjeta do koje je došlo na njegov poziv.</p>

Postavljen veliki broj policijskih službenika, kao i oklopna vozila

Sve spremno za dolazak Trampa: Jake policijske snage osiguravaju područje, prilaz sastanku ograničen na 200 metara

<p>Trampov sin, Donald Tramp Džunior, danas stiže u Banju Luku, a kako "Avaz" nezvanično on slijeće na aerodrom danas u ranim popodnevnim satima.&nbsp;</p><p>Cesta do Banje Luke je već zatvorena, a mediji prenose da je u gradu opsadno stanje.&nbsp;</p><p>Ne zna se koliko dugo će Tramp Džunior biti u Banjoj Luci, ali prema "Avazovim" saznanjima nakon toga putuje za Budimpeštu, gdje će se sastati sa Viktorom Orbanom.</p><p>Nezvanično, sa njim kod Orbana ide i Milorad Dodik, a dolazi i Aleksandar Vučić.</p><p>Ova posjeta predstavlja podršku Orbanu pred izbore koji ga očekuju.</p>

Nezvanično, sa njim kod Orbana ide i Milorad Dodik

Trampov sin u Banju Luku stiže u popodnevnim satima: Nakon toga ide u Budimpeštu

<p>Žalba konzorcija koji predvodi kompanija „Planet Soft“ iz Banjaluke je 6. aprila stigla u Ured za razmatranje žalbi (URŽ). URŽ odlučiti u zakonom propisanom roku, naveo je u odgovoru za "Dnevni avaz" Miloš Šehovac, službenik za informisanje URŽ-a Bosne i Hercegovine (BiH).</p><p>Konačna odluka URŽ-a će odrediti koja kompanija će uvoditi biometrijsku tehnologiju i skenere na birališta u Bosni i Hercegovini (BiH), i da li ćemo novu tehnologiju imati na Opštima izborima, u oktobru ove godine. </p><p>Zakon o javnim nabavkama BiH propisuje da URŽ ima rok od dva mjeseca da odluči. Ako ovaj ured iskoristi cijeli rok, birači neće imati priliku na ovogodišnjim izborima glasati uz pomoć napredne tehnologije. </p><p>Naime, izabrana kompanija „Smartmatic“ je ponudila rok isporuke od 139 dana od potpisivanja ugovora, dok tender propisuje da oprema mora biti spremna za upotrebu na biralištima najkasnije do 27. septembra. </p><p>Smartmatic se za 74.5 miliona KM obavezuje tokom naredne četiri godine isporučiti izbornu tehnologiju na oko 6.000 biračkih mjesta u BiH. Sklapanje ugovora je odgođeno žalbom kompanije Planet Soft, čija ponuda je bila oko 17 miliona KM jeftinija, a rok za isporuku kraći za 49 dana. </p><p>CIK je ponudu kompanije „Planet Soft“ odbacio kao nezadovoljavajuću, te izabrao drugorangiranu kompaniju „Smartmatic“, ocijenivši da ispunjava sve tehničke i sigurnosne uslove.</p><p>Oprema za biometrijsku identifikaciju birača i njihovih ličnih dokumenata, te skenera za skeniranje glasačkih listića, trebala bi spriječiti izborne prevare pri glasanju i prebrojavanju glasova.</p>

Ured za razmatranje žalbi BiH (URŽ) ima rok od 60 dana

Žalba na CIK-ov izbor ponuđača biometrijske tehnologije: Ured odlučuje hoće li naredni izbori u BiH biti digitalni

<p>Sredinom aprila će Komisija za izbor sudaca Ustavnog suda BiH otvoriti prijave kandidata, potvrdio je za „Dnevni avaz“ Mladen Bošković, predsjednik Komisije i dopredsjedavajući Zastupničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH).</p><p>Parlament FBiH time ulazi u ključnu fazu popunjavanja ovog suda koji inače broji devet sudija, ali od početka 2024. godine radi bez sudija iz Republike Srpske (RS), zbog političkih blokada vlasti ovog entiteta. FBiH bira četiri sudije, RS dva, dok troje bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava.</p><h2>Kandidati u kuloarima </h2><p>Za ovu najvišu pravosudnu funkciju u BiH na konkurs koji je bio raspisan prijavio se 31 kandidat. Njihova imena zvanično će biti poznata po otvaranju prijava. </p><p>Sudije Valerija Galić i Mirsad Ćeman uskoro idu u penziju, pa će jednog sudiju birati Bošnjaci, a jednog Hrvati. Prijave na ove važne, doživotne funkcije su stigle još u februaru, a proces je zaustavljen već mjesec dana, dok stranke odmjeravaju političke apetite i testiraju stabilnost vladajuće koalicije. </p><p>U hodnicima Predsjedništva BiH se kao potencijalna favorizovana kandidatkinja spominje Dženeta Omerdić, aktuelna savjetnica Denisa Bećirovića. Kao kandidatkinja se spominje i Monika Mijić, v.d. agentica BiH pred sudom u Strazburu, te Faris Vehabović, sudija Evropskog suda za ljudska prava od 2012. godine.</p><h2>Bojkot RS</h2><p>Nakon što je sudija Ustavnog suda BiH Miodrag Simović penzionisan 2022. godine, NSRS obija izabrati nasljednika pod izgovorom da "ne želi dati legitimitet sudu koji donosi odluke protiv interesa RS". </p><p>Od početka 2024. godine, kada je sudija Zlatko Knežević prijevremeno penzionisan, Ustavni sud BiH prvi put u svojoj historiji radi bez sudija iz RS.</p><h2>Trenutno stanje</h2><p>Po Ustavu BiH, ovaj sud može odlučivati dok god ima kvorum od pet sudija, ali je odsustvo dvoje sudaca iz RS paralisalo rad Velikog vijeća, koje čine samo domaće sudije. Sve odluke moraju ići na Plenarnu sjednicu, gdje učestvuju i strane sudije, što je upravo smetalo vlastima RS.</p><p>Građani i privreda trpe, jer je rješavanje svakodnevnih pravnih problema, poput dužine trajanja sudskih postupaka, drastično usporeno.</p>

Video / Prizor oduševio posjetitelje: Razigrao se medvjed u Pionirskoj dolini, demonstrirao silu

Lučićevo 'šminkanje' ustaških krvnika

Odbrojavanje dana do gašenja proizvodnje čelika: Vlast sahranila ključnu industriju

Ekstraprofit preko leđa građana, vlasti umrtvljene: BiH na pragu "inflacijske spirale"

Između ustavnih obaveza i uličnog kodeksa: Dinina mahalska diplomatija i moralne vertikale

Srbija prvi put inicirala vježbu s NATO-om: Šta BiH može očekivati od vojnih poteza Beograda?

CIK BiH je obavio svoje oko tendera: Odlučujuću ulogu odigrat će Ured za žalbe

Šef diplomatije o svemu osim o svom poslu

Volc za "Avaz": Južna interkonekcija je "kamen temeljac", o njoj se govori u Bijeloj kući

Šef Misije OSCE-a u BiH Rik Holcapl: BiH mora zadržati kontrolu nad izborima

Ko je industrijalac Gordan Pavlović Goci: Imperija izgrađena na stečajnim ruševinama i uništavanju radnika

Brz rast namjenske industrije u BiH: Otimanje oko 'zlatne koke' domaće privrede

Sve spremno za dolazak Trampa: Jake policijske snage osiguravaju područje, prilaz sastanku ograničen na 200 metara

Trampov sin u Banju Luku stiže u popodnevnim satima: Nakon toga ide u Budimpeštu

Žalba na CIK-ov izbor ponuđača biometrijske tehnologije: Ured odlučuje hoće li naredni izbori u BiH biti digitalni

Za dvoje sudija Ustavnog suda BiH 31 prijava

Video / Prizor oduševio posjetitelje: Razigrao se medvjed u Pionirskoj dolini, demonstrirao silu

Lučićevo 'šminkanje' ustaških krvnika

Odbrojavanje dana do gašenja proizvodnje čelika: Vlast sahranila ključnu industriju

Ekstraprofit preko leđa građana, vlasti umrtvljene: BiH na pragu "inflacijske spirale"

Između ustavnih obaveza i uličnog kodeksa: Dinina mahalska diplomatija i moralne vertikale

Srbija prvi put inicirala vježbu s NATO-om: Šta BiH može očekivati od vojnih poteza Beograda?

CIK BiH je obavio svoje oko tendera: Odlučujuću ulogu odigrat će Ured za žalbe

Šef diplomatije o svemu osim o svom poslu

Volc za "Avaz": Južna interkonekcija je "kamen temeljac", o njoj se govori u Bijeloj kući

Šef Misije OSCE-a u BiH Rik Holcapl: BiH mora zadržati kontrolu nad izborima

Ko je industrijalac Gordan Pavlović Goci: Imperija izgrađena na stečajnim ruševinama i uništavanju radnika

Brz rast namjenske industrije u BiH: Otimanje oko 'zlatne koke' domaće privrede

Sve spremno za dolazak Trampa: Jake policijske snage osiguravaju područje, prilaz sastanku ograničen na 200 metara

Trampov sin u Banju Luku stiže u popodnevnim satima: Nakon toga ide u Budimpeštu

Žalba na CIK-ov izbor ponuđača biometrijske tehnologije: Ured odlučuje hoće li naredni izbori u BiH biti digitalni

Za dvoje sudija Ustavnog suda BiH 31 prijava