<a href="https://sport.avaz.ba/tag/113745/adin-arnaut">Adin Arnaut</a>, bh. sportista koji je najdalje otišao u takmičenju najjačih ljudi svijeta i tako potvrdio nezvaničnu titulu "najjačeg čovjeka u BiH", danas je u sportskoj penziji, bar kada se radi o aktivnim takmičenjima. Zbog povrede morao se oprostiti od aktivnog takmičenja 2016., a kako kaže danas pokušava pomoći nekim novim nadama da dođu do Lige prvaka, tamo gdje je on uspio biti u finalu. U razgovoru za portal "Avaza" Arnaut je govorio o teškim trenucima koje je donijela povreda, onome što ga je pratilo tokom karijere, aktuelnom prvaku BiH Damiru Stroilu čiji je trener, ali i o odricanjima koja ova sport iziskuje. Put Strogmena nije nimalo lagan, a kako kaže među takmičarima ne postoji zavist. - Takmičar Strogmena u ovom sportu mora biti 24 sata. Treninzi, način života i ishrana. Unosi se mnogo kalorija, to je sedam do devet obroka dnevno. U ovom sportu se svi takmičimo jedni protiv drugih, ali uvijek navijamo da se digne što više tereta, tako da sujete nema - kaže Arnaut. Obzirom na izgled, mnogi imaju pogrešnu percepciju o ljudima koji se bave njegovim sportom, a Arnaut poručuje da se radi o dobročudnim ljudima i da izgled vara.

Izgled vara, jer mi smo dobročudni ljudi

Adin Arnaut, najjači čovjek u BiH: Jedemo sedam do devet puta dnevno

<a href="https://avaz.ba/tag/67312/dir-sa-memom">Memo je u svojoj emisiji "Đir sa Memom"</a> ugostio Zolu, učesnika srbijanskog rijalitija Zadruga 4 iz Dervente. Pravo iz Beograda Zola je došao u Sarajevo gdje je proveo nekoliko dana.&nbsp; - Ne interesuje me Miljana Kulić i ta priča. Ne želim nikoga da prozivam, ali... - rekao je Zola.&nbsp; Pričao je i svojim porocima.&nbsp; Kaže da mu je mama Bosa poručila, kada ga Memo ugosti u svojoj emisiji, da je uspio.&nbsp; Pogledajte video.&nbsp;

Pravo iz Beograda Zola je došao u Sarajevo gdje je proveo nekoliko dana

{Đir sa Memom} / Zola: Miljana Kulić me ne interesuje, ali bi...

<a href="https://www.youtube.com/watch?v=PgPm5QBphe0">U drugoj epizodi emisije Nusret Laufer Show</a> gost je Goran Ivanović Goci, osnivač i frontmen Goci Benda. Goci Bend je kreator jednog velikog hita "Vakcina", koji je naprosto zakucao s brojkama. Tik Tok, Instagram, Facebook... sve je naprosto poludjelo za stihovima "Neće Gara da primi vakcinu, ona bocu prima na Sokocu.&nbsp; Goci je Nusreta Laufera ugostio u Foči.&nbsp; - Milorad Dodik je laf, voli zapjevati, časti... Jedanput je uzeo od mene mikrofon i pjevao. Nisam znao kako da mu uzmem mikrofon, i ja za novčanik, izvučem sto maraka. Zgužvam onako i dam mu u ruku, on pogleda i kaže "a jesi lud, majko mila" - otkrio je Goci.&nbsp; Bilo je govora i o Seji Brajloviću.&nbsp; Pogledajte video razgovor veseljaka Gocija u šou kod Nusreta Laufera.&nbsp;

Tik Tok, Instagram, Facebook... sve je naprosto poludjelo za stihovima "Neće Gara da primi vakcinu, ona bocu prima na Sokocu

Nusret Laufer Show / Goci Bend: Dodiku sam platio pjesmu 100 KM, rekao mi je da sam lud

Vijest o smrti Jovana Divjaka, legendarnog generala Armije R BiH pogodila je brojne građane BiH, a naročito Sarajlije.&nbsp; Ekipa portala "Avaza" danas je na ulicama Sarajeva razgovarala s građanima. - Jovan Divjak je naš heroj - kazali su između ostalog naši sagovornici.&nbsp; Podsjetimo, Divjak je preminuo sinoć u 85. godini života.&nbsp; Pogledajte video.&nbsp;

Građane Sarajeva pogodila je vijest o preminulom generalu Armije Republike BiH

Sarajlije o smrti Jovana Divjaka: On je naš heroj

Večeras je u Dobroševićkoj ulici u Bojniku izbio požar u pilani. Kako su za "Avaz" potvrdili iz Profesionalne vatrogasne brigade (PVB) Kantona Sarajevo, u pitanju je veći požar.

- Dojavu o požaru u ulici Dobroševićka dobili smo u 20.56 sati. Na terenu je pet vatrogasnih vozila i 16 vatrogasaca. Kako su nam javile kolege s terena požar je lokalizovan - navode iz PVD.

Kako javlja reporter "Avaza" s lica mjesta, pričinjena je velika materijalna šteta, a vatrogasci pokušavaju staviti požar pod kontrolu.

Na terenu je pet vatrogasnih vozila i 16 vatrogasaca, potvrđeno za "Avaz"

U Bojniku planula pilana, pet vatrogasnih vozila gasilo vatru

Na portalu "Avaza" svake srijede možete pratiti <a href="https://avaz.ba/tag/87357/kuhajmo-zajedno">kulinarski serijal "Kuhajmo zajedno" u 20 sati.</a> Sarajevski kuhar i predsjednik Udruženja kuhara BiH Nermin Hodžić za ovu epizodu pripremio je musaku sa špinatom. Za recept vam je potrebno: 1 glavica crvenog luka1 čehna bijelog luka½ kg faširanog junećeg mesa½ kg krompira100 gr. špinata2dl. mlijeka50 gr. pavlake1 jajemajčina dušicaso, biber, suncokretovo ulje Musaka je vrlo popularno, izdašno jelo, posebno praktično i omiljeno ljeti, kad ga je moguće pripremiti od raznog vrsta povrća, poput tikvice i patlidžana.Ipak, i klasična musaka, ona pripremljena isljučivo sa krompirom i mljevenim mesom, a u ovom slučaju i sa malo špinata, ima svojih čari i poklonike.

Sarajevski kuhar i predsjednik Udruženja kuhara BiH Nermin Hodžić za ovu epizodu pripremio je musaku sa špinatom

Pod kuharskom palicom Nermina Hodžića: Musaka sa špinatom

<a href="https://avaz.ba/tag/445/sebija-izetbegovic">Nakon što posljednjih dana pištolj</a> portalčić Bakira Izetbegovića i Osmana Mehmedagića Osmice pokušava da dezinformacijama i lažima ubijedi javnost i čitaoce da je normalno da se pokradu državne pare na nabavci kineskih „malina“ respiratora, da nema ništa čudno što na KCUS-u kojim komanduje Sebija Izetebgović imamo haos i sumnju porodica da su neki pacijenti, koji su bili priključeni na te respiratore, preminuli, danas je „Slobodna Bosna“ još jednom potvrdila staru izreku da su u laži kratke noge. Naime, ovaj megafon direktora OSA-e Osmana Mehmedagića Osmice, danas je pokušao podmetnuti „Avazu“ da je izmislio izjavu direktora Zavoda za mjeriteljstvo Federacije BiH Željka Zovka, u kojoj se, između ostalog, osvrnuo na mišljenje Zijada Džemića, direktora Instituta za mjeriteljstvo BiH, da se „malina“ respiratori mogu koristiti u jedinicama intenzivne njege, a relevatni sagovornik "Avaza" Željko Zovko je stručno objasnio da se takvi respiratori ne smiju naći na odjelu intenzivne njege.&nbsp; Umjesto bilo kakve polemike sa lažljivim Osmicinim i Bakirovim portalčićem objavljujemo izvorni snimak razgovora našeg novinara sa direktorom Zovkom. 
 
Na snimku se, što „Avaz“ nije objavio u današnjem tekstu, može čuti i kako Zovko govori da je Džemić učestvovao u nabavci respiratora i da je razradio šemu o uzimanju novca i davanju dozvola labaratorijama za mjeriteljstvo, uz konstataciju da neki dozvolu čekaju godinama, a neki je dobiju za mjesec.

Umjesto bilo kakve polemike sa lažljivim Osmicinim i Bakirovim portalčićem objavljujemo izvorni snimak razgovora našeg novinara sa direktorom Zovkom

Razgovor Zovke s novinarom Avaza Miralemom Aščićem

Ako laže SB, ne laže snimak: Šta je Zovko rekao o Džemiću i spornim respiratorima novinaru „Avaza“

U Sudu BiH danas je održano suđenje u predmetu „Respiratori“, u kojem su za korupcijsku aferu tešku 10,5 miliona KM optuženi Fadil Novalić, premijer FBiH, Jelka Milićević, federalna ministrica finansija, Fahrudin Solak, suspendirani direktor FUCZ-a, i Fikret Hodžić, vlasnik "Srebrene maline".Danas su tužioci nastavili s ispitivanjem svjedokinje Bahre Džake, sekretarice u Uredu optuženog Novalića, koja je znala za sve&nbsp;ponude koje su stizale na Vladu, a među njima i one „Srebrene maline“ Fikreta Hodžića.Ona je na upit tužioca Mirze Hukeljića odgovorila da nije greškom otišla koverta direktorici KCUS-a Sebiji Izetbegović, "nego papir na kojem je rukom napisano ’Kanada’".

Potvrdila je da je u Ured Vlade FBiH stiglo više ponuda, najmanje tri, i da je posljednja ponuda bila od Fikreta Hodžića i "Srebrene maline".No, kako je rekla, ova joj se ponuda "Srebrene maline" nije činila ozbiljnom, zbog čega je nije ni poslala Zavodu za javno zdravstvo FBiH.- Tek krajem maja možemo isporučiti prve količine. Ima na stanju 400 komada, cijena 90.000 KM + PDV. To je jedino što danas ima. Ovo je najbolje iz klase. Može u Sarajevu biti za sedam dana - glasi jedna od Hodžićevih poruka upućenih Džaki.Potvrdila je, također, da je u kasnijoj korespondenciji s Hodžićem on poslao mail u kojem navodi da Vlada mora poslati pismo namjere Kinezima, a čak je poslao i urnek pisma namjere Vlade Srbije u vezi s kupovinom respiratora koje su oni uputili Kini.Džaka je ispričala da je Vlada napisala pismo i prevela ga na engleski, ali da je greškom napisala 200 respiratora, a ne 100. Kako je kasnije pojasnila Džaka, u prvom pismu namjere ona je stavila faksimil potpisa premijera Novalića jer je on bio zauzet.Dodala je da je prvo pismo namjere, koje je potpisano 2. aprila, sadržavalo ponudu za respiratore HC-VE003, ali da je 15. aprila potpisano drugo pismo namjere, koje je donio Zoran Blagojević, vanjski konsultant premijera Novalića za odnose s javnošću. Bila je žurba i, kako je rekla, ona je Novalića izvukla sa sastanka i on je stojeći samo potpisao.

Međutim, nakon što su respiratori došli u BiH, 16. maja prošle godine, premijer Fadil Novalić Džaki&nbsp;u 15.30 sati šalje poruku:- Molim te, provjeri ovo još jednom. Ja sam iz medija saznao za AM812A. Taj preko nas nije prešao - napisao je Novalić sekretarici, a ona mu je prethodno napisala “koliko se sjećam, nema ovih što smo tražili".Ona je, kako je rekla, zaključila da Novalić nije znao koji su respiratori naručeni. Džaka ga je u poruci podsjetila da je u drugom pismu namjere koje je potpisao bila ta šifra.&nbsp;Objasnila je da pisma namjere nisu obavezujući akt, već da predstavljaju samo iskazivanje namjere za nabavku respiratora.Odgovarajući na pitanje Novalićeve advokatice Vasvije Vidović, Džaka je pojasnila da ponuda Fikreta Hodžića nije imala nikakav specijalni tretman u odnosu na druge dvije ponude, među kojima je bila i ''Kanada''.Tužilac Džermin Pašić je kasnije to preformulirao u pitanje: “Da li ste s drugima koji su slali ponude komunicirali na isti način kao s Fikretom Hodžićem", na šta je Džaka kratko odgovorila odrično.Također je potvrdila da je Hodžić poslao još jednu ponudu za medicinsku opremu, a da je ona njemu prethodno poslala tabelu s potraživanom opremom. Nije mogla odgovoriti na pitanje odakle potječe ta tabela i ko je izradio, ali je kasnije na pitanje odbrane potvrdila da je Zavod za javno zdravstvo slao listu potrebnih medicinskih sredstava.

Hodžić je napravio ponudu koju je i poslao istog dana 1. aprila prošle godine u 15.01, s ukupnom vrijednosti opreme od 3.393.000 KM.Objašnjavajući način rada u Uredu premijera Novalića, Bahra Džaka je pojasnila da je Hasan Ganibegović direktor Ureda premijera i njen direktni nadređeni te da mu je svaki akt išao na pregled kako bi ga on parafirao. Svjedokinja je kazala da je Ganibegović imao određenih zamjerki na njen rad, ali da su sve zajedno prevazilazili. Sudiju Branko Perića upravo je interesiralo šta je to Ganibegović zamjerio Džaki.- Prvo pismo namjere direktor nije htio da parafira - kazala je Džaka, koja mu je putem Vibera odgovorila da ga mora poslati zbog žurbe, na šta joj je odgovorio kratko - “šalji”.Tužioce je zanimala komunikacija između Bahre Džake i Vildane s KCUS-a (tada sekretarica generalne direktorice Sebije Izetbegović), s obzirom na to da je Džaka potvrdila da se ne znaju lično, a slala je ponude koje su dobivali za respiratore.&nbsp;Potvrdila je da je u dva navrata razgovarala s Vildanom telefonom i da se, vjerovatno, radilo o rješavanju problema s papirom „Kanada“.Džaka je ponude za respiratore prosljeđivala i svojoj prijateljici, doktorici anesteziologu Aidi Čorbeg kako bi je „informirala šta je dostupno na kineskom tržištu i je li dobro to što želi kupiti FBiH“. Čorbeg će biti saslušana u nastavku suđenja zakazanom za 16. april.

Molim te, provjeri ovo još jednom. Ja sam iz medija saznao za AM812A. Taj preko nas nije prešao, napisao je Novalić sekretarici Džaki

Fadil Novalić naručio respiratore, a nije znao koji su došli?!

U novoj epizodi serijala Hajmo igrat na Avaz TV ugostili smo jednog od najpopularnijih bh. repera, Zlatana Hajlovca Kontru.

 Uz izuzetno atraktivnu partiju Fife sa velikim brojem golova, dotakli su se mnogih tema. Kontra nam je otkrio zašto je baš Sergej Barbarez dobio počasno mjesto na njegovom posljednjem albumu i za koji engleski klub navija.
 Priznao nam je i da ne smatra domaći rep pretjerano kvalitetnim jer suviše podsjeća na folk ali da ipak ima nekoliko mladih repera vrijednih pažnje.
 Na samom kraju je poslao i poruku mladim umjetnicima koji se žele dokazati, a šta je rekao, pogledajte u videu.

Kontra nam je otkrio zašto je baš Sergej Barbarez dobio počasno mjesto na njegovom posljednjem albumu

Hajmo igrat / Kontra vs Čebo: Domaći rep nije dobar, previše naginje folku

Sead Palić je bio otac, suprug i sin, Imao je 44 godine, nije imao poroke i bavio se sportom. A onda je otkrio da je pozitivan na koronavirus. Njegova supruga, Mirela Palić, u ispovijesti za "Avaz" opisuje zadnje dane njegovog života i svoju borbu da dođe do informacije o njegovom zdravstvenom stanju.
 
Sead i Mirela su 2013. godine iz Amerike došli u BiH. Htjeli su da im djeca odrastaju u našoj državi.
 - Mislila sam da imamo uređen zdravstveni sistem, da smo sigurni - rekla nam je.

<h2>Obavijestit ću Ambasadu SAD o svemu</h2>

Svoju priču počinje sjećanjem na osmi mart, dan kad je Sead uzeo zadnju dozu Sumameda koja mu je propisana u ambulanti, nakon što je utvrđeno da je pozitivan na koronavirus.
 

- Bio je loše, otišli smo u Hitnu pomoć, odakle su nas poslali na KCUS. Smješten je na Infektivnu kliniku, a sestrica mi je donijela njegove stvari, među kojima je bio i telefon - govori Mirela naglašavajući da je on bio u stanju u kojem je mogao komunicirati s porodicom.
 Dobila je brojeve putem kojih se može informisati o njegovom stanju.
 - U naredna tri dana sam zvala te brojeve, ali ili je bilo zauzeto ili se niko nije javljao. Među brojevima koje su mi dali bio je i broj sa Podhrastova, a on tu nije ni boravio - naglašava.
 Nakon informacije da će možda biti skinut sa kisika slijedi šok, Sead je intubiran.
 - Devetnaestog marta saznajem da će pokušavati da ga skidaju sa kisika, a naredni dan ujutru, 20. marta, saznajem da je intubiran i prebačen na Staru hirurgiju i da je na respiratoru - rekla je.
 Sead je preminuo 23. marta, a obdukcija je odbijena. Međutim, kako nam Mirela kaže, s obzirom na to da imaju dvojno državljanstvo, neće se libiti otići u Ambasadu SAD u BiH i zamoliti ih za pomoć, jer želi da se obdukcija obavi.

<h2> Kćerka je na apaurinu od 2 miligrama</h2>

Djeca su u šoku, govori nam, a mora biti jaka zbog njih. Možda njeno iskustvo, i smrt njenog Seada, objašnjava, nekome drugom pomogne da se ne nađe u istoj situaciji.
 
- Kćerka je na apaurinu od 2 miligrama, imala je blizak odnos s ocem. Sin je tri godine stariji i trudi se biti jak. A ja moram biti jaka, imam njih, imam borbu za istinu, online školu, posao, kuću i obaveze - rekla je.
 Njen osnovni motiv je da se nečiji život spasi.
 - Možda ova moja izjava i zahtjevi nekako omoguće drugim porodicama da se osvrnu i da se ovakve situacije ne dešavaju u budućnosti. Idemo do kraja - zaključila je Mirela Palić za "Avaz".
 Pogledajte video.&nbsp;

Sead je preminuo 23. marta, a obdukcija je odbijena

Mirela Palić o smrti supruga na KCUS-u: Ne želim da druge porodice pate kao moja djeca i ja, idemo do kraja

Doktor Bakir Nakaš, podnositelj prijave koju je uputio u ime više osoba a zbog (ne)postupanja odgovornih osoba i teških posljedica pandemije Covid 19 po živote i zdravlje građana Bosne i Hercegovine, saslušan je danas u Tužilaštvu BiH.
Postupajući tužitelj saslušao je Nakaša na a okolnosti koje su navedene u prijavi i odnose se na navode o propustima i nečinjenju odgovornih osoba i institucija, kao i nenabavljanje potrebnih cjepiva za proces imunizacije i zaštite građana od pandemije Covid 19.Nakaš je danas potvrdio za "Avazov" portal da je dao iskaz i da je dobio poziv, kako bi pojasnio svoju krivičnu prijavu.&nbsp;- Tužioce je zanimalo iz krivične prijave koju sam podnio da protumačim na šta se ona tačno odnosila i ako imam još nešto da dodam. Moram reći da je to bio jedan fini razgovor. Sretan sam što je Tužilaštvo BiH ovako brzo reagiralo. Rekao sam im da sam se iznenadio pozivu. No, oni su se nasmijali i&nbsp; poručili da treba brže raditi neke stvari koje ne mogu da čekaju. Vidio sam da žele da se ovo sve provjeri i razjasni i vidim da žele da rade - rekao nam je Nakaš.Podsjećamo, Nakaš je 22.marta podnio Tužilaštvu Bosne i Hercegovine krivičnu prijavu protiv Zorana Tegeltije, predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, Ankice Gudeljević, ministrice civilnih poslova BiH, Fadila Novalića premijera Federacije BiH i Vjekoslava Mandića, ministra zdravstva Federacije BiH, zbog postojanja osnova sumnje da u periodu od 18. septembra 2020. godine do 18. marta 2021. godine, svjesni svojih zakonskih obaveza, nisu obavili ili izvršili svoje službene dužnosti u pogledu osiguravanja i direktne nabavke vakcina potrebnih za imunizaciju stanovništva.- Njihova zloupotreba službene dužnosti ima za posljedicu nekontrolisano širenje zarazne bolesti, smrt većeg broja ljudi, uskraćivanje prava na zdravstvenu zaštitu osiguranicima zdravstvenog osiguranja i kolaps zdravstvenog sistema u Bosni i Hercegovini - smatra podnositelj prijave.

Poručeno mi je da treba brže raditi neke stvari koje ne mogu da čekaju i da žele da se ovo sve provjeri i razjasni , kaže Nakaš

Nakaš za "Avazov" portal: Sretan sam što je Tužilaštvo BiH brzo reagiralo

<a href="https://avaz.ba/tag/66033/slobodan-udarac">U današnjem izdanju emisije "Slobodni udarac" novinar "Avaza" Danijal Hadžović</a> postavlja 10 pitanja direktorici KCUS-a Sebije Izetbegović, nakon što su za vikend objavljena dva pisma koja su uzburkala javnost. - Na Vašu žalost, Vaš neprijatelj nije samo Danijal Hadžović. Uvijek će ostati jedno pero i uvijek će neko reći ne. Ali, vi nemate problem s jednim perom. Vi imate problema sa stotinama pera, s hiljadama ljudi čiji su najmiliji umrli i sa stotinama hiljada građana koji vam govore NE, i neće više trpiti vaš porodični teror, iživljavanje, poniženja i uništavanje ove zemlje koje traje tri decenije. A prije svega, imate problem s istinom i onim što se saznaje o vašim nedjelima.&nbsp;E toga se vi bojite. S pravom.

Uvijek će ostati jedno pero i uvijek će neko reći ne

"Slobodan udarac": Sebija, čega se bojiš?

<a href="https://avaz.ba/tag/445/sebija-izetbegovic">Sebija Izetbegović, direktorica KCUS-a</a>, danas je održala još jednu press konferenciju za pamćenje.&nbsp; Njene konferencije su naprosto zabavne i to uvijek treba snimati.&nbsp; - Imate Audi 4, Audi 6, Škoda Fabia... ja ću zaboraviti šta ste pitali, koliko je to dugo - samo su neke od izjava Bakirove Sebije.&nbsp; Širok je dijapazon nebuloznih izjava, a Avaz TV donosi najzanimljivije.&nbsp; Pogledajte, poslušajte.&nbsp;

Njene konferencije su naprosto zabavne i to uvijek treba snimati

Šou Sebije Izetbegović na konferenciji za novinare: Imate Audi, ima Škoda Fabia, Octavia...

<a href="https://avaz.ba/tag/36745/eric-nelson">Američki ambasador u BiH Erik Nelson (Eric) dao je ekskluzivni intervju „Dnevnom avazu“, u kojem je govorio o posljednjim izjavama ruskog ambasadora u našoj zemlji, a koje su vezane za NATO put Bosne i Hercegovine, zatim o novom visokom predstavniku, izmjenama Izbornog zakona, korupciji, za koju kaže da je rak-rana bh. društva...</a>

Ruski ambasador u BiH Igor Kalabuhov nedavno je izjavio da je približavanje BiH i NATO-a neprijateljski korak prema Rusiji. Kako Vi to komentirate? - Moj odgovor - umjesto da govorim o prijetnjama, govorit ću o saradnji sa saveznicima. SAD i Evropska unija su saveznici NATO-a, svi mi nudimo BiH čvrsto partnerstvo, otvorenu ruku, partnerstvo posvećeno reformama i napretku u Bosni i Hercegovini. Partnerstvo NATO-a i BiH godinama je već važno, napravljen je novi korak naprijed dok idemo ka programu reformi, gdje BiH ima priliku da definira napredak koji želi postići uz podršku saveznika. Taj napredak i reforme su u skladu s reformama koje su neophodne za napredak na putu ka EU.Program reformi je vodič za SAD i druge saveznike da reagiraju i da daju pomoć BiH, onu koja joj je najviše potrebna. Znači, nastojanja NATO-a da ovoj zemlji pomognu da napreduje i dalje se nastavljaju. To je pomoć koja se nudi otvorene ruke. Alijansa je skup saveznika. To je organizacija zasnovana na konsenzusu i za nas je važno da tako i radimo. Jasno je da priznajemo i konsenzus u BiH.Taj konsenzus vidim kao široku podršku za efikasno partnerstvo s NATO-om. Čvrsto shvatanje pomoći koju saveznici NATO-a daju i mogu dati da zemlja ide naprijed i priznavanje mira koji je NATO donio regiji i BiH i šansu da pomoć NATO-a u ovim reformama može ojačati sigurnost, vladavinu zakona, prosperitet i privući investicije.

Može li Rusija utjecati na put BiH u NATO? Odnosno, kako i kada BiH može do eventualnog članstva u NATO-u?-Vrata NATO-a ostaju otvorena. Put kroz ta otvorena vrata jeste put ka članstvu. To je put koji ima puno važnih dijelova koji definiraju reforme i progres koji BiH treba da ostvari, progres u tome da se podignu standardi za sigurnost, za vladavinu zakona, za upravu, za odgovornost, standardi koji se odnose na borbu protiv korupcije, standardi za modernizaciju odbrane.Sav taj napredak, sve su ovo dijelovi puta na kojem mi podržavamo BiH u kretanju naprijed, da bi jednoga dana došla do tih otvorenih vrata i odlučila, kada i saveznici, također, konsenzusom odluče da je BiH spremna, da je dobrodošla i tada, kada konsenzus među građanima BiH u vlasti bude čvrst da je to partnerstvo, da je to savez koji ima smisla za BiH, koji će osigurati trajni prosperitet, trajnu sigurnost za ovu zemlju i njene susjede, kao što to imaju i sve članice NATO-a u Evropi i preko Atlantika.Želim još jednom naglasiti, BiH je suverena zemlja. O brzini kojom se kreće na tom putu odlučuje ona sam. Odluke za priključenje Alijansi donosi BiH. To je suverena zemlja i nijedna druga zemlja ne može joj reći šta treba biti njen cilj. Ali mi shvatamo koji je cilj građana, mi razumijemo da građani traže čvršću vladavinu zakona, da žele prosperitet i sigurnost i to je ono što ćemo mi podržati, taj kontinuirani napredak u poboljšanju u ovim područjima.

Znači, u NATO samo uz konsenzus svih u BiH... - NATO je koalicija partnera koji to žele biti. A odluka da se priključi NATO-u zahtijevat će konsenzus među liderima BiH. Jer trebaju nam lideri koji vide, uviđaju vrijednosti ove vrste partnerstva i koji su spremni nadograđivati se na to i proizvoditi bolje rezultate za građane. To će biti odluka lidera. To je izrečeni cilj BiH i mi podržavamo taj cilj. Ali znamo da ne želimo člana koji baš i ne želi biti član. Mi znamo, i ja sam siguran, dok ovo partnerstvo napreduje, dok reforme se budu provodile, da će taj konsenzus biti jak.
Nakon što je Džo Bajden (Joe Biden) izabran za predsjednika SAD sve češće se u javnosti spominje jači angažman američke administracije u BiH. Govori se i mogućoj inicijativi za promjene Dejtonskog ustava BiH, a sve u cilju funkcionalnijeg uređenja države BiH. Koliko su očekivanja javnosti i građana BiH realna?
- Prije svega, svaka promjena administracije u Americi donosi novu energiju, nove perspektive, novi fokus u Bijelu kuću. Predsjednik Bajden sa sobom nosi decenije iskustva u vanjskoj politici i iskustvo i znanje iz prve ruke o zapadnom Balkanu i BiH. On zna koji su izazovi, on zna koliki su ti izazovi tu i koliko je teška bila historija u BiH.
Potcrtavam, također, da je, bez obzira na administraciju, a nadam se da to svi građani ove zemlje shvataju i uključuju u svoja očekivanja, važna dosljedna podrška iz Vašingtona, dvostranačka podrška. Iz godine i godinu Kongres SAD, obje stranke, podržavaju i posvećuju, odnosno odvajaju sredstva za napredak BiH. Dakle, to se vrlo malo mijenjalo. I dalje podržavamo uspjeh BiH.
Očekivanje građana - ja mislim da je pismo državnog sekretara Blinkena Predsjedništvu BiH od jučer (prekjučer, op. a.) dobra referentna tačka da ljudi shvate šta administracija predsjednika Bajdena smatra pitanjima u BiH za 2021. godinu i mogućnostima, i prije svega mislim da je državni sekretar potvrdio da su SAD uz građane. SAD slušaju i podržavaju ono što su težnje bh. građana, šta su očekivanja u smislu sigurnosti, mira, napretka i vladavine prava.
I to su očekivanja koja se u ovom trenutku ne ispunjavaju u BiH, ne ostvaruju. Znamo, ima puno nedostataka u dejtonskom ustavu. I sudovi su jasno to kazali. Dakle, ti nedostaci trebaju se riješiti i, kao što je državni sekretar Blinken rekao, oni se mogu rješavati kroz ozbiljan dijalog, svrsishodan značajan kompromis i konsenzus u smislu rješavanja reformi, uključujući i ograničenu ustavnu reformu u BiH da bi naredni izbori 2022. godine bili pravični i da svi građani imaju jednaku šansu da budu kandidati na tim izborima i da svi građani smatraju da je njihov glas bitan.

Iz pisma državnog sekretara Entonija Blinkena (Antony) da se primijetiti da neće biti radikalnih promjena Ustava, nego da se uz razgovore i konsenzus ide u postepenu promjenu Ustava BiH...- Upravo tako. Ja mislim da je to ključna poruka pisma sekretara Blinkena. Vi ste mi dali priliku da ga citiram. Državni sekretar je primijetio da se teški i kompleksni problemi mogu rješavati kroz pregovore, korak po korak, što će zahtijevati kompromis i dijalog. Mi znamo da to može funkcionirati, jer prošle godine je to funkcioniralo, kad smo riješili dugogodišnju blokadu kada je riječ o izborima u Mostaru.SAD smatraju da je 2021. godina prilika, mogućnosti. Nije izborna godina. Ovo je godina kad treba rješavati ozbiljne reforme i provoditi ih. Ako pokušamo riješiti sve odjednom, vjerovatno nećemo uspjeti. Ako kažemo da jedino savršeno rješenje je rješenje, onda nećemo uspjeti. Ali, ako se možemo fokusirati na to šta se može postepeno unaprijediti ove godine po pitanju top prioriteta, za koje mi smatramo da su dobro naznačeni u 14 ključnih prioriteta Mišljenja Evropske unije i u agendi 5+2, dakle to se dešava paralelno i to je komplementarno, ovdje se radi o postepenim promjenama.Kao što je državni sekretar rekao, fokus je na provedbi ograničenih, ali značajnih izbornih, ustavnih, ekonomskih i reformi u oblasti vladavine zakona da bi se osiguralo da se prava svih građana u izbornom procesu štite, da se unaprijedi integritet pravosuđa, da se smanji mogućnost, obim za korupciju, da se poboljšava ekonomski oporavak i da se počne vraćati povjerenje među građane.To jeste dug spisak, jer spisak stvari koje građani žele da se poprave je čak i duži, ali to je spisak gdje mi vidimo stvarne mogućnosti za napredak u ovoj godini ukoliko se politički lideri ozbiljno angažiraju kroz dijalog, izraze spremnost da postignu neophodne kompromise, da se pomogne ovoj zemlji da napreduje za dobrobit svih njenih građana.

U toku su pregovori SDA i HDZ-a o izmjenama Izbornog zakona. HDZ insistira na rješavanju „legitimnog predstavljanja Hrvata“. Kako Vi komentirate te pregovore? Treba li u pregovore o Izbornom zakonu uključiti i druge političke aktere i razgovarati i o drugim očiglednim problemima i nedostacima izbornog procesa, o sprečavanju izbornih krađa, o uvođenju, naprimjer, elektronskog glasanja i slično? - Reforme koje BiH treba da provede u 2021. zahtijevaju ozbiljan dijalog, kompromis i konsenzus. Ta vrsta ozbiljnog dijaloga će podrazumijevati viši stepen transparentnosti. Sve stranke moraju sudjelovati i također će biti neophodna institucionalna podrška. Ovdje se ne radi o većoj spremnosti jedne stranke u odnosu na neku drugu. Ovdje se radi o više stranaka koje će sjesti, razgovarati i postići kompromis o izbornoj reformi iznad svega. I koji je paket koji će biti neophodan za dovoljno stranaka da to podrže, da se dogovore o izbornoj reformi da bi se postigao taj cilj, koji sam spomenuo za 2022., koja će biti godina slobodnijih izbora u kojima će se svi građani moći kandidirati i gdje će svaki građanin smatrati da je njegov glas bitan.

Dakle, ta vrsta reforme će zahtijevati ne samo legislativnu promjenu. Same izmjene Izbornog zakona neće riješiti pitanje slučaja ''Sejdić - Finci'' i drugih odluka Evropskog suda za ljudska prava. I to treba riješiti. Dakle, imamo reformu Izbornog zakona, to je jedan paket, odnosno jedna stvar koju treba riješiti. Drugi paket je ''Sejdić - Finci'' i odluke Evropskog suda za ljudska prava koje identificiraju nedostatke u izbornom procesu. I to će zahtijevati ograničenu ustavnu reformu. I treća grupa nastojanje da dođemo do pravičnijih izbora koji će više zadovoljiti građane, a tu se radi o reformi izbora, provedbi preporuka Ureda za ljudska prava i demokratiju, OSCE-a, GRECO-a, Vijeća Evrope, o ključnim nedostacima u izbornom procesu u BiH.Dakle, to je ključni element, također. Element koji je neophodan kako bi dobili podršku od svih stranaka i od svih građana i kako bi to sve imalo smisla i kako bi došli do korektnih izbora. Želim dodati da ovdje postoje važna komponenta i neki uvjeti. Jedno je - ovo nije samo rad političkih stranaka nego institucija. To počinje s političkim strankama koje razmišljaju o idejama da bi postigle konsenzus. Ali se završava u Parlamentu, gdje se glasa. Znači, svi ovi prijedlozi postat će stvarnost kada prođu Parlament. Parlament će imati konačnu riječ. A provedba će tražiti institucije i njihov angažman, iznad svega Centralnu izbornu komisiju (CIK). Učešće CIK-a u ovom procesu je od fundamentalne važnosti.

SAD su podrška ovom procesu. To je proces koji je vođen u mnogim zemljama i pristup njemu zahtijeva da CIK bude uključen. Jer kako možete reformirati izbore i izborni sistem ako ne uključujete CIK? Mi to smatramo važnim. Mislim da je njihov glas značajan, značajno je njihovo učešće. Sve stranke treba da učestvuju, a uvjet SAD jeste sljedeći: sve ove promjene Ustava ili Izbornog zakona trebaju biti koraci naprijed. Nismo ovdje da bismo pomagali ili podržavali promjene koje će zemlju povesti unazad, koje ne vode zemlju naprijed na njenom putu ka približavanju EU, koje ne daju veću moć građanima i poboljšavaju integritet njihovog glasa, jednako učešće svih građana u izbornom procesu.

To je jasan uvjet koji SAD imaju što se tiče našeg razumijevanja kako ova reforma treba izgledati, onoga što mislimo da građani očajnički žele i što vjerujemo da je moguće postići.

Korupcija se godinama navodi kao rak-rana bh. društva. Čini se da je eskalirala tokom pandemije koronavirusa. Vi o tome redovno govorite u javnim nastupima. Smatrate li da se dovoljno radi u borbi protiv korupcije i šta je potrebno uraditi da se BiH konačno uhvati ukoštac s ovom pošasti? - Sviđa mi se vaš opis korupcije. I ja je opisujem kao rak-ranu u BiH. Korupcija jeste rak-rana u bilo kojem demokratskom društvu. Korupcija je žila kucavica u autokratskom društvu. U demokratiji to je rak-rana i mora ju se napasti. Mora ju se umanjiti. Mora se boriti protiv nje. Nastojanja u BiH da se riješi pitanje korupcije nisu adekvatna. Bojim se da rak-rana pobjeđuje. Znam mnoge građane koji imaju isti osjećaj. Mislim da vidimo to zaista na ozbiljan, sumoran način, u egzodusu porodica koje odustaju i idu negdje drugo da traže svoje šanse, odlaze u zemlje članice euroatlantske zajednice, gdje znaju da je vladavina zakona jaka, da postoje šanse, da postoji sigurnost, da su garantirana prava pojedinca.

Korupciju se mora napadati. I to treba biti prioritet. Želim spomenuti nekoliko načina za koje SAD misle da se adekvatni u borbi protiv nje. Jedna je na visokom nivou. Imate 14 ključnih prioriteta EU. Vrlo je jak naglasak na jačanju vladavine zakona. Specifične mete za jačanje vladavine zakona uključuju Zakon o sukobu interesa, koji zadovoljava standarde EU, reforme Zakona o VSTV-u, koji će donijeti integritet toj problematičnoj instituciji, zatim važne reforme kao što je prijava imovine.U 14 ključnih prioriteta postoji i usvajanje zakona o javnim nabavkama da bi se ograničio neprihvatljivi nivo korupcije u javnim nabavkama. Sada postoji zakon koji Vijeće ministara jeste odobrilo, koji je Delegacija EU procijenila i smatra da zadovoljava standarde EU. Važno je da taj zakon ne bude razvodnjen u Parlamentu. Već ima nekoliko amandmana kojima se pokušava razvodniti.Znači, to su tri reforme koje treba uraditi u 2021. da bi se borilo protiv korupcije, da bi se počelo boriti protiv te rak-rane. Također ju treba svakodnevno napadati. Nekoliko je načina na koji se to može uraditi. A to je da građani osjećaju da imaju više moći i ovlasti, da novinari imaju više moći, a pomoć USAID-a je usmjerena da podrži istraživačko novinarstvo da bi se došlo do toga. Ali, također, i rad s lokalnim vlastima koje su spremne da se ozbiljno bore protiv korupcije time što će slijediti model koji smo vidjeli da je prilično efikasan, a to je Ured za borbu protiv korupcije u Kantonu Sarajevo.

To je prvi Ured i vrlo je efikasan. Efikasni su bili protiv tog raka, protiv te zloćudne bolesti, jer taj model, koji nadamo se da možemo proširiti na više kantona i jurisdikcija u BiH, prihvata da tu zloćudnu bolest treba napasti snagama za provedbu zakona, pravosuđa, ali i samih institucija.Ured za borbu protiv korupcije radi da osigura da postoje administrativne kazne, sistemi, transparentnost i kontrole kako bi se obeshrabrila korupcija i kaznila prije nego što treba da dođe do tužioca. Jer, vraćam se samim tim na pravosuđe i rat koji gubimo protiv tog raka ovdje, u BiH. Dakle, tužilac, u vašoj analogiji, mora biti hirurg da ukloni taj tumor iz tijela. Ne vidimo previše tužilaca u ovoj zemlji koji su spremni da to preuzmu na sebe. Ima ih nekoliko, ali premalo.Naša pomoć ciljano ide onima koji su napadnuti, kao Ured za borbu protiv korupcije, mi se pokušavamo boriti za naše interese, da ovlastimo ljude na njihovom poslu. A pravosuđe, nažalost, nije još aktivno u tom ratu. Broj krivičnih prijava na visokom nivou u oblasti korupcije je sraman i građani to vide. I to je ono što u građanima ubija nadu. I zato smatramo da je 2021. važna godina u kojoj se to treba rješavati.Neće se to riješiti preko noći. Ali svaka politička stranka, svaka vladina institucija, svaki građanin treba doći do onog trenutka kada će reći - dosta! Vrijeme je da se nešto poduzme. Vrijeme je za borbu protiv korupcije. I treba staviti korupciju tamo gdje pripada. Ili ćete se riješiti tog tumora u potpunosti, ili se boriti protiv njega dobrim lijekovima. I, naravno, trebate imati visok stepen transparentnosti kao neki rendgen-snimak koji ćete koristiti.

<h2>BiH nije zadovoljila kriterije da bi se okončao rad OHR-a</h2>

Sve češće se govori i o dolasku novog visokog predstavnika u BiH, a kao kandidat se spominje Kristijan Šmit (Christian Schmidt) iz Njemačke. Je li američka administracija uključena u razgovore o imenovanju novog visokog predstavnika? Ko bi to mogao biti i šta možemo očekivati od novog visokog predstavnika? - Prije svega, SAD podržavaju Ured visokog predstavnika i sposobnost da ispuni svoj mandat, a to je potpuna provedba civilnih aspekata Dejtonskog mirovnog sporazuma. OHR, jasno je, ima još važnu, ključnu ulogu koju treba igrati u BiH. Ustvari, BiH nije zadovoljila kriterije da bi se završila međunarodna supervizija, koji su 2008. godine definirani od Vijeća za implementaciju mira. Jer, jednostavno rečeno, bili su definirani kao 5+2. Pet ciljeva i dva uvjeta koje je Vijeće za implementaciju mira opisalo kao spremnost BiH kada se to ispuni da se završi međunarodna supervizija.
Napredak u vezi s tom agendom do sada je bio vrlo razočaravajući, ne zbog toga što nije djelovao visoki predstavnik ili međunarodna zajednica, nego očekivali smo odgovornost na lokalnom nivou za taj napredak, ali nje nije bilo puno. A to je ono što će visoki predstavnik i SAD nastaviti podržavati. Znači, predstavnik koji ima ovlasti i koji je angažiran da govori ko su odgovorni, da pomogne ovoj zemlji, da se kreće, da ide naprijed, da se završi međunarodna supervizija. Jer rezultat do sada nije adekvatan. Mislim da je to vrlo očigledno u slabom funkcioniranju države.
Što se tiče razgovora o promjeni osobe koja će biti visoki predstavnik, SAD smatraju da u svakoj instituciji mora doći do promjene onih koji su na određenim pozicijama. Mi podržavamo kontinuitet, efikasnost i to da visoki predstavnik bude sposoban da ispuni svoj mandat i ostvari rezultate koje Vijeće za implementaciju mira očekuje. Ja mislim i znam da građani to očekuju.

<h2>Postoje navodi o ozbiljnoj korupciji u vrijeme pandemije</h2>

Nadležni u BiH kao argument za nenabavku vakcina protiv COVID-19 najčešće pronalaze u problemu sa zakonima o javnim nabavkama. Je li to legitiman argument? Je li urađeno dovoljno u vezi s ovim pitanjem? -Poteškoće kojima svjedočimo s nabavkom vakcina za vrijeme pandemije su nam primjer kako zakon nije adekvatan. S jedne strane, postoje navodi o ozbiljnoj korupciji, koja, nažalost, košta i života u ovoj vrlo važnoj borbi protiv pandemije. Ali čak i činjenica da ta nabavka ne može ići transparentno je indikator da treba unaprijediti Zakon o javnim nabavkama, da sistem ne osigurava konkurenciju, da ne ograničava sukob interesa, da nema dovoljno transparentnosti. Sve to treba ojačati.Jer to sprečava vlast da radi svoj posao. Troši se prevelik novac i uzrokuje odgađanje koje može izazvati gubitak života. Ja mislim da ovo jeste primjer gdje sadašnji zakoni o javnoj nabavci, uključujući i ovaj na državnom nivou, nisu adekvatni.

<h2>Sve reforme koje će SAD podržavati zasnovane su na Dejtonu</h2>

- Smatram da je važno isticati, kada ljudi razgovaraju, koje su to ograničene ustavne reforme i kako će to izgledati, potvrditi da sve ove reforme koje će SAD podržavati jesu zasnovane na toj platformi dejtonskog ustava. Fundamentalno prepoznajući i priznajući principe Dejtona, da je BiH suverena zemlja s teritorijalnim integritetom, multietnička zemlja koja se sastoji od dva entiteta i tri naroda. Dakle, ja to uvijek ističem. To je konstanta.

Sekretar Blinken je primijetio da se teški i kompleksni problemi mogu rješavati kroz pregovore, korak po korak

Nelson: SAD smatraju da je 2021. godina prilika, mogućnosti

Američki ambasador Erik Nelson za „Avaz“: Broj krivičnih prijava na visokom nivou u oblasti korupcije je sraman

<a href="https://www.youtube.com/playlist?list=PLEfHNKsAeJm0GD14vLYsZbQd3i6Hbdd7Q">U produkciji Avaz TV</a> od večeras emitujemo novi serijal "Nusret Laufer Show".&nbsp; Muzičke i glumačke zvijezde, čaršijske legende, tik tokeri, youtuberi, obični ljudi koji imaju nešto da kažu i poruče... svi oni će se naći u društvu Nusreta Laufera.&nbsp; U prvoj emisiji Nusret je u posjeti Visokom gdje je razgovarao sa tik tokerima Rasemom i Boškom.&nbsp; Za one koji nemaju tik tok, Boško i Rasema su apsolutni hit na ovoj mreži i njihove svakodnevne anegdote gledaju hiljade pratilaca.&nbsp; - Boško je poludi, tik tok mu je u glavi spržio sve - rekla je ekskluzivno Nusretu Rasema. Nije krila simpatije prema našem voditelju i potpuno mu se otvorila.&nbsp; Pogledajte video.&nbsp;

U prvoj emisiji Nusret je u posjeti Visokom gdje je razgovarao sa tik tokerima Rasemom i Boškom

Nusret Laufer Show / Boško i Rasema zabranjena ljubav...

<a href="https://avaz.ba/tag/67312/dir-sa-memom">U novoj epizodi ekskluzivnog serijala Đir sa Memom</a> gošća je Zerina Hećo, rijaliti zvijezda.&nbsp; Zanimljivo je da je upravo Zerina Hećo bila prva gošća serijala "Đir sa Memom" prije dvije godine.&nbsp; U međuvremenu se dosta toga izdešavalo ovoj Sarajki. Najnovija epizoda u turbulentnom životu Zerine Hećo jeste boravak u Zadruzi 4, srbijanskom rijalitiju.&nbsp; - Očekivala sam veću piodršku od Kenana i Rialde. Razočarala sam se u njih. Kristijan Golubović je faca ali sa mnom nije mogao. Šta reći za MIljianu Kulić, pa ona je psihički slučaj - kazala je Zerina.&nbsp; Otkrila je kakve muškarce voli ali ima nešto što psoebno voli.&nbsp; Pogledajte video.&nbsp;

Adin Arnaut, najjači čovjek u BiH: Jedemo sedam do devet puta dnevno

{Đir sa Memom} / Zola: Miljana Kulić me ne interesuje, ali bi...

Nusret Laufer Show / Goci Bend: Dodiku sam platio pjesmu 100 KM, rekao mi je da sam lud

Sarajlije o smrti Jovana Divjaka: On je naš heroj

U Bojniku planula pilana, pet vatrogasnih vozila gasilo vatru

Pod kuharskom palicom Nermina Hodžića: Musaka sa špinatom

Ako laže SB, ne laže snimak: Šta je Zovko rekao o Džemiću i spornim respiratorima novinaru „Avaza“

Fadil Novalić naručio respiratore, a nije znao koji su došli?!

Hajmo igrat / Kontra vs Čebo: Domaći rep nije dobar, previše naginje folku

Mirela Palić o smrti supruga na KCUS-u: Ne želim da druge porodice pate kao moja djeca i ja, idemo do kraja

Nakaš za "Avazov" portal: Sretan sam što je Tužilaštvo BiH brzo reagiralo

"Slobodan udarac": Sebija, čega se bojiš?

Šou Sebije Izetbegović na konferenciji za novinare: Imate Audi, ima Škoda Fabia, Octavia...

Američki ambasador Erik Nelson za „Avaz“: Broj krivičnih prijava na visokom nivou u oblasti korupcije je sraman

Nusret Laufer Show / Boško i Rasema zabranjena ljubav...

{Đir sa Memom} / Zerina: Miljana je psihički slučaj, a Kristijan se odbio od ovu jaku Sarajku

Adin Arnaut, najjači čovjek u BiH: Jedemo sedam do devet puta dnevno

{Đir sa Memom} / Zola: Miljana Kulić me ne interesuje, ali bi...

Nusret Laufer Show / Goci Bend: Dodiku sam platio pjesmu 100 KM, rekao mi je da sam lud

Sarajlije o smrti Jovana Divjaka: On je naš heroj

U Bojniku planula pilana, pet vatrogasnih vozila gasilo vatru

Pod kuharskom palicom Nermina Hodžića: Musaka sa špinatom

Ako laže SB, ne laže snimak: Šta je Zovko rekao o Džemiću i spornim respiratorima novinaru „Avaza“

Fadil Novalić naručio respiratore, a nije znao koji su došli?!

Hajmo igrat / Kontra vs Čebo: Domaći rep nije dobar, previše naginje folku

Mirela Palić o smrti supruga na KCUS-u: Ne želim da druge porodice pate kao moja djeca i ja, idemo do kraja

Nakaš za "Avazov" portal: Sretan sam što je Tužilaštvo BiH brzo reagiralo

"Slobodan udarac": Sebija, čega se bojiš?

Šou Sebije Izetbegović na konferenciji za novinare: Imate Audi, ima Škoda Fabia, Octavia...

Američki ambasador Erik Nelson za „Avaz“: Broj krivičnih prijava na visokom nivou u oblasti korupcije je sraman

Nusret Laufer Show / Boško i Rasema zabranjena ljubav...

{Đir sa Memom} / Zerina: Miljana je psihički slučaj, a Kristijan se odbio od ovu jaku Sarajku