<a href="https://bebe.avaz.ba/tag/5036/djeca">Djeca ne razumiju pojam broja</a>, a u računanju vremena sve se svodi upravo na brojeve. Polazi se od nule, umjesto od broja jedan, sat ima 60 minuta, svaki minut 60 sekundi, dan 24 sata… Zatim, postoje satovi sa kazaljkama, razmak između dva broja na satu iznosi ili pet minuta ili cijeli sat, a postoje i digitalni satovi.

Ipak, sa početkom školovanja, većina djece ima dovoljno znanja iz svog svakodnevnog okruženja, pa tada i usvajanje ove vještine postaje brže i spontanije. U predškolskom uzrastu, ne opterećujte se matematikom. Dijete u početku neće znati dovoljno matematičkih pojmova da bi razumjelo činjenice kao što su: minut ima 60 sekundi, sat ima 60 minuta. Umjesto toga, predstavite mu sat kao igru, savjetuju stručnjaci.

Govorite u onim odrednicama koje dijete može razumjeti. Pronađite neku aktivnost koju djete poznaje, koja je dio njegovog svakodnevnog života, i onda razgovarajte o njenom trajanju. 
Koliko traje dok se pojede sladoled?, Koliko traje tvoj omiljeni crtani film?, Koliko dugo spavamo?… Vježbajte na ovaj način.

Napravite sat od kartona sa pomičnim kazaljkama. Igrajte se. Kada postavite kazaljke u određeni položaj, razgovarajte sa djetetom šta radite u to doba dana. Pitajte se međusobno i odgovarajte sve dok ono ne shvati da se u svakom danu dešava nešto drugo, a da često upravo ritam i dinamika tih događaja zavise od sata.&nbsp;

Napravite sat od kartona sa pomičnim kazaljkama

Kako dijete naučiti da gleda na sat

<a href="https://bebe.avaz.ba/tag/5036/djeca">Roditelji znaju da nije lako</a>&nbsp;nagovoriti dijete da pojede povrće sa tanjira. Međutim, jedna mama se dosjetila kako nagovoriti djecu da jedu povrće. Ona je u videu, koji je pregledan više od 1,8 miliona puta, rekla da je njen trik u tome da jede povrće pred djecom, a onda ponudi i njih. 

Majka dvoje djece je podijelila jednostavan način kako uspjeva da „prevari“ djecu, a to uključuje jedenje povrća ispred njih. Pokazuje koliko je to jednostavno. Prilazi sinu koji sjedi na sofi, s paprikom u jednoj ruci. Dok ga pita za igru, počinje da jede papriku i nudi mu malo. Bez buke, on uzima komadić i počinje da ga jede.
Taj postupak ponavlja i sa djevojčicama, koje, također, uzimaju povrće. Njen trik su pohvalili mnogi, piše Mirror.
- Naučna je činjenica da hrana ima bolji ukus iz ruke mame ili s njenog tanjira - bio je jedan komentar.

<blockquote class="tiktok-embed" cite="https://www.tiktok.com/@adamyfam/video/7050673063796559110" data-video-id="7050673063796559110" style="max-width: 605px;min-width: 325px;" > <section> <a target="_blank" title="@adamyfam" href="https://www.tiktok.com/@adamyfam">@adamyfam</a> How we get our kids to eat their vegetables… right after they finished saying they weren’t hungry! <a title="kids" target="_blank" href="https://www.tiktok.com/tag/kids">#kids</a> <a title="vegitables" target="_blank" href="https://www.tiktok.com/tag/vegitables">#vegitables</a> <a title="hack" target="_blank" href="https://www.tiktok.com/tag/hack">#hack</a> <a title="health" target="_blank" href="https://www.tiktok.com/tag/health">#health</a> <a target="_blank" title="♬ original sound - AdAmy" href="https://www.tiktok.com/music/original-sound-7050673019609500422">♬ original sound - AdAmy</a> </section> </blockquote> <script async src="https://www.tiktok.com/embed.js"></script>

Njen trik su pohvalili mnogi

Trik je u tome da jede povrće pred djecom

Kako djecu "natjerati" da jedu povrće

<a href="https://bebe.avaz.ba/tag/5036/djeca">Mučnina tokom putovanja se mnogo</a> češće dešava kod djece nego kod odraslih. To može biti vrlo neprijatno i za dijete, ali i za mamu i tatu. Baš zato, postoji nekoliko stvari koje možete da uradite kako biste spriječili mučninu kod djeteta, navode stručnjaci.

<h2>Odaberite namirnice koje se lako vare</h2>

Neka gleda naprijed tokom putovanja - Ako znate da je dijete sklono mučninama tokom putovanja, najbolje bi bilo da ono sjedi na sredini zadnjeg sjedišta, jer će tako gledati naprijed. Ne bi trebalo da gleda u knjigu, telefon, jer će to samo pogoršati stanje. Možete se igrati nekih igara zbog kojih dijete mora gledati ispred sebe, a samim tim ćete mu skrenuti pažnju i zaboravit će na mučninu.

Bolje birajte hranu koja se lako vari, umjesto začinjene - Ako jedete prije putovanja, odaberite namirnice koje se lako vare i koje ne izazivaju mučnine. Birajte nezačinjenu, suhu hranu, pahuljice, a izbjegavajte slatkiše i zaslađene napitke, jer mogu biti teški za stomak.

Otvorite prozor - Svjež zrak mnogo pomaže i zaista može spriječiti pojavu mučnine. Zagušljiv prostor ili neki jači mirisi mogu pogoršati mučninu.

Šta ako djetetu ipak bude muka? - Ukoliko ipak dođe do mučnine, zaustavite auto i odmorite se na zraku, u nekom parkiću ili prostoru koji vam je dostupan. Možete se prošetati s djetetom ili, ako mu je lakše, pustiti ga da malo legne i opusti se. Ako u blizini imate prodavnicu, možete kupiti nešto na bazi đumbira, jer je on odličan za umirivanje stomaka. Skrenite djetetove misli sa mučnine.

Možete se prošetati s djetetom ili, ako mu je lakše, pustiti ga da malo legne i opusti se

Ne bi trebalo da gleda u knjigu, telefon tokom putovanja

Kako da djetetu ne bude muka tokom putovanja

<a href="https://bebe.avaz.ba/tag/25614/edin-buljugic">Bol u petama, koji se naziva i kalkanearni</a> apofizitis, javlja se prvenstveno kod aktivne djece (bolest je češća kod dječaka)&nbsp;u dobi od 9 do 14 godina. Najčešće se javlja kod dječaka koji se bave atletikom, ali je moguće i kod drugih sportova.

Iako mišljenje i loše vođenje retrospektivne serije slučajeva čine većinu dokaza o ovom stanju, obično se kombinira s brzim rastom i ponavljajućim nošenjem tereta, propulzinom i kočionom aktivnošću te zategnutim mišićima lista. Sportisti se pretežno žale na bol u peti ili bolove koji se poboljšavaju tokom odmora i povećavaju tokom trčanja. Bol se nalazi na stražnjoj strani pete. Djeca sa Severovom bolešću razvijaju mikrotrakcije gdje se Ahilova tetiva umetne na petu (velika kost koja čini petu stopala).

Odmor od propulzivnih kretnji i tjelesne aktivnosti obično smanjuje simptome, a to može trajati dok je rast kalkaneusa - petne kosti aktivan.

Masaža i upotreba hladnih pakovanja mogu biti koristan izbor u liječenju simptoma bolesti. Upotreba ortoze ili gipsa pomaže vjerovatno jer inhibira aktivnost, kao i nošenje težine.

Biomehanička procjena može ukazati na potencijalne razloge za povećano opterećenje pete, koje, ako se smanji ulošcima ili ortozama, može pomoći pri oporavku. Najdosljednija razlika između normalnog i Severovog stopala povezana je s fragmentiranijom prirodom simptomatske epifize, što može sugerirati na mehaničku etiologiju tog stanja. Modificirani treninzi s nižim intenzitetom su neophodni za prevenciju problema.

Od fizikalnih procedura koje se koriste pri opravku i ublažavanju simptoma kao najefikasnije pokazale su se analgetske struje, masaža, magnetoterapija, laseroterapija te impulsna terapija. Prijenosni impulsi gun/impulsni pištolj isporučuje brze, koncentrirane impulse mekanim tkivima, a imaju za cilj povećani protok krvi, brzo ublažavanje bolova, nježno istezanje i skraćeno vrijeme oporavka. Može aktivirati mišiće, potaknuti protok krvi, u velikoj mjeri smanjiti vrijeme oporavka mišića.

Masaža i upotreba hladnih pakovanja može biti koristan izbor u liječenju bolesti

Šta je Severova bolest i kako se manifestira

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=slobodan%20nogo&amp;">Školska fobija nije posebna dijagnoza</a>, već klinički entitet koji uključuje anksioznost i izbjegavajuće ponašanje povezano s odlaskom ili boravkom u školi, koje se može javiti bilo kada tokom školovanja.&nbsp;Najčešće se radi o separacijskoj ili socijalnoj anksioznosti u djece i adolescenata.

Strah od loših ocjena, sukoba s drugovima iz razreda, strah od greške ili ukora od nastavnika, čak i jedan od ovih problema može nepodnošljivo otežati školski život djeteta.&nbsp;Emocionalno osjetljiva djeca često imaju glavobolje, bolove u stomaku i mučninu. Dijete ne ide u školu zato što doživljava pravi strah. Često se ne radi toliko o strahu od škole koliko o strahu od napuštanja kuće.To je obično strah od odvajanja od roditelja, za koje je anksiozno dijete vezano. Školska fobija počinje nejasnim pritužbama na školu ili nevoljnošću da je pohađa, a može se manifestirati da se pravi simptomi jave kasnije. U početku su to prilično nespecifični simptomi za fobiju u vidu glavobolje, bola u stomaku, mučnina, vrtoglavica, a može se javiti i bol u leđima.

Ali tada emocionalno i fizičko stanje djeteta postaje takvo da ne može ići u školu. Kao rezultat toga dijete zaostaje u učenju, pada mu prosjek ocjena, gube se kontakti s prijateljima.

Postoje i razlozi izazvani emocionalnim stanjem djeteta kao što su bolest, odvajanje od roditelja, kao i sukobi između učenika i nastavnika, a, ako dijete nema vještinu da savlada stresne situacije i zastoje, to može povećati njegovu anksioznost i završiti suzama ili izljevima bijesa.

Događa se i obrnuto, djeca postaju letargična, apatična. U ovom slučaju često je neophodna dugotrajna psihoterapija, a osim nje i drugi načini tretmana. Uz pomoć muzičke, likovne i plesno-pokretne terapije, na grupnim sastancima ili zajedničkim ekskurzijama, djeca se lakše nose sa svojim emocionalnim problemima.

U liječenju je potreban multidisciplinaran pristup koji uključuje saradnju psihijatra i/ili psihologa, roditelja, stručnih uposlenika škole, ljekara, a, prema potrebi, i centra za socijalnu skrb. Roditelji često dovode djecu kod psihijatra samo ako je dijete izostalo iz škole nekoliko mjeseci. Ali to je velika greška. Što prije dijete dobije stručnu pomoć, veća je vjerovatnoća da će se situacija za mališana brzo popraviti. Preporuka je da dijete više nagrađujete i da ga pohvalite za svaki uspjeh.

Neki od simptoma se javljaju u vidu glavobolje, bola u stomaku, mučnina, vrtoglavica, a može se javiti i bol u leđima

Mališani mogu završiti u suzama ili izljevima  bijesa

Kako prepoznati školsku fobiju

<a href="https://avaz.ba/tag/56701/mr-sc-prim-dr-jasminka-smlatic-muhadzic">Poremećaj hranjenja u adolescentnoj dobi</a> - anoreksija nervoza i bulimija obilježeni su teškim smetnjama u prehrambenim navikama i ponašanju.

Anoreksija nervoza je stanje voljnog prestanka uzimanja hrane i gubitka težine od 15 do 20 posto od prijašnje. Češća je u djevojčica nego u dječaka. Učestalost među adolescentima je 1:100-250. Dob prvih simptoma je 14 do 18 godina. U posljednjim desetljećima broj anoreksične djece raste. Kod anoreksične djece je prisutan nerazuman strah od debljanja, odbijanje održavanja minimalne, normalne tjelesne težine koja zbog mršavljenja bude manja od 85 posto od očekivane za visinu, u djevojčica amenoreja (prestanak menstruacije).

Djeca s anoreksijom su vesela, vedra, živahna, a prema činu hranjenja ponašaju se čudno: namjerno izazivaju povraćanje, kriju ostavljenu hranu svugdje po kući, a, ako jedu, onda traže niskokaloričnu hranu, pretjeruju s gimnastikom kako bi izgubili na težini, uzimaju čajeve i tablete za mršavljenje.

Uzrok anoreksije je dubok psihički poremećaj u percepciji oblika vlastitog tijela i tjelesne mase.
Djeca koja obole su najčešće uzorna djeca, najbolji đaci, perfekcionisti, često slabijeg samopouzdanja, obično iz porodica u kojima su roditelji prezaštitnički postavljeni i iz dobro situiranih porodica te mnogo češće u urbanim sredinama.

Komplikacije anoreksije su usporen rad srca, poremećaj srčanog ritma, pad krvnog pritiska, sniženje tjelesne temperature, nepodnošenje hladnoće, pad šećera u krvi, povišenje holesterola u krvi, neravnoteža elektrolita, smanjenje broja bijelih krvnih zrnaca, hormonalni poremećaj. Teški elektrolitski poremećaji uz srčane aritmije uzrok su smrtnog ishoda u fazi oporavka od anoreksije.

Liječenje obuhvata dijetalne mjere i psihoterapiju, s uključenjem roditelja. U liječenju anoreksije postavljaju se tri osnovna cilja: prvi - normaliziranje tjelesnog zdravlja i uhranjenosti. To se mora provoditi u bolnici postepeno, jer nisu rijetki smrtni slučajevi zbog zatajenja srca u neoprezno vođenoj fazi realimentacije. Drugi cilj je uspostavljanje, odnosno vraćanje normalnih prehrambenih navika, a treći je psihoterapijski tretman bolesnika i rad s porodicom. Liječenje je dugotrajno.

Oni koji obole su najčešće uzorna djeca, najbolji đaci, perfekcionisti,  često slabijeg samopouzdanja

Poremećaji ishrane u adolescentnoj dobi, kako prepoznati

<a href="https://bebe.avaz.ba/svakodnevica/636211/kada-je-beba-spremna-za-vise-proteina">Kada treba da osmislite ime</a> za bebu koja stiže, to zaista može biti težak zadatak. Svaki roditelj se trudi da odabere ono što će djetetu savršeno stajati i oslikavati njegovu ličnost.&nbsp;Stručnjak iz "BebyCenter" Lorna Marš (Marsh) ispričala je metodu od tri savjeta, kojih bi trebalo da se držite kada birate ime za bebu.Razmislite da li je popularno -&nbsp;Njen savjet je da ne birate ona baš najpopularnija imena, jer će ih mnoga djeca imati. Ipak, nemojte bježati ni od klasičnih, jer nekada čudna imena mogu biti često pogrešno izgovorena ili napisana. Odaberite onaj balans koji vama najviše odgovara, a da ne ide ni u jednu krajnost.Razmislite kako zvuči ime -&nbsp;Razmislite kako će ime zvučati kada ga budete izgovarali i da li će stajati djetetu i kada poraste. Ne zaboravite da ga uvijek izgovorite uz prezime, jer je važno da i uz njega zvuči lijepo.Razmislite o nadimcima -&nbsp;Uvijek se zapitajte kakav nadimak može da se da na osnovu imena. Ne bi bilo dobro da od toga može da nastane neka šala među djecom.

Ne zaboravite da ga uvijek izgovorite uz prezime

Odaberite ime koje će djetetu savršeno stajati

Tri metode kako odabrati ime za dijete

<a href="https://bebe.avaz.ba/tag/45722/jasminka-smlatic-muhadzic">Skolioza se javlja u doba rasta djece</a>. Loše držanje djeteta je faktor u nastajanju skolioze. Pri pregledu se otkriva asimetrija trupa i leđa. Za asimetriju trupa se procjenjuju visina ramena, položaj i izbočenost lopatica, asimetrija struka, položaj i nagib zdjelice.

Pri pregledu je važan test pretklona, kod kojeg se dijete sagne prema naprijed s opuštenim rukama, a ispitivač promatra simetriju rebara u odnosu na vodoravan pravac.&nbsp;Dijete sa skoliozom ima asimetriju i povišen položaj rebara (rebrena grba) na strani izbočenja skolioze.Pri pregledu se mjeri stojeća i sjedeća visina djeteta i ovi parametri su važni u praćenju bolesnika u doba ubrzanog rasta. Pri pregledu se gleda i profil kičme zbog moguće popratne kifoze. Dijagnoza se postavlja temeljem gore navedenog, na osnovu RTG snimka kičme, PA i profilnog snimka.
Važno je napomenuti da u otkrivanju skolioze bitnu ulogu igraju roditelji koji mogu uočiti pažljivim posmatranjem loše držanje djeteta, nepravilan položaj pri sjedenju, iskrivljenost kičme u stranu, nejednaku visinu ramena, nejednaku visinu lopatica.

Također, pedijatri pri pregledima djece su ti koji često prvi uoče deformitet kičme i šalju dijete ortopedu i fizijatru. Liječenje skolioze zavisi od stepena iskrivljenosti kičme. Iskrivljenost kičme do 25 posto sastoji se u praćenju. Ako se utvrdi progresija, liječenje se započinje ortozom (stavljanjem korzeta). Skoliozu veću od 40 stepeni ne treba liječiti ortozom. Kod ovih bolesnika hirurško liječenje ima više izgleda.

Za liječenje skolioze važna je životna dob u kojoj je otkrivena i je li završen rast. Kod djevojaka od 17 godina rast je završen i liječenje skolioze od 40 stepeni nije potrebno. Za isti stepen skolioze kod djevojčice od 12 godina liječenje je neophodno, jer se ona u doba ubrzanog rasta može znatno pogoršati. Liječenje ortozom i hirurško daje dobre rezultate. Važno je napomenuti da je, uz ortopedsko liječenje, bitan i fizijatrijski tretman (vježbe).

Pri pregledu je važan test pretklona kod kojeg se dijete sagne prema naprijed s opuštenim rukama

Mjeri se stojeća i  sjedeća visina djeteta

U otkrivanju skolioze bitnu ulogu igraju roditelji

U Sarajevu, kao i cijeloj Bosni i Hercegovini, pogoršana je epidemiološka situacija. U posljednja 24 sata zabilježeno je 595 novozaraženih koronavirusom. Nažalost, preminule su četiri osobePortparol Domova zdravlja KS, Arman Šarkić u razgovoru za portal "Avaza". da je ovaj&nbsp;period jako turbulentan.- Nije samo cirkulacija s omikronom toliko frekventna, nego imamo i desetine građana oboljelih od respiratornih tegoba, najviše dječijih u ovo doba godine. Prema tome, sve zajedno dodatno komplikuje situaciju. Imamo veliki pritisak u svim Covid ambulantama, i punktovima za testiranje - naveo je Šarkić.

Uputio je apel građanima da se ne testiraju na prvu pojavu simptoma jer test može biti lažno negativan.- Unutar dva do tri dana nemate razvijenu kliničku sliku i nećete imati relevantan rezultat PCR testa. Ako uradite test ranije dupla šteta je jer patite sebe, nećete imati valjan rezultat, a uz sve to ste opasni za okolinu. Hipotetički, unutar dva do tri dana na testu možete biti biti negativni, a da ste ubiti pozitivni i da nosite ovaj virus. To je najgora varijanta - dodao je on.&nbsp;

Građanima je dao korisne savjete u borbi s koronavirusom.&nbsp;- Savjetuju se antipiretici za snižavanje temperature, puno tekućine i vitamina za jačanje organizma. Trenutno nemamo pilulu protiv omikrona. Pratite svoje stanje i budite u kontaktu s porodičnim ljekarom, ne žurite na testiranje prije četvrtog ili petog dana, jer na taj način najbolje čuvate zdravstveni sistem - dodao je Šarkić.

Savjetuju se antipiretici za snižavanje temperature, puno tekućine i vitamina za jačanje organizma, naveo je portparol Domova zdravlja KS

Arman Šarkić za "Avaz" pojasnio kada je najbolje testirati se od pojave prvih simptoma

<a href="https://avaz.ba/tag/82572/koronavirus">Sad je nemoguće zaustaviti širenje virusa</a>, moguće ga je usporiti. Fokus treba staviti na čuvanje zdravstvenih institucija, to je slaba tačka, mogu se dogoditi kolateralne žrtve, rekao je hrvatski imunolog Stipan Jonjić.Kaže da je stanje u Splitu alarmantno.&nbsp;- Stvar je tehnologije – za nadzirati epidemiju postoje parametri. Ako se čeka šta će se dogoditi pa se onda uvode mjere, to nije efikasno jer je širenje radikalno. Slažem se sa Stožerom da se ovo ne može zaustaviti, ali treba zaštiti ugrožene populacije. Omikron se zbog promjena u strukturi širi brže i njegova patogenost je drugačija, navodno slabija od drugih.&nbsp;Šta smo čekali? Znali smo da će do ovoga doći. Želimo li kontrolirati bilo što u pandemiji, moramo planirati na temelju nekih parametara. Dovoljna je jedna procjena da se dobije slika. Virus je slabiji, ali to ne znači da kod vulnerabilnih ne može izazvati teže bolesti - rekao je Jonjić za N1 Televiziju.

- Ovaj virus poznajemo nešto više od mjesec dana i već su prvi podaci ukazivali da je manje opasan. No, još ne znamo kako će ova blaža infekcija rezultirati posljedicama bolesti. Neki smatraju da je ovo sreća u nesreći, da će slabiji virus shvatiti sve, pojačati cijepljenima imunitet, pomoći stvaranju kolektivne imunosti - dodao je. Ipak ističe da zemlje koje imaju visoku procijepljenost, to mogu dozvoliti. No, također dodaje da ne možemo znati koliko preboljenje omikrona utiče na imunost.
- Trebamo učiniti sve da nekim mjerama usporimo val i da ciljamo osjetljive skupine i bolnice da bi život mogao ići dalje. Gospodarstvo će sad patiti neko vrijeme, neovisno je li lockdown ili je puno bolesnih… Ne znam šta pametno preporučiti - rekao je Jonjić o mjerama.
Na pitanje kako je došlo do situacije da se očekivalo da će pandemija jenjavati, a mi bilježimo rekordne brojke, Jonjić je rekao:
- To zbunjuje mnoge koji nisu stručnjaci. Kad je sve počelo, bilo je logično da cjepiva induciraju imunološki odgovor, antitijela koja štite od infekcije. To se događalo. No, počele su se pojavljivati razne varijante. Ako je došlo do mutacije, stvorili ste zapravo situaciju da antitijela više ne prepoznaju svoje vezno mjesto. 
Određena doza zaštite još postoji i bez obzira što cjepiva nisu uspjela napraviti sterilizacijsku imunost i potpuno ukloniti virus, ona ipak potiču imuni odgovor. Cjepiva nisu neefikasna ako ne štite od nove infekcije, štite od težih oboljenja - rekao je za N1.

Na pitanje kako je došlo do situacije da se očekivalo da će pandemija jenjavati, a mi bilježimo rekordne brojke, Jonjić je rekao:

- To zbunjuje mnoge koji nisu stručnjaci. Kad je sve počelo, bilo je logično da cjepiva induciraju imunološki odgovor, antitijela koja štite od infekcije. To se događalo. No, počele su se pojavljivati razne varijante. Ako je došlo do mutacije, stvorili ste zapravo situaciju da antitijela više ne prepoznaju svoje vezno mjesto. 
Određena doza zaštite još postoji i bez obzira što cjepiva nisu uspjela napraviti sterilizacijsku imunost i potpuno ukloniti virus, ona ipak potiču imuni odgovor. Cjepiva nisu neefikasna ako ne štite od nove infekcije, štite od težih oboljenja - rekao je za N1.

Komentirajući dodatne boostere i hoće li se dodatno trebati docjepljivati, naglasio je: - Naš imunološki sustav ima sposobnost pamćenja. Čemu onda booster? Mislim da to dugoročno to nema smisla. Mislim da imamo limit iako kod svakog novog boosta pojačamo odogovor i dobijemo više antitijela. Mislim da bi za svijet bilo bolje da je bogati svijet učinio sve da cijeli svijet dobije podjednaku količinu cjepiva da dosegnemo relevantnu procijepljenost.&nbsp;Zbog promjene virusa trebat ćemo neku vrstu novih cjepiva. Američka vojska je već napravila proteinsko cjepivo i takvo cjepivo može poslužiti za docjepljivanje. Osobno vjerujem u imunost sluznice. Mislim da buduća cjepiva to moraju ciljati - zaključio je imunolog.

Čemu onda booster, pita se Stipan Jonjić

Naš imunološki sistem ima sposobnost pamćenja

Najčešći deformitet kičme <a href="https://bebe.avaz.ba/tag/45722/jasminka-smlatic-muhadzic">u dječijoj dobi</a> i adolescenciji je skolioza. Kičma čovjeka u uspravnom stavu, a gledana sa strane, savijena je u obliku dvostrukog slova “S“, dok gledana sprijeda ili straga je ravna, bez zavoja u stranu. Ako u frontalnoj ravni (gledano sprijeda ili straga) imamo postranični zavoj kičme, radi se o deformitetu koji zovemo skolioza.

Iako je skolioza bolest poznata stoljećima, tek u prošlih 40 godina učinjen je znatan napredak u poznavanju i liječenju te deformacije. <a href="https://bebe.avaz.ba/tag/5036/djeca">Oko 5 posto djece</a> u doba rasta ima viši ili niži stepen poremećaja fiziološke zakrivljenosti kičme u uspravnom stavu. Uspravni stav je bitna odrednica čovjeka kao vrste i održava se aktivnim djelovanjem mišića na koštano-ligamentnu osnovu, uz osiguravanje ravnoteže složenim živčano-osjetilnim sistemom.

U vrijeme rasta najlakše dolazi do odstupanja u mehanizmu održavanja uspravnog stava. Tada su česta kifotična držanja, okrugla leđa. Zbog ovoga se uvode školski programi otkrivanja skolioze. Skoliotična iskrivljenost kičme je deformacija koja nije praćena samo postraničnom iskrivljenošću kičme nego i rotacijom i torzijom kralježaka.

Skolioza je bolest u kojoj bolesnik nije u mogućnosti svojom voljom ispraviti deformaciju.&nbsp;Prema lokalizaciji, skolioza može biti vratna (cervikalna), grudna (torakalna), grudno-slabinska (torakalno-lumbalna) i lumbalna (slabinska).Prema dobi, može biti infantilna (od rođenja do treće godine), juvenilna (od četvrte godine do pojave puberteta) i adolescentna (od pojave puberteta do završetka rasta).

Pojava skolioze se razlikuje prema spolu i stepenu iskrivljenosti. Skolioza s iskrivljenjem manjim od 10 stepeni je podjednaka u oba spola. Skolioza višeg stepena je znatno češća kod djevojčica.

To je bolest u kojoj bolesnik nije u mogućnosti svojom voljom ispraviti deformaciju

U vrijeme rasta najlakše  dolazi do odstupanja

Koji su deformiteti kičme u dječijoj dobi i adolescenciji

Niko ne voli osobe koje stalno nekog tužakaju, pa <a href="https://bebe.avaz.ba/tag/5036/djeca">tako ni djeca</a> pokazalo je istraživanje naučnika iz Oklanda, koji su na tom pitanju testirali osnovce i srednjoškolce.&nbsp;Na uzorku od 1.000 djece, stručnjaci sa Novog Zelanda su zaključili da djevojčice i dječaci koji svoje vršnjake cinkare kod nastavnika i uvijek se drže po strani ne uživaju poštovanje djece, što ih čini najmanje popularnim.Čak 90 posto anketiranih učenika je izjavilo da sa njima ne žele da se druže, jer im se ne dopada to što drugarstvo i kolegijalnost stavljaju iza naklonosti predavača, kojima se ulizuju. Kada su radili profil “tužibaba”, naučnici su otkrili da on nije univerzalan, jer su se među cinkarošima našli i najbolji i najlošiji đaci, što znači da ocjene nisu nikakav kriterij. 
Prvima je interes bio da apsolutno osvoje nastavnike, a drugima da im se iskupe za loše ocjene i redovnim tužakanjem poprave status. Međutim, naknadnim testiranjem predavača, naučnici su otkrili da i 75 posto prosvjetnih radnika uopće ne poštuje đake koji im cinkare drugove, ocjenjujući da ih to ne čini dobrim osobama.

Čak 90 posto anketiranih učenika je izjavilo da sa njima ne žele da se druže

Niko ne voli osobe koje stalno nekog tužakaju

Zbog ovoga niko ne voli tužibabe

Tokom praznika nismo ni svjesni koliko stvari može biti opasno za <a href="https://bebe.avaz.ba/tag/5036/djeca">malo dijete</a>. Stručnjaci su izdvojili šta bi to moglo da bude opasno po dijete i na šta treba obratiti pažnju.

Jelka i stakleni ukrasi - Jelka zapravo ne bi trebalo da bude opasna, posebno ako se nalazi izvan domašaja djece. Držite je podalje, kako dijete ne bi moglo da je dohvati, povuče i obori na sebe. Ono što ozbiljno može naštetiti djetetu jesu ukrasi. Ako su od stakla mogu napraviti ozbiljan problem. Savjet je da sve te staklene ukrase stavite visoko.

Igračke za stariju djecu - I sami ste svjesni koliko mlađi prate starije, žele njihove igračke i sve što koriste. Ipak, oni su mnogo neoprezniji. Igračke starije djece često su napravljene od dijelova. Nekada ti djelići mogu završiti u nosu, dijete ih može progutati, pa može doći do ozbiljnog gušenja. I starije dijete upozorite da svoje igračke ne donosi u blizinu mlađih.
Male baterije - Male okrugle baterije vrlo lako mogu završiti u nosu djeteta. Njih ćete naći u igračkama, u lampicama ili drugim svjetlećim ukrasima za kuću. Dobro zatvorite taj dio gdje su smještene, kako malo dijete ne bi došlo u dodir s njima.

Lampice - Izbjegavajte da budu nisko postavljene. Potrudite se da budu visoko i da dijete nema opciju da ih koristi, stavlja u usta ili obavije oko vrata. Nekada lampice mogu biti od stakla, pa onda i vrlo lako mogu pući, što može dovesti do ozbiljnih povreda. Pored toga, kontakt sa strujom može ozbiljno da ugrozi dijete, posebno kada u usta stavlja sijalice. Opekotine zbog toplote mogu biti još jedna posljedica, jer mala djeca ne znaju za oprez. Osigurajte kuću ako imate malo dijete, sve lampice neka budu podignute izvan domašaja mališana.

Izbjegavajte da lampice budu nisko postavljene

Ukrasi od stakla mogu napraviti ozbiljan problem

Praznične dekoracije mogu biti opasne za djecu: Na šta trebate obratiti pažnju

Naučnici su konačno potvrdili ono što bake znaju već dugo -<a href="https://bebe.avaz.ba/tag/3494/bebe">bebe zaista brže</a> rastu tokom sna. Rezultati istraživanja otvaraju put za bolje shvatanje veze između rasta bebe i spavanja, ali će umiriti i roditelje zabrinute zbog promjenjivih i nepredvidivih potreba za snom njihove djece. San utječe na rast djece, pokazali su rezultati istraživanja grupe američkih naučnika. Primijećeno je da djeca više rastu ukoliko se povećava broj dužih perioda sna tokom dana. Tačna priroda povezanosti sna i koštanog rasta, međutim, još nije utvrđena.&nbsp;Radi se o rezultatima koji su korisni za roditelje, jer se mogu lako uznemiriti zbog promjenjive i nepredvidive prirode sna njihove djece. Mame i tate će na taj način lakše moći shvatiti da je neophodno da puste dijete da slijedi vlastiti ritam.

Tačna priroda povezanosti sna i koštanog rasta još nije utvrđena

Šta sve utječe na rast djeteta

Kada beba stigne na svijet, odmah svi počinju da razmišljaju na koga liči i kako će izgledati kada poraste. Tako se gotovo <a href="https://bebe.avaz.ba/tag/6431/roditelji">svaki roditelj</a> i tokom odrastanja pita koliko će dijete biti visoko. Nije moguće odrediti tačnu visinu koju će <a href="https://bebe.avaz.ba/tag/5036/djeca">dijete imati</a> kad poraste, kažu stručnjaci, ali se može odprilike izračunati. 

Stručnjaci ističu kako na visinu mogu da utječu: genetika, hormoni, neuhranjenost, bolesti, genetske abnormalnosti te upotreba određenih lijekova. Neki dodatni faktori, poput klime, vježbi, zagađenja, spavanja i slično.
Kada su u pitanju djevojčice od očeve visine oduzmite 12 cm, pa dodajte maminu visinu. Dobijeni broj podijelite sa dva i dobit ćete otprilike djetetovu visinu. Kada su u pitanju dječaci na maminu visinu dodajte 12 cm, pa dodajte tatinu visinu. Dobijeni broj podijelite sa dva i dobit ćete otprilike visinu svog djeteta. Ovako, naravno, nećete odrediti tačnu visinu djeteta, navode stručnjaci, ali možete znati koliko će otprilike dijete biti visoko.

Stručnjaci ističu kako na visinu mogu da utječu: genetika, hormoni, neuhranjenost

Možete znati koliko će otprilike dijete biti visoko

Izračunajte koliko će vam dijete biti visoko

Jeste li ikada gledali svoju&nbsp;<a href="https://bebe.avaz.ba/tag/3494/bebe">bebu dok spava</a> i pitali se da li se nešto događa u njenoj glavici u tom trenutku? Pa, niste jedini. Pokazalo se da mnogi tragaju za odgovorom na to pitanje budući da je to jedno od najčešće postavljanih na internetskim pretraživačima. Ipak, mali broj studija i naučnika pokušalo je pronaći odgovor, budući da nije baš jednostavno otkriti da li bebe sanjaju i o čemu. Mnogi pedijatri imaju različite teorije o tome. Oni su, naime, utvrdili da i bebe imaju REM fazu sna, koja se najčešće povezuje sa sanjanjem, pa samim tim pretpostavljaju da i bebe doživljavaju takvo iskustvo tokom spavanja.
Pedijatri pretpostavljaju da bebe uglavnom sanjaju o hranjenju, osjećaju udobnosti i topline, osjećaju gladi ili dosade, ili mirisima iz okoline.&nbsp;Bebe sanjaju i svoje roditelje, koji mogu biti akteri i ugodnih i neugodnih snova, odnosno noćnih mora, koje se mogu pojaviti već tokom prvih šest sedmica.

Mnogi pedijatri imaju različite teorije o tome

Bebe imaju REM fazu sna koja se najčešće povezuje sa sanjanjem

Sanjaju li bebe?

Jedna objava na TikToku, koju je podijelio radnik zaposlen u jednoj austrijskoj fabrici, posljednjih dana izazvala je mnoštvo reakcija i talas nostalgije na društvenim mrežama, podsjećajući mnoge na industrijsku snagu nekadašnje Jugoslavije.<h2>Šta se desilo</h2>Naime, radnik sa Balkana, dok je bio u smjeni, iznenadio se kada je posegnuo za alatom koji se i danas svakodnevno koristi, a na kojem je jasno ugraviran natpis „Yugoslavia“. Riječ je o viljuškastom ključu marke „Tang“, proizvedenom u Novoj Gradiški, koji i nakon više od tri decenije od raspada bivše države besprijekorno obavlja svoju funkciju.<h2>„Jugoslavija je imala kvalitet“</h2>Objava je ubrzo postala viralna, izazvavši lavinu komentara iz cijelog regiona i dijaspore. Većina se složila u jednom – nekada se proizvodilo da traje, a ne da se brzo zamijeni.„Jugoslavija je imala kvalitet, a to je bio JUS standard. Rijetko ko je imao takav materijal. Izvozila je svoje proizvode širom svijeta i bila prava privredna sila“, napisao je jedan korisnik, a njegov komentar dobio je stotine lajkova.

<blockquote class="tiktok-embed" cite="https://www.tiktok.com/@pongi744/video/7603041228006903062" data-video-id="7603041228006903062" style="max-width: 605px;min-width: 325px;" > <section> <a target="_blank" title="@pongi744" href="https://www.tiktok.com/@pongi744?refer=embed">@pongi744</a> <a title="viral" target="_blank" href="https://www.tiktok.com/tag/viral?refer=embed">#viral</a> <a title="domace" target="_blank" href="https://www.tiktok.com/tag/domace?refer=embed">#domace</a> <a title="fyp" target="_blank" href="https://www.tiktok.com/tag/fyp?refer=embed">#fyp</a> <a title="fypppppppppppppp" target="_blank" href="https://www.tiktok.com/tag/fypppppppppppppp?refer=embed">#fypppppppppppppp</a> <a target="_blank" title="♬ Originalton - 🇷🇸🇧🇦🇭🇷🇸🇮🇲🇪🇲🇰" href="https://www.tiktok.com/music/Originalton-7052420257851427590?refer=embed">♬ Originalton - 🇷🇸🇧🇦🇭🇷🇸🇮🇲🇪🇲🇰</a> </section> </blockquote> <script async src="https://www.tiktok.com/embed.js"></script>

<h2>„Bili smo četvrta vojna sila Evrope“</h2>Austrija, ispostavilo se, nije jedino mjesto gdje se i danas koristi jugoslovenski alat. Ubrzo su se javili i drugi radnici, pa je stigla i fotografija istog ključa iz Norveške, što je dodatno pokrenulo raspravu o nekadašnjoj industriji i proizvodnim standardima.„Države nema već 30 godina, a Obodovi frižideri i Gorenje mašine za pranje i dalje rade“, napisao je jedan komentator, dok je drugi dodao: „Bili smo četvrta vojna sila Evrope, članica Nesvrstanih, a naš pasoš otvarao je sva vrata. Danas nas pamte po kvalitetu koji smo nekada imali.“Neki su otišli i korak dalje: „Morali su da nas razdvoje jer bismo postali sila na planeti“, „Potekla mi suza“, pisali su korisnici, prenosi Blic.<h2>Ključ prerastao namjenu</h2>Obični viljuškasti ključ broj 22 tako je prerastao svoju osnovnu namjenu i postao simbol vremena u kojem je industrija bila jedan od temelja društva. Dok se danas veliki dio modernog alata pravi od jeftinijih legura koje ne podnose velika opterećenja i pucaju pri jačem pritisku, „Tang“ iz Nove Gradiške i dalje odolijeva vremenu. Za mnoge je to podsjetnik na standarde koji su nekada bili na svjetskom nivou, ali i rijedak trenutak zajedničkog sjećanja koji, makar nakratko, spaja inače podijeljeni Balkan.

Naime, radnik sa Balkana, dok je bio u smjeni, iznenadio se kada je posegnuo za alatom koji se i danas svakodnevno koristi

U Austriji našao proizvod iz Jugoslavije, region uhvatila nostalgija

Mali Amerikanac iznenadio je ljekare u Los Anđelesu i postao pravo "čudo od djeteta" kada se, zdrav i težak 3,6 kilograma, rodio u bolnici Sedars-Sinaj iz vanmaterične trudnoće koju je nosila njegova 41-godišnja majka.Suz Lopez, medicinska sestra iz kalifornijskog Bejkersfilda, nije ni znala da je trudna sve do nekoliko trenutaka prije poroda, iako je riječ o njenoj drugoj trudnoći. Tek tada je saznala da je u njoj već mjesecima rastao mali Rju, prenosi Jutarnji.hr.– To je nevjerovatno – objašnjava šanse za ovakav slučaj direktor porodilišta u Sedars-Sinaju, Džon Ozimek. Naime, samo jedna od 30.000 trudnoća događa se u abdomenu. Šansa da beba koja tamo započne svoj životni put dočeka termin u stomaku je gotovo nepostojeća – manja od jedne na milion. Ljekari koji su pomogli ovom mališanu doći će na red da o ovom slučaju pišu u medicinskim časopisima, navodi agencija Associated Press.Beba je cijelo vrijeme u tajnosti rasla unutar jajne ciste veličine košarkaške lopte, što je ekstremno opasno za majku i dijete. Kada je ranije ove godine Suz primijetila da joj stomak raste, mislila je da se radi o uvećanju stare ciste na jajniku. Ljekari su veliku masu u njenom stomaku pratili još od njene dvadesete godine, nakon što joj je uklonjen desni jajnik i jedna cista. Druga cista, koja se nalazila na lijevoj strani, ostala je pod nadzorom, a tokom vremena narasla je do težine od deset kilograma.

<blockquote class="instagram-media" data-instgrm-captioned data-instgrm-permalink="https://www.instagram.com/reel/DSqMCpogMM6/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" data-instgrm-version="14" style=" background:#FFF; border:0; border-radius:3px; box-shadow:0 0 1px 0 rgba(0,0,0,0.5),0 1px 10px 0 rgba(0,0,0,0.15); margin: 1px; max-width:540px; min-width:326px; padding:0; width:99.375%; width:-webkit-calc(100% - 2px); width:calc(100% - 2px);"><div style="padding:16px;"> <a href="https://www.instagram.com/reel/DSqMCpogMM6/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" background:#FFFFFF; line-height:0; padding:0 0; text-align:center; text-decoration:none; width:100%;" target="_blank"> <div style=" display: flex; flex-direction: row; align-items: center;"> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 40px; margin-right: 14px; width: 40px;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 100px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 60px;"></div></div></div><div style="padding: 19% 0;"></div> <div style="display:block; height:50px; margin:0 auto 12px; width:50px;"><svg width="50px" height="50px" viewBox="0 0 60 60" version="1.1" xmlns="https://www.w3.org/2000/svg" xmlns:xlink="https://www.w3.org/1999/xlink"><g stroke="none" stroke-width="1" fill="none" fill-rule="evenodd"><g transform="translate(-511.000000, -20.000000)" fill="#000000"><g><path d="M556.869,30.41 C554.814,30.41 553.148,32.076 553.148,34.131 C553.148,36.186 554.814,37.852 556.869,37.852 C558.924,37.852 560.59,36.186 560.59,34.131 C560.59,32.076 558.924,30.41 556.869,30.41 M541,60.657 C535.114,60.657 530.342,55.887 530.342,50 C530.342,44.114 535.114,39.342 541,39.342 C546.887,39.342 551.658,44.114 551.658,50 C551.658,55.887 546.887,60.657 541,60.657 M541,33.886 C532.1,33.886 524.886,41.1 524.886,50 C524.886,58.899 532.1,66.113 541,66.113 C549.9,66.113 557.115,58.899 557.115,50 C557.115,41.1 549.9,33.886 541,33.886 M565.378,62.101 C565.244,65.022 564.756,66.606 564.346,67.663 C563.803,69.06 563.154,70.057 562.106,71.106 C561.058,72.155 560.06,72.803 558.662,73.347 C557.607,73.757 556.021,74.244 553.102,74.378 C549.944,74.521 548.997,74.552 541,74.552 C533.003,74.552 532.056,74.521 528.898,74.378 C525.979,74.244 524.393,73.757 523.338,73.347 C521.94,72.803 520.942,72.155 519.894,71.106 C518.846,70.057 518.197,69.06 517.654,67.663 C517.244,66.606 516.755,65.022 516.623,62.101 C516.479,58.943 516.448,57.996 516.448,50 C516.448,42.003 516.479,41.056 516.623,37.899 C516.755,34.978 517.244,33.391 517.654,32.338 C518.197,30.938 518.846,29.942 519.894,28.894 C520.942,27.846 521.94,27.196 523.338,26.654 C524.393,26.244 525.979,25.756 528.898,25.623 C532.057,25.479 533.004,25.448 541,25.448 C548.997,25.448 549.943,25.479 553.102,25.623 C556.021,25.756 557.607,26.244 558.662,26.654 C560.06,27.196 561.058,27.846 562.106,28.894 C563.154,29.942 563.803,30.938 564.346,32.338 C564.756,33.391 565.244,34.978 565.378,37.899 C565.522,41.056 565.552,42.003 565.552,50 C565.552,57.996 565.522,58.943 565.378,62.101 M570.82,37.631 C570.674,34.438 570.167,32.258 569.425,30.349 C568.659,28.377 567.633,26.702 565.965,25.035 C564.297,23.368 562.623,22.342 560.652,21.575 C558.743,20.834 556.562,20.326 553.369,20.18 C550.169,20.033 549.148,20 541,20 C532.853,20 531.831,20.033 528.631,20.18 C525.438,20.326 523.257,20.834 521.349,21.575 C519.376,22.342 517.703,23.368 516.035,25.035 C514.368,26.702 513.342,28.377 512.574,30.349 C511.834,32.258 511.326,34.438 511.181,37.631 C511.035,40.831 511,41.851 511,50 C511,58.147 511.035,59.17 511.181,62.369 C511.326,65.562 511.834,67.743 512.574,69.651 C513.342,71.625 514.368,73.296 516.035,74.965 C517.703,76.634 519.376,77.658 521.349,78.425 C523.257,79.167 525.438,79.673 528.631,79.82 C531.831,79.965 532.853,80.001 541,80.001 C549.148,80.001 550.169,79.965 553.369,79.82 C556.562,79.673 558.743,79.167 560.652,78.425 C562.623,77.658 564.297,76.634 565.965,74.965 C567.633,73.296 568.659,71.625 569.425,69.651 C570.167,67.743 570.674,65.562 570.82,62.369 C570.966,59.17 571,58.147 571,50 C571,41.851 570.966,40.831 570.82,37.631"></path></g></g></g></svg></div><div style="padding-top: 8px;"> <div style=" color:#3897f0; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:550; line-height:18px;">View this post on Instagram</div></div><div style="padding: 12.5% 0;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: row; margin-bottom: 14px; align-items: center;"><div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(0px) translateY(7px);"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; height: 12.5px; transform: rotate(-45deg) translateX(3px) translateY(1px); width: 12.5px; flex-grow: 0; margin-right: 14px; margin-left: 2px;"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(9px) translateY(-18px);"></div></div><div style="margin-left: 8px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 20px; width: 20px;"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 2px solid transparent; border-left: 6px solid #f4f4f4; border-bottom: 2px solid transparent; transform: translateX(16px) translateY(-4px) rotate(30deg)"></div></div><div style="margin-left: auto;"> <div style=" width: 0px; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-right: 8px solid transparent; transform: translateY(16px);"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; flex-grow: 0; height: 12px; width: 16px; transform: translateY(-4px);"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-left: 8px solid transparent; transform: translateY(-4px) translateX(8px);"></div></div></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center; margin-bottom: 24px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 224px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 144px;"></div></div></a><p style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; line-height:17px; margin-bottom:0; margin-top:8px; overflow:hidden; padding:8px 0 7px; text-align:center; text-overflow:ellipsis; white-space:nowrap;"><a href="https://www.instagram.com/reel/DSqMCpogMM6/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:normal; line-height:17px; text-decoration:none;" target="_blank">A post shared by The Associated Press (AP) (@apnews)</a></div></blockquote>
<script async src="//www.instagram.com/embed.js"></script>

Suz nije imala tipične simptome trudnoće. Nije osjećala ni pokrete ploda. Nije imala menstruaciju, ali to joj nije bilo sumnjivo jer joj je ciklus godinama bio neredovan, ponekad bi prošla i godina bez menstruacije. Sa suprugom Endruom vodila je sasvim normalan život i putovali su. Međutim, kako su se bol i pritisak u stomaku pojačavali, Suz je odlučila da mora na operaciju uklanjanja druge ciste. Prije toga je trebalo uraditi CT snimak, a za to je preventivno morala napraviti test na trudnoću zbog izloženosti zračenju. Na njeno iznenađenje, test je bio – pozitivan.Suz i njen suprug vijest su dočekali sa suzama radosnicama. Kako se Suz loše osjećala, završila je u bolnici gdje joj je utvrđen visok krvni pritisak. Dodatni testovi su pokazali da je materica prazna, dok se plod nalazio blizu jetre, i to blizu termina poroda. Ljekari su zaključili da plod nije bio usađen ni u jedan organ. – Izgledalo je kao da je implantiran sa bočne strane karlice, što je takođe vrlo opasno, ali lakše nego da je bio u jetri – rekao je Džon Ozimek.Osim ovog slučaja iz Kalifornije, u medicinskim časopisima iz 2023. godine opisan je i slučaj iz Etiopije u kojem su majka i dijete preživjeli. Ipak, smrtnost ploda u ovakvim slučajevima doseže i do 90%, a urođene mane se javljaju u jednom od pet preživjelih slučajeva. Ipak, beba iz Kalifornije čini se da prkosi svim prognozama. Rođen je 18. augusta. Majka je bila pod punom anestezijom, a pri porodu joj je istovremeno uklonjena i druga cista. I majka i dijete se dobro oporavljaju. Rju je kod kuće, a njegovi roditelji kažu da se dobro slaže sa svojom osamnaestogodišnjom sestrom Kajlom. Ime Rju dobio je po bejzbol igraču i liku iz video igrice Strit Fajter. Zdrav je i lijepo napreduje.

Osim ovog slučaja, u medicinskim časopisima iz 2023. godine opisan je i slučaj iz Etiopije u kojem su majka i dijete preživjel

Ljekari u šoku: "Ovo je čudo od djeteta"

Roditeljstvo je jedno od najljepših, ali i najzahtjevnijih životnih iskustava. Koliko god bili pripremljeni, novi izazovi pojavljuju se svakodnevno. Iako savršen roditelj ne postoji, određena načela mogu znatno olakšati odgoj emocionalno zdrave djece.Jedno od najjednostavnijih, ali moćnih pravila podijelila je poznata razvojna psihologinja dr. Aliza Presmen: svi osjećaji su dobrodošli, ali ne i sva ponašanja. Ovo načelo pomaže roditeljima da postave zdrave granice i odgajaju sretnu i emocionalno stabilnu djecu.Gostujući u podcastu Mel Robins, dr. Presmen je objasnila:&nbsp;- Dječiji osjećaji su uvijek valjani, ali način na koji reagiraju na njih je ono što je važno. Ponašanje može biti neprimjereno, ali osjećaji nikada nisu pogrešni.Drugim riječima, dopušteno je osjećati sve emocije – ljutnju, tugu, frustraciju, ali djeca trebaju naučiti kako ih izražavati na prihvatljiv način.

Odrastanje bez braće i sestara ima cijenu: Ovo su četiri ključne lekcije

Stoga, prihvatite sve osjećaje svojih mališana, ali im postavite jasne granice ponašanja. Ovo pravilo nije ograničeno samo na roditeljstvo – primjenjuje se na sve uzraste i može pomoći svakome da bolje razumije sebe i druge.

Primjenjuje se na sve uzraste i može pomoći svakome da bolje razumije sebe i druge

Najvažniji roditeljski savjet svih vremena

Baka iz Danske dobila je uslovnu kaznu jer je na Facebooku objavila fotografije s porođaja svoje kćerke bez njenog dopuštenja, nakon čega ju je kćerka prijavila policiji.Objavljene fotografije prikazivale su ne samo novorođenče, nego i samu majku tokom poroda, a na društvenim mrežama su se pojavile godinama poslije događaja, u vrijeme kada je dječak već bio školarac, piše <a href="https://www.dailymail.co.uk/news/article-15356419/Danish-grandmother-handed-suspended-jail-sentence-sharing-photos-grandsons-birth-Facebook.html?ns_campaign=1490&amp;utm_social_handle_id=15438913&amp;utm_social_post_id=615401875&amp;ns_mchannel=rss&amp;ito=social-twitter_mailonline">Daily mail.</a>Majka je bila šokirana kada je vidjela intimne fotografije uz opis: "Moj prvi unuk". Prema izvještaju danske televizije TV 2, 50-godišnja baka je prisustvovala porodu te je snimala i fotografisala cijeli proces. Četiri fotografije, na kojima se vidio trbuh njene kćerke tokom porođaja i beba odmah nakon rođenja, objavila je bez pristanka.Majka je odmah tražila da se slike uklone, što je baka isprva i uradila. Međutim, situacija se pogoršala kada je baka saznala da je protiv nje pokrenut kazneni postupak pa je iz inata ponovo objavila iste fotografije.Slučaj je završio na Okružnom sudu u Odenseu, gdje je baka – iako se nije pojavila na suđenju – osuđena na 14 dana uslovnog zatvora, što znači da neće ići u zatvor ukoliko ne ponovi djelo. Također je dužna kćerki isplatiti 10.000 danskih kruna (oko 1.200 eura) kao odštetu.Ovaj slučaj podsjeća na presudu iz 2020. godine u Nizozemskoj, gdje je baka morala ukloniti fotografije svojih unuka objavljene bez odobrenja roditelja. Sud je tada odlučio da takvi slučajevi potpadaju pod GDPR. Iako se GDPR inače ne primjenjuje na obradu podataka za privatne ili kućne potrebe, to ne vrijedi kada se fotografije objave na društvenim mrežama. Sud je pojasnio da takvom objavom sadržaj postaje dostupan široj javnosti, čime gubi privatni karakter i ulazi u oblast regulisanu zakonima o zaštiti podataka.

Situacija se pogoršala kada je baka saznala da je protiv nje pokrenut kazneni postupak pa je iz inata ponovo objavila iste fotografije

Baka se pohvalila fotografijama s rođenja svog unuka: Njena kćerka je tužila, dobila uslovnu i novčanu kaznu

Carski rez nije uvijek izbor. Nekad jeste planiran, ali nije uvijek željen. Svaki porođaj carskim rezom priča je za sebe, a svaki ožiljak koji majkama nakon toga ostaje podsjetnik je da život može početi na različite načine.Mjesec u kojem se posebna pažnja obraća na porođaj carskim rezom je april. Carski rez je rađanje ploda kroz rez na maternici i stomačnoj šupljini. Radi se o pravom operativnom zahvatu, uglavnom pod općom anestezijom, ali se radi i pod epiduralnom anestezijom. Zbog same te činjenice, ali i drugih mogućih komplikacija, smrtnost i obolijevanje žena koje rađaju carskim rezom viša je u odnosu na porođaj prirodnim putem.<h2>Veći rizik</h2>Ginekolog Mahira Jahić za „Avaz“ je objasnila zašto je ta vrsta porođaja rizičnija i koliko traje oporavak.- Postoje određena stanja kada je potrebno završiti porođaj carskim rezom. Naime, prirodni porođaj je daleko lakši, jednostavniji i puno blaži, odnosno lakši za oporavak žene poslije porođaja, dok carski rez predstavlja operativni put. Postoje određena stanja kada je potrebno završiti porođaj caskim rezom, kao što je krupan plod, onda nisu jake porođajne snage, ne može da napreduje, nema otvaranja grilića materice. Prirodni putem porođaj se obavlja ukoliko je sve uredu.- Žene obično vole carski rez, međutim, on ima dugotrajan oporavak, dok rana zaraste, proces s dojenjem je usporeniji jer hormoni ne djeluju onako kako bi trebali kada se žena porađa prirodno. Kod obje vrste porođaja mogu se desiti komplikacije, međutim, nakon prirodnog porođaja žena već poslije dva sata može sama ustati, otići u toalet, obavljati prirodne funckije, dok nakon carskog ne može. Tek dan-dva poslije porođaja počinje sama da ustaje, a potrebno je najmanje 30 dana da se oporavi, dok rana od carskog reza može boljeti i do šest mjeseci – objasnila je Jahić.Kako kaže izreka, u carskom rezu ništa carsko nema, a to je potvrdila i dr. Jahić.- Ta vrsta porođaja je daleko lakši put u smislu ne postojanja bolova, ali porođajni bolovi su kratki, brzo se zaborave i kod sljedećeg porođaja već su lakši. Dok kod carskog nema bola zbog anestezije, ali bolovi nastupe nakon porođaja i traju puno duže – navela je Jahić.<h2>Oporavak žene</h2>Važno je znati da je carski rez velika operacija i da oporavak ne ide uvijek pravolinijski. Prema preporukama ljekara, ključni su odmor, kontrola boli i postepeno vraćanje laganim aktivnostima. Oteklina, zatezanje i osjetljivost mogu se pojavljivati i nestajati, što je u većini slučajeva normalno.Briga o ožiljku nije samo fizička, već i emocionalna. Žena ima pravo na sva osjećanja koja dolaze nakon poroda, bez pritiska da mora biti isključivo pozitivna. Ožiljak je dio tijela, ali i dio iskustva koje je donijelo novi život.<h2>Upute ljekara</h2>U prvim danima važno je pridržavati se uputa ljekara o njezi rane. Rez treba nježno sušiti tapkanjem čistim peškirom, a preporučuje se nošenje mekanog donjeg rublja s visokim strukom kako bi se izbjeglo trenje.

Rana može boljeti i do šest mjeseci, navela je Jahić

Jahić: Rana može boljeti i do šest mjeseci

Ginekolog Mahira Jahić za "Avaz" o razlikama porođaja: Carski rez je velika operacija koja traži dug oporavak

Uspjeh djece najčešće proizlazi iz kombinacije ličnosti, okoline i roditeljskog pristupa.&nbsp;Stručnjaci ističu da određene navike u porodicama često dovode do zapaženih rezultata kod djece, jer roditelji ne oslanjaju se samo na talent, već svjesno oblikuju svakodnevne situacije koje razvijaju upornost, znatiželju i emocionalnu stabilnost.<h2>Poticaj samostalnosti od malih nogu</h2>Roditelji koji od ranog djetinjstva potiču samostalnost često imaju djecu koja lakše donose odluke i preuzimaju odgovornost. Fokus nije na savršenstvu, nego na procesu učenja, što smanjuje strah od grešaka.&nbsp;Stručnjaci objašnjavaju da ovakav pristup jača samopouzdanje jer djeca stječu osjećaj kontrole nad vlastitim napretkom. Kada shvate da trud vrijedi jednako kao i rezultat, lakše se suočavaju s izazovima i rjeđe odustaju.<h2>Njega znatiželje i kulture učenja</h2>Druga ključna navika je stvaranje okruženja u kojem se svakodnevno čita, istražuje i razgovara o novim temama. Roditelji koji njeguju kulturu učenja pokazuju djeci da znatiželja nije samo poželjna, nego i uzbudljiva.&nbsp;Zajedničko čitanje, postavljanje pitanja i otvorene rasprave pomažu djeci da razviju širu sliku svijeta i kritičko mišljenje, te dugoročno olakšavaju povezivanje informacija i pronalazak rješenja.<h2>Jasne granice&nbsp;</h2>Treća navika odnosi se na pružanje emocionalne podrške i postavljanje dosljednih pravila.&nbsp;Roditelji koji su stabilni u svojim reakcijama i jasni u granicama stvaraju osjećaj sigurnosti. Djeca uče upravljati emocijama i razumjeti pravila, a sigurnost koju dobivaju od roditelja pomaže im da se lakše nose sa stresom i pritiscima. Kombinacija topline i strukture snažno doprinosi njihovom kasnijem uspjehu.

Stručnjaci ističu da određene navike u porodicama često dovode do zapaženih rezultata kod djece

Tri navike roditelja koje oblikuju uspjeh djece

Prof. dr. Reuf Karabeg za "Avaz" odgovara na pitanja čitalaca.Imam otok na ručnom zglobu,unazad 6 mjeseci, sa postepenim povećavanjem. Ljekar mi je postavio dijagnozu - higrom. O čemu se radi i možete li vi to operirati u privatnoj praksi? - pita&nbsp;čitateljka Indira,Turbe,Travnik.

- Gangliom ili higrom je najčešći tumor mekih tkiva šake koji obuhvata 50-70 % svih tumora šake. Gangliom je u stvari dobroćudna cista koja je ispunjena sadržajem koji se zove mucin i želatinoznog je izgleda. Gangliomi obično imaju svoj kanal preko kog komuniciraju sa zglobnom kapsulom, tetivom ili omotačem tetive. Cista može biti solitarna (samo jedna) ili multilokularna (više njih i jedna do druge), ima glatke zidove bijele boje sastavljena samo od kolagena bez epitela i sinovije. Oboljenje je dominantnije kod žena i najčešće se javlja između druge i četvrte dekade života, mada se javlja i kod male djece .Prema kliničkoj slici, pacijent uglavnom ima otok koji se kod određenog pacijenta povlači spontano (izuzetno rijetko), uglavnom postepeno raste. Najčešća lokacija je na stražnjoj, potom na unutrašnjoj strani ručnoga zgloba. Bolesnici najčešće traže pomoć zbog bolova u šaci, oslabljene funkcije i kozmetičkog deformiteta. Gangliomi mogu zahvatiti bilo koji zglob šake. Kada se nalazi u blizini nerva zbog kompresivnog djelovanja izaziva trnjenje u prstima ili motorni deficit (gubitak određene funkcije šake).Operativni tretman je jedino riješenje koje garantuje izlječenje. Operacija traje 20-30 minuta, bez uspavljivanja. Kući idete 1-2 h nakon operativnog zahvata - odgovorio je dr. Karabeg.

Najčešća lokacija je na stražnjoj, potom na unutrašnjoj strani ručnoga zgloba

Otok na zglobu: Šta je higrom i kako se liječi?

Večer je, dijete je već umorno, a ti osjećaš kako ti se tijelo i um polako gase. Ako dojiš dvogodišnjaka ili starije dijete, možda si se pitala zašto te produženo dojenje i dalje toliko iscrpljuje.Mnoge majke uživaju u iskustvu dojenja zbog bliskosti, nježnosti i povezanosti koju pruža, ali istovremeno ono predstavlja i fizički i emocionalni napor. Normalno je zapitati se gdje si ti u svemu tome.<h2>Preporuke WHO&nbsp;</h2>Prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), dojenje uz dohranu preporučuje se do dvije godine i duže, dok smjernice Dietary Guidelines for Americans savjetuju barem godinu dana. Statistike pokazuju da većina majki prekida ranije – najčešće zbog smanjenja mlijeka, bola, umora, povratka na posao ili osobne odluke. Sve dok su mama i dijete dobro, svaka odluka je legitimna.Produženo dojenje, čak i nakon prve ili druge godine, i dalje utiče na tvoje hormone, razinu energije i potrebe tijela. Rano postporođajno razdoblje je hormonski intenzivno – progesteron naglo pada, dok prolaktin i oksitocin rastu. Tijelo se oporavlja od trudnoće, preraspodjeljuje tekućine i daje prioritet proizvodnji mlijeka, zbog čega su prvi tjedni i mjeseci posebno iscrpljujući.Oko druge godine laktacija postaje biološki učinkovitija, a dijete jede više čvrste hrane. Podoji su kraći i rjeđi, a hormonske oscilacije manje izražene. Mnoge majke tada osjećaju da dojenje više ne iscrpljuje energiju, a nekima čak djeluje smirujuće.<h2>Manjak sna&nbsp;</h2>Ipak, produženo dojenje može iscrpljivati zbog kroničnog manjka sna, stalne dostupnosti i mentalnog opterećenja. Povišeni prolaktin može utjecati na estrogen, što kod nekih žena znači da energija ne dolazi u potpunosti na nivo prije trudnoće dok dojenje traje.&nbsp;Produženo dojenje jest prirodno i održivo, ali nije bez napora.Kako brinuti o sebi? Odmaraj se, zatraži pomoć od partnera, porodice i prijatelja, pazi na prehranu i unos tekućine.&nbsp;Ako se umor nastavi ili postane ozbiljan, posavjetuj se s ljekarom i provjeri krvnu sliku i druge moguće uzroke. I najvažnije – nijedna majka ne treba dojiti duže nego što je dobro za nju i njenu porodicu. "Duže“ nije automatski "bolje" ako te iscrpljuje.

Mnoge majke uživaju u iskustvu dojenja zbog bliskosti, nježnosti i povezanosti koju pruža

Produženo dojenje: Kako dvije godine dojenja mogu uticati i na tijelo

Ako bebu ostavljate da spava na mjestima koja nisu namijenjena za spavanje, prije svega ugrožavate njene disajne puteve. Iako se pri kupovini dječje opreme često podrazumijeva da su svi proizvodi potpuno sigurni, važno je znati da su sigurni isključivo ako se koriste u skladu s uputama proizvođača<h2>Naznačena ograničenja&nbsp;</h2>Sigurno spavanje je izuzetno važno jer bebe provode veći dio dana spavajući. Mnogi proizvodi imaju jasno naznačena ograničenja, poput upozorenja da nisu namijenjeni za spavanje ili da se ne koriste u kolijevci, ali roditeljima ta upozorenja ponekad promaknu. Zato je važno uvijek pročitati upute za upotrebu i imati na umu da sigurno spavanje nije samo fraza, već ključni dio brige o zdravlju djeteta.Iako se neki predmeti čine bezazlenima, bebe ne bi trebalo ostavljati da spavaju u stolicama za ljuljanje ili stolicama s vibracijom bez nadzora. Kratko drijemanje tokom igre ili umirivanje uz vibracije je prihvatljivo, ali dugotrajno spavanje, posebno noću, može biti opasno. U takvim položajima beba može zauzeti nepovoljan položaj glave, što može dovesti do blokiranja dišnih puteva, a zabilježeni su i slučajevi gušenja.Sličan rizik postoji i kod autosjedalica kada se koriste izvan automobila. Iako je primamljivo ostaviti bebu da nastavi spavati u sjedalici nakon vožnje, autosjedalica nije namijenjena za spavanje izvan pravilno montiranog položaja u vozilu. Kada nije pravilno postavljena, bebina glava može pasti naprijed i otežati disanje. Izuzetak su samo rijetke situacije kada je dijete pod stalnim nadzorom odrasle osobe.<h2>Ozbiljan rizik</h2>Kauči, fotelje i slični komadi namještaja takođe predstavljaju ozbiljan rizik. Iako su odraslima udobni, za bebe mogu biti opasni jer se još uvijek ne znaju sigurno kretati i kontrolirati svoje tijelo. Beba se može otkotrljati, zaglaviti uz jastuk koji može ometati disanje ili pasti na pod.

Najpoželjniji položaj za spavanje bebe je na leđima

Ljuljačke za bebe, iako vrlo efikasne u smirivanju nemirne djece, nisu namijenjene za dugotrajno spavanje. Njihovi umirujući pokreti mogu zavarati roditelje, ali glavni problem ostaje isti – mogućnost ugrožavanja dišnih puteva. Zato dijete u ljuljački treba boraviti isključivo uz prisustvo odrasle osobe i pod stalnim nadzorom.

Sigurno spavanje je izuzetno važno jer bebe provode veći dio dana spavajući

Ne ostavljajte bebu da spava ovdje: Stručnjaci upozoravaju na rizike

Svaki roditelj želi svojoj djeci pružiti sve što im treba za sreću i uspjeh, ali gdje je granica između ljubavi i razmaženosti? Dr. Michele Borba, stručnjakinja za roditeljstvo i dječja psihologinja, daje praktične savjete kako prepoznati razmaženo ponašanje i razviti kod djece odgovornost, zahvalnost i poštovanje.1. Nazovite stvari pravim imenomRazmaženost se često javlja kada roditelji daju previše ili rade sve umjesto djeteta. Kratak odgovor: previše može dugoročno stvoriti probleme. Djeca ne uče samostalnosti ako im stalno olakšavamo sve prepreke.2. Shvatite važnost promjeneRazmaženo dijete može imati problema u odnosima s vršnjacima i odraslima. Razvoj zahvalnosti i poštovanja su ključne vrijednosti koje razmaženost ugrožava.3. Učite djecu vrijednosti novcaVeć od malih nogu objasnite osnove financija kroz svakodnevne situacije. Kasnije uvedite džeparac i učenje budžetiranja, kako bi dijete shvatilo vrijednost novca i odgovornost.4. Kontrolirajte razmaženo ponašanje ranoDosljednost je ključ. Pratite obrasce ponašanja i reagirajte na vrijeme. Izbjegavajte davanje previše pažnje ispadu – što više reagujete, duže traje.5. Primijenite iste principe i na stariju djecuNikada nije kasno za promjenu. Fokusirajte se na jedno neželjeno ponašanje odjednom, postavite jasne granice i budite dosljedni. Postepeno, i starija djeca mogu razviti odgovornost i poštovanje prema drugima.

Naučite djecu odgovornosti prije nego razmaženost preuzme kontrolu

Kako prepoznati razmaženo ponašanje i pomoći djeci da postanu odgovorna

Prema psihologiji, postoje određeni obrasci ponašanja majki koji mogu ostaviti duboke posljedice na psihički razvoj djeteta. Majka u ranom djetinjstvu ima ključnu ulogu u formiranju osjećaja sigurnosti, povjerenja i načina na koji dijete doživljava svijet.U zdravom okruženju, dijete kroz odnos s majkom uči da je svijet sigurno mjesto i da se prepreke mogu savladati. Međutim, ako majka ima neriješene psihološke probleme, to može utjecati na emocionalni razvoj djeteta i kasnije se odraziti na njegovo mentalno zdravlje.Važno je naglasiti da je ovaj tekst informativnog karaktera i da svako dijete ima potrebu za roditeljem, bez obzira na njegove slabosti. Čak i u teškim okolnostima, prisustvo roditelja je često važnije od njegovog potpunog izostanka.1. Anksiozna majka: “Svijet je opasan, a ti nisi siguran”Ovakva majka stalno živi u strahu za dijete i opasnost vidi gotovo svuda u ljudima, okolini i svakodnevnim situacijama.Dijete tada dobija poruku da ne može funkcionisati samo.Moguće posljedice:- razvoj anksioznosti i straha od promjena- nisko samopouzdanje i nesigurnost- psihosomatske tegobe povezane sa stresomTakva djeca često izbjegavaju nove situacije i teže se osamostaljuju.2. Emocionalno nestabilna majka: “Volim te – ne volim te”Ovaj obrazac uključuje nagle promjene raspoloženja i emocionalne reakcije koje dijete teško može predvidjeti.Dijete ne zna kako da “zasluži” ljubav, pa razvija osjećaj krivice.Moguće posljedice:- hroničan osjećaj krivice- poteškoće u zdravim odnosima- povećan rizik od depresivnih stanjaU odraslom dobu, ovakve osobe često ulaze u nestabilne odnose jer im je takav obrazac poznat.3. Majka s teškim psihičkim poremećajima: “Nikad ne znaš šta slijedi”Kod ozbiljnih poremećaja raspoloženja ili percepcije stvarnosti, ponašanje majke može biti nepredvidivo i zbunjujuće.Dijete tada gubi osjećaj sigurnosti i stabilnosti.Moguće posljedice:- stalna napetost i nesigurnost- emocionalna zapuštenost- veći rizik od psihičkih poteškoća u kasnijem životuTakva djeca često potiskuju vlastite potrebe i prilagođavaju se situaciji, bez osjećaja stabilnosti.Razumijevanje ovih obrazaca ne znači osuđivanje, već bolje shvatanje kako rana porodična iskustva mogu utjecati na razvoj ličnosti. Uz podršku i pravovremenu pomoć, mnoge posljedice se mogu ublažiti ili prevazići.

Psihološki obrasci roditeljstva koji mogu oblikovati anksioznost, nesigurnost i emocionalne poteškoće u odraslom dobu

Tri tipa majki koji mogu ozbiljno narušiti psihički razvoj djeteta

Narcisoidni roditelji često se prema vlastitoj djeci odnose hladno, okrutno i omalovažavajuće, pri čemu su prvenstveno usmjereni na sebe i jačanje vlastitog ega. Umjesto da razmišljaju o posljedicama svog ponašanja, stvaraju nestabilno i toksično obiteljsko okruženje koje kod djece može dovesti do anksioznosti, nesigurnosti i izbjegavajućih obrazaca ponašanja. Kroz različite oblike manipulacije i kontrole, ovakvi roditelji mogu ozbiljno narušiti djetetovu sliku o sebi i usporiti njegov emocionalni razvoj.Jedan od najčešćih obrazaca je uvjetovana ljubav. Umjesto da dijete voli bezuvjetno, narcisoidni roditelj pokazuje naklonost samo kada dijete ispunjava njegova očekivanja. Time dijete uči da mora zaslužiti ljubav i da njegovo pravo ja nije dovoljno vrijedno, što dugoročno šteti samopouzdanju i sposobnosti stvaranja zdravih odnosa.Česta je i praksa emocionalne manipulacije kojom roditelj negira djetetove osjećaje i iskustva. Zbog toga dijete počinje sumnjati u vlastitu percepciju i prosudbu, što može imati dugotrajne posljedice i u odrasloj dobi.Poništavanje emocija još je jedan oblik emocionalnog zanemarivanja. Kada roditelj umanjuje ili ismijava djetetove osjećaje, dijete se osjeća neshvaćeno i usamljeno, što može dovesti do emocionalne zatvorenosti i poteškoća u povjerenju drugima.Narcisoidni roditelji često se i natječu s vlastitom djecom, doživljavajući njihove uspjehe kao prijetnju. Umjesto podrške, dijete nailazi na zavist ili umanjivanje postignuća, što zbunjuje njegov osjećaj identiteta i potkopava samopoštovanje. Djeca tada mogu skrivati uspjehe kako bi izbjegla negativne reakcije.Također, prisutno je stalno kršenje granica, bilo kroz nametanje neželjenih savjeta, postavljanje neprimjerenih pitanja ili emocionalno opterećivanje djeteta. Granice se ne poštuju ni u odrasloj dobi, zbog čega je djeci kasnije važno naučiti ih jasno postaviti radi vlastite dobrobiti.

Četiri znaka da ste bolja majka nego što mislite

Još jedan čest obrazac je prebacivanje krivnje. Narcisoidni roditelji rijetko preuzimaju odgovornost za svoje postupke, već krivnju svaljuju na dijete kako bi zadržali kontrolu i izbjegli suočavanje s vlastitim pogreškama.Neki roditelji pokušavaju živjeti kroz svoju djecu, doživljavajući ih kao produžetak sebe. Dijete se tada vrednuje isključivo kroz uspjehe, dok se neuspjesi kažnjavaju povlačenjem ljubavi. Takav odnos djetetu ne ostavlja prostor za razvoj vlastitog identiteta.Na kraju, česta je i manipulacija osjećajem krivnje, kojom se dijete navodi da se osjeća odgovornim za roditeljeve emocije i probleme. Dugoročno, ovakvi obrasci mogu ozbiljno narušiti samopoštovanje i osjećaj vlastite vrijednosti.

Jedan od najčešćih obrazaca je uvjetovana ljubav

Život sa narcisoidnim roditeljima: Ovo su emocionalne posljedice na djecu 

Ako planirate trudnoću, vjerovatno ste čuli da je ključ uspješnog začeća imati odnose u određenim danima menstrualnog ciklusa. No prije nego što planirate "prave trenutke", važno je razumjeti što je ovulacija i kada se dešava.<h2>Šta je ovulacija?</h2>Ovulacija je proces u kojem zrelo jaje biva oslobođeno iz jajnika i spremno za oplodnju. Jaje je oplodivo 12 do 24 sata nakon otpuštanja, dok spermatozoidi u idealnim uvjetima mogu preživjeti u ženskom reproduktivnom traktu do 5 dana. To znači da su šanse začeća najveće upravo u danima neposredno prije i tokom ovulacije.Kod prosječnog menstrualnog ciklusa od 28 dana, ovulacija se obično javlja 14 dana prije početka sljedeće menstruacije. Ipak, kod mnogih žena ovaj "srednji" period može varirati za četiri dana prije ili poslije. Ako vaš ciklus nije savršen, menstrualni kalendari ili aplikacije za praćenje ovulacije mogu biti od velike pomoći, no uvijek je najvažnija konsultacija s ljekarom.&nbsp;<h2>Znaci i simptomi ovulacije</h2>Promjena vaginalne sekrecijeTokom plodnih dana, cervikalna sluz postaje prozirna i elastična. Nakon ovulacije, sluz postaje gušća i manje primjetna.Promjena bazalne temperatureBlago povišenje bazalne tjelesne temperature znak je da je ovulacija u toku ili je upravo završila. Najplodniji ste dva do tri dana prije porasta temperature.&nbsp;Testovi za ovulacijuDostupni u apotekama, testovi za ovulaciju otkrivaju porast hormona u urinu neposredno prije ovulacije. Oni su pouzdan način da precizno odredite svoje plodne dane i povećate šanse za začeće.Razumijevanje svog ciklusa i ovulacije ključ je planiranja trudnoće. Uz pažljivo praćenje, možete odrediti dane kada su šanse začeća najveće, što znatno olakšava planiranje porodice.

Važno je razumjeti što je ovulacija i kada se dešava

Znate li prepoznati svoje plodne dane: Obratite pažnju na ove simptome 

Polazak u vrtić velika je prekretnica za dijete i cijelu porodicu, a mnogi se roditelji pitaju treba li dijete već znati čitati i pisati. Stručnjaci ističu da odgovor nije potvrdan, jer većina djece zbog prirodnih razvojnih faza nije spremna za formalno učenje čitanja i pisanja prije vrtića ili prvog razreda. Prerano forsiranje tih vještina može izazvati frustraciju i odbojnost prema učenju.Umjesto toga, važno je razvijati temeljne vještine poput usmenog jezika, prepoznavanja slova i glasova te fine motorike. Razgovor, pjevanje, igra i zajedničko čitanje pomažu djeci u izgradnji rječnika i komunikacijskih sposobnosti, dok aktivnosti poput bojanja, slagalica i igre plastelinom jačaju mišiće potrebne za pisanje.Stručnjaci navode da neka djeca ipak ranije pokažu interes za pismenost, poput zanimanja za knjige, prepoznavanja slova ili pokušaja pisanja svog imena. U takvim slučajevima preporučuje se pružiti dodatnu podršku kroz igru i zabavne aktivnosti, uz stalno praćenje djetetove zainteresiranosti. Najvažnije je njegovati znatiželju i ljubav prema učenju, stvarajući poticajno okruženje bogato pričama, razgovorom i igrom.

Neka djeca ipak ranije pokažu interes za pismenost, poput zanimanja za knjige, prepoznavanja slova ili pokušaja pisanja svog imena.

Treba li dijete znati čitati i pisati prije vrtića

Iako ne postoji savršeno djetinjstvo, gotovo svaki roditelj teži tome da ga pruži svom djetetu.Paradoksalno, dok se odrasli brinu o velikim stvarima poput ishrane, obrazovanja ili vremena pred ekranima, djeca primjećuju sitnice koje roditelji često smatraju nevažnim.Spisak roditeljskih briga je beskrajan, ali odgovori nisu uvijek očigledni. Ipak, jedno je sigurno: roditelji koji odgajaju s ljubavlju i dobrotom pronalaze različite načine da budu najbolji što mogu, a upravo ono što njihova djeca primjećuju to i dokazuje.<h2>1. Nedosljednost u pravilima</h2>Jedna od sitnica koje djeca primjećuju više nego što roditelji misle jeste nedosljednost u pravilima i granicama. Biti dosljedan roditelj težak je posao, ali izuzetno vrijedan kada je riječ o postavljanju očekivanja za dječje ponašanje. Djeca primjećuju kada roditelji jedno govore, a drugo rade.Prepoznaju i kada se pravilo ne primjenjuje pravedno. Nedosljednost je zbunjujuća jer djeci otežava da se osjećaju sigurno i da u potpunosti vjeruju roditeljima.Istraživanje Univerziteta Duke pokazalo je da već predškolska djeca znaju razliku između prekršenog obećanja s dobrim razlogom i lošeg izgovora. Kako objašnjava autor studije Leon Li:- Moral je zajednički temelj koji dijelimo s drugima, s uzajamnim očekivanjima o tome kako bismo se trebali ponašati i šta se smatra valjanim opravdanjem. Mala djeca vrlo se rano prilagođavaju tom zajedničkom temelju.“Dosljednost također snažno utiče na to kako djeca razumiju sebe i svoje mjesto u svijetu. Uči ih razumijevanju granica, što je izuzetno važna vještina tokom odrastanja. Iako je određena doza nedosljednosti neizbježna, postavljanje jasnih pravila i dosljednih posljedica najbolji je način za podsticanje djetetovog emocionalnog razvoja.<h2>2. Promjene u rutini</h2>Djeca vole rutinu i zato primjećuju i najmanju promjenu u svom dnevnom rasporedu. Uspostavljanje rutine ne mora biti komplikovano; može biti jednostavno poput čitanja priče prije spavanja ili slušanja muzike za vrijeme doručka.Rutine mogu imati praktičnu svrhu, poput učenja djece važnosti kućnih obaveza. Također imaju i simbolično značenje za porodice, pomažući roditeljima i djeci da se osjećaju emocionalno povezano.Prema članku u časopisu Journal of Family Theory and Review, postoji direktna veza između rutina i razvoja djeteta. Istraživači su primijetili da je dosljedna dječja rutina povezana s boljom regulacijom ponašanja i emocija.Djeca uključena u porodične rutine pokazuju razvijenije emocionalno razumijevanje i empatiju te stvaraju snažne veze s drugim ljudima, čak i izvan porodice. Rutine također mogu jačati dječju otpornost i pružiti im osjećaj sigurnosti jer znaju šta mogu očekivati.<h2>3. "Skrivene" napetosti među roditeljima</h2>Djeca su poput malih emocionalnih barometara: osjete kada je odnos njihovih roditelja napet. Suptilne napetosti primjećuju više nego što odrasli misle. Prate male promjene u komunikaciji i emocionalnim signalima, kao i govor tijela svojih roditelja.Iako je normalno da se roditelji ponekad sukobe, djeca su obično pronicljivija nego što se čini. Prema stručnjacima, najčešće svađe među roditeljima vode se oko novca, odgoja i discipline, kućnih obaveza te osjećaja međusobne zapostavljenosti.Porodični sukob, čak i onaj neizgovoren, može stvoriti napetu atmosferu u domu zbog koje se djeca mogu osjećati zbunjeno ili emocionalno nesigurno. Objašnjenje da svađa ne znači da se roditelji ne vole može mnogo pomoći da se djeca smire.<h2>4. Roditeljska rastresenost</h2>Roditeljstvo zahtijeva nivo prisutnosti koji nije uvijek lako pružiti. Uostalom, neko mora pripremiti večeru, prošetati psa i složiti veš. Uz kućne obaveze, tu su i druge distrakcije, posebno jer naši telefoni pružaju stalni izvor ometanja. Možda se čini kao sitnica, ali djeca primjećuju kada su im roditelji zaokupljeni drugim stvarima.Podaci pokazuju da su bebe i mala djeca manje sklona istraživanju okoline i pokazuju uznemirenost kada su im majke na telefonu. Mnogi stručnjaci za roditeljstvo ističu da je „glavni pokazatelj toga koliko vremena dijete provodi pred ekranom upravo to koliko vremena roditelj provodi pred ekranom“.Prema izvještaju Dječje bolnice Lurie, „kvalitetno porodično vrijeme pomaže djeci da se razvijaju“, kaže dr. Alyssa Cohen, pedijatrica i istraživačica. „Preporučujemo porodicama da odrede periode ili prostore u domu bez ekrana, na primjer tokom obroka, kako bi podstakli neometanu povezanost.“ Iako je nerealno očekivati da roditelji nikada ne koriste telefone, rjeđe korištenje sigurno bi koristilo njihovoj djeci.<h2>5. Djela dobrote</h2>Djela dobrote još su jedna stvar koju roditelji možda ne smatraju važnom, ali ih djeca odmah primijete. Djeca svakodnevno uče kako se ponašati u svijetu posmatrajući roditelje, učitelje i vršnjake. Vide kada njihovi roditelji pozdravljaju komšije ili pomažu drugima. Upijaju informacije o tome jesu li im roditelji ljubazni prema drugima i koriste to kao model za vlastiti pogled na svijet.Istraživanje iz časopisa Frontiers in Psychology otkrilo je da djeca imaju jasno razumijevanje o tome šta znači biti ljubazan. Studija navodi da se ljudski osjećaj za moral razvija u djetinjstvu, uz napomenu da „čak i bebe posjeduju osnovni skup načela koji vodi njihovo društveno i moralno prosuđivanje“.Nakon razgovora s djecom uzrasta od 5 do 6 godina, istraživači su utvrdili da djeca dobrotu vide kao nešto što utiče i na onoga ko je pruža i na onoga ko je prima, ali i na sliku koju imaju o sebi. Svjedočenje dobroti u malim, svakodnevnim interakcijama gradi dječju emocionalnu inteligenciju i uči ih empatiji.<h2>6. Iskazivanje nježnosti</h2>Djeca posmatraju kako njihovi roditelji iskazuju nježnost – i prema njima i međusobno – a to snažno utiče na njihov razvoj. Pomaže im da se osjećaju sigurno i pokazuje im kako biti brižan i pun ljubavi prema drugima.Dodir je ključan dio dječjeg razvoja. Jedno od prvih iskustava koje beba doživi jeste dodir roditelja. Kako je navedeno u jednoj psihološkoj studiji:- Djeca kroz dodir uče biti ljudi.“Studija je pokazala da je pozitivan dodir povezan s društvenim napretkom, empatijom i srećom.Suprotno tome, negativan dodir može biti povezan s antisocijalnim ponašanjem, koje uključuje povlačenje, nepovjerenje, depresiju i anksioznost. Male geste privrženosti, poput zagrljaja i držanja za ruke, šalju poruku brige koju djeca primjećuju više nego što roditelji misle.<h2>7. Kvalitetno provedeno vrijeme</h2>Može biti teško uklopiti porodično vrijeme između škole, posla i brojnih dječjih aktivnosti, ali provođenje fokusiranog zajedničkog vremena pomaže djeci i roditeljima da ostanu povezani. Djeca primijete kada su roditelji rastreseni i cijene trenutke kada su zabava i zajedništvo u prvom planu.Psihologinja dr. Sheryl Ziegler objašnjava da je reagovanje na dječje potrebe nešto što djeca ne samo da primjećuju nego im je i potrebno. Biti roditelj koji reaguje „podrazumijeva da prihvatate stanje u kojem se vaše dijete u određenom trenutku nalazi i da ste osjetljivi na njegove potrebe“.Često ono što izgleda kao izliv bijesa zapravo je vapaj za pažnjom.&nbsp;- Roditelj koji reaguje gleda ispod površine onoga što se događa i prilagođava se onome što je djetetu zaista potrebno - zaključila je dr. Ziegler.Čak i kratko kvalitetno vrijeme bolje je nego nikakvo, a djeca žude za njim i primijete kada ga nema.<h2>8. Riječi i djela ohrabrenja</h2>Djeca obično primjećuju način na koji se roditelji odnose prema ljudima u svom životu. Vide kako roditelji razgovaraju s prijateljima, članovima porodice pa čak i strancima na ulici.Kada roditelji imaju negativan stav, djeca uče da je u redu biti prezriv. Kada roditelji nude riječi ohrabrenja ili pomoć ljudima u svojoj zajednici, djeca uče kako pružiti podršku.Empatija je naučena vještina, što znači da je i djeca i odrasli mogu razvijati vježbom. To također znači da roditelji uče djecu toj vještini kroz razgovor, praksu i vlastiti primjer.Djeca primjećuju kada se njihovi roditelji prema drugima odnose sa saosjećanjem i poštovanjem. Što su roditelji veća podrška drugima, djeca bolje razumiju kako se i sama trebaju ponašati.<h2>9. Proslava malih pobjeda</h2>Djeca primjećuju kada njihovi roditelji slave male pobjede. Vide kada im roditelji odaju priznanje za sitnice, poput pospremanja za sobom ili rješavanja teškog matematičkog zadatka bez suza.Većina životnih postignuća sastoji se od malih pobjeda. Postoje velike prilike za slavlje, poput diplome ili vjenčanja, ali većinu vremena provodimo ostvarujući manja postignuća.Roditelji koji prepoznaju kada su njihova djeca uspjela u nečem malom, ali teškom, šalju im poruku da su sposobna savladavati izazove. Slavljenje malih pobjeda pomaže u izgradnji dječjeg samopoštovanja i samopouzdanja, što je krajnji cilj roditeljstva.<h2>10. Upoređivanje s drugima</h2>Ponekad upoređivanje proizlazi iz dobre namjere, na primjer kada roditelj podstiče dijete da se prijavi za školsku predstavu kao i druga djeca iz razreda. Ipak, čak i kada je dobronamjerno, upoređivanje može biti veoma štetno za dječje samopoštovanje.Neki oblici upoređivanja zasnivaju se na kritici, kao kada roditelji favorizuju jedno dijete i stalno pitaju zašto se drugo ne može ponašati poput njega.Prema stručnjacima, dugoročni negativni efekti favorizovanja prate djecu i u odraslom dobu, navodeći ih da vjeruju kako nisu jednako vrijedni ljubavi.Kada roditelji upoređuju svoju djecu s drugima, uče ih da nisu dovoljno dobri takvi kakvi jesu. Suzdržavanje od mjerenja djece prema vanjskim mjerilima pomaže im da postanu upravo ono što trebaju biti.<h2>11. Nošenje sa stresom</h2>Među brojnim izazovima roditeljstva, sposobnost održavanja emocionalne regulacije je ključna. Djeca primjećuju kako se njihovi roditelji nose sa stresom i, kako odrastaju, sklona su preslikavati reakcije koje su naučili od njih.Prema godišnjem istraživanju Američkog psihološkog udruženja, 73 posto roditelja osjeća stres zbog društvenog, akademskog i emocionalnog razvoja svoje djece. Osjećaj stresa dio je brige za druge, ali način na koji se s njim nosimo može imati velike posljedice.Iako se roditeljima može učiniti primamljivim da potisnu stres, studija sa Univerziteta Washington State otkrila je da roditelji koji to čine zapravo prenose te emocije na svoju djecu.Autorica studije, profesorica Sara Waters, izjavila je:- To pokazuje šta se dešava kada djeci kažemo da smo dobro, iako nismo. Namjera je dobra – ne želimo ih opterećivati. Ali možda postižemo upravo suprotno.“Dodala je i sljedeće:- Istraživanja pokazuju da je djeci utješnije kada se njihovi osjećaji uvaže, umjesto da im se samo kaže ‘Sve će biti u redu’.“Waters je zaključila da je bolje da roditelji izraze svoje emocije i dopuste djeci da učine isto.- Samo sjednite s njima i pružite im priliku da sami regulišu te emocije na svoj način. I pokušajte učiniti isto za sebe – dopustite sebi da budete frustrirani i emotivni - savjetovala je ona, prenosi Index.

Čak i kratko kvalitetno vrijeme bolje je nego nikakvo, a djeca žude za njim i primijete kada ga nema

Ovo su stvari koje djeca primjećuju, a roditelji ne

Ekrani i video igre postali su dio svakodnevice djece od ranog uzrasta, a roditelji se često pitaju da li igranje igrica predstavlja bezazlenu zabavu ili potencijalni rizik po zdravlje. Savremena istraživanja pokazuju da igrice same po sebi nisu nužno štetne, ali da je presudno koliko vremena djeca provode igrajući.Prema studiji objavljenoj u časopisu "Nutrition", igranje video-igara duže od 10 sati sedmično može imati negativan uticaj na ishranu, san i tjelesnu težinu mladih. Istraživanje je obuhvatilo više od 300 ispitanika, podijeljenih u tri grupe prema vremenu igranja, pri čemu su značajne razlike uočene tek kod onih koji su igrali više od deset sati sedmično.Kod ove grupe zabilježeni su lošiji obrasci ishrane, češće preskakanje obroka, veća sklonost brzoj hrani, povećana tjelesna težina i poremećen san, naročito kada se igrice igraju u večernjim satima. Stručnjaci naglašavaju da umjereno igranje može imati i pozitivne efekte, ali da problem nastaje kada igrice počnu potiskivati zdrave navike poput sna, fizičke aktivnosti i redovnih obroka.

Najnovije

1