<p>U Sarajevskom ratnom teatru (SARTR) večeras, u 20.00 sati, bit će upriličena drama “Za život cijeli”, prema tekstu Benjamina Hasića.</p><p>Igraju: Sead Pandur, Jasenko Pašić, Adnan Kreso, Kemal Rizvanović i Dino Hamidović.</p><p>“Za život cijeli” je predstava o fudbalskom klubu, o historiji fudbala u Sarajevu, o 103 godine historije grada Sarajeva i FK Željezničar. </p><p>- Sve što se dešavalo Sarajevu u posljednjih sto godina, dešavalo se i klubu Željezničar. Kada je grad bio gašen – gašen je i klub, kada se grad obnavljao – obnavljao se i klub. Zanimljivo je kako su i grad i klub često bili marginalizirani – grad od velikih evropskih sila, a klub od gradskih i državnih struktura. Ipak, uspjeli su opstati zahvaljujući armiji ljudi koji ih vole. Klub je više od sporta – on je pokret, emocija, sistem vrijednosti. Odabrali smo esenciju iz mora priča. Ljubitelji kluba će ga još više zavoljeti, a oni koji nemaju odnos prema njemu – razumjet će zašto je toliko voljen - izjavio je reditelj i glumac u predstavi Jasenko Pašić.</p>

Predstava o fudbalskom klubu, o historiji fudbala u Sarajevu, o 103 godine historije grada Sarajeva i FK Željezničar

U SARTR-u večeras drama “Za život cijeli”

<p>Narodno pozorište Sarajevo u 2025. godini pred domaćom i publikom u regionu izvelo je veliki broj dramskih, opernih, baletnih predstava i koncerata. Publika je mogla uživati u specijalnim programima Narodnog pozorišta Sarajevo „Kultura na ulice 2025!“, „Pozorište na kućnoj adresi“, „Pozorišne notte“, „Homo theatralis“, „Jesenja elegija“, „Regionalni Teatar“ te „Kaleidoskop teatra kroz objektiv mladih“.</p><p>Ugostili su umjetnike regionalnih teatara, bili domaćini brojnim festivalima, događajima i koncertima. Praizvedena su tri domaća naslova „Sarajevski trgovac“; „Na slovo F“ i mjuzikl „Sarajevo, moje drago“.</p><p>U novoj 2026. godini najavljuju još bogatiji sadržaj, nove premijere i praizvedbe, te koncerte regionalnih i domaćih umjetnika i trupa, nova izdanja specijalnih programa „Kultura na ulice!“ i „Pozorište na kućnoj adresi“.</p><p>Narodno pozorište Sarajevo uspješno je gostovalo u regionu i Evropi, naši umjetnici su ispraćani s mnogo aplauza i ovacija.</p><p>U 2025. kalendarskoj godini Narodno pozorište produciralo je 3 praizvedbe i 6 premijernih naslova i to dvije dramske praizvedbe, jedan mjuzikl, dvije operne premijere te jednu baletnu premijeru, dok je na sceni NPS izvedena 109 reprizna predstava.</p><p>Producirani su novi specijalni programi „Homo theatralis“, „Jesenja elegija“ i „Regionalni Teatar“.</p><p>Narodno pozorište Sarajevo zabilježilo je 23 gostovanja, od čega na 10 festivalskih na kojim je osvojeno 11 nagrada.</p><p>Programe Narodnog pozorišta Sarajevo posjetilo je ukupno 71.829 gledalaca, a na specijalnim programima „Kultura na ulice!“ i „Pozorište na kućnoj adresi“ producirano je 40 programa, koje je posjetilo 32.083 gledalaca ljubitelja umjetnosti. </p><p>Narodno pozorište Sarajevo bilo je domaćin čak 6 Festivala Sarajevo Fest, Jazz Fest, MESS, SVEM, Sarajevo film festival i Balet Fest.</p><p>Ukupan broj je 200 programa te ukupno 71.829 gledalaca.&nbsp;</p>

U novoj 2026. godini najavljuju još bogatiji sadržaj, nove premijere i praizvedbe, te koncerte regionalnih i domaćih umjetnika i trupa

Za kraj 2025. godine: Narodno pozorište Sarajevo u brojkama

<p>Javna ustanova Bosanski kulturni centar Tuzlanskog kantona realizirala je od 1. januara do 31. decembra 2025. godine ukupno 309 kulturnih, umjetničkih, obrazovnih i kongresnih događaja, što je gotovo sto programa više u odnosu na prethodnu godinu, sumirano je na godišnjoj press-konferenciji. </p><h2>Koprodukcijski projekti&nbsp;</h2><p>Eviditaran rast broja realiziranih sadržaja rezultat je strateškog opredjeljenja Ustanove da svoje kapacitete otvori širokom krugu partnera, institucija, udruženja i umjetnika, uz poseban fokus na koprodukcijske projekte i jačanje kulturne scene Tuzlanskog kantona. U prosjeku je mjesečno realizirano oko 26 različitih programa.</p><p>U okviru pozorišnog segmenta tokom godine izvedene su 44 predstave, a značajan doprinos dat je kroz saradnju s Pozorištem mladih Tuzla i Savremenom umjetničkom školom Tuzla. Pokrenut je i projekat "Dječija pozorišna scena u BKC-u", u okviru kojeg je realizirano šest izvođenja dječijih predstava. BKC TK bio je i koproducent predstava "Srebrene suze" i "Ugursuz", a publika je imala priliku gledati i nastupe poznatih regionalnih umjetnika.</p><p>Muzički program obuhvatio je 27 koncerata, među kojima se izdvajaju projekat "Kamerni četvrtak", koncertni koncept Candlelight, nastup Sarajevske filharmonije u okviru Guitar Festa, kao i koncerti Amire Medunjanin, Ramba Amadeusa i koncert posvećen Nedžadu Salkoviću.</p><h2>Devet festivala&nbsp;</h2><p>Tokom 2025. godine u BKC-u je realizirano devet festivala, uključujući 17. Festival sevdalinke, 10. Međunarodni horski šampionat "Lege Artis" i Festival "Dani audio-vizuelnog nasljeđa", u okviru kojeg je održan i Prvi festival filmskog stvaralaštva mladih.</p><p>U oblasti izdavaštva i književnih programa realizirano je 19 promocija knjiga, a BKC TK je bio suizdavač knjige "Put do 7. oktobra" norveškog autora Erika Skarea. Ustanova je i u 2025. godini bila među najangažovanijim institucijama kulture u BiH u obilježavanju godišnjice genocida u Srebrenici kroz niz izložbi, promocija, projekcija i javnih razgovora.</p><p>Likovni program obuhvatio je 15 izložbi, dok je BKC TK tokom cijele godine pružao logističku i organizacionu podršku aktivnostima Vlade i Skupštine Tuzlanskog kantona, realizirajući više od sto kongresnih i protokolarnih događaja.</p><p>Vokalni ansambl JU BKC TK tokom godine ostvario je zapažene rezultate, uključujući osvajanje zlatne medalje na 24. horskom festivalu "Majske muzičke svečanosti" u Bijeljini.</p><p>Za 2026. godinu najavljeni su novi projekti i infrastrukturna ulaganja, uključujući pokretanje inicijative "Multimedijalno pozorište Tuzlanskog kantona", te nastavak aktivnosti usmjerenih na razvoj kulture, umjetnosti i kreativnih industrija u Tuzlanskom kantonu.</p>

U okviru pozorišnog segmenta tokom godine izvedene su 44 predstave

BKC TK u 2025. godini realizirao 309 programa, gotovo sto više nego godinu ranije

<p>Na bini "Zimskog grada" u Prijedoru sinoć je orkestar harmonika "Sky Glory" pod rukovodstvom dirigenta Miloša Zeca održao koncert, a na repertoaru su se našle pjesme narodne muzike, kao i one modernih pop žanrova po kojima je ovaj orkestar odavno prepoznatljiv.</p><p>Vokalna solistkinja Anđela Stanojević otpjevala je čuvenu pjesmu "Mama mia" poznate grupe Abba. Ona je rekla da je član ovog orkestra od devetog razreda osnovne škole.</p><p>- To što sam član ovog orkestra je uticalo i na odabir moje srednje muzičke škole. Poseban je doživljaj biti dio ovog orkestra - rekla je ona.</p><p>Umjetnički rukovodilac orkestra Miloš Zec je istakao za Fenu da se uvijek trude na scenu donijeti nešto novo.</p><p>- Sviramo pop i rok muziku obojenu tradicionalnim notama, a to je nešto što nije baš često na Balkanu kad je harmonika u pitanju - istakao je Zec.</p><p>Orkestar je formiran prije šest godina i trenutno ima 22 člana. Koncert je održan u sklopu manifestacije "Prijedorska zima 2025".</p>

Vokalna solistkinja Anđela Stanojević otpjevala je čuvenu pjesmu "Mama mia" poznate grupe Abba

Orkestar harmonika "Sky Glory" održao koncert u okviru "Prijedorske zime 2025"

<p>U Kamernom teatru 55 večeras, u 20.00 sati, na repertoaru je drama “Stećakland”. </p><p>Reditelj ove inovativne predstave koja spaja savremeni teatar s virtuelnom realnošću je Kenan Kulenović, a igraju: Selma Alispahić, Aldin Omerović, Elma Juković, Nedim Džinović, Enes Kozličić i Anja Kraljević.</p><h2>“Hasanaginice“</h2><p>Narodno pozorište Sarajevo večeras, u 19.30 sati, na maloj sceni “Stolaboratorija” prikazuje predstavu “Hasanaginice“ autora i reditelja Danila Marunovića</p><p>Uloge tumače: Mak Čengić, Belma Salkunić, Sanela Krsmanović-Bistrivoda, Nerman Mahmutović, Mona Muratović, Ermin Sijamija, Jasna Diklić, Mediha Musliović i Milan Pavlović.</p><h2>“Za život cijeli”</h2><p>Na daskama Sarajevskog ratnog teatra (SARTR) večeras, u 20.00 sati, bit će upriličena drama “Za život cijeli” prema tekstu Benjamina Hasića.</p><p>Režiju potpisuje Jasenko Pašić , a glume: Sead Pandur, Jasenko Pašić, Adnan Kreso, Kemal Rizvanović i Dino Hamidović.</p>

Narodno pozorište prikazuje predstavu “Hasanaginice“, a SARTR “Za život cijeli”

U Kamernom teatru 55 večeras drama “Stećakland”

<p>Rijad Gvozden kroz dokumentarni film „Dite“ donosi priču koja duboko dira srca gledatelja. Riječ je o njegovom najiskrenijem i najemotivnijem projektu do sada, nastalom u koprodukciji sa SOS Dječijim selima u BiH. Film prikazuje stvarne priče djece, hraniteljskih i usvojiteljskih porodica, otkrivajući snagu ljubavi, hrabrost i osjećaj pripadnosti koji mijenja živote.</p>

Nevjerovatna priča o ženama koje žive svoj posao: Najpreča je majka koja te odgajala

<p>Kroz svakodnevicu, igre, tišinu i dom, kamera nenametljivo bilježi prve trenutke sigurnosti, dugo čekane zagrljaje i smijeh koji se vraća – suštinu i vrijednost doma koji se stvara iz ljubavi, a ne obaveze. O procesu nastanka, inspiraciji i budućim poduhvatima, mladi umjetnik govorio je za „Dnevni avaz“ .</p><h2>Pozitivna energija</h2><p><b>Prije svega, čestitamo na završetku filma i premijeri! Kakav je osjećaj završiti jedan ovako emotivan i zahtjevan projekt?</b></p><p>- Prije svega sam jako sretan da sam film priveo kraju, ali pomalo i tužan jer se razdvajam od jednog divnog procesa i divnih ljudi koje sam upoznao kroz istraživanje i rad. Ja sam očekivao i znao sam da će reakcije biti pozitivne - da će film dirnuti ljude i da će nekako mnogi suosjećati s likovima, ali iskreno nisam očekivao toliko dobre i pozitivne komentare. Tako me to malo iznenadilo i sretan sam da su moja očekivanja ispunjena, čak i nadmašena.</p>

<p><b>Kroz film se prožima tema pripadnosti i ljubavi. Koliko je bilo izazovno uroniti u te emotivne priče, znajući da i sami dolazite iz sličnog iskustva?</b></p><p>- Zaista sam radio punim srcem. Dosta sam suosjećao i tuga me često obuzimala nakon nekih sagovornika, obrade materijala, diralo me jako i mogao sam suosjećati jer sam upavo prošao kroz sve to u životu. Ipak, vodila me ta neka pozitivna energija i taj osjećaj da će ovaj film možda nekom budućem djetetu, koje odrasta bez doma i porodice, koje je samo u nekom domu, promijeniti život – da će se pojaviti neko ko će uzeti to dijete, prigrliti ga kao svoje, uzeti u svoj dom i dati mu tu toplinu koje zapravo svako dijete zaslužuje.</p><h2>Epski scenarij</h2><p><b>Naslov filma „Dite“ nosi veliku simboliku. Kako ste odlučili da baš ova riječ bude srce priče?</b></p><p>- Još kada sam kontaktirao svog direktora fotografije Benjamina Šehića i rekao mu da imam želju da napravim jedan plemenit projekt te da nemam nikakav budžet, ali želju, on me upitao o čemu se tačno radi. Prvo što sam rekao je da se film zove „Dite“. Rođen sam u Srednjoj Bosni, gdje se govori ikavica i bio sam nečije dite, neko me zvao ditetom, i tako je ostalo do kraja nisam ni pomišljao da promijenim naziv filma.</p><p><b>Gledatelje uskoro očekuje i serija „Bos il' hadžija“. Šta još planirate?</b></p><p>- Seriju „Bos il' hadžija“ smo završili i jedva čekam da počne da se emituje na malim ekranima, vjerujem da će se svidjeti mnogima. Imam još nekoliko projekata, nedavno sam završio scenarij za dugometražni igrani film „Majka“ koji je nekako autobiografski i koji govori o mojoj sestri koja je, na neki način, sa 13 godina preko noći postala majka. Mislim da u taj film ne mogu ući bez budžeta i bez novca, pa se nadam da će se pojaviti ljudi koji će prepoznati važnost te priče i da se nekako uspiju sakupiti sredstva za to snimanje. Bilo bi mi ogromno srce kada bi se realizacija tog projekta desila jer mislim da je riječ o jako važnoj, inspirativnoj i poučnoj priči za generacije koje dolaze, a koje su zaokupljene nekim drugim vrijednostima, a ne pravim istinskim. Previše smo okrenuti materijalnom. A evo kada uzmete život moje najstarije sestre, film počinje tako što majka umire i ona preuzima brigu o svima nama. Onda težak život u selu koje nije bilo ni ucrtano na karti, bez ikakve pomoći s tolikom djecom, sve dok ne dođe organizacija koja nas odvodi. Mislim da je to epski film i ne znam je li napravljeno u Bosni i Hercegovini i na ovim prostorima. Jaka i poučna priča koju bih volio ja da realiziram jer je nešto lično. Ne kažem da sam najbolji reditelj na svijetu, nisam, ali mislim da je mogu najljepše ispričati – jer sam je proživio.</p><p>Ovaj projekt Rijada Gvozdena nije samo film – to je lična priča, emotivno svjedočanstvo i podsjetnik da svako dijete zaslužuje priliku da odrasta voljeno u porodici.</p><h2>Zajednička misija</h2><p><b>Koliko je bilo teško realizirati film, imajući u vidu finansijske i produkcijske izazove?</b></p><p>- Zaista nekako kroz cijeli ovaj proces sam ja morao da vučem. I sami znate kako sve funkcioniše kroz fondove, ministarstva, finansije za kulturu te koliko se novci nekako preusmjeravaju na provjerene ljude i imena koja su već tu ostavila traga u režiserskom ili producentskom smislu, a kako je teško mladom autoru doći do novca. No, sretan sam i ne žalim niti jedne marke uložene u taj film upravo zato što znam da će sutra jedno dijete živjeti sretnije i veselije. Sretan sam što je pred kraj procesa SOS selo prepoznalo projekt. Možda sam pogriješio što im ranije nisam rekao da radim ovakvu priču, jer sam i sam odrastao tamo. Ali čim su saznali da radim na filmu, prigrlili su ga kao svoje i rekli da žele biti dio projekta. Jako im zahvaljujem na toj podršci – ovo je zajednička misija.</p><p>Vodio me osjećaj da će ovaj film možda nekom djetetu promijeniti život.</p>

Nedavno sam završio scenarij za dugometražni igrani film „Majka“ 

Rijad Gvozden nakon filma "Dite" najavljuje još emotivnije poduhvate: Priče koje diraju srca i mijenjaju živote

<p>Nedavno je izašao iz štampe novi roman Amera Kapetanovića "Fond solidarnosti“. Kapetanović, bosanskohercegovački diplomata, nekadašnji novinar i kako sam kaže "pisac u pokušaju jer status pisca tek treba zaslužiti“, ovim djelom je učinio iskorak iz diplomatsko-političko-historijskih tema i književno zašao u vlastito sjećanje na 'obične' ljude iz komšiluka čije dojmljive sudbine nosimo u sjećanju zauvijek.</p><p>To je ujedno priča o mnogoproklamovanom pravu svih nevoljnika na jednaku društvenu solidarnost, o toj deklarativnoj floskuli bestidno napadnoj a sveprisutnoj, što je i onda i sad najčešće varala baš one s društvenih margina, bez statusne zaleđine, pa bili oni dobri ljudi ili ne. </p><h2>Antičko stradanje</h2><p>Njihovo, stoga antičko stradanje, ne pogađa nikoga osim možda samozatajnog dječaka što će ih kasnije ovjekovječiti među koricama knjige shvativši odrastanjem da su pojedini od tih ljudi zaslužniji od mnogih da ostanu u toplom sjećanju.</p><p>- Ova knjiga i svi likovi su dio mog života, neka moja intimna prošlost; to su ljudi s kojima sam se družio i sve te njihove priče, vrlo bliske, tople, ljudske, čak su pomalo priče ljudi sa margine. Otuda i naziv knjige jer fond solidarnosti bi po principu trebalo da bude – solidarnost jednaka za sve, fond iz kojeg mogu svi da dobiju pomoć kad su u nevolji, što je bio koncept i tada i danas. Ali iz ove knjige se vidi da je taj koncept pomalo utopijski – da je one kojima jako treba i puno iznevjerio. Više slojeva ima u romanu, on je mješavina fikcije i fakcije gdje ono što je faktualno, istinito, prevladava otprilike 70:30 posto - rekao je autor u izjavi za Fenu.</p><p>Ovaj njegov roman nastajao je još u vrijeme pandemije kad je u opštoj zatvorenosti svega i svakoga, pisanje bilo način mentalnog otpora planetarnom ludilu.</p><p>Za razliku od prvog romana "Hronika izgubljenog stoljeća“ gdje se bavi istorijom Bosne iz perspektive stranih diplomata gotovo od Prvog svjetskog rata do danas, 'Fond' je autorov puno intimniji prostor, s pričama što se njemu čine zanimljivim a mogu čak i univerzalno poručiti da "svaki život piše neki roman i svako iskustvo može se pretočiti u tako nešto“.</p><h2>Tačnost i istina</h2><p>Da bi priče dobile formu kakvu jesu, morao je mjestimice prizvati i maštu. U uvodu je zapisao: "Ako već morate birati između tačnosti i istine, birajte istinu - tačnost je za zapisnike, istina je za ljude".</p><p>- Ovo je istina, rekao bih, o životima ljudi koji su obilježili na neki način mene i prostor u kojem sam odrastao, u kojem sam se formirao kao ličnost i sve posmatrao s neke vrlo bliske distance, što je ostalo urezano u sjećanju. I kasnije, s prijateljima i u raznim prilikama za razgovor,  uvijek se povede priča - što si stariji, sve više se vraćaš u prošlost. Ja sam od svega toga pokušao pokupiti najbolje i poredati u knjizi – kazao je.</p><p>"Fond solidarnosti“ je štivo puno vrijednije od pokušaja redanja priča iz autorovog sjećanja. Mnogo, mnogo vrijednije. Dostojno mjesta na polici s knjigama kojima se vraćamo.</p><p>Knjigu je moguće nabaviti putem online knjižare Knjiga.ba.</p>

Ova knjiga i svi likovi su dio mog života, neka moja intimna prošlos, rekao je autor 

Iz štampe izašao novi roman Amera Kapetanovića "Fond solidarnosti"

<p>U općinskoj vijećnici u Bosanskom Petrovcu sinoć je predstavljena knjiga "Ja sam Alen" autora Alena Muhića, koja kroz lično svjedočanstvo govori o sudbini djece rođene iz ratnog silovanja u Bosni i Hercegovini. Promocija je okupila brojne građane i predstavnike udruženja, a događaj je protekao u izrazito emotivnoj atmosferi. </p><p>Promocija je održana u organizaciji Udruženja ratnih vojnih invalida Bosanski Petrovac, u okviru manifestacije "Zimska čarolija 2025".</p><p>Alen Muhić rođen je 1993. godine kao dijete majke - žrtve ratnog silovanja te je po rođenju ostavljen u bolnici. Njegovu sudbinu promijenilo je usvajanje u porodicu Advije Muhića i Muharema Muhića iz Goražda, koji su mu omogućili odrastanje u stabilnom porodičnom okruženju. Danas Muhić javno i argumentirano govori o temi o kojoj se u bh. društvu decenijama šuti.</p><p>Kako je istaknuto tokom promocije, knjiga "Ja sam Alen" nije samo lična ispovijest, već dokument vremena koji svjedoči o sistemskom zanemarivanju djece rođene iz ratnog nasilja, kao i izostanku institucionalne podrške i priznanja njihove patnje.</p>

Muhić: Zahvalan svojim istinskim roditeljima Muharemu i Adviji

Zaboravljeno dijete rata Alen Muhić, autor "Ja sam Alen", za "Avaz": Knjiga je jedini amanet koji mogu ostaviti, najteže mi je bilo pisati o majci

<p>Naglašeno je da cilj knjige nije senzacionalizam, već otvaranje prostora za dijalog, razumijevanje i društvenu odgovornost.</p><p>Autor je naučio da govori u ime onih koji nikada nisu dobili priliku da ispričaju svoju priču, ističući da je suočavanje s prošlošću preduslov za istinsko pomirenje i izgradnju pravednijeg društva.</p>

Dokument vremena koji svjedoči o sistemskom zanemarivanju djece rođene iz ratnog nasilja, kao i izostanku institucionalne podrške i priznanja njihove patnje.



Potresno svjedočanstvo predstavljeno u Bosanskom Petrovcu – promocija knjige "Ja sam Alen"

<p>Pemijera predstave „Snajper“, u produkciji novoosnovanog Teatra 071 bit će održana večeras, 27. decembra.&nbsp;</p><p>Premijera će biti izvedena u Multimedijalnom centru kulture CZK, u intimnom prostoru smještenom u stanu u ulici Sime Milutinovića, koji će ubuduće biti stalna adresa Teatra 071.</p><h2>Politički triler&nbsp;</h2><p>Teatar je osnovao glumac Senad Alihodžić, s idejom stvaranja slobodnog, politički nezavisnog i umjetnički hrabrog prostora.</p><p>Predstava "Snajper" je politički triler snažnog emocionalnog naboja, drama koja se bavi pitanjem šta su pojedinci spremni učiniti u potrazi za boljim životom.</p><h2>Publika aktivan dio izvedbe&nbsp;</h2><p>Zbog specifičnog koncepta i malog prostora, publika će biti aktivan dio izvedbe, što predstavi daje dodatnu intimnost i snažan doživljaj.</p><p>U predstavi igraju Vedad Čano, Anastasija Dunji i Senad Alihodžić, dramaturg je Adnan Lugonić, dok potpis kostima i scenografije nosi Adisa Vatreš Selimović. Dizajn plakata uradio je Almir Kurt Kugla, a fotografije Velija Hasanbegović.</p><p>Predstava je namijenjena publici 16+, a reprizna izvođenja zakazana su za 28. i 29. decembar.</p>

 Politički triler snažnog emocionalnog naboja, drama koja se bavi pitanjem šta su pojedinci spremni učiniti u potrazi za boljim životom

Večeras premijera predstave "Snajper"u produkciji novoosnovanog Teatra 071

<p>Na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo večeras, u 19.30 sati, bit će izvedena višestruko nagrađivana predstava "Sve se nekako preživi, osim smrti" rađena prema tekstu Ljubice Ostojić, u režiji Dine Mustafića.</p><p>U predstavi igraju: Ejla Bavčić, Izudin Bajrović, Kaća Dorić, Aleksandar Seksan, Emina Muftić, Amila Terzimehić, Dina Mušanović, Vedran Đekić, Danijel Žontar, članovi baletnog ansambla Hariz Šabanović i Jasenko Matković, te članovi hora Opere NPS.</p><p>U Kamernom teatru 55 večeras, u 20.00 sati, na programu je drama “Helverova noć” autora Ingmara Vilkvista.</p><p>Režiju potpisuje Dino Mustafić, a uloge tumače: Ermin Bravo i Mirijana Karanović.</p>

U Kamernom teatru 55 na repertoaru je predstava “Helverova noć”

Scena iz drame "Sve se nekako preživi, osim smrti"

U Narodnom pozorištu Sarajevo večeras drama “Sve se nekako preživi, osim smrti”

<p>Multimedijalna izložba posvećena bh. estradnom umjetniku Halidu Bešliću otvorena je večeras u bašti Hotela Europe u Sarajevu. Autorica izložbe je Amina Abdičević, njena vizija i kreativni pristup čine srž tog multimedijalnog projekta. Grafički dizajn izložbe oblikovao je Branko Dursum, a likovni prilog potpisuje Addis Elias Fejzić.</p><p>Izložba "Čuvaš li mi dragu vilo ti kad se šeher zamagli" sadrži bogatu foto-dokumentaciju i arhivski materijal, a posjetitelji mogu pročitati i tekstove o karijeri Halida Bešlića i njegovim bliskim saradnicima.</p><p>Prilika je to i da se hronološki 'prođe' kroz život i stvaralaštvo Halida Bešlića. Od prvih javnih nastupa, kultnih albuma osamdesetih i devedesetih godina prošlog stoljeća, sve do savremenog perioda u kojem je Bešlić, i nakon decenija muzičkog stvaralaštva, ostao jednako voljen i poštovan.</p><p>Poseban segment izložbe su najprepoznatljiviji trenuci njegove karijere, legendarni koncerti, kao i saradnja sa muzičkim umjetnicima iz regiona.</p><p>Posjetitelji imaju priliku pročitati izjave i osvrte kolega, prijatelja i saradnika Halida Bešlića, o njegovoj iznimno bogatoj karijeri, umjetničkom putu, ali prije svega o njegovoj toplini, skromnosti i velikom srcu.</p><p>U baštu Hotela Europe posjetitelji su večeras počeli pristizati mnogo prije termina zakazanog za početak programa otvorenja, a uz svima dobro poznate pjesme Halida Bešlića razgledali su sadržaj izložbe.</p><p>Publiku je, kroz program otvorenja, vodio Dževdet Tuzlić, pjesme Halida Bešlića izvodio je Mirza Pandur, a vrlo emotivno obratili su se mnogi od javnih ličnosti sa kojima je surađivao Halid Bešlić, kao i načelnik sarajevske općine Stari Grad Irfan Čengić.</p><h2>Simbolična lokacija</h2><p>Autorica izložbe Amina Abdičević za Fenu je navela ranije da je bašta Hotela Europe izabrana za lokaciju te izložbe zbog svoje simbolike jer povezuje generacije, stihove i vrijeme baš poput muzike Halida Bešlića. </p><p>Ta izložba dio je projekta koji prezentira sarajevsku umjetničku scenu, iste autorice. </p><p>Kako je kazala, izložba govori o Halidu koji je bio, prije svega dobar i plemenit čovjek, ali i o njemu kao čovjeku koji je više volio svoju Romaniju, rodno selo Vrapce i Knežak izvor nego sve metropole svijeta.</p><p>Govori i o Halidu kojem su zvuci rodnog sela bili najljepša muzika. Podsjeća da je Halid Bešlić bio čovjek iz naroda, blizak svima, a iskazivao je to na razne načine.</p><h2>Odlazak velikana</h2><p>Halid Bešlić, omiljena estradna ličnost u Bosni i Hercegovini, regionu i šire, preminuo je 7. oktobra u Sarajevu od posljedica teške bolesti.</p><p>Tužnu vijest prenijeli su tih dana brojni mediji navodeći da ga je smrt zatekla u 72. godini u Kliničkom centru u Sarajevu.</p><p>Hiljade ljudi ispratilo je Halida Bešlića, od Gazi-Husrev-begove džamije u Sarajevu gdje mu je klanjana dženaza, pa centralnom gradskom ulicom Ferhadija, do Vječne vatre gdje su se automobilu s tabutom pridružili ostali automobili u povorci prema gradskom mezarju Bare gdje je sahranjen.</p><p>U špaliru s obje strane, duž Ferhadije i dalje, i tada mu je kolona ljudi izrazila poštovanje i uzvraćala ljubav koju je širio i opjevao u brojnim pjesmama.&nbsp;</p>

Izložba "Čuvaš li mi dragu vilo ti kad se šeher zamagli" sadrži bogatu foto-dokumentaciju i arhivski materijal

Otvorena multimedijalna izložba posvećena Halidu Bešliću: Njegova muzika povezuje generacije i slavi ljubav

<p>Predstava "Snajper" sutra, 27. decembra, ima veliku premijeru u novoosnovanom Teatru071. Riječ je o drami snažnog emocionalnog i političkog naboja, koja prati dvoje mladih suočenih s besperspektivnošću, gnjevom i osjećajem potpunog društvenog sloma. Tim povodom razgovarali smo s dramaturgom Adnanom Lugonićem koji nam je otkrio sve prve detalje ovog projekta.</p><h2>Sistem u kojem živimo</h2><p>Kako kaže, predstava otvara niz važnih poglavlja o savremenom društvu.</p><p>- Dramom "Snajper" Damir Karakaš postavlja pitanje da li je moguće izbjeći nasilje ako želimo istinski promijeniti situaciji u društvu, učiniti svojevrsnu promjenu poretka. Samim tim dolazi se do pitanja revolucije i da li je ona moguća u sistemu u kojem živimo. I ne samo kod nas, nego uopće u tzv. demokratskom svijetu u kojem se više vidimo međusobnim razlikama, onim što nas razdvaja jedne od drugih, a ne sličnostima, zajedničkim problemima i mukama koje bi trebali rješavati oni koji nas svojim retorikama i ideološkim igrama drže tako udaljene – rekao je te istaknuo radnju priče:</p><p>- U fokusu su mladi ljudi, koji žele bolji život za sebe i bebu koja tek treba doći na ovaj svijet. A taj bolji život prosto nije moguć u društvu u kojem žive, u kojem su se rodili i stasavali. Kao jedina opcija nameće se odlazak u Pariz, koji je za njih skoro pa mitsko mjesto, koje oni u svojim maštanjima potpuno idealiziraju. Istovremeno, u njima se kroz godine odrastanja akumulirala ogromna količina bijesa i frustracija zbog nemogućnosti normalnog sazrijevanja, već preuzimanja trauma starijih i življenja u okolnostima koje niti su kreirali, niti su birali.</p><p>Ti mladi su odrasli u poraću i beskonačnoj tranziciji, "hranili" su se iskustvima i nepravdama koje su im ostavili prethodni naraštaji. Sav taj bijes i frustracija ponekad se teško izražava riječima, pa često eksplodira kroz nasilje, jer ideja pravde i jednakosti u društvu gotovo da ne postoji. Priča je istovremeno indirektno usmjerena i na starije generacije, suočava ih s tim šta ostaje iza njih, podsjećajući ih na trideset godina korumpiranosti, nepotizma i nekompetentnog odlučivanja. "Snajper" tako kroz svoje likove pruža refleksiju o društvu u kojem živimo, koji smo stvorili i izazovima koji nas oblikuju.</p>

<h2>Opravdan rizik</h2><p>- Mislim da se najiskreniji i najpošteniji teatar događa onda kada krenete od sebe, bavite se onim što vas muči i onda to podijelite sa publikom, pustite predstavu da uspostavi dijalog – rekao je Lugonić pa dodao:</p><p>- Takav slučaj je i sa "Snajperom“. Nakon čitanja smo ga vrlo brzo učinili svojim, osjetili da se svih nas vrlo lično tiče. Karakaševi likovi su ogoljeni do kraja, njihov jezik je neposredan, precizan i oštar, i već tokom prvog čitanja ili ih osjetite ili ne. Reditelj Dino Mustafić već nekoliko godina taj tekst „nosi u sebi“, i lako je tu "zaraženost" prenio na mene kao dramaturga, na glumački ansambl i ostale članove ekipe.</p><p>Ta ideja se, ističe, odlično uklopila s pokretanjem novog teatra u Sarajevu.</p><p>- Kao da je "Snajper" čekao otvaranje jedne totalno intimne scene kako bi se realizovao u Sarajevu. Mi smo predstavu pravili s namjerom da sa publikom iskreno, otvoreno i bez zadrški uspostavimo dijalog, a ovo je fantastičan prostor za to budući da je publika na nekoliko centimetara od glumaca, čuje im svaki uzdah i izdah, primjeti svaki pogled i svaku gestu, odnosno išaret.&nbsp;</p><p>Nadam se da će Teatar071 ovom predstavom imati lijepu odskočnu dasku, da će zaživjeti u našoj sredini, jer nam je potrebna jedna takva, nezavisna scena u gradu – rekao je te naglasio koliko je takav korak važan za sve mlade umjetnike, studente i studentice koji trebaju nove mogućnosti.</p>

<p>Dotaknuli smo se i prvog bh. mjuzikla "Sarajevo, moje drago", koji će publika ponovo moći pratiti u januaru.</p><p>- Zlatan Fazlić Fazla je napisao potpuno autentičan libreto o životu jedne generacije u Sarajevu. Pošteno, bez kalkulacija, sa dovoljno romantizacija, taman toliko da se može podnijeti sva muka. To je jedna vrlo iskrena i lična priča. I uz to je komponovao muziku i napisao niz predivnih, snažnih, duboko emotivnih songova kojima nas je ponovo podsjetio koliko je sjajan kantautor. Bilo mi je veliko zadovoljstvo, ali i odgovornost, u procesu adaptacije liberta ući u dijalog sa likovima i situacijama iz generacijski drugačije pozicije, sa donekle sličnim, ali suštinski potpuno različitim iskustvom Sarajeva. Ponekad pred kraj procesa, kad ste već u fazi generalnih proba, možete osjetiti da li imate "pozorišni hit" ili ne. U slučaju "Sarajevo, moje drago" ono što sam vidio, čuo i doživljavao tokom tih posljednjih proba mi je govorilo da smo uspjeli i da će publika voljeti ovu predstavu, uz sve njene moguće nedostatke i nesavršenosti. I to se pokazalo tačnim. To što me ljudi, koji nisu redovna pozorišna publika, zaustavljaju i pitaju za karte, pokazalo mi je da se radi o nečemu nesvakidašnjem. I drago mi je da se opravdao rizik koji je Narodno pozorište preuzelo upuštajući se u jedan tako veliki i komplikovan projekat.</p>

Mjuzikl "Sarajevo, moje drago" obara rekorde: Četiri nova termina u januaru

<h2>Umjetnička odgovornost</h2><p>Predstava okuplja mlade umjetnike Vedadu Čanu i Anastasiju Dunjić, te iskusnog Senada Alihodžića, dugogodišnjeg izvođača na kamernoj sceni. Lugonić ističe da je takav angažman važan, a vjeruje i da samo umjetnička odgovornost može učiniti teatar živim, komunikativnim i relevantnim za publiku, stvarajući iskustva koja ostaju i nakon završetka predstave.</p>

Mi smo predstavu pravili s namjerom da sa publikom iskreno, otvoreno i bez zadrški uspostavimo dijalog, kaže

Adnan Lugonić o predstavi "Snajper" i Teatru071: Potrebna nam je nezavisna scena u gradu

<p>Multimedijalna izložba "Čuvaš li mi dragu vilo ti kad se šeher zamagli“ posvećena Halidu Bešliću, bit će otvorena večeras, 26. decembra u 19 sati u Sarajevu.</p><p>Autorica projekta i izložbe je Amina Abdičević, čija vizija i kreativni pristup čine srž ovog multimedijalnog projekta. Grafički dizajn izložbe oblikovao je Branko Dursum, dok likovni prilog potpisuje Addis Elias Fejzić.&nbsp;</p><p>Prema riječima autorice Amine Abdičević, lokacija izložbe - bašta hotela Europe, odabrana je zbog svoje simbolike koja poput muzike Halida Bešlića, povezuje generacije, stihove i vrijeme.&nbsp;</p><p>- Pravim izložbu o Halidu koji je bio, prije svega nestvarno dobar i plemenit čovjek, o Halidu koji je više volio svoju Romaniju, rodno selo Vrapce i Knežak izvor nego sve metropole svijeta. O Halidu kome su zvuci njegovog sela bili najljepša muzika... E, o tom Halidu ja pravim izložbu - izjavila je ranije za Fenu autorica Amina Abdičević.</p><p>&nbsp;Istaknula je da je Halid bio čovjek iz naroda, koji je bio blizak svima, koji kada bi se zatekao u apoteci ili dućanu i vidio da je neko u potrebi, nije razmišljao da plati račune za sve osobe koje su stajale u redu, koji je slao helikoptere s hranom u svoje rodno selo na Romaniji usljed snježnih padavina i onemogućenog prilaza.&nbsp;</p><p>- U periodu agresije kupovao je repetitore televizijskim kućama da bi mogli emitovati program, radi se o čovjeku koji je otvarao vrata svog motela svima kojima je to bilo potrebno u trenutku velikih poplava koje su zadesile BiH, koji je održao više od 500 humanitarnih koncerata, primao izbjeglice u svom stanu i pružao ruku svima... Eto o tom Halidu ja pravim izložbu - dodala je Abdičević.&nbsp;</p>

Turistička zajednica Kantona Sarajevo pružit će svoj doprinos

Pokretanje međunarodnog festivala "Halid Bešlić" i izgradnja spomen kuće u Knežini

<p>Ona također ističe da pravi i izložbu o onom Halidu koga su pozornice prestižnih svjetskih dvorana od Pariza do Australije čekale da održi koncert i koji je tokom svoje muzičke karijere koja je trajala više od 40 godina ostao jednako skroman i blizak svima nama, a tako velik.</p>

<blockquote class="instagram-media" data-instgrm-captioned data-instgrm-permalink="https://www.instagram.com/p/DSUrtMhDAqZ/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" data-instgrm-version="14" style=" background:#FFF; border:0; border-radius:3px; box-shadow:0 0 1px 0 rgba(0,0,0,0.5),0 1px 10px 0 rgba(0,0,0,0.15); margin: 1px; max-width:540px; min-width:326px; padding:0; width:99.375%; width:-webkit-calc(100% - 2px); width:calc(100% - 2px);"><div style="padding:16px;"> <a href="https://www.instagram.com/p/DSUrtMhDAqZ/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" background:#FFFFFF; line-height:0; padding:0 0; text-align:center; text-decoration:none; width:100%;" target="_blank"> <div style=" display: flex; flex-direction: row; align-items: center;"> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 40px; margin-right: 14px; width: 40px;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 100px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 60px;"></div></div></div><div style="padding: 19% 0;"></div> <div style="display:block; height:50px; margin:0 auto 12px; width:50px;"><svg width="50px" height="50px" viewBox="0 0 60 60" version="1.1" xmlns="https://www.w3.org/2000/svg" xmlns:xlink="https://www.w3.org/1999/xlink"><g stroke="none" stroke-width="1" fill="none" fill-rule="evenodd"><g transform="translate(-511.000000, -20.000000)" fill="#000000"><g><path d="M556.869,30.41 C554.814,30.41 553.148,32.076 553.148,34.131 C553.148,36.186 554.814,37.852 556.869,37.852 C558.924,37.852 560.59,36.186 560.59,34.131 C560.59,32.076 558.924,30.41 556.869,30.41 M541,60.657 C535.114,60.657 530.342,55.887 530.342,50 C530.342,44.114 535.114,39.342 541,39.342 C546.887,39.342 551.658,44.114 551.658,50 C551.658,55.887 546.887,60.657 541,60.657 M541,33.886 C532.1,33.886 524.886,41.1 524.886,50 C524.886,58.899 532.1,66.113 541,66.113 C549.9,66.113 557.115,58.899 557.115,50 C557.115,41.1 549.9,33.886 541,33.886 M565.378,62.101 C565.244,65.022 564.756,66.606 564.346,67.663 C563.803,69.06 563.154,70.057 562.106,71.106 C561.058,72.155 560.06,72.803 558.662,73.347 C557.607,73.757 556.021,74.244 553.102,74.378 C549.944,74.521 548.997,74.552 541,74.552 C533.003,74.552 532.056,74.521 528.898,74.378 C525.979,74.244 524.393,73.757 523.338,73.347 C521.94,72.803 520.942,72.155 519.894,71.106 C518.846,70.057 518.197,69.06 517.654,67.663 C517.244,66.606 516.755,65.022 516.623,62.101 C516.479,58.943 516.448,57.996 516.448,50 C516.448,42.003 516.479,41.056 516.623,37.899 C516.755,34.978 517.244,33.391 517.654,32.338 C518.197,30.938 518.846,29.942 519.894,28.894 C520.942,27.846 521.94,27.196 523.338,26.654 C524.393,26.244 525.979,25.756 528.898,25.623 C532.057,25.479 533.004,25.448 541,25.448 C548.997,25.448 549.943,25.479 553.102,25.623 C556.021,25.756 557.607,26.244 558.662,26.654 C560.06,27.196 561.058,27.846 562.106,28.894 C563.154,29.942 563.803,30.938 564.346,32.338 C564.756,33.391 565.244,34.978 565.378,37.899 C565.522,41.056 565.552,42.003 565.552,50 C565.552,57.996 565.522,58.943 565.378,62.101 M570.82,37.631 C570.674,34.438 570.167,32.258 569.425,30.349 C568.659,28.377 567.633,26.702 565.965,25.035 C564.297,23.368 562.623,22.342 560.652,21.575 C558.743,20.834 556.562,20.326 553.369,20.18 C550.169,20.033 549.148,20 541,20 C532.853,20 531.831,20.033 528.631,20.18 C525.438,20.326 523.257,20.834 521.349,21.575 C519.376,22.342 517.703,23.368 516.035,25.035 C514.368,26.702 513.342,28.377 512.574,30.349 C511.834,32.258 511.326,34.438 511.181,37.631 C511.035,40.831 511,41.851 511,50 C511,58.147 511.035,59.17 511.181,62.369 C511.326,65.562 511.834,67.743 512.574,69.651 C513.342,71.625 514.368,73.296 516.035,74.965 C517.703,76.634 519.376,77.658 521.349,78.425 C523.257,79.167 525.438,79.673 528.631,79.82 C531.831,79.965 532.853,80.001 541,80.001 C549.148,80.001 550.169,79.965 553.369,79.82 C556.562,79.673 558.743,79.167 560.652,78.425 C562.623,77.658 564.297,76.634 565.965,74.965 C567.633,73.296 568.659,71.625 569.425,69.651 C570.167,67.743 570.674,65.562 570.82,62.369 C570.966,59.17 571,58.147 571,50 C571,41.851 570.966,40.831 570.82,37.631"></path></g></g></g></svg></div><div style="padding-top: 8px;"> <div style=" color:#3897f0; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:550; line-height:18px;">View this post on Instagram</div></div><div style="padding: 12.5% 0;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: row; margin-bottom: 14px; align-items: center;"><div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(0px) translateY(7px);"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; height: 12.5px; transform: rotate(-45deg) translateX(3px) translateY(1px); width: 12.5px; flex-grow: 0; margin-right: 14px; margin-left: 2px;"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(9px) translateY(-18px);"></div></div><div style="margin-left: 8px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 20px; width: 20px;"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 2px solid transparent; border-left: 6px solid #f4f4f4; border-bottom: 2px solid transparent; transform: translateX(16px) translateY(-4px) rotate(30deg)"></div></div><div style="margin-left: auto;"> <div style=" width: 0px; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-right: 8px solid transparent; transform: translateY(16px);"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; flex-grow: 0; height: 12px; width: 16px; transform: translateY(-4px);"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-left: 8px solid transparent; transform: translateY(-4px) translateX(8px);"></div></div></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center; margin-bottom: 24px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 224px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 144px;"></div></div></a><p style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; line-height:17px; margin-bottom:0; margin-top:8px; overflow:hidden; padding:8px 0 7px; text-align:center; text-overflow:ellipsis; white-space:nowrap;"><a href="https://www.instagram.com/p/DSUrtMhDAqZ/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:normal; line-height:17px; text-decoration:none;" target="_blank">A post shared by Srcem Za Halida ❤️ (@halidbeslic.inmemoriam)</a></p></div></blockquote>
<script async src="//www.instagram.com/embed.js"></script>

<p>Autorica projekta i izložbe Amina Abdičević kaže da je, iako je u planu bio drugi projekt za Novu godinu, nakon odlaska Halida Bešlića, imala ljudsku i profesionalnu obavezu da nešto napravi u njegovu čast te misli da nije pogriješila.</p><p>Podsjetimo, Halid Bešlić preminuo je 7. oktobra 2025. godine.&nbsp;</p>

U periodu agresije kupovao je repetitore televizijskim kućama da bi mogli emitovati program, kaže autorica Abdičević

Večeras će u Sarajevu biti otvorena izložba posvećena Halidu Bešliću

<p>Sarajevski ratni teatar (SARTR) večeras, u 20.00, prikazuje dramu “Stotinu malih smrti” nastalu prema proznim djelima Semezdina Mehmedinovića – "Memed, crvena bandana i pahuljica", "Ovo vrijeme sada", "Autoportret s torbom" i "Sarajevo Blues", u dramatizaciji Olge Dimitrijević i Jovane Tomić. </p><p>Rediteljica je Jovana Tomić, a uloge tumače: Amila Terzimehić, Sead Pandur i Kemal Rizvanović.</p><p>Književnik Semezdin Mehmedinović ističe da je predstava sačuvala sve osnovne teme kojima se on opsesivno bavi, poput sjećanja, zaborava, emocija, smrti i vremena.</p>

Predstava se bavi temama poput sjećanja, zaborava, emocija, smrti…

U SARTR-u večeras drama “Stotinu malih smrti”

<p>Bihać je ostao bez Stipe Hamulke, istaknutog prosvjetnog radnika i likovnog umjetnika koji je decenijama svojim djelima ovjekovječio grad i rijeku kao neiscrpnu inspiraciju.</p><p>Osim po izuzetnim ljudskim i moralnim kvalitetima, Hamulka će biti upamćen kao umjetnik koji je kroz bogat kulturno-umjetnički opus na poseban način bilježio motiv Bihaća i Une, ostavljajući snažan vizuelni trag u savremenoj likovnoj sceni. Bio je član Udruženje likovnih umjetnika BiH, izlagao širom Bosne i Hercegovine i regije te je učestvovao na brojnim likovnim kolonijama.</p><p>Za svoj pedagoški, humanitarni i društveni angažman dobitnik je više priznanja i nagrada, a Gradsko vijeće Bihać mu je 2007. godine dodijelilo Povelju grada Bihaća – jedno od najviših gradskih priznanja.</p><p>Smrt Stipe Hamulke predstavlja veliki gubitak za lokalnu zajednicu i kulturni život Bihaća. Pamtiće ga kao uvijek nasmijanog, smirenog i odmjerenog čovjeka, predavača i humanitarca, čije su riječi nosile pouku, a djelo trajnu vrijednost. Bihać i Una ostaju trajno upisani u njegovom srcu i peru, kao temeljni motivi stvaralaštva koji će nastaviti živjeti u sjećanjima, galerijama i učionicama.</p>

Smrt Stipe Hamulke predstavlja veliki gubitak za lokalnu zajednicu i kulturni život Bihaća

Bihać se oprostio od Stipe Hamulke, istaknutog prosvjetnog radnika i slikara

<p>U Multimedijalnom centru kulture CZK danas je održana konferencija za novinare na kojoj je najavljena premijera predstave „Snajper“, u produkciji novoosnovanog Teatra071.</p>

<p>Prisutnima su se obratili reditelj Dino Mustafić, kao i glumačka postava koju čine Senad Alihodžić, Vedad Čano i Anastasija Dunjić.</p>

<p>Autorski tim najavio je publici potpuno drugačije teatarsko iskustvo u Sarajevu, kao i novi, oštar pogled na savremeno društvo.</p><p>Tom prilikom prikazano je i nekoliko scena iz predstave, koje su snažnom emocijom dodatno potvrdile najavljeni dojam.</p>

<p>Premijera predstave zakazana je za subotu, 27. decembra, dok su reprizna izvođenja planirana za nedjelju i ponedjeljak, 28. i 29. decembra.</p>

U SARTR-u večeras drama “Za život cijeli”

Za kraj 2025. godine: Narodno pozorište Sarajevo u brojkama

BKC TK u 2025. godini realizirao 309 programa, gotovo sto više nego godinu ranije

Orkestar harmonika "Sky Glory" održao koncert u okviru "Prijedorske zime 2025"

U Kamernom teatru 55 večeras drama “Stećakland”

Rijad Gvozden nakon filma "Dite" najavljuje još emotivnije poduhvate: Priče koje diraju srca i mijenjaju živote

Iz štampe izašao novi roman Amera Kapetanovića "Fond solidarnosti"

Potresno svjedočanstvo predstavljeno u Bosanskom Petrovcu – promocija knjige "Ja sam Alen"

Večeras premijera predstave "Snajper"u produkciji novoosnovanog Teatra 071

U Narodnom pozorištu Sarajevo večeras drama “Sve se nekako preživi, osim smrti”

Otvorena multimedijalna izložba posvećena Halidu Bešliću: Njegova muzika povezuje generacije i slavi ljubav

Adnan Lugonić o predstavi "Snajper" i Teatru071: Potrebna nam je nezavisna scena u gradu

Večeras će u Sarajevu biti otvorena izložba posvećena Halidu Bešliću

U SARTR-u večeras drama “Stotinu malih smrti”

Bihać se oprostio od Stipe Hamulke, istaknutog prosvjetnog radnika i slikara

Posebno iskustvo: Prvi uvid u predstavu “Snajper” novoosnovanog Teatra071

Kultura

U SARTR-u večeras drama “Za život cijeli”

Za kraj 2025. godine: Narodno pozorište Sarajevo u brojkama

BKC TK u 2025. godini realizirao 309 programa, gotovo sto više nego godinu ranije

Orkestar harmonika "Sky Glory" održao koncert u okviru "Prijedorske zime 2025"

U Kamernom teatru 55 večeras drama “Stećakland”

Rijad Gvozden nakon filma "Dite" najavljuje još emotivnije poduhvate: Priče koje diraju srca i mijenjaju živote

Iz štampe izašao novi roman Amera Kapetanovića "Fond solidarnosti"

Potresno svjedočanstvo predstavljeno u Bosanskom Petrovcu – promocija knjige "Ja sam Alen"

Večeras premijera predstave "Snajper"u produkciji novoosnovanog Teatra 071

U Narodnom pozorištu Sarajevo večeras drama “Sve se nekako preživi, osim smrti”

Otvorena multimedijalna izložba posvećena Halidu Bešliću: Njegova muzika povezuje generacije i slavi ljubav

Adnan Lugonić o predstavi "Snajper" i Teatru071: Potrebna nam je nezavisna scena u gradu

Večeras će u Sarajevu biti otvorena izložba posvećena Halidu Bešliću

U SARTR-u večeras drama “Stotinu malih smrti”

Bihać se oprostio od Stipe Hamulke, istaknutog prosvjetnog radnika i slikara

Posebno iskustvo: Prvi uvid u predstavu “Snajper” novoosnovanog Teatra071