<p>Evropska unija od sredine naredne godine uvodi najopsežnije promjene migrantske politike u posljednjem desetljeću. Ministri unutarnjih poslova država članica u Briselu su postigli dogovor o ključnim uredbama koje čine osnovu novog Pakta o migracijama, čime je otvoren put završnim pregovorima s Evropskim parlamentom.</p><p>Suština reforme je jasna: strože kontrole, brže procedure i veći fokus na vraćanje migranata koji ne dobiju pravo boravka. I dok Unija nastoji rasteretiti svoje članice, posljedice tih odluka mogle bi se snažno preliti na zemlje zapadnog Balkana, a posebno na Bosnu i Hercegovinu.</p><h2>Ubrzani azil</h2><p>Jedan od centralnih elemenata novog pakta je uspostava tzv. fonda solidarnosti, iz kojeg će se pomagati državama članicama koje su pod najvećim migrantskim pritiskom - prije svega Italiji, Grčkoj, Španiji i Kipru.</p><p>Pomoć se može realizirati na tri načina: finansijskim uplatama, tehničkom podrškom ili prihvatom tražitelja azila. No, istovremeno je dijelu zemalja, među kojima su Hrvatska, Austrija i Poljska, omogućeno potpuno ili djelomično izuzeće od tih obaveza, uz obrazloženje da su i same bile izložene migrantskom pritisku prethodnih godina.</p><p>Takva “fleksibilna solidarnost” u praksi znači da teret migracija ostaje koncentriran na rubnim područjima EU - i neposredno izvan njih.</p><p>EU je prvi put uspostavila jedinstvenu listu tzv. sigurnih zemalja porijekla, čiji će državljani znatno teže dobiti međunarodnu zaštitu. Na listi su, između ostalih, Maroko, Tunis, Egipat, Indija i Kosovo.</p><p>Zahtjevi njihovih državljana rješavat će se već na granici, u ubrzanoj proceduri, s velikom vjerovatnoćom odbijanja. Time se dodatno smanjuje mogućnost zadržavanja u državama članicama, ali se istovremeno povećava pritisak na zemlje tranzita.</p><p>Nova pravila posebno pooštravaju politiku vraćanja migranata. Predviđena je mogućnost uspostave centara za povratak u trećim zemljama, s kojima EU ima posebne sporazume.</p><p>Migranti koji dobiju nalog za deportaciju morat će ostati dostupni vlastima, dati biometrijske podatke i ne smiju pružati otpor. Odbijanje saradnje ili pokušaj opstrukcije deportacije bit će kažnjiv zatvorskim kaznama u svim državama članicama.</p><p>Cilj je povećati efikasnost sistema, budući da se danas tek petina izdatih naloga za deportaciju u EU zaista i provede.</p><h2>BiH u nezavidnoj poziciji</h2><p>Posebnu zabrinutost izaziva odluka o tzv. sigurnim trećim zemljama. Države članice moći će odbiti zahtjev za azil ako je migrant prethodno prošao kroz zemlju u kojoj je mogao zatražiti zaštitu – bez obzira na to ima li s tom zemljom ikakvu ličnu ili pravnu vezu.</p><p>U tom kontekstu, Bosna i Hercegovina se pojavljuje kao potencijalni “slijepi kolosijek” nove evropske migrantske politike. Postoji realna opasnost od ponovnog nakupljanja migranata uz granicu s Hrvatskom, bez jasnog mehanizma njihovog daljnjeg kretanja ili povratka.</p><h2>Između odvraćanja i nove krize</h2><p>Brisel računa da će stroža pravila obeshrabriti dio potencijalnih migranata da uopće krenu prema EU. No, iskustva iz prethodnih migrantskih valova pokazuju da se rute često prilagođavaju, a pritisak preusmjerava na zemlje izvan Unije.</p><p>Za Bosnu i Hercegovinu, koja je već jednom platila cijenu neusklađene evropske politike, nova pravila znače dodatni rizik - humanitarni, sigurnosni i politički. Hoće li se taj rizik pretvoriti u novu krizu, ovisit će ne samo o Briselu, već i o spremnosti domaćih institucija da reagiraju na vrijeme.</p>

Novi migrantski pakt Unije mogao bi imati dalekosežne posljedice za zemlje izvan EU

Migranti: Da li će u BiH doći novi val?

Šta nova politika EU znači za našu zemlju: Da li će BiH postati sabirni centar za migrante

<p>Minimalna plaća u Federaciji Bosne i Hercegovine ponovo je tema žustrih rasprava i najvažniji ekonomsko-socijalni izazov pred krajnji dio godine. Nakon prošlogodišnjeg dramatičnog povećanja sa 620 na 1.000 KM - poteza koji je premijer Nermin Nikšić sam nazvao „šok-terapijom“ - sindikati sada zahtijevaju nastavak rasta minimalca, dok Vlada FBiH i ekonomisti upozoravaju da bi novo naglo povećanje moglo izazvati inflacione i fiskalne potrese.</p><h2>„Pretjerane prognoze“</h2><p>Predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH (SSSBiH) Samir Kurtović istakao je da je prošlogodišnje povećanje pokazalo da su crne prognoze poslodavaca bile pretjerane. Sada sindikati izlaze s jasnim zahtjevima: minimalna plaća 1.200 KM, odnosno 70 posto prosječne plaće u FBiH, te uvođenje minimalnih platnih razreda po stručnim spremama.</p>

<h2>Bez šoka</h2><p>Premijer FBiH Nermin Nikšić poručio je da Vlada neće odbaciti mogućnost povećanja minimalca, ali odbija ideju novog drastičnog skoka.</p><p>- Šok-terapija ne ide svake godine i tu treba biti realan. Novi iznos minimalne plate koji predlažu sindikati nije realan - kazao je Nikšić, dodavši da će se Vlada držati formule koja određuje zakonito usklađivanje.</p><p>Ekonomisti podržavaju oprez Vlade. Admir Čavalić upozorava da povećanje minimalne plaće može donijeti kratkoročno poboljšanje standarda nekim radnicima, ali i ubrzati inflaciju.</p><p>- Ove godine inflacija je bila približno četiri posto, osjetno viša nego u eurozoni, upravo zbog šok-terapije na početku godine. Vlada sada jasno poručuje da taj rizik nije održiv. Fokus treba biti na rastu prosječne plate, a ne samo minimalne - kaže Čavalić.</p><p>Ekonomist Damir Bećirović poručuje da Nikšićeva izjava sama pokazuje ozbiljnost problema:</p><p>- Sama činjenica da je premijer potez povećanja minimalca nazvao ‘šok-terapijom’ i kazao da nije ponovo spreman na takve korake predstavlja i svojevrsno priznanje da je to bio nepromišljen potez koji je ostavio negativne posljedice.</p><p>Uprkos tome, sindikati su optimistični da će dogovor biti postignut.</p><p>- Hoće sigurno. Očekujemo da će Vlada nastaviti finansijski pomagati poslodavce i nakon novog rasta minimalne plate - kaže Kurtović.</p><p>Ono što je sigurno jeste da će predstojeći pregovori biti ključni za definiranje smjera ekonomske politike u 2026. godini.</p>

Vlada poručuje da novi skok minimalne plaće nije realan, dok sindikati insistiraju na 1.200 KM i upozoravaju da radnici više ne mogu čekati

Minimalna plaća ostaje na 1.000 KM i u 2026.?

<p>Bosna i Hercegovina se svakog decembra pohvali novim kvotama za uvoz radne snage, kao da je to dokaz modernizacije i hrabrog ekonomskog iskoraka. Ove godine – 7.229 dozvola. Bravo. Pljesak. A onda se suočimo s realnošću: ni lanjske nisu iskorištene. Zašto? Zato što je, kao i uvijek, najveća prepreka – sama država.</p><p>Tržište vrišti za radnicima. Poslodavci mole. Ljudi odlaze. Ali papiri stoje. Adnan Smailbegović to kaže najjednostavnije: nema liberalizacije, nema procedura, sve traje predugo. I onda dođemo do apsurda – firme trebaju deset radnika, država im “dovede” dva, za šest mjeseci, ako ambasada uspije zakazati termin.</p><p>Umjesto da sistem bude servis tržišta, on je prepreka tržištu. Nostrifikacije za niskokvalifikovane radnike, provjere pasivnih nezaposlenih koji ni ne žele posao, pretrpane službe za strance, potkapacitirane ambasade… To sve zajedno izgleda kao da je BiH birokratiju izvezla direktno iz Sovjetskog Saveza, a onda je zaboravila ažurirati.</p><p>I tu je najveća ironija: svi znaju da nam radnici trebaju - samo država ne zna omogućiti da ti radnici stvarno dođu.</p><p>Uvoz radne snage nije nikakva filozofija ni prijetnja domaćim radnicima. Prijetnja je sistem koji tretira svaki zahtjev kao sumnjivu operaciju, a ne kao način da ekonomija preživi.</p><p>Sve što trebaju da puste tržište da slobodno radi te da firme slobodno zapošljavaju i razvijaju poslovanje u skladu sa svojim potrebama. No, čini se da politička klasa ovdje i dalje razmišlja kao da živimo u 1968. godini. To i ne treba posebno da čudi s obzirom na to da ih najveći dio radni vijek provodi na budžetskoj sisi.</p><p>Ako želimo da ove kvote imaju smisla, moramo razdvojiti aktivne i pasivne tražioce posla, digitalizirati procese, skratiti rokove i ojačati ambasade. Inače će i iduće godine Vlada objaviti nove kvote - a tržište će dobiti isto što i dosad: nijedno rješenje i još jednu godinu čekanja. Time će ekonomija ostati lošija nego što je trebala biti. Ne zato što sama nije mogla stvoriti, nego jer joj država to nije dozvolila.</p>

Kvote rastu, potrebe rastu, ali birokratija ostaje najveća prepreka uvozu radne snage

Država guši ekonomiju

<p>Dok Sarajlije ponovo udišu zimski smog, ponavlja se isto pitanje koje se ponavlja već dvadeset godina: dokle ćemo čekati da vjetar, umjesto vlasti, rješava problem zagađenog zraka?</p><p>Sedam godina nakon što je bivši premijer KS Edin Forto u svom ekspozeu 2018. dramatično obećao da se „više neće nijemo čekati da vjetar otpuše otrove iz kotline“, stvarnost je ostala brutalno ista. Smog je ostao, obećanja su nestala.&nbsp;</p><p>Koliko se daleko stiglo u tome možete vidjeti iz priloženog na fotografiji.</p><p>Istina je jednostavna - ni ova, ni ijedna prethodna vlast nije uradila ništa ozbiljno da zaštiti zdravlje ljudi koji žive u jednoj od najzagađenijih evropskih kotlina.</p>

Anes Podić za "Avaz" o zagađenju zraka: Dok neko 
ne završi u zatvoru zbog nerada, stvari se neće promijeniti

<p>Sarajevo se zimi redovno penje među top 10 najzagađenijih gradova na planeti. WHO preporučuje limit od 5 µg/m³, a mi uredno mjerimo deset puta više. Ljudi praktično pola godine dišu zrak koji bi u svakoj iole normalnoj zemlji izazvao političku uzbunu. Kod nas izaziva - saopćenja.</p><p>Izvori zagađenja su poznati godinama: individualna ložišta, saobraćaj, urbanistički haos. Rješenja su također poznata godinama: zabrana najgorih goriva, prelazak na čiste sisteme grijanja, regulisanje automobilskog saobraćaja, zabrana najprljavijih vozila, dugoročna urbanistička strategija. Ali dok evropski gradovi uvode niskomisione zone, Sarajevo uvodi – žalbe na vremensku prognozu.</p><p>Krakov, Ljubljana, Milano dokazali su da se zrak može očistiti kada postoji politička volja. Sarajevo je dokazalo da se zrak neće očistiti kada jedina strategija ostaje - čekati da puhne jugo.</p><p>Dokle god je to jedini „plan“, građani će svake zime ponavljati istu rečenicu: u ovom gradu je zdravije ne disati nego disati.</p><p>A vrijeme je odavno isteklo. Zdravlje nije metafora iz ekspozea - nego minimum koji građani imaju pravo očekivati.</p>

Koliko se daleko stiglo u tome možete vidjeti iz priloženog na fotografiji

Sedam godina nakon Fortinog obećanja: Sarajevo i dalje čeka vjetar da odradi posao vlasti

<p>Kanton Sarajevo posljednjih sedmica izgleda kao kotao nezadovoljstva koji ključa pod pritiskom niza problema u javnom sektoru. Nakon curenja plina i gašenja grijanja u Studentskom domu Bjelave, stotine studenata iz Bjelava i Nedžarića izašli su pred zgradu Vlade KS, prozivajući premijera Nihada Uka i ministre zbog, kako navode, katastrofalnih uslova života i dugogodišnjeg nemara. Ni dan kasnije, ispred iste zgrade okupili su se i prosvjetni radnici nezadovoljni digitalnim konkursom za zapošljavanje. Paralelno s tim, oglasili su se i policijski službenici, državni službenici i namještenici - traže povećanje osnovice, tvrdeći da su posljednji u Federaciji.</p><p>Slika sistema koji puca na sve strane.</p><h2>&nbsp;Studentski bunt </h2><p>Studenti su predali listu od deset zahtjeva i dali rok od pet dana. Traže sanaciju grijanja, obnovu zgrada, rekonstrukciju kuhinja, imenovanje upravljačkih struktura u Studentskom centru, izmjene Zakona o studentskom standardu i finansiranje svih studenata Univerziteta u Sarajevu.</p><p>Ovo nije prvi put da studenti upozoravaju na problem, ali je prvi put da toliki broj njih izađe pred Vladu.</p><p>Dok studenti traže tople radijatore i normalne uslove života, nastavnici i profesori traže - transparentnost i regularnost zapošljavanja. Prvi digitalni konkurs preko EMIS platforme, doveo je do protestnog skupa, 10.500 žalbi i optužbi za diskriminaciju.</p><p>Učitelji tvrde da sistem ima propuste koji dopuštaju pristup tuđim ličnim podacima samo mijenjanjem URL-a. Nekima se ne priznaje staž u drugom entitetu, drugima čak ni status članova šehidskih porodica zbog birokratskih nelogičnosti.</p>

<h2>Mala od skandala</h2><p>Sindikat i dio zastupnika traže poništavanje konkursa, ministrica Naida Hota-Muminović tvrdi da je sistem zakonit. Dok se odluka o poništavanju konkursa još čeka, radnici najavljuju nove proteste. Inače, ovo je tek jedna u nizu spornih odluka koje je donijelo Ministarstvo otkad je na njegovo čelo zasjela Hota-Muminović, od biranja obdaništa djeci svojevrsnom online lutrijom, preko „SAFER“ reforme obrazovanje do pokušanja stavljanja potpune kontrole nad radom škole, do tačke da se i za disciplinske mjere prema učenicima mora tražiti dozvola Ministarstva.</p><p>Treći talas nezadovoljstva dolazi iz Sindikata policije, državnih službenika i namještenika. Kažu da je budžet za 2026. predvidio osnovicu od 400 KM - najnižu u FBiH u najbogatijem Kantonu.</p><p>- Ponovo smo posljednji. Policajci rade posao i za one kojih nema, jer se ne zapošljava godinama. A mi – zadnji - poručuju iz Sindikata.</p><p>Predlažu osnovicu od najmanje 465 KM, uz opasku da je potrošačka korpa 3.500 KM. Na kraju ironično dodaju – “Možda ni ne znamo ništa. Možda je vama dobro. Možda je realnost u kojoj živimo sasvim u redu.”</p><p>A treba li na ovo sve dodati i činjenicu i da zdravstveni radnici već mjesecima izražavaju nezadovoljstvo svojim statusom?</p><p>Kad se studenti smrzavaju, kad nastavnici nemaju povjerenje u sistem, kad policija radi pod kapacitetom i traži minimalno dostojanstvo - pitanje prestaje biti pojedinačni problem. Postaje sistemski i konačni rezultat vladavine Trojke koja je bezmalo ulazi u sedmu godinu vladavine u KS. Malo li je?</p><h2> Bure baruta</h2><p>Dok studenti stoje na hladnoći, nastavnici čekaju odluke, policija radi s manjkom kadra - iz Vlade KS rijetko ko izlazi pred građane. Premijer Uko nije izašao ni pred studente, ni pred prosvjetare. Ne stišava se ni pritisak zbog pisma Saudina Sivre, koji od premijera traži ostavku zbog kršenja kolektivnog ugovora.</p><p>Tako Kanton Sarajevo trenutno ima niz paralelnih frontova nezadovoljstva - akademski, obrazovni i sigurnosni sektor. A koliko je onih koji tek treba da se probude?</p>

Nekada centar političke moći koji se hvalio rekordnim budžetom, danas je epicentar nezadovoljstva i institucionalni invalid 

Javni sektor više ne može izdržati: Vlada uspavana  Kanton Sarajevo na ivici raspada


<p>Nova američka strategija nacionalne sigurnosti koju potpisuje Donald Tramp (Trump) predstavlja jedan od najvećih zaokreta u američkoj vanjskoj politici u posljednjih 30 godina. Umjesto tradicionalne uloge SAD kao širitelja liberalnog poretka i garanta evropske sigurnosti, dokument najavljuje pragmatičniji, transakcijski pristup moći. Proširenje NATO-a više nije aksiom – nego trošak koji se mjeri interesima. Za Bosnu i Hercegovinu to je više od diplomatske promjene: to je hladan signal da geopolitička podrška više nije zagarantovana.</p><h2>Napuštanje starih politika</h2><p>Najvažnija rečenica u dokumentu glasi: „Okončati percepciju i spriječiti realnost NATO-a kao saveza koji se stalno širi”. To faktički znači napuštanje politike iz 1990-ih i 2000-ih, kada se integracija Balkana smatrala logičnim nastavkom pobjede u Hladnom ratu. NATO se sada posmatra kao alat s ograničenim širenjem, ne kao historijska misija. Male i podijeljene države - posebno BiH - time ostaju bez najvažnije poluge koja je godinama gurala njihov euroatlantski put.</p><p>Bosna i Hercegovina na papiru ostaje kandidat za NATO, s aktivnim MAP-om. U praksi, godinama postoji blokada iz Banje Luke i jasna opozicija SNSD-a. Do sada se pretpostavljalo da će Vašington na kraju izvršiti pritisak i otvoriti vrata. Novi dokument tu iluziju prekida: bez američke volje da širi NATO, BiH ostaje u zoni neizvjesnosti. Za političke strukture u RS to je argument koji će biti rado korišten - potvrda narativa da „NATO više nije realan”.</p><p>Strategija donosi i oštar ton prema Evropskoj uniji. EU se optužuje za birokratizaciju, gušenje ekonomije, migracijsku krizu i kulturni pad. Navodi se čak i mogućnost „civilizacijskog brisanja za 20 godina“. Istovremeno, priznaje se da je Evropa neophodna za sučeljavanje s Kinom. Vašington želi Evropu kao partnera nacionalnih država, ali slabiju EU kao nadnacionalni centar moći. Za BiH to znači nestanak dvostruke sigurnosne mreže: Amerika se distancira, a EU nema snage sama gurati proširenje.</p>

<h2>Ideološki primjer</h2><p>Posebno je zanimljivo što Republika Srpska može postati ideološki primjer otpora Briselu. Njena euroskeptična retorika uklapa se u narativ američkih konzervativaca da EU nije poželjan model. Ne znači da će SAD podržati secesiju ili promjene granica - stabilnost ostaje crvena linija - ali znači da će se smanjiti motivacija da se sankcioniše blokiranje integracija.</p><p>U strategiji se snažno naglašavaju energija i tehnološka dominacija, uz fokus na rivalstvo s Kinom. Balkan u toj slici nije centar pažnje, već periferija koja može biti iskorištena ako se uklopi u šire planove, ili ostavljena po strani ako ne predstavlja stratešku vrijednost.</p><p>Zaključak je jednostavan i neugodan: BiH više ne može računati da će je Vašington gurati u NATO. EU neće povući zemlju bez unutrašnjeg dogovora. Vrijeme oslanjanja na vanjski pritisak se završava. Država će ili sama pronaći snagu da definiše svoj put - ili ostati geopolitička fusnota u tuđim strategijama.</p><h2>Alarm za buđenje</h2><p>Bosna i Hercegovina se nalazi upravo između velikih promjena, bez sigurnog oslonca, a s unutrašnjim sistemom koji je navikao da čeka, ne da djeluje. Nova realnost traži suprotno. Ili će zemlja pronaći snagu da sama definira svoju budućnost ili će ostati zemlja koja se spominje samo kada se govori o tome šta više neće biti američki prioritet.</p>

Bez jasnog američkog interesa za proširenje NATO-a, BiH ulazi u period neizvjesnosti u kojem integracije zavise prvenstveno od domaće politike

Bosna i Hercegovina između Amerike, EU i vakuuma:
Trampova doktrina redefiniše ulogu SAD u BiH


<p>Naša stranka osnovana je još daleke 2008. godine. Iako uskoro treba da slavi punoljetstvo, ova stranka mentalno i intelektualno i dalje je zakržljala u stadiju ranog tinejdžera kojem tek počinju da niču prve bubuljice i koji tek otkriva čari društvenih mreža, noćnih izlazaka i praćenja mode.</p><p>No, problem je što se u ovom slučaju ne radi o teen-bendu ili đačkoj sekciji, nego o ljudima koji su nakon zadnjih izbora dobili bezmalo kolač vlasti da upravljaju državom.</p><p>Dovoljno je analizirati poteze ove stranke i njenog članstva samo u posljednjih nekoliko dana pa da shvatimo o kakvoj se tu količini političkog diletantizma, nerazumijevanja težine vlastite funkcije, nesposobnosti, ali i životne neiživljenosti generalno radi.</p><h2>Studentski centar kao zološki vrt</h2><p>Nakon što danima nije učinjeno ništa po pitanju hladnih studentskih domova u Sarajevu i nefunkcionalne kotlovnice koja prijeti da eksplodira i raznese studente, premijer Nihad Uk, koji se nije udostojio da izađe pred studente koji su protestovali pred Vladom, dosjetio se genijalne ideje koju je obznanio na Facebooku (inače, ova stranka najveći dio svog vremena egzistira isključivo na društvenim mrežama) - provest će jedan dan u studentskom domu i otklonit će sve probleme koje tom prilikom uoči.</p>

<p>Idealno. Kao turistička posjeta zoološkom vrtu. Valjda će mu studenti pokazivati gdje kaplje plafon, dok mu kuhaju kafu na grijalici od 300W.</p><p>Nekoliko dana ranije, iz Naše stranke su nas počastili neviđeno imbecilnim video-uratkom, kojeg bi se sigurno postidjeli i učenici IV-c razreda. u kojem nam kantonalni premijer, uz pratnju motivacione muzike iz Rockyja, najavljuje da će u petak u 17:00 odgovarati na pitanja korisnika društvene mreže Reddit.</p>

<blockquote class="instagram-media" data-instgrm-captioned data-instgrm-permalink="https://www.instagram.com/reel/DR4aCE4DIqP/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" data-instgrm-version="14" style=" background:#FFF; border:0; border-radius:3px; box-shadow:0 0 1px 0 rgba(0,0,0,0.5),0 1px 10px 0 rgba(0,0,0,0.15); margin: 1px; max-width:540px; min-width:326px; padding:0; width:99.375%; width:-webkit-calc(100% - 2px); width:calc(100% - 2px);"><div style="padding:16px;"> <a href="https://www.instagram.com/reel/DR4aCE4DIqP/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" background:#FFFFFF; line-height:0; padding:0 0; text-align:center; text-decoration:none; width:100%;" target="_blank"> <div style=" display: flex; flex-direction: row; align-items: center;"> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 40px; margin-right: 14px; width: 40px;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 100px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 60px;"></div></div></div><div style="padding: 19% 0;"></div> <div style="display:block; height:50px; margin:0 auto 12px; width:50px;"><svg width="50px" height="50px" viewBox="0 0 60 60" version="1.1" xmlns="https://www.w3.org/2000/svg" xmlns:xlink="https://www.w3.org/1999/xlink"><g stroke="none" stroke-width="1" fill="none" fill-rule="evenodd"><g transform="translate(-511.000000, -20.000000)" fill="#000000"><g><path d="M556.869,30.41 C554.814,30.41 553.148,32.076 553.148,34.131 C553.148,36.186 554.814,37.852 556.869,37.852 C558.924,37.852 560.59,36.186 560.59,34.131 C560.59,32.076 558.924,30.41 556.869,30.41 M541,60.657 C535.114,60.657 530.342,55.887 530.342,50 C530.342,44.114 535.114,39.342 541,39.342 C546.887,39.342 551.658,44.114 551.658,50 C551.658,55.887 546.887,60.657 541,60.657 M541,33.886 C532.1,33.886 524.886,41.1 524.886,50 C524.886,58.899 532.1,66.113 541,66.113 C549.9,66.113 557.115,58.899 557.115,50 C557.115,41.1 549.9,33.886 541,33.886 M565.378,62.101 C565.244,65.022 564.756,66.606 564.346,67.663 C563.803,69.06 563.154,70.057 562.106,71.106 C561.058,72.155 560.06,72.803 558.662,73.347 C557.607,73.757 556.021,74.244 553.102,74.378 C549.944,74.521 548.997,74.552 541,74.552 C533.003,74.552 532.056,74.521 528.898,74.378 C525.979,74.244 524.393,73.757 523.338,73.347 C521.94,72.803 520.942,72.155 519.894,71.106 C518.846,70.057 518.197,69.06 517.654,67.663 C517.244,66.606 516.755,65.022 516.623,62.101 C516.479,58.943 516.448,57.996 516.448,50 C516.448,42.003 516.479,41.056 516.623,37.899 C516.755,34.978 517.244,33.391 517.654,32.338 C518.197,30.938 518.846,29.942 519.894,28.894 C520.942,27.846 521.94,27.196 523.338,26.654 C524.393,26.244 525.979,25.756 528.898,25.623 C532.057,25.479 533.004,25.448 541,25.448 C548.997,25.448 549.943,25.479 553.102,25.623 C556.021,25.756 557.607,26.244 558.662,26.654 C560.06,27.196 561.058,27.846 562.106,28.894 C563.154,29.942 563.803,30.938 564.346,32.338 C564.756,33.391 565.244,34.978 565.378,37.899 C565.522,41.056 565.552,42.003 565.552,50 C565.552,57.996 565.522,58.943 565.378,62.101 M570.82,37.631 C570.674,34.438 570.167,32.258 569.425,30.349 C568.659,28.377 567.633,26.702 565.965,25.035 C564.297,23.368 562.623,22.342 560.652,21.575 C558.743,20.834 556.562,20.326 553.369,20.18 C550.169,20.033 549.148,20 541,20 C532.853,20 531.831,20.033 528.631,20.18 C525.438,20.326 523.257,20.834 521.349,21.575 C519.376,22.342 517.703,23.368 516.035,25.035 C514.368,26.702 513.342,28.377 512.574,30.349 C511.834,32.258 511.326,34.438 511.181,37.631 C511.035,40.831 511,41.851 511,50 C511,58.147 511.035,59.17 511.181,62.369 C511.326,65.562 511.834,67.743 512.574,69.651 C513.342,71.625 514.368,73.296 516.035,74.965 C517.703,76.634 519.376,77.658 521.349,78.425 C523.257,79.167 525.438,79.673 528.631,79.82 C531.831,79.965 532.853,80.001 541,80.001 C549.148,80.001 550.169,79.965 553.369,79.82 C556.562,79.673 558.743,79.167 560.652,78.425 C562.623,77.658 564.297,76.634 565.965,74.965 C567.633,73.296 568.659,71.625 569.425,69.651 C570.167,67.743 570.674,65.562 570.82,62.369 C570.966,59.17 571,58.147 571,50 C571,41.851 570.966,40.831 570.82,37.631"></path></g></g></g></svg></div><div style="padding-top: 8px;"> <div style=" color:#3897f0; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:550; line-height:18px;">View this post on Instagram</div></div><div style="padding: 12.5% 0;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: row; margin-bottom: 14px; align-items: center;"><div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(0px) translateY(7px);"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; height: 12.5px; transform: rotate(-45deg) translateX(3px) translateY(1px); width: 12.5px; flex-grow: 0; margin-right: 14px; margin-left: 2px;"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(9px) translateY(-18px);"></div></div><div style="margin-left: 8px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 20px; width: 20px;"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 2px solid transparent; border-left: 6px solid #f4f4f4; border-bottom: 2px solid transparent; transform: translateX(16px) translateY(-4px) rotate(30deg)"></div></div><div style="margin-left: auto;"> <div style=" width: 0px; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-right: 8px solid transparent; transform: translateY(16px);"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; flex-grow: 0; height: 12px; width: 16px; transform: translateY(-4px);"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-left: 8px solid transparent; transform: translateY(-4px) translateX(8px);"></div></div></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center; margin-bottom: 24px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 224px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 144px;"></div></div></a><p style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; line-height:17px; margin-bottom:0; margin-top:8px; overflow:hidden; padding:8px 0 7px; text-align:center; text-overflow:ellipsis; white-space:nowrap;"><a href="https://www.instagram.com/reel/DR4aCE4DIqP/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:normal; line-height:17px; text-decoration:none;" target="_blank">A post shared by Forum mladih Naša stranka (@nasi.mladi)</a></p></div></blockquote>
<script async src="//www.instagram.com/embed.js"></script>

<p>Na prepaštenje organizatora i korisnika ove mreže, premijer se u naznačeno vrijeme nije pojavio. Ni poslije toga. Umjesto odgovora i objašnjenja, u kasnim noćnim satima stigao je tek štur odgovor da premijer ima „tehničkih poteškoća“, da bi na kraju sve to pokušali opravdati idiotskom izjavom: „Rekli u 17.00, ali ja sam tek u 19.00 h završio s poslom.“</p>

<p>Možda i premijer uistinu i ne bi trebao stizati na razgovore po društvenim mrežama pri kraju radnog vremena, ali on zato stiže dnevno obići po 5-6 evenata, a redovan je gost i svake moguće sportske manifestacije u Kantonu i šire.</p><p>S te strane, teško je ne postaviti pitanje kada on uopšte stigne raditi svoj posao, tj. da li stigne. Možda situacija u Kantonu daje dovoljno snažan odgovor na to pitanje.</p><h2>Za to vrijeme kod Forte - party program</h2><p>Dok BHRT radnici najavljuju štrajk i gašenje programa, dok govorimo o potpunom slomu javnog servisa, dok je evropski put BiH blokiran, a SNSD ni milimetar ne popušta u razaranju države - ministar prometa i telekomunikacija Edin Forto objavljuje kako „preteruje u svemu što radi“ dok pleše u klubu uz Ivu Živu.</p>

<p>Ako je slao poruku radnicima BHRT-a, možda je glasila:</p><p>„Preterujem u svemu - osim u rješavanju vašeg statusa.“</p><p>Sabina Ćudić za to vrijeme po društvenim mrežama narcisoidno objavljuje svoje modne kombinacije i španciranja po konferencijama, a zamjenica gradonačelnika Mirela Džehverović pohvalila se kako je ona „feministkinja koja kuha“, što je, jel’te, metafora za njene doktorate, naučna dostignuća i hod po modnim pistama.</p>

<blockquote class="instagram-media" data-instgrm-captioned data-instgrm-permalink="https://www.instagram.com/reel/DRhjPcrjEhK/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" data-instgrm-version="14" style=" background:#FFF; border:0; border-radius:3px; box-shadow:0 0 1px 0 rgba(0,0,0,0.5),0 1px 10px 0 rgba(0,0,0,0.15); margin: 1px; max-width:540px; min-width:326px; padding:0; width:99.375%; width:-webkit-calc(100% - 2px); width:calc(100% - 2px);"><div style="padding:16px;"> <a href="https://www.instagram.com/reel/DRhjPcrjEhK/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" background:#FFFFFF; line-height:0; padding:0 0; text-align:center; text-decoration:none; width:100%;" target="_blank"> <div style=" display: flex; flex-direction: row; align-items: center;"> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 40px; margin-right: 14px; width: 40px;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 100px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 60px;"></div></div></div><div style="padding: 19% 0;"></div> <div style="display:block; height:50px; margin:0 auto 12px; width:50px;"><svg width="50px" height="50px" viewBox="0 0 60 60" version="1.1" xmlns="https://www.w3.org/2000/svg" xmlns:xlink="https://www.w3.org/1999/xlink"><g stroke="none" stroke-width="1" fill="none" fill-rule="evenodd"><g transform="translate(-511.000000, -20.000000)" fill="#000000"><g><path d="M556.869,30.41 C554.814,30.41 553.148,32.076 553.148,34.131 C553.148,36.186 554.814,37.852 556.869,37.852 C558.924,37.852 560.59,36.186 560.59,34.131 C560.59,32.076 558.924,30.41 556.869,30.41 M541,60.657 C535.114,60.657 530.342,55.887 530.342,50 C530.342,44.114 535.114,39.342 541,39.342 C546.887,39.342 551.658,44.114 551.658,50 C551.658,55.887 546.887,60.657 541,60.657 M541,33.886 C532.1,33.886 524.886,41.1 524.886,50 C524.886,58.899 532.1,66.113 541,66.113 C549.9,66.113 557.115,58.899 557.115,50 C557.115,41.1 549.9,33.886 541,33.886 M565.378,62.101 C565.244,65.022 564.756,66.606 564.346,67.663 C563.803,69.06 563.154,70.057 562.106,71.106 C561.058,72.155 560.06,72.803 558.662,73.347 C557.607,73.757 556.021,74.244 553.102,74.378 C549.944,74.521 548.997,74.552 541,74.552 C533.003,74.552 532.056,74.521 528.898,74.378 C525.979,74.244 524.393,73.757 523.338,73.347 C521.94,72.803 520.942,72.155 519.894,71.106 C518.846,70.057 518.197,69.06 517.654,67.663 C517.244,66.606 516.755,65.022 516.623,62.101 C516.479,58.943 516.448,57.996 516.448,50 C516.448,42.003 516.479,41.056 516.623,37.899 C516.755,34.978 517.244,33.391 517.654,32.338 C518.197,30.938 518.846,29.942 519.894,28.894 C520.942,27.846 521.94,27.196 523.338,26.654 C524.393,26.244 525.979,25.756 528.898,25.623 C532.057,25.479 533.004,25.448 541,25.448 C548.997,25.448 549.943,25.479 553.102,25.623 C556.021,25.756 557.607,26.244 558.662,26.654 C560.06,27.196 561.058,27.846 562.106,28.894 C563.154,29.942 563.803,30.938 564.346,32.338 C564.756,33.391 565.244,34.978 565.378,37.899 C565.522,41.056 565.552,42.003 565.552,50 C565.552,57.996 565.522,58.943 565.378,62.101 M570.82,37.631 C570.674,34.438 570.167,32.258 569.425,30.349 C568.659,28.377 567.633,26.702 565.965,25.035 C564.297,23.368 562.623,22.342 560.652,21.575 C558.743,20.834 556.562,20.326 553.369,20.18 C550.169,20.033 549.148,20 541,20 C532.853,20 531.831,20.033 528.631,20.18 C525.438,20.326 523.257,20.834 521.349,21.575 C519.376,22.342 517.703,23.368 516.035,25.035 C514.368,26.702 513.342,28.377 512.574,30.349 C511.834,32.258 511.326,34.438 511.181,37.631 C511.035,40.831 511,41.851 511,50 C511,58.147 511.035,59.17 511.181,62.369 C511.326,65.562 511.834,67.743 512.574,69.651 C513.342,71.625 514.368,73.296 516.035,74.965 C517.703,76.634 519.376,77.658 521.349,78.425 C523.257,79.167 525.438,79.673 528.631,79.82 C531.831,79.965 532.853,80.001 541,80.001 C549.148,80.001 550.169,79.965 553.369,79.82 C556.562,79.673 558.743,79.167 560.652,78.425 C562.623,77.658 564.297,76.634 565.965,74.965 C567.633,73.296 568.659,71.625 569.425,69.651 C570.167,67.743 570.674,65.562 570.82,62.369 C570.966,59.17 571,58.147 571,50 C571,41.851 570.966,40.831 570.82,37.631"></path></g></g></g></svg></div><div style="padding-top: 8px;"> <div style=" color:#3897f0; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:550; line-height:18px;">View this post on Instagram</div></div><div style="padding: 12.5% 0;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: row; margin-bottom: 14px; align-items: center;"><div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(0px) translateY(7px);"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; height: 12.5px; transform: rotate(-45deg) translateX(3px) translateY(1px); width: 12.5px; flex-grow: 0; margin-right: 14px; margin-left: 2px;"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(9px) translateY(-18px);"></div></div><div style="margin-left: 8px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 20px; width: 20px;"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 2px solid transparent; border-left: 6px solid #f4f4f4; border-bottom: 2px solid transparent; transform: translateX(16px) translateY(-4px) rotate(30deg)"></div></div><div style="margin-left: auto;"> <div style=" width: 0px; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-right: 8px solid transparent; transform: translateY(16px);"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; flex-grow: 0; height: 12px; width: 16px; transform: translateY(-4px);"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-left: 8px solid transparent; transform: translateY(-4px) translateX(8px);"></div></div></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center; margin-bottom: 24px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 224px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 144px;"></div></div></a><p style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; line-height:17px; margin-bottom:0; margin-top:8px; overflow:hidden; padding:8px 0 7px; text-align:center; text-overflow:ellipsis; white-space:nowrap;"><a href="https://www.instagram.com/reel/DRhjPcrjEhK/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:normal; line-height:17px; text-decoration:none;" target="_blank">A post shared by Sabina Ćudić (@sabinacudic)</a></p></div></blockquote>
<script async src="//www.instagram.com/embed.js"></script>

<p>Tu je još i cijeli niz manje i više živopisnih Instagram-klipova koji vam daju utisak da pratite svakodnevne aktivnosti i pokušaje kreativnosti tinejdžera koji je otkrio društvene mreže i nije još sasvim savladao video produkciju, a ne djelovanje jedne ozbiljne političke stranke.</p>

<blockquote class="instagram-media" data-instgrm-captioned data-instgrm-permalink="https://www.instagram.com/reel/DSAU9EdDR6n/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" data-instgrm-version="14" style=" background:#FFF; border:0; border-radius:3px; box-shadow:0 0 1px 0 rgba(0,0,0,0.5),0 1px 10px 0 rgba(0,0,0,0.15); margin: 1px; max-width:540px; min-width:326px; padding:0; width:99.375%; width:-webkit-calc(100% - 2px); width:calc(100% - 2px);"><div style="padding:16px;"> <a href="https://www.instagram.com/reel/DSAU9EdDR6n/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" background:#FFFFFF; line-height:0; padding:0 0; text-align:center; text-decoration:none; width:100%;" target="_blank"> <div style=" display: flex; flex-direction: row; align-items: center;"> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 40px; margin-right: 14px; width: 40px;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 100px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 60px;"></div></div></div><div style="padding: 19% 0;"></div> <div style="display:block; height:50px; margin:0 auto 12px; width:50px;"><svg width="50px" height="50px" viewBox="0 0 60 60" version="1.1" xmlns="https://www.w3.org/2000/svg" xmlns:xlink="https://www.w3.org/1999/xlink"><g stroke="none" stroke-width="1" fill="none" fill-rule="evenodd"><g transform="translate(-511.000000, -20.000000)" fill="#000000"><g><path d="M556.869,30.41 C554.814,30.41 553.148,32.076 553.148,34.131 C553.148,36.186 554.814,37.852 556.869,37.852 C558.924,37.852 560.59,36.186 560.59,34.131 C560.59,32.076 558.924,30.41 556.869,30.41 M541,60.657 C535.114,60.657 530.342,55.887 530.342,50 C530.342,44.114 535.114,39.342 541,39.342 C546.887,39.342 551.658,44.114 551.658,50 C551.658,55.887 546.887,60.657 541,60.657 M541,33.886 C532.1,33.886 524.886,41.1 524.886,50 C524.886,58.899 532.1,66.113 541,66.113 C549.9,66.113 557.115,58.899 557.115,50 C557.115,41.1 549.9,33.886 541,33.886 M565.378,62.101 C565.244,65.022 564.756,66.606 564.346,67.663 C563.803,69.06 563.154,70.057 562.106,71.106 C561.058,72.155 560.06,72.803 558.662,73.347 C557.607,73.757 556.021,74.244 553.102,74.378 C549.944,74.521 548.997,74.552 541,74.552 C533.003,74.552 532.056,74.521 528.898,74.378 C525.979,74.244 524.393,73.757 523.338,73.347 C521.94,72.803 520.942,72.155 519.894,71.106 C518.846,70.057 518.197,69.06 517.654,67.663 C517.244,66.606 516.755,65.022 516.623,62.101 C516.479,58.943 516.448,57.996 516.448,50 C516.448,42.003 516.479,41.056 516.623,37.899 C516.755,34.978 517.244,33.391 517.654,32.338 C518.197,30.938 518.846,29.942 519.894,28.894 C520.942,27.846 521.94,27.196 523.338,26.654 C524.393,26.244 525.979,25.756 528.898,25.623 C532.057,25.479 533.004,25.448 541,25.448 C548.997,25.448 549.943,25.479 553.102,25.623 C556.021,25.756 557.607,26.244 558.662,26.654 C560.06,27.196 561.058,27.846 562.106,28.894 C563.154,29.942 563.803,30.938 564.346,32.338 C564.756,33.391 565.244,34.978 565.378,37.899 C565.522,41.056 565.552,42.003 565.552,50 C565.552,57.996 565.522,58.943 565.378,62.101 M570.82,37.631 C570.674,34.438 570.167,32.258 569.425,30.349 C568.659,28.377 567.633,26.702 565.965,25.035 C564.297,23.368 562.623,22.342 560.652,21.575 C558.743,20.834 556.562,20.326 553.369,20.18 C550.169,20.033 549.148,20 541,20 C532.853,20 531.831,20.033 528.631,20.18 C525.438,20.326 523.257,20.834 521.349,21.575 C519.376,22.342 517.703,23.368 516.035,25.035 C514.368,26.702 513.342,28.377 512.574,30.349 C511.834,32.258 511.326,34.438 511.181,37.631 C511.035,40.831 511,41.851 511,50 C511,58.147 511.035,59.17 511.181,62.369 C511.326,65.562 511.834,67.743 512.574,69.651 C513.342,71.625 514.368,73.296 516.035,74.965 C517.703,76.634 519.376,77.658 521.349,78.425 C523.257,79.167 525.438,79.673 528.631,79.82 C531.831,79.965 532.853,80.001 541,80.001 C549.148,80.001 550.169,79.965 553.369,79.82 C556.562,79.673 558.743,79.167 560.652,78.425 C562.623,77.658 564.297,76.634 565.965,74.965 C567.633,73.296 568.659,71.625 569.425,69.651 C570.167,67.743 570.674,65.562 570.82,62.369 C570.966,59.17 571,58.147 571,50 C571,41.851 570.966,40.831 570.82,37.631"></path></g></g></g></svg></div><div style="padding-top: 8px;"> <div style=" color:#3897f0; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:550; line-height:18px;">View this post on Instagram</div></div><div style="padding: 12.5% 0;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: row; margin-bottom: 14px; align-items: center;"><div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(0px) translateY(7px);"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; height: 12.5px; transform: rotate(-45deg) translateX(3px) translateY(1px); width: 12.5px; flex-grow: 0; margin-right: 14px; margin-left: 2px;"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(9px) translateY(-18px);"></div></div><div style="margin-left: 8px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 20px; width: 20px;"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 2px solid transparent; border-left: 6px solid #f4f4f4; border-bottom: 2px solid transparent; transform: translateX(16px) translateY(-4px) rotate(30deg)"></div></div><div style="margin-left: auto;"> <div style=" width: 0px; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-right: 8px solid transparent; transform: translateY(16px);"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; flex-grow: 0; height: 12px; width: 16px; transform: translateY(-4px);"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-left: 8px solid transparent; transform: translateY(-4px) translateX(8px);"></div></div></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center; margin-bottom: 24px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 224px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 144px;"></div></div></a><p style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; line-height:17px; margin-bottom:0; margin-top:8px; overflow:hidden; padding:8px 0 7px; text-align:center; text-overflow:ellipsis; white-space:nowrap;"><a href="https://www.instagram.com/reel/DSAU9EdDR6n/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:normal; line-height:17px; text-decoration:none;" target="_blank">A post shared by Mirela Džehverović (@mireladzehverovic)</a></p></div></blockquote>
<script async src="//www.instagram.com/embed.js"></script>

<h2>Da riječ „politika“ ne ostane bez smisla – tu je inicijativa stoljeća</h2><p>I dok u Kantonu kojim vlada Naša stranka studenti smrzavaju, policajci, medicinari i nastavnici protestuju, dok više od godinu dana niko ne odgovara za pogibiju 19 građana u Jablanici, dok se žene ubijaju, dok u Federaciji, kao direktna posljedica politika Vlade, hiljade ljudi ostaje bez posla, a državni nivo vlasti ostaje blokiran - Vildana Bešlija pokreće revolucionarnu borbu: za prava pasa da se voze tramvajima.</p><p><br></p>

<p>Jer ljudi u ovoj zemlji možda nemaju jasnu perspektivu, možda hiljade mladih pakuje kofere, možda su domovi buđavi i bez grijanja, možda BHRT nestaje - ali zabrana psima da mokre i prepadaju djecu u tramvaju, to je civilizacijska prepreka da Sarajevo uđe u red bogatih i naprednih gradova.</p><p>Jer šta je u ovom trenutku važnije za BiH nego adaptirati tramvaj za pittbullove?</p><p>I možda jednog dana - ako se budemo dovoljno borili - i hrčci dobiju pravo na šestosjed u troli.</p><p>Federalni ministar trgovine iz ove stranke Amir Hasičević zaslužan je za jednu od najkrupnijih reformi posljednjih godina - odluku o zabrani rada nedjeljom za prodavnice (samo) u Federaciji BiH (zabrana koja se, mimo svih naknadno donesenih propisa, ne odnosi na HDZ-ovo Orašje). Iako podaci pokazuju da je gotovo 2.000 ljudi manje zaposleno u trgovini u FBiH nakon samo godinu dana, ministar, upitan za problem odlijevanja prometa u šoping-centre u RS zbog zabrane rada u FBiH, umjesto podataka i odgovornosti ponudio je ljubavno-seksualni odgovor da „ako je tom prilikom uspostavljeno samo 5% novih prijateljstava između dva entiteta, vrijedilo je. Ne možemo sve gledati kroz pazar."</p><p><br></p>

<p></p><h2>Instagram klub</h2><p></p><p>Naša stranka je, umjesto ozbiljne političke sile, preuzela estetiku Instagram kluba mladih aktivista koji se igraju državom kao rekvizitom za sadržaj. U trenutku kada se realni problemi gomilaju - studenti se smrzavaju, radnici ostaju bez primanja, institucije pucaju, a geopolitička slika svijeta se tektonski mijenja - fokus ove strukture je na videima, eventima i „inicijativama“ koje više nalikuju satiri nego odgovornom vođenju države.</p><p>Ova stranka danas mahom okuplja ljude nezrelih pogleda na svijet, poprilično odvojenih od bh. realnosti i uloga u životu koje su zahtijevale veće rezultate i ozbiljniji rad. Njihovi postupci otkrivaju organizaciju koja je odrasla po godinama, ali ne i po svijesti o odgovornosti koju nosi vlast i bavljenje politikom. Ako je ovo udarna stranka političkog progresivizma, onda je ta scena u rukama ljudi koji misle da je politika pozornica za reelse, a ne posao koji određuje sudbine.</p><p>I to je najveća tragedija - ne zato što je smiješno, nego zato što posljedice plaćaju oni koji se ne snimaju.</p>

I možda jednog dana - ako se budemo dovoljno borili - i hrčci dobiju pravo na šestosjed u troli

Kad se mentalni tinejdžeri bave politikom: Cuke, mace, Rocky provod i šminkerski pohod

<p>Američki kongres je ponovo otkrio zapadni Balkan. Ta vijest je mnogo važnija nego što se mnogima na prvu čini - jer kada se super sila bavi našim krajevima, to obično nije zbog šarma ćevapa i sevdaha, nego zato što postoje problemi koji - ako se zapuste - znaju eksplodirati u lice cijelom kontinentu. No, ono što se čulo na saslušanju u Vašingtonu zapravo je osvježavajuće trijezno: Srbija je ključ destabilizacije, Vučić je autokrata, Rusija i Kina nisu slučajni gosti, a Dodikove sankcije nikada nije trebalo skidati. Prilično realno za američki politički establišment koji često zna lutati između romantičnih iluzija i geopolitičkog autizma.</p><p>Daniel Server (Serwer), čovjek koji Balkan zna bolje nego što mnogi naši političari znaju vlastitu biografiju, u svom tekstu ispravno primjećuje - naš problem nije manjak stabilnosti, nego njen višak. Stabilnosti korupcije, stabilnosti partijskog feudalizma, stabilnosti etničkog straha i statusa quo u kojem svako ima svoj mali fildžan moći i niko nema motiv da ga mijenja. Stabilnost u kojoj se ostaje talac vlastitih elita - jer one od nestabilnosti samo mogu izgubiti.</p><p>Zato je zanimljiva teza da Balkanu ne treba „mirna voda“, već političko miješanje - ali u pravcu Zapada, reformi i demokratije. Ne u pravcu trećih entiteta, ukidanja OHR-a i Vučićevih hotela; to su recepti za povratak u 1992.</p><p>Zanimljivo, dok pojedini američki jastrebi zamišljaju ukidanje OHR-a i crtanje “trećeg entiteta”, Server podsjeća da je to direktna karta ka raspadu Dejtona i novom sukobu. Ako hoćemo haos - to je najbrži put. Ako hoćemo napredak - reforma, demokratija i zapadni kurs nemaju alternativu.</p><p>Njegova najvažnija poenta je najjednostavnija: Balkan ne treba još stabilnosti, nego promjenu. Ne revoluciju, nego evoluciju – onu koja ruši korupcijske piramide, a gradi institucije. Amerikanci mogu pomagati, ali odgovornost je na nama. Kad mi odlučimo da nam je dosta feudalizma pod drugim imenom, put u EU i NATO neće biti prepreka - nego nagrada.</p><p>Do tada ćemo živjeti u stabilnosti - stabilnosti koja smrdi na ustajalost. I sve dok se ta tišina ne uzdrma, Balkan će ostajati siguran - upravo onoliko koliko je i zaglavljen.</p>

Region ne treba status quo, već zapadni kurs i demokratizaciju

Američki kongres je ponovo otkrio zapadni Balkan

Balkan je pogrešno stabilan

<p>Evropska unija posljednjih godina otkriva neprijatnu istinu o sebi: institucije koje su desetljećima služile kao model transparentnosti danas se sve češće nalaze u policijskim izvještajima, a političari koji su krojili evropsku politiku postaju akteri sudskih spisa.</p><h2>Najnoviji slučaj</h2><p>Prvi veliki lom nastupio je Qatargateom - skandalom koji je 2022. otkrio navodnu mrežu mita u Evropskom parlamentu. U centru istrage našla se Eva Kaili, potpredsjednica EP-a iz Grčke, kojoj je u stanu pronađeno gotovo 600.000 eura u gotovini. Uz nju su uhapšeni i njen partner Frančesko Đorđi (Francesco Giorgi), bivši italijanski europoslanik Pier Antonio Panzeri, te više savjetnika i lobista. U medijima se spominjao i belgijski zastupnik Mark Tarabela (Marc Tarabella), kojem je naknadno suspendiran imunitet radi istrage.</p><p>Prošle godine Evropski sud pokrenuo je postupke i protiv više aktera uključenih u aferu Cash-for-influence, u kojoj su 2011. britanski novinari otkrili da su Austrijski MEP Ernst Štraser (Strasser) i Slovenac Zoran Taler (Thaler) bili spremni mijenjati zakonodavne prijedloge za novac. Oba političara podnijela su ostavke, poslije čega je uslijedilo suđenje - Štraser je osuđen na 4 godine zatvora, Taler na 2,5 godine.</p><p>No, skandal koji danas potresa Brisel ide još dublje.</p><p>Belgijska policija je u utorak, po nalogu Evropskog javnog tužilaštva (EPPO), upala u sjedište Evropske službe za vanjsko djelovanje (EEAS) i College of Europe u Brugesu. Prema informacijama Le Soir i L’Echo, među troje privedenih nalazi se i Federika Mogerini (Federica Mogherini), bivša visoka predstavnica EU za vanjsku politiku (2014–2019.) i jedna od najprepoznatljivijih evropskih figura posljednje decenije.</p><p>Uz nju su, prema istim izvorima, ispitivani i Stefano Sanino (Sannino), donedavni generalni sekretar EEAS-a, te jedan član uprave College of Europe. Istraga se tiče navodnog pogodovanja u dodjeli ugovora za European Diplomatic Academy, program obuke mladih diplomata vrijedan više miliona eura. Tužioci istražuju je li College of Europe unaprijed dobio informacije o tenderu tokom mandata Džozepa Borelja (Josep Borrell), tadašnjeg šefa diplomatije EU.</p>

<h2>Politički vrh pod lupom</h2><p>Ako se potvrdi da je projekt bio unaprijed dodijeljen, radilo bi se o kršenju pravila fer konkurencije na nivou same evropske diplomatije.</p><p>Ovo nije prvi put da se evropski politički vrh nalazi pod lupom. U 2025. belgijski tužioci otvorili su istragu protiv više aktera zbog navodnog lobiranja u korist kineske kompanije „Huawei“. Imena koja su se pojavila u medijima uključuju nekoliko sadašnjih i bivših zastupnika iz Njemačke i Belgije čiji identitet još nije službeno objavljen, ali je Evropski parlament potvrdio da su zahtjevi za ukidanje imuniteta zaprimljeni.</p><p>U državama članicama korupcijski rezovi su još dublji: Slučaj Girtel u Španiji potresao je Narodnu stranku (PP). Bivši blagajnik stranke Luis Barcenas (Bárcenas) osuđen je na 33 godine zatvora, a skandal je indirektno doprinio padu premijera Mariana Rahoja (Rajoya). Slučaj Patria je 2011. oborio vladu u Sloveniji; bivši premijer Janez Janša osuđen je zbog mita u vojnom tenderu (presuda kasnije ukinuta pa ponovljena).</p>

<h2>Povjerenje poljuljano</h2><p>U Češkoj su 2025. uhapšene 22 osobe, uključujući bolničke direktore, zbog navodne pronevjere 160 miliona eura EU fondova namijenjenih modernizaciji bolnice Motol.</p><p>Svaka od ovih afera stavljala je pod reflektor različite dijelove evropskog sistema - Parlament, nabavke, fondove, vanjsku politiku - ali zajedno čine jednu priču: Evropa ima problem koji više ne može nazivati incidentom.</p><p>Za građane, najteže pitanje nije pravno, već simboličko. Ako Unija koja od kandidata zahtijeva reforme i borbu protiv korupcije - sama pada na vlastitom ispitu - gdje završava autoritet evropskih institucija?</p><p>Evropska Komisija ponavlja da se istrage moraju dopustiti do kraja. EPPO insistira da niko nije kriv dok se to ne dokaže. Sve je proceduralno ispravno – na papiru.</p><p>Ali politika ne živi na papiru, nego u povjerenju.</p><p>A ono je poljuljano.</p><h2>Slike Evrope se mijenja</h2><p>Od torbi punih keša Kaili, zatvorskih kazni Štraseru i Taleru, pada Rahoja, do potencijalnog suđenja Mogerini - slika Evrope se mijenja. Ne više moćni bastion integriteta, nego sistem koji tek sada shvata da je ranjiv na iste bolesti protiv kojih decenijama propovijeda. Pravi test neće biti sudski, nego civilizacijski: Može li EU reformisati samu sebe prije nego što bude kasno?</p>

Ako Unija koja od kandidata zahtijeva reforme i borbu protiv korupcije - sama pada na vlastitom ispitu - gdje završava autoritet evropskih institucija

Od Qatargatea do Mogerini: Pukotine u evropskom idealu

<p>Povodom najave da će Sjedinjene Američke Države preuzeti projekat Južne interkonekcije u BiH kroz koncesiju, ekonomist Igor Gavran u razgovoru za "Avaz" kaže&nbsp; da je trenutno nemoguće&nbsp;kvantificirati ekonomske efekte.</p><h2>Drastične razlike</h2><p>- Oni bi se mogli drastično razlikovati ovisno o cjelokupnoj trasi (hoće li se povezati s postojećim gasovodom i koja će se sve područja obuhvatiti), kapacitetu, tehničkim karakteristikama (hoće li omogućiti transport u oba smjera i tako osigurati maksimalnu sigurnost snabdjevanja i potencijal tranzita gasa kroz BiH, hoće li imati mogućnost transporta hidrogena ukoliko se u budućnosti pojavi mogućnost njegove upotrebe, a što savremeni gasovodi uglavnom omogućavaju), načinu finansiranja (zaduženje države ili entiteta ili koncesija), načinu izgradnje i upravljanja (hoće li sve biti u javnom domaćem vlasništvu ili pod kontrolom domaćih vlasti ili ne), hoćemo li i dalje imati pristup ruskom gasu i mogućnost konkurentnog ugovaranja najpovoljnijih uslova snabdjevanja ili ćemo jedan (jeftiniji) monopol zamijeniti drugim (skupljim) i drugim faktorima. Ono što je ipak izvjesno je ogroman strateški značaj, jer bi Bosna i Hercegovina dobila pristup i drugim izvorima gasa, eventualno dobila i mogućnost da konačno postane tranzitna zemlja a ne samo krajnji potrošač, veliki broj građana i privrednih subjekata bi po prvi put dobio pristup ovom energentu, poboljšala bi se sigurnost i stabilnost snabdjevanja (ako istovremeno ne izgubimo pristup ruskom gasu i funkcionalnost postojećeg gasovoda i 'istočne' konekcije, što bi poništilo željenu diversifikaciju), omogućilo bi se znatno smanjenje zagađenja i zaštita okoliša, itd. - kaže Gavran.</p><p>Gavran smatra kako bi Južna konekcija trebala biti tek jedna od faza pune diversifikacije, koju bi slijedile ili se paralelno gradile i druge, prije svega Sjeverna, eventualno Zapadna, rekonstrukcija i modernizacija postojeće ili izgradnja nove na istočnoj granici...&nbsp;</p><p>- Tada bi mogli svi građani i privreda imati pristup i sigurno snabdjevanje gasom (u budućnosti možda i hidrogenom) po najpovoljnijim uslovima, uz maksimalnu konkurenciju snabdjevača i realan potencijal zarade na tranzitu gasa preko Bosne i Hercegovine. Postali bi ozbiljna karika u evropskoj gasnoj i energetskoj mreži i imali bi sve i ekonomske i ekološke benefite korištenja gasa. Južna konekcija bi bila prvi veliki korak u tom smjeru, ali ne bi smio ostati i jedini - ističe Gavran.</p><h2>Uvod u veće investicije?</h2><p>Ekonomist se osvrnuo i na pitanje da li je ovo moguće tek uvod u značajno veće američke investicije u BiH.</p><p>- Američke i sve druge investicije u Bosni i Hercegovini, koje donose dugoročnu korist našim građanima, ekonomski rast i razvoj, koje ispunjavaju sve zakonske i druge standarde kakvi se očekuju i od investitora u EU i drugim razvijenim ekonomijama, i koje ne ugrožavaju naše interese, zdravlje ili prirodna bogatstva, su svakako dobrodošle i da smo ikada imali povoljnije poslovno okruženje i uslove za investiranje ne bi nam trebala Južna konekcija da ih privučemo - smatra Gavran.</p><h2>Zabrinjavajuće najave</h2><p>Ipak, ističe da ono čemu trenutno svjedočimo u javnosti su više zabrinjavajuće nego ohrabrujuće najave.&nbsp;</p><p>- Naime, umjesto transparentnog procesa u kojem se ovako značajan strateški projekat priprema i realizuje u skladu sa domaćim zakonima i međunarodnim standardima, i gdje bi svakako u izgradnji trebalo u konkurentnom postupku dati priliku svim najboljim izvođačima uključujući i američke kompanije da grade gasovod (ako imaju najbolju ponudu), mi sada imamo neokolonizatorski nastup gdje se slično ranijem iskustvu s prethodnim američkim ambasadorom 'diktira' domaćim vlastima 'šta je u našem interesu' i mimo bilo kakve konkurencije i bilo kakvih detalja koji se uopšte mogu analizirati praktično najavljuje neka nedefinisana koncesija i bukvalno 'preuzimanje' cijelog projekta od nekih unaprijed planiranih kompanija po vjerovatno unaprijed planiranim uslovima… Zbog svega navedenog, zaista sam u najmanju ruku skeptičan, da ne kažem potpuno pesimističan prema mogućnosti da Bosna i Hercegovina sada odjednom privuče enormne kvalitetne investicije iz države iz koje ih prethodnih decenija skoro nikako nije bilo . Ukratko, treba nam Južna interkonekcija, kao i sve ostale koje su tehnički i ekonomski opravdane, treba nam energetska nezavisnost, diversifikacija, stabilnost i konkurencija na tržištu, ali nisam optimista da nam sve to mogu donijeti aktuelne najave - navodi Gavran.</p>

Šansa jeste velika, ali samo ako je realizuju ozbiljni ljudi, a ne politički poslušnici, smatra Gavran

Gavran za "Avaz": Južna interkonekcija ima ogroman strateški značaj

<p>Najave o pokretanju projekta Južne interkonekcije kao američke investicije, gasovoda koji bi Bosnu i Hercegovinu povezao s terminalima LNG gasa preko Hrvatske i omogućio smanjenje ovisnosti o dotoku ruskog gasa kroz Srbiju, dobile su veliki odjek u stručnoj javnosti. Iako postoje različiti pristupi kada je riječ o modelu upravljanja i finansiranja, ključna poruka ekonomskih analitičara jeste da ovaj projekt predstavlja dugoočekivanu razvojnu šansu koju BiH ne bi smjela propustiti.</p><h2>Američke investicije</h2><p>Ekonomista Faruk Hadžić smatra da je riječ o jednom od najznačajnijih infrastrukturnih poduhvata u posljednjim decenijama.</p><p>- S ekonomskog gledišta, u potpunosti se mogu saglasiti s mišljenjem brojnih kolega ekonomista koji ukazuju da je Južna interkonekcija jedan od najvažnijih strateških energetskih projekata za Bosnu i Hercegovinu. BiH dugo nije imala investiciju ovakvog obima i potencijala -  kaže Hadžić.</p><p>Prema njegovoj procjeni, najveći efekti mogu se očekivati u domenu sigurnog snabdijevanja energijom, industrijalizacije i otvaranja novih radnih mjesta. Navodi da su takvi projekti u BiH bili rijetkost i da se zbog toga mora izbjeći uobičajena praksa političkog odgađanja. Drugi pozitivni aspekt vidi u mogućnosti jačanja ekonomskih odnosa sa SAD.</p><p>- Južnu interkonekciju ne treba posmatrati kroz kratkoročne političke rasprave, nego kao dugoročni investicijski temelj. Ako se projekt uspješno realizuje, vjerujem da bi to moglo otvoriti put većim američkim investicijama - ističe Hadžić.</p><h2><br></h2>

<h2>Strateška vrijednost</h2><p>Ekonomski analitičar Igor Gavran također prepoznaje stratešku vrijednost Južne interkonekcije, ali naglašava značaj jasnih pravila i transparentnih procedura. Upozorava da projekt, iako nosi veliki razvojni potencijal, može biti ekonomski rizičan ukoliko se realizuje netransparentno ili bez dugoročnog modela upravljanja u korist države.</p><p>- Ono što je, ipak, izvjesno jeste ogroman strateški značaj - BiH bi dobila pristup drugim izvorima gasa i mogućnost da konačno postane tranzitna zemlja, a ne samo krajnji potrošač - kaže Gavran.</p>

<p>On podsjeća da interkonekcija može omogućiti širenje gasne mreže u dijelove zemlje koji danas nemaju pristup ovom energentu, što bi otvorilo put razvoju industrije i smanjenju zagađenja.</p><p>Gavran naglašava da je potrebno insistirati na tenderima, konkurentnosti i zaštiti ekonomskih interesa države.</p><p>Podrška dolazi i iz diplomatskih krugova. Otpravnik poslova SAD u BiH Džon Ginkel (John Ginkel) nedavno je poručio da BiH nema više prostora za odgađanje.</p><h2>Radovi naredne godine</h2><p>- Bosna i Hercegovina je u potpunoj zavisnosti od ruskog gasa, a ta opskrba je nepouzdana. EU zabranjuje ruski gas, Bugarska najavljuje blokadu do 2028. BiH će trebati novi izvor. Južna interkonekcija omogućila bi pouzdan LNG i jačanje strateških veza sa SAD - naveo je Ginkel, uz procjenu da bi, uz političku odluku, radovi mogli početi već naredne godine.</p>

Analitičari naglašavaju značaj diversifikacije i očekuju jačanje saradnje sa SAD

Zašto je Južna interkonekcija najvažniji projekt: Otvorena vrata investicijama iz SAD

<p>U dokumentarcu "A Greater Croatia" tadašnji premijer pokojne Herceg-Bosne Jadranko Prlić govorio je, parafraziram, kako Hrvati moraju imati pod kontrolom Mostar, jer Herceg-Bosna nije održiva bez ijednog urbanog centra s univerzitetom, muzejom, akademijom, pozorištem, operom..</p><p>Danas ponovo svjedočimo kako HDZ-ovi lobisti, kojekakvi Maxovi (nisu Luburići ovaj put) i Zovko po Amerikama i Evropskim unijama idejno oživljavaju Herceg-Bosnu, pokušavajući se zakačiti za voz islamofobije među zapadnom populističkom desnicom i predstavljajući to kao pitanje spašavanja kršćana od muslimana.</p><p>Treći entitet je politička fatamorgana - pojavljuje se taman kad god HDZ-u zatreba dodatna poluga za ucjenjivanje Sarajeva. Godinama već slušamo mantru o „legitimnom političkom predstavljanju“ i „ugroženosti Hrvata“, i svaki put završimo na istom mjestu: pritisak da se izbore novi ustupci, nove kvote, nova mjesta, nove garancije. Ali realno - treći entitet nije samo neostvariva želja, on je konceptualno besmislen. Ekonomski neisplativ, geografski nepovezan, demografski raštrkan. Hrvati žive širom BiH - od Posavine i Kiseljaka do Livna i Mostara - bez jedne kompaktne teritorije i bez većeg metropolskog centra koji bi bio administrativna, kulturna i finansijska kičma tog zamišljenog entiteta (ako izuzmemo polovinu Mostara, koji jedva funkcioniše i ovako, s dvije škole, dva komunalna sistema i dva mentaliteta po dužini Bulevara).</p><p>Kako bi uopće izgledao „entitet“ bez jedinstvene teritorije, bez kompaktne ekonomije i - što bi Jadranko Prlić rekao - bez pozorišta? Ne govorimo o realnom projektu, nego o još jednom komadu političke mitologije koja služi kao pregovarački alat. Fantom koji se pojavi samo kad treba zveckati zastavama i izvući još koji ustupak iz bošnjačke strane.</p><p>U konačnici, treći entitet više je mit nego plan. Više politički instrument nego razvojna ideja. I dok god služi kao sjena kojom se maše preko pregovaračkog stola, teško je vjerovati da iko ozbiljan u njega stvarno vjeruje - osim kao u odličan način da se još nešto dobije preko mržnje, ucjene i hajca.</p>

Kako bi uopće izgledao „entitet“ bez jedinstvene teritorije, bez kompaktne ekonomije i - što bi Jadranko Prlić rekao - bez pozorišta?

Entitet bez kazališta

<p>Na saslušanju pred Komitetom za vanjske poslove Američkog kongresa o zapadnom Balkanu, održanom u Vašingtonu, trojica analitičara – Max Primorac (Heritage Foundation), Luk Kofi (Luke Coffey) i Edvard Džozep (Edward P. Joseph) (Hudson Institute) - iznijeli su svoje viđenje političkih prilika u regiji, uključujući Bosnu i Hercegovinu. Diskusija je vođena u ozračju svježih političkih događaja, uključujući otvaranje pregovora BiH s EU, jačanje partnerstva s NATO-om i obilježavanje 30 godina Dejtonskog sporazuma.</p><h2>Zajednička posvećenost</h2><p>Sjedinjene Američke Države i Evropska unija, kako je navedeno u Nacrtu rezolucije koju razmatra Kongres, ponovo potvrđuju zajedničku posvećenost demokratiji, vladavini prava i stabilnosti u Bosni i Hercegovini. U dokumentu se pohvaljuju i napori građana, ali i institucija BiH, posebno u kontekstu NATO integracija, uključujući Individualno prilagođeni partnerski program potpisan u oktobru 2025. godine, koji jača strateško partnerstvo i približava zemlju punopravnom članstvu.</p><p>Međutim, na samom saslušanju ton je bio znatno oštriji. Hrvatski lobista Max Primorac iskoristio je priliku da predstavi vlastitu interpretaciju stanja u BiH, tvrdeći da je riječ o “propaloj državi” i da “Hrvati žive kao proganjana hrišćanska zajednica ugrožena od većinske muslimanske populacije”. Pozvao je na gašenje Ureda visokog predstavnika, optuživši OHR za podrivanje suvereniteta BiH i “favoriziranje centralizirane muslimanske države”.</p>

<p>Primorac je otišao korak dalje, tvrdeći da bi stvaranje trećeg entiteta “spasilo Hrvate od diskriminacije”, navodeći pritom neutemeljene podatke o navodnom padu populacije. Njegovo izlaganje, iako vrlo oštro, ostalo je potpuno ignorirano od članova Kongresa - nijedan kongresmen nije postavio pitanje o položaju Hrvata u BiH, niti se nadovezao na njegove tvrdnje. Tema jednostavno nije bila relevantna za većinu prisutnih.</p><p>Za razliku od Primorca, drugi analitičari fokusirali su se na realne izazove: politiku Milorada Dodika, utjecaj Beograda i destabilizirajuću ulogu Rusije i Kine u regiji.</p>

<h2>Nesagledive posljedice</h2><p>Luk Kofi je ocijenio da Rusija Balkan vidi kao prostor za kreiranje nestabilnosti i slabljenje transatlantskog savezništva. “Srbija ostaje u ruskoj orbiti, bez obzira na pokušaje balansiranja”, rekao je Kofi, dodajući da Rusija aktivno koristi Republiku Srpsku kao instrument za destabilizaciju. Upravo zbog toga, naglasio je, politička stabilnost Bosne i Hercegovine ima direktan značaj za sigurnosnu arhitekturu Evrope.</p><p>Kofi je upozorio da bi rušenje Dejtonskog mirovnog sporazuma imalo nepredvidive posljedice, naglasivši da trenutni geopolitički trenutak nije pravi za otvaranje pitanja ustavne reforme. “Niko ne tvrdi da je Dejton savršen, ali promjene sada bi donijele više problema nego rješenja”, rekao je.</p><p>Slično je ponovio i Edvard Džozep (Joseph), naglašavajući da je uklanjanje sankcija Dodiku donijelo više štete nego koristi. “Dodik je otvoreni ruski igrač”, rekao je Džozep, podsjetivši da se lider SNSD-a oglušio o nalog Centralne izborne komisije da napusti stranačku funkciju. Pozdravio je planirano američko učešće u izgradnji Južne plinske interkonekcije, ističući da je ekonomska i energetska stabilnost ključna komponenta sigurnosti.</p><h2>Linija fokusa</h2><p>Saslušanje je pokazalo jasnu liniju američkog fokusa: zaštita Dejtona, suprotstavljanje ruskom utjecaju, stabilnost BiH i regije - te izbjegavanje svih inicijativa koje bi mogle otvoriti ustavno pitanje ili narušiti krhki balans u zemlji. Hrvatske nacionalističke narative o “progonjenoj zajednici” Vašington je i ovaj put ostavio po strani.</p>

Kongresni analitičari upozorili da Rusija koristi Dodika i Beograd za destabilizaciju, dok su tvrdnje hrvatskog lobiste o “progonu Hrvata” ostale bez interesa i reakcije američkih zastupnika

Tvrdnje Maxa Primorca o “progonu Hrvata” ostale bez interesa kongresmena

<p>Prije malo više od pet mjeseci u Federaciji Bosne i Hercegovine počela je primjena kaznenih odredbi Zakona o kontroli i ograničenoj upotrebi duhana, duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje. Tokom ljeta, prelazak na nove propise bio je relativno lak, jer su ugostitelji mogli koristiti otvorene bašte. Međutim, s dolaskom jesensko-zimske sezone i zatvaranjem vanjskih prostora, svi gosti borave u zatvorenim objektima, gdje je pušenje klasičnih cigareta strogo zabranjeno, što je donijelo novi test za ugostiteljsku industriju. Danas se ugostitelji bore s posljedicama, padom prometa i zbunjujućim pravilima koja se ne provode ravnomjerno.</p><p>Važno je naglasiti da nova regulativa ne isključuje sve oblike konzumacije nikotina. Fokus je na sagorijevanju – odnosno na klasičnom pušenju cigareta koje stvara dim. S druge strane, proizvodi poput glo-a i IQOS-a , koji koriste grijani duhan, kao i nikotinske vrećice, nisu zahvaćeni zabranom. Po definiciji iz Zakona, upotreba ovih proizvoda se ne smatra pušenjem, jer ne sagorijevaju duhan i ne proizvode dim, već aerosol.</p><p>Kada je počela primjena Pravilnika, Federalno ministarstvo zdravstva za „Avaz“ je potvrdilo da se zabrana odnosi na elektronske cigarete i nargile, ali ne i na bezdimne proizvode koji funkcionišu putem grijanja, te nikotinske vrećice.</p><p>Kako nam je potvrđeno Kantonalne uprave za inspekcijske poslove KS, do sada je obavljeno 96 inspekcijskih nadzora, izrečeno devet kazni i dostavljeno svega 11 odluka o uspostavljenim pušačkim prostorijama - na nivou cijelog kantona.</p><h2>Prelazak na alternative</h2><p>Predsjednik Udruženja hotelijera i restoratera BiH Amir Hadžić smatra da su tehnički zahtjevi za pušačke prostore preskupi i nerealni. Ventilacioni sistemi koji zadovoljavaju zakonske norme koštaju i više od 50.000 KM. Mnogi objekti to ne mogu priuštiti, pa ostaju u pravnom vakuumu - bez mogućnosti da uvedu pušačku zonu, ali uz stalni pritisak gostiju i pad prometa.</p><p>Navodi i da ljudi u velikom broju prelaze na bezdimne proizvode u zatvorenom, što je logično, jer su ovi proizvodi zakonom dozvoljeni.</p><p>- Primjetno je da se oni sve više konzumiraju u ugostiteljskim objektima – kaže Hadžić.</p>

<p>Kontrole nisu jednake za sve</p><p>Sarajevski ugostitelj Bojan Prstojević smatra da primjena Zakona nije ujednačena. Zakon se realno primjenjuje u nekoliko opština. Inspekcije ne kontrolišu sve objekte.</p><p>- Mi koji poštujemo pravila na kraju ispadnemo budale – kaže Prstojević.</p><p>Ističe i da pravila nisu svugdje jednako stroga.</p><p>- U školama puše portiri i učiteljice, u domovima zdravlja doktori, u opštinama službenici. Nikad nijedna inspekcija nije ušla. Ali kafana je najveći problem u državi. To je vrhunac cinizma – kaže on.</p><p>Dodaje da je ista situacija i s nargilama, iako su zakonom zabranjene.</p><p>- Šiša, koja je najštetnija, prolazi ispod radara – tvrdi Prstojević.</p><p><br></p>

<p>Iz Kantonalne uprave za inspekcijske poslove KS navode da rade po planu nadzora i po prijavama građana, te najavljuju pojačane kontrole tokom zimskih mjeseci.</p><h2>Između pravilnika i realnosti</h2><p>Ukupno 11 objekata u Kantonu Sarajevo uspostavilo je pušačke prostorije, što je zanemarivo u odnosu na ukupan broj lokala. Ugostitelji tvrde da se propisi teško mogu primijeniti u praksi, dok konkurencija koja krši zakon često prolazi bez kontrole. Sagovornici smatraju da se u ovoj raspravi zanemaruju i drugi veliki zdravstveni izazovi, poput dugogodišnjeg zagađenja zraka.</p><h2>96 nadzora</h2><p>Kako su naveli u Kantonalnoj upravi za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo, od juna 2025. godine, kada su se polovinom tog mjeseca počele primjenjivati novčane sankcije propisane Zakonom o kontroli i ograničenoj upotrebi duhana, duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje u Federaciji BiH, izvršeno je 96 inspekcijskih nadzora, izdato devet rješenja o otklanjanju nedostataka i izrečeno devet prekršajnih naloga s novčanim kaznama u iznosu od 17.000 KM.</p>

Nakon pola godine bez dima u zatvorenom gosti prelaze na bezdimne proizvode

Pet mjeseci primjene Pravilnika o zabrani pušenja: Jesen donijela prazne lokale

<p>Bosna i Hercegovina je, bez velike drame, ali s ogromnim posljedicama, upravo srušila vlastiti evropski put. SNSD je još jednom povukao ručnu – ministri iz reda srpskog naroda odbili su usvojiti dnevni red na sjednici Vijeća ministara, čime su blokirali ključne evropske zakone. Edin Forto to je opisao kao „dan kada nam je SNSD oduzeo Evropu“. Nažalost, nije pogriješio u procjeni, ali jeste u činjenici što su nas i koalicioni partneri posljednje 2-3 godine uporno pokušavali ubijediti kako oni umiju s Dodikom, a čak je i sam Forto 2023. najavljivao da je SNSD zauzeo „proevropski kurs“.</p><h2>Bager u kontru smjeru</h2><p>Njegov kolega i ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković išao je korak dalje pa, nakon što je po destilerijama i košarkaškim parketima dogovarao s Dodikom da ga pusti u vlast, uvjeravao javnost da on zna kako će s njima i da je lider SNSD-a drugi čovjek kad nema Bakira Izetbegović s njim da se svađa.</p><p>Onda se vidjelo da sa SNSD-om evropski kurs ipak ne može i da će ova stranka ustrajno kopirati evropske zakone. Trojka se našla u goloj vodi, jer je vjera u tobožnji evropski uspjeh koji je godinama bio blokiran postala zadnja slamka spasa kojom bi pokušali spasiti svoj generalno katastrofalni mandat na vlasti.</p><p>Tad su odlučili da pređu na plan i slavodobitno nas obavijeste da će sada da izbace SNSD iz vlasti, a Konaković je teatralno zaprijetio da će „bagerom pomesti“ SNSD-ove ministre.</p><p>SNSD se, naravno, narugao - donijeli su mu igračku bagera i napravili skeč za publiku. To ruganje nije bilo samo verbalno. SNSD se nastavio suvereno rugati i blokiranjem reformi i obaranjem kvoruma u Domu naroda BiH bez kojeg ih ne mogu izbaciti, a Trojka ostaje svezanih ruku izgubljena u vlastitoj nesposobnosti, lažima i precjenjivanju sopstvenih dometa.</p>

<h2>Institucionalni luksuz</h2><p>Jučerašnji pokušaj sjednice nije samo jedan neuspješan dnevni red. To je ozbiljan udar na evropsku agendu Bosne i Hercegovine.</p><p>Da budemo potpuno jasni: BiH nema institucionalni luksuz da odbija evropske zakone jer je već ionako uz Kosovo dobrano na zadnjem sjedištu u evropskom vozu. Ali ima politički luksuz - jer lideri ove zemlje žive kao da su u reality programu, a ne u institucijama.</p><p>Danas Trojka izvodi nove pres-konferencije, kritikuje SNSD, poziva na odgovornost, glumi odlučnost. Ali sve to dolazi prekasno.</p><p>Jer ako dvije godine tvrdiš da „znaš kako sa SNSD-om“, a onda te isti taj SNSD blokira na svakom koraku - onda to nije izdaja partnera nego tvoja institucionalna slabost i strateška zabluda.</p><p>SNSD radi to što radi. HDZ radi to što radi. Problem je što Trojka sve manje zna šta radi.</p><h2>Čuđenje ishodima</h2><p>SNSD će nastaviti da vuče ručnu kad god mu se prohtije. HDZ će nastaviti da vaga vlastite interese. A Trojka će nastaviti da se iznova čudi ishodima. Evropski put nije propao jučer. Evropski put je propadao godinama - jučer je samo postalo jasno koliko duboko smo potonuli.</p>

Evropski put je propao, bager se prevrnuo - a cijena političkog cirkusa mjeri se u stotinama miliona

Propao EU put BiH, a propao i bager

<p>Proces imenovanja glavnog pregovarača Bosne i Hercegovine s Evropskom unijom ušao je u novu fazu, ali ne bez kontroverzi, unutrašnjih političkih nadmudrivanja i ozbiljnih institucionalnih dilema. No, ono što je izvjesno jeste da dogovora o najboljem kandidatu nema još ni na vidiku.</p><h2>Zajednički kandidat</h2><p>Rukovodstvo Srpske demokratske stranke (SDS) donijelo je odluku da za glavnog pregovarača predloži bivšeg predsjednika stranke Mirka Šarovića.&nbsp;</p>

<p>Time je otvorena nova politička dinamika, jer SDS i Partija demokratskog progresa (PDP) najavljuju zajedničke konsultacije. Prethodno se spominjalo da bi kandidat opozicije iz RS mogao biti i Igor Crnadak.</p>

<p>Kao mogući zajednički prijedlog opozicije u RS spominje se Branko Nešković, bivši ambasador BiH u Velikoj Britaniji. Nešković je u diplomatskim krugovima percipiran kao ozbiljan i umjeren kandidat.</p><p><br></p>

<p>Istovremeno, politička scena u Federaciji BiH prolazi kroz vlastitu rundu dogovora. Trojka - SDP BiH, NiP i Naša stranka - već je definisala imena za pozicije zamjenika glavnog pregovarača.</p>

<h2><p>SDP je kandidirao Lejlu Ramić-Mesihović, univerzitetsku profesoricu i bivšu državnu ministricu, dok Naša stranka predlaže Lejlu Hasanović, stručnjakinju s iskustvom u evropskim integracijama i međunarodnim projektima.</p></h2>

<p></p><h2>Otpor SNSD-a</h2><p>S druge strane, Stranka demokratske akcije odlučila je da neće uopće učestvovati u procesu nominacija. Prema njihovom stavu, stranke koje čine državnu vlast trebaju preuzeti odgovornost.</p><p>SNSD ide još korak dalje – oni smatraju da je cijeli proces izvan institucionalnih okvira i da samo Vijeće ministara BiH, kao izvršno tijelo, ima zakonski osnov da imenuje glavnog pregovarača.</p><p>Za SNSD, sve što radi Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH je, kako tvrde, nelegalno i predstavlja grubo zadiranje u nadležnosti Vijeća ministara. Ova stranka već je ranije obznanila da traži da Ana Trišić-Babić bude glavni pregovarač.</p>

<h2>Upozorenje pravnika</h2><p>Uprkos kritikama, Predstavnički dom je ipak odlučio preuzeti proces imenovanja na sebe. Odluka je izazvala brojna pravna i politička pitanja: može li jedan parlamentarni dom samostalno osnovati novu instituciju kao što je Ured glavnog pregovarača?</p><p>Pravnici upozoravaju da bi takav potez mogao biti neustavan, jer Parlamentarna skupština, kao dvodomno tijelo, donosi odluke u punom kapacitetu, a ne selektivno kroz jedan dom. Situaciju dodatno komplikuje činjenica da je prijedlog predsjedavajuće Vijeća ministara BiH Borjane Krišto o osnivanju Ureda glavnog pregovarača dva puta uklonjen s dnevnog reda sjednica. Time je proces institucionalno zakočen, a politička borba za imenovanja prebačena u parlament.</p>

Šta nova politika EU znači za našu zemlju: Da li će BiH postati sabirni centar za migrante

Minimalna plaća ostaje na 1.000 KM i u 2026.?

Država guši ekonomiju

Sedam godina nakon Fortinog obećanja: Sarajevo i dalje čeka vjetar da odradi posao vlasti

Javni sektor više ne može izdržati: Vlada uspavana Kanton Sarajevo na ivici raspada

Bosna i Hercegovina između Amerike, EU i vakuuma: Trampova doktrina redefiniše ulogu SAD u BiH

Kad se mentalni tinejdžeri bave politikom: Cuke, mace, Rocky provod i šminkerski pohod

Balkan je pogrešno stabilan

Od Qatargatea do Mogerini: Pukotine u evropskom idealu

Gavran za "Avaz": Južna interkonekcija ima ogroman strateški značaj

Zašto je Južna interkonekcija najvažniji projekt: Otvorena vrata investicijama iz SAD

Entitet bez kazališta

Tvrdnje Maxa Primorca o “progonu Hrvata” ostale bez interesa kongresmena

Pet mjeseci primjene Pravilnika o zabrani pušenja: Jesen donijela prazne lokale

Propao EU put BiH, a propao i bager

Izbor pregovarača s EU povod za novi politički obračun

Šta nova politika EU znači za našu zemlju: Da li će BiH postati sabirni centar za migrante

Minimalna plaća ostaje na 1.000 KM i u 2026.?

Država guši ekonomiju

Sedam godina nakon Fortinog obećanja: Sarajevo i dalje čeka vjetar da odradi posao vlasti

Javni sektor više ne može izdržati: Vlada uspavana Kanton Sarajevo na ivici raspada

Bosna i Hercegovina između Amerike, EU i vakuuma: Trampova doktrina redefiniše ulogu SAD u BiH

Kad se mentalni tinejdžeri bave politikom: Cuke, mace, Rocky provod i šminkerski pohod

Balkan je pogrešno stabilan

Od Qatargatea do Mogerini: Pukotine u evropskom idealu

Gavran za "Avaz": Južna interkonekcija ima ogroman strateški značaj

Zašto je Južna interkonekcija najvažniji projekt: Otvorena vrata investicijama iz SAD

Entitet bez kazališta

Tvrdnje Maxa Primorca o “progonu Hrvata” ostale bez interesa kongresmena

Pet mjeseci primjene Pravilnika o zabrani pušenja: Jesen donijela prazne lokale

Propao EU put BiH, a propao i bager

Izbor pregovarača s EU povod za novi politički obračun