U zemlji gdje zdravi razum ide da crkne na godišnji, a politička logika se kotrlja nizbrdo u kolicima iz hipermarketa, danas smo svjedočili prizoru vrijednom LSD halucinacije: ministar Hasičević sa trgovcima protestuje protiv odluke o uvođenju 16 radnih nedjelja koju je sam donio, sa sindikatom koji podržava ministra što protestuje zajedno s njima protiv odluke o 16 radnih nedjelja koju on donosi.To, druže moj, nije više politika — to je kabare na amfetaminima. To je Top lista nadrealista nakon pet Red Bull vodki i dva dana bez sna. To je Federacija, majko, gdje je protest protiv rada nedjeljom organizovan nedjeljom, i gdje je glavni govornik protiv 18 radnih nedjelja upravo ministar koji ih uvodi. Orwell se prevrće u grobu, Kafka pije pelinkovac.A podaci su brutalni od novembra do maja – 2.000 radnika manje u sektoru trgovine. Pad prometa za stotine miliona. Prelijevanje novca u RS.

I ministar to zna. Ali ne može da prizna da je pogriješio. Zato 16 radnih nedjelja. Kao kompromisno rješenje. Da smanji štetu, a ne prizna da nema pojma. Ali kako da te radnice pogleda u oči? Tako što će otići da zajedno s njima protestuje protiv vlastitih odluka. U međuvremenu, veliki trgovinski lanci puše kubanske cigare u Orašju i broje pare, jer njihova roba i dalje cirkuliše nedjeljom, dok mali trgovac u Bugojnu zatvara radnju i razmišlja da ode u Njemačku prati zadnjice u staračkom domu. Jer tamo bar zna kada je neradna nedjelja, a kad nije.Ako ste ikad željeli gledati kako izgleda kad vlast maršira protiv same sebe, danas ste to mogli vidjeti uživo u Sarajevu. Lakrdija nije dovoljno jaka riječ. Ovo je klinička dijagnoza jednog sistema koji više ne zna ko laže, a ko glumi da vjeruje.Ovo nije reforma, ovo je lobotomija — samo što vam lobanju ne buše bušilicom, već saopštenjima, komičnim PR-om i šupljim frazama o "transparentnosti" i tobožnjoj borbi za prava radnika. A iza zavjese – budžetski hohštapleri, sindikalni statisti i izgubljeni ministri koji su htjeli napraviti nešto veliko i ostati upamćeni, a proizveli samo probleme i napravili od sebe figuru iz vica. I zato, gospodo, maknite se s bine. Niste više ni smiješni. Samo umarate i upropaštavate. A publika je umorna. I danas nema gdje ni pelene djetetu kupiti. Zbog vas.

Danas smo svjedočili prizoru vrijednom LSD halucinacije: ministar protestuje protiv odluke koju je sam donio

Top lista nadrealista uživo: Hasičević protestovao protiv 16 radnih nedjelja koje on uvodi

Ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez na konferenciji za medije govorio je o incidentu prilikom obilježavanja godišnjice Trećeg pješadijskog puka OS BiH, gdje su se pojavili Milorad Dodik, Nenad Stevandić i Radovan Višković.On je kazao da njegova naredba nije ispoštovana i da su time narušeni principi zakonitosti i vojne hijerarhije.- Naredba koju sam donio nije izvršena, i očigledno su prekršeni principi zakonitosti i hijerarhijskog postupanja. Zbog toga sam naložio provođenje internog postupka. Nakon što se prikupe svi relevantni dokazi, bit će poduzete odgovarajuće mjere protiv odgovornih lica, uključujući i one u lancu komandovanja. Nijedna opcija nije isključena - rekao je Helez te kazao da nije isključena opcija smjena oficira.Ministar odbrane Srbije Bratislav Gašić sjedio je tokom intoniranja himne BiH, a to je prokomentirao Helez.- Zbog neprimjerenog ponašanja ministra Gašića, donio sam odluku o obustavi svih aktivnosti koje proizilaze iz plana bilateralne saradnje. To uključuje zajedničke vojne vježbe i školovanje - naglasio je.Ponovio je da mu je iz EUFOR-a poručeno da ne posjeduju naredbu EU za asistenciju pri hapšenju Dodika.

On je kazao da njegova naredba nije ispoštovana i da su time narušeni principi zakonitosti i vojne hijerarhije.

Nakon što je Gašić sjedio tokom intoniranja himne BiH: Helez obustavlja bilateralnu saradnju sa Srbijom

Ministar odbrane BiH Zukan Helez održao je konferenciju za medije povodom obiljažavanja dana Trećeg (RS) puka Oružanih snaga BiH, kada su predsjednik RS Milorad Dodik, premijer Radovan Višković i predsjednik NSRS Nenad Stevandić prisustvovali tom događaju uprkos njegovoj zabrani.Naš novinar je upitao Heleza, da s obzirom na to da je načelnik Zajedničkog štaba Gojko Knežević imenovan na prijedlog SNSD-a, koliko je bilo realno očekivati da će on spriječiti ulazak lica s potjernice u kasarnu Kozora, posebno ako se uzme u obzir da nije prenio da vojna policija ne može izvršiti naredbu. Pitao je naš novinar da li to što jedan visoki vojni funkcioner otvoreno ignoriše naredbe ministra odbrane svjedoči o kolapsu državnih institucija i postoje li mehanizam da se na to adekvatno odgovori.Također, ministar je ranije naveo da je bataljon vojne policije bio spreman da interveniše i spriječi ulazak u kasarnu, a naš novinar je pitao zašto ta jedinica nije naknadno poslana da te osobe izbaci iz kasarne, s obzirom da je njihov boravak tamo trajao duže vrijeme.- Zašto ta reakcija izostaje ako je postojala operativna spremnost - upitao je naš novinar.Ipak, adekvatnih odgovora na ova pitanja nije bilo.- Dobio sam informaciju da će ta lica s potjernice doći. Izdao sam naredbu, pitam čitavu bh. javnost: Šta su uradili moji nadređeni? Nijedne riječi nisu rekli. Jedini sam koji je ustao za zaštitu zakona i zakonitosti. Što se tiče bataljona Vojne policije, on je i danas spreman i stalno je spreman. Sve je predmet istrage. Što se tiče snaga koje su tamo, prvo smo dobili od njih informaciju da neće doći, pa da će doći i da je tu sasvim dovoljan broj policije da spriječi njihov ulazak. Postupali smo na osnovu tih zvaničnih informacija, koje su u lancu komandovanja - rekao je Helez.&nbsp;

Pitali smo ministra zašto jedinica nije naknadno poslana da ih izbaci iz kasarne, s obzirom da je njihov boravak trajao duže vrijeme

Helez bez konkretnih odgovora: "Jedini sam ustao za zaštitu zakona"

Šverc duhanom i duhanskim proizvodima i dalje je jedan od najvećih problema u Bosni i Hercegovini. Prema najnovijem istraživanju IPSOS-a, BiH svake godine gubi više od 420 miliona KM zbog ilegalne prodaje duhana, što je dovoljno za izgradnju pet savremenih bolnica, 100 kilometara autoputa ili sanaciju šteta od prošlogodišnjih poplava.Ova tema aktualizirana je početkom šestog izdanja kampanje „Stop švercu“ koju provodi Uprava za indirektno oporezivanje (UIO).<h2>Detaljni nalazi IPSOS istraživanja</h2>IPSOS-ovo istraživanje, provedeno od novembra 2024. do januara 2025. godine, pokazalo je kompleksnu sliku ilegalnog tržišta duhana i duhanskih proizvoda u BiH. Uprkos blagom padu potrošnje ilegalnih cigareta, situacija na tržištu i dalje ostaje ozbiljna. Ilegalne cigarete se još najčešće prepoznaju po kosovskim poreznim markicama ili su u potpunosti bez poreznih markica. Prosječna cijena ilegalnih cigareta približava se cijeni legalnih cigareta i trenutno iznosi 4,79 KM po paklici, što ih i dalje čini atraktivnim za kupce radi marginalne uštede u odnosu na legalne proizvode.Još veći problem predstavlja tržište rezanog duhana koje pokazuje kontinuirani rast. Potrošnja ilegalnog rezanog duhana dostigla je 2.062 tone, što je povećanje od 2 posto u odnosu na prošlu godinu i čak 26 posto više u odnosu na 2020. godinu. Više od 94 procenta ispitanih korisnika rezanog duhana i dalje nabavljaju ilegalne proizvode na pijacama, od uličnih prodavača ili poznanika, ukazujući na izraženu stabilnost potražnje.Ekonomske posljedice ilegalnog tržišta duhanskih proizvoda direktno utiču na budžet države, oduzimajući značajna sredstva koja bi mogla biti usmjerena ka ključnim javnim potrebama. Sredstva izgubljena od ilegalne trgovine dovoljna su za velike infrastrukturne projekte i socijalne programe:* Izgradnja pet savremenih bolnica* Izgradnja 100 kilometara autoputa* Kompletna sanacija više od 1.000 km regionalnih i lokalnih puteva* Izgradnja 10.000 stanova za mlade porodice i socijalno ugrožene kategorije* Povećanje minimalnih penzija za više od 100.000 penzionera za godinu * Potpuna sanacija šteta nastalih u poplavama koje su pogodile BiH u oktobru 2024.Uprava za indirektno oporezivanje od početka godine intenzivno provodi operativnu akciju „MARKET 2“ s ciljem sprečavanja ilegalne trgovine duhanskim proizvodima. Primjer uspješnosti ove akcije je nedavna operacija u Banjoj Luci gdje je zaplijenjeno približno 750 kg rezanog duhana i gotovo 27.500 paklica ilegalnih cigareta ukupne tržišne vrijednosti više od 311 hiljada KM.<h2>Građani ključni faktor uspjeha</h2>Načelnik Odjeljenja za komunikacije UIO Ratko Kovačević, u izjavi za „Avaz“ istakao je važnost kontinuiranog rada institucija.- Bez odlučnog djelovanja agencija za provedbu zakona, borba protiv šverca ostaje samo prazna fraza. Intenzivirali smo aktivnosti kako bismo što efikasnije zaustavili ilegalne tokove - naglasio je Kovačević.UIO je 2. aprila 2025. pokrenuo šestu kampanju „Stop švercu“, fokusirajući se na edukaciju građana i njihovo aktivno uključivanje u borbu protiv ilegalnog tržišta. Tokom prethodnih kampanja zabilježen je značajan porast u broju prijava i povećanje broja izdanih akciznih markica za čak 58 posto.- Građani imaju ključnu ulogu u suzbijanju ilegalne trgovine. Vrlo je važno da prilikom prijave daju precizne informacije o lokacijama ilegalne prodaje, što nam omogućava brzu i efikasnu reakciju - istakao je Kovačević.Zahvaljujući uspješnim akcijama i kampanjama, očekuje se da prihodi od akciza na duhan u 2025. godini premaše milijardu KM, što je značajan rast u odnosu na 709 miliona KM iz 2020. godine. Ova sredstva direktno pomažu u finansiranju brojnih javnih potreba i socijalnih programa.- Važno je da građani prepoznaju direktnu štetu koju crno tržište nanosi svima nama. Svaka izgubljena marka je novac koji smo mogli iskoristiti za bolji život svih građana BiH - naglasio je Ratko Kovačević.Borba protiv ilegalne trgovine duhanom zahtijeva zajedničku akciju svih nadležnih institucija – od lokalnih do državnih nivoa. Potrebno je osigurati snažniju međuinstitucionalnu saradnju, bolje kontrole na granicama te intenzivniju kontrolu prodajnih mjesta kako bi se spriječilo dalje širenje crnog tržišta.<h2>Zajedničko djelovanje</h2>Kako bi BiH uspješno riješila problem ilegalnog tržišta duhana i duhanskih proizvoda, ključna je saradnja institucija, građana i svih društvenih aktera. Dosadašnji rezultati pokazuju da je moguće napraviti značajne pomake kada postoji jasno definisan cilj i angažovanost svih uključenih.Stoga je od presudne važnosti da građani prepoznaju ozbiljnost ovog problema i aktivno učestvuju u prijavljivanju ilegalnih aktivnosti, čime direktno doprinose boljoj budućnosti cijelog društva.

Crno tržište duhana ozbiljno narušava ekonomski i društveni razvoj BiH

Borba protiv šverca: Tržište rezanog duhana kontinuirano raste

BiH godišnje gubi 420 miliona KM zbog ilegalne trgovine duhanom: Crno tržište godišnje odnosi 100 kilometara autoputa

Beč ovih dana živi u znaku ViennaUP festivala – najveće start-up manifestacije u Centralnoj Evropi koja okuplja inovativne poduzetnike, investitore i lidere iz cijelog svijeta. U okviru festivala, na kojem novinar „Avaza“ boravi na poziv Ureda grada Beča u Sarajevu, razgovarali smo s Petrom Dobrockom, suosnivačicom i direktoricom kompanije byrd. Riječ je o jednom od najperspektivnijih evropskih start-upa u oblasti logistike za online trgovinu.<h2>Jedinstvena mreža</h2>Petra Dobrocka pojašnjava kako je byrd osnovala 2016. godine u Beču, zajedno s Alexanderom Leichterom, Sebastianom Machom i Christophom Krofitschom, s vizijom da povežu trgovce i logističke centre u jedinstvenu mrežu koja omogućava lakše skladištenje i dostavu proizvoda širom Evrope.&nbsp;- Danas smo prisutni u Francuskoj, Njemačkoj, Velikoj Britaniji, Nizozemskoj, Austriji, Italiji i Španiji, a uskoro ćemo otvoriti tržišta u Švedskoj, Danskoj i Poljskoj - kaže Dobrocka.Kompanija byrd ne posjeduje vlastita skladišta, već nudi softversko rješenje koje ih povezuje s trgovcima. Dobrocka objašnjava da upravo tu leži snaga poslovnog modela kompanije.- Mnogim skladištima pomažemo da uđu u e-commerce sektor jer im donosimo klijente i najmoderniju tehnologiju. Neka su koristila zastarjele sisteme ili su bila ovisna o rješenjima samih online trgovina. Mi im nudimo fleksibilnost i priliku za dodatne prihode - navela je.Govoreći o razvoju kompanije, Dobrocka ističe da su prvi klijenti bili mali trgovci sa jednim ili dva zaposlena koji su sami obavljali skladištenje i dostavu.&nbsp;- Danas radimo i s velikim svjetskim brendovima poput Camparija ili Durexa, za kojeg realiziramo sve online narudžbe u Njemačkoj - kaže ona.U kontekstu konkurencije s Amazonom, Dobrocka naglašava prednosti koje byrd nudi trgovcima.- Naša usluga omogućava trgovcima da ostanu neovisni o Amazon standardima. Kupci dobijaju proizvode u kutijama brenda, s mogućnošću dodavanja promotivnih materijala i letaka koji ih vraćaju na web shop trgovca. To s Amazonom nije moguće - istaknula je.

<h2>Ambiciozan plan</h2>Dobrocka podsjeća da je byrd zatvorio investicijsku rundu od 50 miliona eura, predvođenu Cambridge Capitalom. - Naš cilj je stvoriti najveću nezavisnu mrežu za e-commerce fulfillment u Evropi. Dio sredstava uložit ćemo u širenje na nova tržišta, ali i u jačanje prisutnosti u postojećim zemljama kroz otvaranje novih radnih mjesta - naglašava.Plan je ambiciozan: do kraja godine povećati broj zaposlenih s 230 na 400.- byrd je postao brend koji ljudi vole i žele biti dio naše priče. Samo prošli mjesec imali smo više od 1.000 prijava za posao. Naravno, selekcijski procesi su ključni jer su naši zaposlenici naša najveća vrijednost - zaključuje Dobrocka.

Danas radimo i s velikim svjetskim brendovima poput Camparija ili Durexa, za kojeg realiziramo sve online narudžbe u Njemačkoj, kazala je

Petra Dobrocka: Želimo postati najveća mreža za e-commerce logistiku u Evropi

Banja Luka, maj 2025. Jučerašnji prizor mi još pulsira pred očima kao noćna mora prežderanog kockara na acidu. Trojica lokalnih šerifa – Dodik, Stevandić i Višković – u društvu srbijanskog kabadahije Gašića s osmijehom hijena prolaze kapiju kasarne Kozara, šamarajući svojim prisustvom svaku pravnu normu, svaki papir, svaki zakonik ove nesretne tvorevine zvane Dejtonista.Vojska? SIPA? Ministar odbrane? Kao duhovi iz lošeg romana Edgara Alana Poa (Allan Poe) – svi nestali u magli političke nemoći i beskičmenjaštva. Ne može im niko ništa, jači su od sudbine.Dodik gura prst u oko cijeloj državi i mrtav-hladan pita: „Šta vojska ima sa sudovima?“ Briljantno. To je kao da ti serijski piroman objasni da nema ništa s vatrogascima.A Stevandić? On recituje neku nadrogiranu verziju pravne geografije, objašnjavajući kako je svaki centimetar kasarne „upisan u knjige RS“. Naravno da jeste, sve što napišeš na papir u Republici Srpskoj odmah postaje pravno sveto pismo. Dodik bi mogao nacrtati slona na kancelarijskom bloku i proglasiti ga službenim grbom RS – i niko mu ne bi smio reći „mrš“.I zaista, Dodik tiho, polako, temeljito, uvjerljivo, pokazuje da države nema. Ona ne provodi svoje zakone, srpski kadrovi svoje nadređene ne zarezuju ni sekunde.U isto vrijeme, „trojkaši“ u Sarajevu plešu valcer vlastite nemoći. Demonstriraju istu onu nemoć koju su demonstrirali bošnjački političari pred i tokom Karadžićevog separatističko-koljačkog pira 1992.Ovi patetični apostoli „euroatlantskog puta“ skupljaju se po kafićima, piju skupu kafu, i mudro „analiziraju situaciju“. SIPA? Nije stigla. Vojna policija? Heleza ne sluša. Samo još jedan papirnati zmaj, kojeg Dodik može spaliti kad mu dosadi ova predstava.Institucije? Raspadnuta tabla na kojoj piše „ne diraj – u kvaru“. Pravo? Samo dodatna komplikacija. Moral? Egzotična životinja koja je odavno izumrla u ovim krajevima.I na kraju, da stvar bude još luđa, Dodik nudi pomoć da „spasi Oružane snage BiH“. Kao da Jack the Ripper ponudi policiji pomoć da uhvate serijskog ubicu.Ovo nije samo raspad države. Ovo je trijumf balkanskog nihilizma nad zdravim razumom. I svi znamo da će se sutra praviti da se ništa nije desilo. Jer tako to kod nas ide. Svaki dan nova epizoda „Bosnian Gonzo Reality Show“, bez kraja i bez izlaza.

Ovo nije samo raspad države. Ovo je trijumf balkanskog nihilizma nad zdravim razumom

Dodik, Stevandić i Višković u kasarni Kozara

Raspad države

Deset stranaka, deset predsjednika, deset potpisa. Rezultat? Devetnaest ruku u Predstavničkom domu PSBiH, što je tri manje od potrebne većine.&nbsp;Dakle, matematički cirkus koji bi i osnovac provalio. No, nemojte da vas to zavara. Pozicija iz Federacije potpisala je "historijski sporazum" kao da su srušili Berlinski zid.<h2>A šta ćemo s HDZ-om?</h2>U Domu naroda još im je bolji performans. Četiri delegata od 15. Dakle, još dublja manjina. I dok brojke jasno kažu da dvije trojke (sarajevska + banjalučka) teško da mogu biti vlast, oni nas pokušavaju uvjeriti da ništa više ne stoji na putu novoj vlasti i evropskoj vlasti u BiH.Ima tu treća poznata u jednačini koju sve vrijeme sistemski ignorišu, a to je HDZ BiH. Ova stranka do sada nijednim potezom nije pokazala ni da ozbiljnije pomišlja raskidati dugogodišnje partnestvo sa SNSD-om, a i zbog čega bi? Oni sjajno plivaju u sukobu između bošnjačkih i srpskih predstavnika u vlasti i, trgujući i s jednima i drugima, ostvaruju najlagodniju i najmoćniju situaciju za sebe. Alternativa je šta? Opozicija u RS koja je u ljubavi s trojkom, a u sukobu s njima, do mjere da Vukanović učestalo koristi epitet "ustaše" kada govori o hrvatskoj politici. <h2>Zna se</h2>Naravno, spremni za eventualno prekompoziciju, iz HDZ-a su više puta jasno kazali, tek kada bi im se zauzvrat dao krupan zalogaj – izborni zakon. A s obzirom na to da bi u bošnjačkoj javnosti ovakav ustupak trojke bio tretiran ravno izdaji, iluzorno je očekivati da će dotle dotići.Da ne spominjemo tek činjenicu da smjenu vlasti mora potvrditi i Dom naroda, gdje SNSD zahvaljujući svoja tri delegata može obarati kvorum. Matematika je brutalna. Dvije trojke imaju 19 ruku. U Domu naroda je još gore. Da se sjednica održi, HDZ mora biti prisutan u Klubu Hrvata, SNSD u Klubu Srba, SDA, DF i SBiH u Klubu Bošnjaka. Bez njih, nema ništa. A opozicija iz RS ni ne želi savezništvo sa opozicijom iz Federacije. Trojka bi da se spasi u državnoj vlasti, ali ne ide im matematika, a ni ruke. Džaba što njeni protagonisti uporno ponavljaju da zajedno s predstavnicima opozicije iz RS imaju "preko petsto hiljada glasova".<h2>Politička sapunica</h2>Zaključak? Platforma je predstava za javnost, bez ikakve realne moći da promijeni bilo šta.Trojka pokušava i dalje da produžava svoj životni vijek i stvara predstavu da oni kao nešto rade i ima da uspiju, dok u stvarnosti SNSD i HDZ drže ključeve, a građani, kao i obično, ostaju taoci ove političke sapunice bez kraja.

Dvije trojke pokušavaju praviti vlast bez većine, dok HDZ i SNSD drže sve ključeve

Historijski sporazum ili predstava za mase

Matematički problemi pozicije u Federaciji i opozicije u RS: Kad manjina potpiše da je većina

Na mezarju Humka u Sarajevu je klanjana dženaza istaknutoj bh. pulmologinji prof. dr. Zehri Dizdarević.Ona je preminula prošle subote u 82. godini. Dženazi je prisustvovao veliki broj njenih kolega, prijatelja, a iz Saudijske Arabije je stigao njen sin i još jedan istaknuti ljekar Kemal Dizdarević.Dženazu namaz je predvodio Muhamed efendija Velić.Zehra Dizdarević je redovni član nastavničkog vijeća Medicinskog fakulteta UNSA. Formirala je odjeljenje za urogentalnu TBC, uvela kateterizaciju desnog srca, sagledala plućna oboljenja sa kliničkog, imunološkog, radiološkog i funkcionalnog gledišta.Profesorica Dizdarević je bila šef odjeljenja intenzivne njege Klinike za plućne bolesti i TBC "Podhrastovi", a potom i šef klinike od 1993. do 2003. godine. Bila je direktor iz oblasti internih disciplina KCUS-a u trajanju od 3 godine, a potom šef i zamjenik naizmjenično. Jedna je od participanata za formiranje Kliničkog centra u razvoju, a potom KCUS-a.Bila je ministrica zdravstva Kantona Sarajevo u dva navrata, u periodu od 1998. do 2000. godine i od 2003. do 2007. godine.

Dženazu namaz je predvodio Muhamed efendija Velić

Posljednji oproštaj: Klanjana dženaza istaknutoj pulmologinji Zehri Dizdarević

Prema podacima Porezne uprave FBiH, fiskalizovani promet u sektoru maloprodaje od 17. novembra 2023. do 17. februara 2024. iznosio je 3,81 milijardu KM – nominalno neznatno više nego godinu ranije (3,74 milijarde KM). Međutim, kada se promet uskladi s inflacijom, dolazimo do zabrinjavajuće slike.<h2>Promet manji</h2>Samo u novembru i decembru 2024. godine, u oblastima obuhvaćenim zabranom rada, zabilježen je realan pad prometa od čak&nbsp;154 miliona KM&nbsp;u odnosu na isti period prethodne godine. Ta razlika vrlo vjerovatno je završila preko entitetske linije – u trgovinama u Republici Srpskoj, koje nisu imale takvu zabranu.Ovo se navodi i u zvaničnim podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH.FBiH je u decembru 2024. u odnosu na isti mjesec 2023. godine, kao što rekoše, ostvarila povećanje prometa za 22 miliona KM, ili 0,75 posto bez valoriziranja inflacijom, a bez Orašja minus 10 miliona. A RS je ostvario povećanje od 142 miliona ili 9,4 posto. Ministarstvo trgovine FBiH se branilo podacima koji uključuju promet iz Orašja (izuzetog iz zabrane), kao i iz benzinskih pumpi, pekara, cvjećara i apoteka – sektora koji nisu regulisani ovom mjerom. Takvo predstavljanje ne oslikava stvarne efekte zabrane.Povrh svega, najnoviji podaci sugeriraju da je&nbsp;Orašje, koje je bilo izuzeto iz zabrane, u februaru 2025. godine imalo jedan od najvećih porasta prometa u cijeloj FBiH. Zvanične potvrde se tek očekuju, ali trendovi su jasni. Pritom ostaje pitanje: prema kojim kriterijima se odobravaju izuzeća za Orašje i sada najavljeno Neum? Zašto Orašje i Neum, a ne Visoko, Gračanica ili Travnik? Ekonomske politike ne smiju zavisiti od etničke pripadnosti ili političke podobnosti.<h2>Pad zaposlenih</h2>Kako ilustruje grafikon Federalnog zavoda za statistiku, broj zaposlenih u sektoru trgovine u FBiH, nakon stabilnog rasta tokom 2023. i kulminacije u drugoj polovini 2024, bilježi&nbsp;pad u decembru 2024. i januaru 2025. U januaru 2025. broj zaposlenih pao je na&nbsp;100.461, što je značajan pad u odnosu na rekordne brojke iz ljeta 2024.

Vlada FBiH sada pokušava “izlaznu strategiju” iz vlastite odluke. Ministar trgovine Hasičević najavio je uvođenje 16 do 18 radnih nedjelja godišnje – tihi povratak zdravom razumu, ali ne potpuno, jer bi jedino logično i pravedno rješenje bilo ukidanje zabrane rada nedjeljom, uz, naravno, adekvatnu primjenu Zakona o radu i zaštite radnika.<h2>Populizam umjesto ekonomije</h2>Zabrana rada nedjeljom možda je nekome donijela političke poene, ali je donijela i realne gubitke – trgovcima, radnicima i budžetu. Građani nisu zaštićeni od loših odluka time što su one obavijene frazama o „pravima radnika“. Potrebna nam je politika zasnovana na podacima, a ne na aplauzima.Vrijeme je da se priznaju greške i ukine mjera koja očigledno ne funkcioniše.

Dok Federalna vlada traži način da izvuče političku glavu iz ekonomske zamke, podaci pokazuju pad prometa, odljev potrošnje u RS

Ministarstvo trgovine traži izlaznu strategiju nakon katastrofalnih rezultata: Uvodi se 16 do 18 radnih nedjelja

Više od trideset malih biznisa, zanatlija, stomatoloških ordinacija, sportskih klubova i trgovina koji posluju u okviru tzv. Privrednog grada Skenderija, primili su ovih dana zvanična rješenja o zabrani korištenja svojih poslovnih prostora. Rok za napuštanje objekata: 30 dana. Razlog: ozbiljno oštećenje konstrukcije koje, prema nalazima Građevinskog fakulteta u Sarajevu, prijeti urušavanjem.

I dok bi sigurnost građana i korisnika tih prostora svakako trebala biti prioritet, ono što izaziva gnjev i nevjericu jeste način na koji su institucije Kantona Sarajevo upravljale situacijom. Niti su zakupci imali pristup spornom elaboratu koji, navodno, utvrđuje alarmantno stanje objekta, niti im je ponuđena bilo kakva alternativa ili plan za nastavak poslovanja.Štaviše, sve više se šuška da iza cijele akcije stoji unaprijed skovani plan — jer su, kako tvrde upućeni, prvo uspjeli izlobirati ukidanje studije o vjetrokoridorima, a sada se, na osnovu elaborata čiju validnost mnogi osporavaju, prostor pokušava osloboditi za interese Sky mafije. Također, nigdje nema elaborata o sanaciji nego je gurnut elaborat o rušenju!?<h2>Ugovori potpisani, radnje adaptirane, krediti podignuti – a sada ključ u bravu</h2>Stomatolog Haris Mujanović, jedan od zakupaca, kaže da je šokiran. U njegovu ordinaciju uloženi su ozbiljni resursi, kupljena je oprema, adaptiran prostor, a zaposleni su i radnici. I sada, bez konsultacija, bez dijaloga, bez tranzicionog perioda – dolazi nalog za zatvaranje.

Haris Mujanović, jedan od biznismena koji se mora seliti, kaže za "Dnevni avaz" da je tu uzeo tri prostora, jedan 2016. godine, drugi 2020., a treći tri godine kasnije. Sve vrijeme je nadograđivao i ulagao.- Prošle sedmice ovdje dolazi direktor Šenaj Avdić (NS) da se upozna, on je tu nekoliko mjeseci. On nam je dao informaciju samo da ćemo mi dobiti rješenja prema kojima imamo 30 dana da napustimo prostor. Rekao sam im „Jeste l' normalni, sve je renovirano, sređeno, nemam nikakav problem, ne znam šta je naredila Inspekcija“ – rekao je Mujanović za "Avaz".Pojašnjava da je u ponedjeljak došlo rješenje svima vezano za "Privredni grad", koji se zove „B faza“, a koje podrazumijeva 30-ak radnji.- Neki ljudi su u decembru uzeli prostore, renovirali, napravili sve, dobili ugovore, a sad su i oni dobili isto to. Mi smo se okupili u ponedjeljak, nismo znali šta ćemo i kako ćemo, neki su čak išli odavdje na sastanak s direktorom i rekli da neće izaći i on im je rekao da ako ne izađu, ugasit će struju, jer je ovo naređenje Inspekcije iz Općine - rekao je.

Ispričao je da je nakon toga napravljen plan, poslan je dopis prema Nadzornom odboru, traženo je i da prisustvuju sastanku, no za to nisu dobili odobrenje, nego će naknadno biti pozvani.- Advokat će uputiti dopis prema premijeru, ministarstvima i tražiti da se napravi sastanak u Skenderiji naredne sedmice. Sindikat nam je pružio svu podršku. Bio sam kod glavne inspektorice Amele Landžo, nekad je bila pomoćnica načelnika, a sada je glavna inspektorica. Priča oko neuslovnosti Skenderije i radnji na platou je počela 2013. godine, jer u jednom dijelu prokišnjava, ali kod mene ne prokišnjava. Drugi elaborat je rađen početkom 2023. godine, gdje je inspekcija poslala dopis tadašnjem direktoru i dali im naređenje da krenu u sanaciju – naveo je.Govori da postoji problematika rušenja trgovki i da je to trenutno po sudovima.Slične priče dijele i drugi zakupci – neki su tek nedavno otvorili radnje, neki su uzimali kredite, a neki su preselili čitave firme u prostore Skenderije, jer im je obećano stabilno i dugoročno poslovanje. Mnogi su ostavili sve druge lokacije, vjerujući da su u središtu Sarajeva – sigurni. Danas su praktično na ulici.

<h2>Zakupci se organizuju: advokat, mediji, pritisak na Vladu</h2>U međuvremenu, zakupci su se organizovali, angažovali advokatsku kancelariju i pripremaju kolektivne mjere zaštite. Planiraju naredne sedmice sazvati hitan sastanak s predstavnicima Vlade KS i Općine Centar, na koji će pozvati i sve medije.Glavni zahtjev zakupaca je produženje roka kako bi imali vremena da pronađu alternativne prostore, zaštite imovinu, presele opremu i nastave poslovanje bez kolapsa. Također, traže da im se hitno dostavi sporni elaborat na osnovu kojeg su izdata rješenja, jer do danas nijedan zakupac nije imao uvid u dokument koji direktno ugrožava njihovu egzistenciju.

<h2>Gdje je odgovornost Vlade KS?</h2>Ovaj slučaj otkriva potpuni haos u upravljanju javnim resursima i odnosu vlasti prema malim privrednicima. Skenderija je pod upravom kantonalnog javnog preduzeća. Ugovore su potpisivali s državom. Kako je moguće da niko nije ranije znao za problem? Kako su objekti uopće izdavani ako su bili nesigurni?I najvažnije – kako da sada, preko noći, bez plana, bez odgovornosti, bez rješenja, ovi ljudi nastave živjeti i raditi?Ako Kanton Sarajevo ne zna kako da sanira konstrukciju, najmanje što može jeste da ne uruši živote stotinama ljudi koji od tih prostora zavise. I ako već zatvara, onda mora i – pomoći.

Zakupci poslovnih prostora u Skenderiji suočeni su s iznenadnom zabranom rada i rokom od 30 dana za iseljenje

Ukinuli vjetrokoridore, sada tjeraju zakupce iz Privrednog grada Skenderije za interes Sky mafije?!

Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković boravi u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, gdje je 2. maja održao sastanak s predsjednikom Interpola Ahmedom Naserom Al-Raisijem.Konaković je ovaj susret predstavio kao važan sigurnosno-diplomatski iskorak za Bosnu i Hercegovinu, koristeći ga i za vlastitu medijsku promociju, u trenutku kada se BiH nalazi u neviđenoj krizi institucija i udaru na ustavni poredak gdje predsjednik entiteta RS Milorad Dodik, i pored naloga za hapšenje već sedmicama ostaje na slobodi pod zaštitom institucija Republike Srpske, dok institucije BiH pokazuju hroničnu nesposobnost da primjenjuju zakon.<h2>Susret sa Cvijanović</h2>Prije svega, na prvu bi se moglo zaključiti da sastanak Konakovića sa šefom Interpola dolazi kasno. Podsjetimo, Interpol je početkom aprila odbio da raspiše međunarodnu potjernicu za Miloradom Dodikom, što jasno baca sjenu na bilo kakve tvrdnje o uspjesima domaće diplomatije. Ironija situacije leži u činjenici da je predsjednik Interpola nekoliko dana poslije toga, već u aprilu ove godine u Abu Dhabiju primio Željku Cvijanović, članicu Predsjedništva BiH, što Konakovićev susret čini zakašnjelim pokušajem da nadoknadi izgubljeni diplomatski teren.Cvijanović je tada govorila o “pouzdanom partnerstvu Republike Srpske i BiH u borbi protiv kriminala”, dok je predsjednik Interpola pohvalio doprinos policijskih agencija iz BiH globalnim operacijama. Konaković je, s druge strane, očigledno iskoristio svoj susret i za slanje političke poruke: da je navodna povezanost s kriminogenim miljeima, koju mu imputiraju strukture bliske SDA, neutemeljena. Međutim, to što se neko slikao s predsjednikom Interpola, ne znači da je automatski amnestiran od svake sumnje. Uostalom, ni bivšeg direktora OSA-e Osmana Mehmedagića nije spasilo što je svojevremeno dobivao priznanja od CIA-e – završio je na američkoj crnoj listi. Ni Selmo Cikotić nije izbjegao pravosudni progon uprkos tome što je kao ministar sigurnosti imao redovne kontakte s međunarodnim sigurnosnim strukturama. Danas je pravosnažno osuđen, a protiv njega se vodi i postupak za ratne zločine. <h2>Vuče ka istoku</h2>Ni Fahrudinu Radončiću, još jednom bivšem ministru sigurnosti, nije pomoglo što se sastajao s najvišim međunarodnim akterima – i on se suočio s montiranim procesom u domaćem pravosuđu.Dodatan diplomatski kontekst je i činjenica da su upravo Ujedinjeni Arapski Emirati – domaćini ovih sastanaka – bili suzdržani prilikom glasanja u Generalnoj skupštini UN-a o Rezoluciji o genocidu u Srebrenici. Iako to nije direktna odgovornost ministra Konakovića, očigledno je da su u konkretnim situacijama Emirati vukli poteze koji su bili više po volji Srbiji nego Bosnu i Hercegovini. A to govori da diplomatski posao očigledno još nije obavljen kako treba.<h2>Protokolarni sastanak</h2>Pokušaj da se kroz jedan protokolarni sastanak s predsjednikom Interpola stvori aura neupitne čestitosti i međunarodne podrške djeluje prozirno i pretenciozno. U političkom kontekstu kakav vlada u BiH, takvi susreti više govore o ambiciji za medijsku dominaciju nego o stvarnom utjecaju. Jer, ako nas je nešto naučila recentna historija, to je da fotografije s visokim međunarodnim zvaničnicima nikada nisu bile garancija ni političkog integriteta, ni pravne nevinosti – pogotovo ne u zemlji gdje su diplomacija i PR često korišteni kao štit protiv domaće odgovornosti.Drugim riječima, jedno je nasmiješeno rukovanje s predsjednikom Interpola – a sasvim drugo stvarna borba za vladavinu prava i međunarodni utjecaj.

Sastanak Konakovića s čelnikom Interpola iskorišten za ličnu promociju, dok ključne odluke i dalje izmiču utjecaju bh. diplomatije

Konaković i Al Raisi: Susret u Emiratima

Nakon što je odbijena potjernica za Dodikom: Kasno Dino u Interpol stiže

Prvo je zabranio rad trgovinama nedjeljom – jer, kako kaže ministar Amir Hasičević, kasirke zaslužuju dan odmora s porodicom. Osim ako nisu iz Orašja. Tamo i dalje moraju raditi – jer to je volja HDZ-a, a ona se unutar Trojke ne dovodi u pitanje. Ko je rekao da selektivno ludilo ne može biti politika?Policajci, vatrogasci, ljekari, novinari, kondukteri, konobari... ? E oni moraju raditi. Njihove porodice nisu relevantne.Naravno, zabrana rada nedjeljom izazvala je niz potresa na tržištu, pa ministar skoro na sedmičnoj bazi izlazi s novim pravilnicima kojim dorađuje svoj zakon kao DJ s novim hitovima. Samo što ovdje niko ne pleše - osim možda veliki trgovinski lanci koji uživaju u gušenju male konkurencije.Jedna od perverznih posljedica zabrane rada nedjeljom jeste to što su benzinske pumpe postale novi tržni centri. Ljudi, iz nužde, počeli su vikendom kupovati na pumpama. I taman kad ste se ponadali da bar tamo možete uzeti mlijeko, sok i pecivo – evo Amira da naredi da ne možete. Sad će se precizno odrediti šta smijete kupiti na pumpama. Jer nema većeg neprijatelja radničkih prava od jogurta i dvajs' deka kafe nedjeljom.Dobro došli u Ministarstvo besmisla, s Amirskom podsekcijom za zabranu svega što liči na normalan život i slobodno tržište. Monty Python bi bio ponosan. Samo što je kod njih to bila komedija. Kod nas je to zvanična politika.A kad mislite da ne može dalje – može. Hasičević se sada nameračio i na online trgovinu. Jer, kako kaže, "kupci su nezaštićeni". I tu uskače Amir – ne kao ministar, već kao veliki regulator, da nas spasi od samih sebe.Zabrana rada malim trgovinama. Ograničenja na pumpama. Restrikcije u online kupovini. Saberite dva i dva – i brzo ćete doći do odgovora kome sve ove "regulacije" najviše odgovaraju.P.S. Ministar je svoju zabranu rada svojevremeno pravdao pozivanjem na Noama Čomskog (Chomsky), kojeg je nazvao "guruom liberalizma". Čomski je mnogo toga, ekstremni ljevičar sigurno, notorni negator genocida u Srebrenici također, ali liberal zasigurno nije. Ako je to njegov izvor znanja – bolje da ne zavirujemo dublje u ostatak obrazovanja ministra Hasičevića.

Nema većeg neprijatelja radničkih prava od dvajs' deka kafe nedjeljom

Veliki regulator

Vlada Federacije BiH, predvođena resornim ministrom Amrom Hasićevićem, nastavlja s nizom propisa koji iz temelja mijenjaju način funkcionisanja svakodnevnog života građana. Nakon što je uvela zabranu rada trgovina nedjeljom – kako bi, kako se navodi, „porodice provodile više vremena zajedno“ – vlast se sada suočava s pojavama koje nisu bile dio inicijalnog plana.Jedan od neplaniranih efekata zabrane jeste nagli porast prodaje robe široke potrošnje na benzinskim pumpama. Građani su, suočeni s zatvorenim trgovinama, počeli neradnim danima kupovinu osnovnih potrepština rješavati na pumpama koje su, zahvaljujući zakonskim izuzecima, nastavile raditi. Tako su mnoge pumpe u proteklim mjesecima počele ličiti na mini markete – od hljeba, mlijeka, pa sve do sredstava za čišćenje, igračaka, i školskog pribora.<h2>Donošenje uredbe</h2>Ovakva praksa, međutim, očito nije naišla na odobravanje vlasti.Kako je potvrđeno iz Ministarstva trgovine, razmatra se donošenje uredbe kojom bi se jasno propisalo šta se na pumpama smije, a šta ne smije prodavati. Ideja je, kako kažu iz Ministarstva, da se „spriječi zloupotreba zakonskih rupa i zaštiti osnovna namjena benzinskih stanica“.Drugim riječima, nakon što su zabranili rad trgovina nedjeljom – sada žele regulisati i šta smijete kupiti na jedinom mjestu koje ostaje otvoreno.Građani na društvenim mrežama već su reagovali ironično, pitajući se da li će se uskoro praviti i spisak dozvoljenih artikala po danima. „Možda nedjeljom smijemo kupiti samo gorivo, žvake i brisače“, jedan je od komentara.U atmosferi u kojoj se uredbe mijenjaju gotovo na sedmičnoj bazi, a svakodnevni život postaje sve više predmet birokratskog eksperimenta, postavlja se pitanje: gdje je granica između regulacije i apsurda?Jer kada pumpa postane posljednje utočište za nabavku hljeba, možda nije problem u pumpi – nego u politici.

<h2>Lobiranje trgovačkih lanaca</h2>Federalni zastupnik Admir Čavalić na društvenoj mreži X iznio je optužbu da su posljednju odluku Hasičevića izlobirali veliki trgovački centri.

<blockquote class="twitter-tweet">Stigla instrukcija od velikih trgovinskih lanaca. Još gore od ovoga je što sada prisiljavaju da radnice rade noćne u dragstoru umjesto da se ide preko samouslužnih kasa. To više nije ni socijalizam.&mdash; Admir Čavalić (@AdmirCavalic) <a href="https://twitter.com/AdmirCavalic/status/1919308465450676610?ref_src=twsrc%5Etfw">May 5, 2025</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Kada pumpa postane posljednje utočište za nabavku hljeba, možda nije problem u pumpi – nego u politici

Ako zbog neradne nedjelje kupujete na pumpama: Amir Hasičević vam je odlučio dohakati

Studenti koji koriste usluge Studentskog doma Bjelave u Sarajevu tokom prošle sedmice bili su bez interneta – i to usred ispitne sedmice. Kako je potvrđeno, uzrok prekida bila su dugovanja prema BH Telecomu, koja su u međuvremenu izmirena, ali šteta je već bila učinjena. Ovaj incident dodatno je potcrtao loše stanje u kojem se nalazi jedan od ključnih studentskih centara u glavnom gradu Bosne i Hercegovine.<h2>Mokri čvorovi</h2>No, internet je tek jedan od problema. Nedavno su se u prvom paviljonu ovog doma pojavili i miševi, o čemu svjedoče i videosnimci koji su procurili u javnost. Predsjednik Udruženja studenata Aldin Mešan upozorio je da pojava miševa nije izoliran slučaj, već simptom „mnogo ozbiljnijih problema“ koji godinama potkopavaju kvalitet života i rada u ovom domu.Paviljon u kojem su viđeni miševi, prema riječima Mešana, karakteriziraju neuvjetni zajednički mokri čvorovi i zastarjeli inventar, koji potiče još iz 1970-ih godina.- Stanje je vrlo loše i standardi su daleko od očekivanih. Ovo nije nivo smještaja koji studenti zaslužuju - naglasio je.Kao dodatni problem ističe se i hronični nemar institucija. Vlada Kantona Sarajevo, koja je prema zakonu obavezna da finansira 48,6 posto budžeta Studentskog centra Sarajevo, već godinama – između 10 i 15, prema riječima Mešana – pokazuje potpuni izostanak interesa i konkretnih ulaganja.- Smatramo da se ne izdvajaju dovoljna sredstva za rješavanje gorućih problema, i taj nemar nas dovodi u ovakve situacije – dodaje.<h2>Određeni pomaci</h2>Iako uprava Doma u posljednje dvije godine, kako priznaje Mešan, pokazuje određene pomake, posebno u provođenju deratizacije i dezinfekcije, on smatra da sam proces deratizacije nije uzrok pojave miševa.- Uzrok je katastrofalno stanje objekta. Deratizacija se radi, ali kada vam je infrastruktura trula, to je borba s vjetrenjačama – ističe.Studentice koje žive u ovom paviljonu smještene su u dvokrevetnim i trokrevetnim sobama, ali i tu se suočavaju s nizom problema – od hladnih radijatora do zastarjele sanitarne opreme.Osim problema s internetom i miševima, postoje i sistemski problemi s kotlovnicom, kuhinjom, inventarom, kao i čestim zastoja u javnim nabavkama i hroničnim nedostatkom radnika.U saradnji s resornim ministarstvom, udruženje studenata je pokrenulo projekt sanacije jedne vertikale prvog paviljona. Međutim, bez ozbiljne finansijske podrške institucija, Studentski centar Sarajevo sam nije u mogućnosti da iznese potrebne rekonstrukcije.<h2>Sistemsko propadanje</h2>U konačnici, stanje u Domu na Bjelavama ne svodi se samo na tehničke propuste. Riječ je o odrazu sistemskog propadanja institucije koja bi trebala biti stub podrške studentskoj populaciji. Umjesto toga, studenti se svakodnevno bore s infrastrukturnim i organizacijskim haosom – dok Kantonalna vlast i dalje okreće glavu.

Neadekvatan smještaj, tehnički problemi i finansijski kolaps godinama pogađaju Studentski dom Bjelave

Haos u studentskom domu: Studenti na Bjelavama bez interneta i s miševima

Drugog maja 1992. godine, Sarajevo je postalo epicentar jednog od najdramatičnijih trenutaka u modernoj historiji Bosne i Hercegovine. Tog dana, grad je bio izložen koordiniranom napadu Jugoslovenske narodne armije (JNA) i srpskih paravojnih snaga, s ciljem zauzimanja ključnih institucija i uspostavljanja kontrole nad glavnim gradom. Međutim, zahvaljujući hrabrosti i odlučnosti njegovih branilaca, Sarajevo je odbranilo svoju slobodu, a ovaj datum ostao je upisan kao simbol otpora i jedinstva.<h2>Napad na srce države</h2>U ranim jutarnjim satima 2. maja, JNA je pokrenula ofanzivu na zgradu Predsjedništva Bosne i Hercegovine, smještenu u samom centru Sarajeva. Tenkovi i oklopni transporteri napredovali su prema Skenderiji, dok su artiljerijske granate padale po Titovoj ulici i okolnim kvartovima. Cilj je bio jasan: preuzeti kontrolu nad državnim institucijama i slomiti otpor novoformirane vlasti.

U isto vrijeme, napadnuta je i Glavna pošta na Obali, što je rezultiralo prekidom telefonskih veza za gotovo 45.600 korisnika. Građani su ostali bez osnovnih sredstava komunikacije, dodatno pojačavajući osjećaj izolacije i nesigurnosti.Dok su borbe bjesnile u centru grada, predsjednik Predsjedništva BiH Alija Izetbegović vraćao se iz Lisabona, gdje je učestvovao u mirovnim pregovorima. Po dolasku na Sarajevski aerodrom, pripadnici JNA su ga zarobili i odveli u kasarnu u Lukavici. Ovaj čin dodatno je eskalirao napetosti i izazvao zabrinutost među građanima i međunarodnom zajednicom.

Izetbegović je kasnije razmijenjen za generala Milutina Kukanjca i druge pripadnike JNA koji su se nalazili u Domu JNA, što je predstavljalo jedan od prvih značajnijih diplomatskih poteza u ratu koji je tek počinjao.<h2>Herojski otpor branilaca</h2>Uprkos inferiornosti u naoružanju i opremi, pripadnici Teritorijalne odbrane RBiH, MUP-a i brojni dobrovoljci pružili su žestok otpor napadačima. Na Skenderiji su uspjeli zaustaviti napredovanje tenkova JNA, spriječivši zauzimanje Predsjedništva. Ova pobjeda imala je ogroman moralni značaj i pokazala da Sarajevo neće pasti bez borbe.Borbe su vođene i u drugim dijelovima grada, uključujući Grbavicu, gdje su se građani suočavali s napadima i pokušajima zauzimanja teritorije. Ipak, otpor je bio snažan, a napadači su se suočili s neočekivano organizovanom i odlučnom odbranom.Iako je 2. maj označio neuspjeh JNA u pokušaju brzog zauzimanja Sarajeva, on je također označio početak duge i krvave opsade grada. Već narednog dana, 3. maja, dogodio se incident u Dobrovoljačkoj ulici, gdje su snage Teritorijalne odbrane napale kolonu JNA koja se povlačila iz grada, što je dodatno pogoršalo situaciju.Opsada Sarajeva trajala je 1.425 dana, tokom kojih je grad bio izložen konstantnom granatiranju, snajperskoj vatri i nestašici osnovnih životnih potrepština. Prema podacima, tokom opsade ubijeno je više od 13.000 ljudi, uključujući 1.601 dijete.<h2>Značaj 2. maja</h2>Dan 2. maj 1992. godine ostaje upamćen kao simbol otpora, hrabrosti i odlučnosti građana Sarajeva da odbrane svoj grad i državu. Uprkos nadmoćnijem neprijatelju, uspjeli su sačuvati ključne institucije i spriječiti pad glavnog grada, što je imalo ogroman značaj za dalji tok rata.Ovaj datum se svake godine obilježava kao dan sjećanja na sve one koji su dali svoje živote za odbranu Sarajeva i Bosne i Hercegovine. To je prilika da se prisjetimo njihove žrtve i da se podsjetimo na važnost očuvanja mira, slobode i suvereniteta naše zemlje.U vremenu kada se suočavamo s novim izazovima, sjećanje na 2. maj 1992. godine podsjeća nas na snagu zajedništva i odlučnosti u borbi za pravdu i slobodu.

Opsada Sarajeva trajala je 1.425 dana, tokom kojih je grad bio izložen konstantnom granatiranju, snajperskoj vatri i nestašici osnovnih potrepština

Borbe 2. maja: Agresor stigao do Skenderije

Herojski otpor koji je označio početak opsade: Dan kada je Sarajevo odbranilo svoju slobodu

Vlada Kantona Sarajevo, predvođena premijerom Nihadom Ukom (Naša stranka), sve više ulazi u krizu i postaje jedna od najkompromitiranijih u historiji ovog kantona. Najnoviji udar stigao je u petak, kada je u nastavku operativne akcije "Koverta" uhapšena ministrica rada, socijalne politike, raseljenih lica i izbjeglica Enda Pavić-Pečenković iz SDP-a. Ovo je već treće hapšenje ministra iz aktuelnog saziva Vlade KS.<h2>Četvrtina iza rešetaka</h2>Prvi u nizu bio je Bojan Bošnjak (Naša stranka), bivši ministar komunalne privrede, kojeg je policija privela zbog sumnji na korupciju. Nedugo zatim uhapšena je i Adna Mesihović (ZNG), ministrica za visoko obrazovanje. Dakle, tri od ukupno 12 ministara našla su se pod istragama, što ozbiljno dovodi u pitanje legitimitet i stabilnost cijele Vlade. No, prema informacijama „Avaza“, na tome ne stoje, te se protiv još nekoliko ministara vode istrage po različitim osnovama.Hapšenje Pavić-Pečenković dolazi samo sedmicu nakon sastanka lidera stranaka Trojke – NiP-a, SDP-a i Naše stranke – s predstavnicima Vlade KS. Tema sastanka bila je upravo moguća rekonstrukcija Vlade. Podsjetimo, tema o rekonstrukciji Vlade KS pokrenuta je još krajem prošle godine nakon velikog neuspjeha stranaka Trojke na izborima. Tada je lider Naše stranke Edin Forto ponudio čak i premijersku poziciju Nihada Uka. Međutim, u međuvremenu jedino oko čega su se stranke Trojke uspjele dogovoriti jeste da se umjesto Bojana Bošnjaka za ministra imenuje Mladen Pandurević. Međutim, oko ostalih mjesta stranke Trojke se nisu uspjele dogovoriti, s obzirom na to da niko nije želio odstupiti od svojih ministara. Ipak, posljednja hapšenja potresaju stvari u samom temelju.<h2>Porasli apetiti </h2>Prema nezvaničnim informacijama NiP-u kao stranci s najviše zastupnika u ovoj koaliciji su u međuvremenu porasli apetiti, te sada traže i premijera KS, a u ovome ih, navodno, podržava i SDP. NiP je predložio da Uka na mjestu premijera zamijeni Adnan Delić, sadašnji ministar rada i socijalne politike u Vladi Federacije BiH. Zauzvrat, NiP bi Našoj stranci prepustio poziciju gradonačelnika Sarajeva, koja trenutno pripada NiP-u.Međutim, ovom prijedlogu snažno se usprotivio predsjednik Naše stranke Edin Forto. Forto insistira da Uk ostane na poziciji premijera i najavio je da njegova stranka neće podržati takvu vrstu rekonstrukcije vlasti. Time je plan za široku rekonstrukciju zasad stavljen na čekanje. <h2>&nbsp;Nezadovoljstvo raste</h2>U javnosti, međutim, nezadovoljstvo sve više raste. Politički analitičari ocjenjuju da je Vlada KS izgubila kredibilitet te da je pitanje trenutka kada će doći do ozbiljnijih promjena. Profesor Enver Kazaz oštro je kritikovao trenutnog premijera, nazivajući ga "potpuno nesposobnim".Kako sada stvari stoje, Vlada KS suočava se s najdubljom političkom krizom od svog formiranja. Uz sve veći pritisak javnosti, hapšenja, unutarstranačka neslaganja i gubitak povjerenja, pitanje je može li ovakav sastav preživjeti do kraja mandata ili će se ipak morati ići na ozbiljne rekonstrukcije, pa čak i na nove izbore.

Top lista nadrealista uživo: Hasičević protestovao protiv 16 radnih nedjelja koje on uvodi

Nakon što je Gašić sjedio tokom intoniranja himne BiH: Helez obustavlja bilateralnu saradnju sa Srbijom

Helez bez konkretnih odgovora: "Jedini sam ustao za zaštitu zakona"

BiH godišnje gubi 420 miliona KM zbog ilegalne trgovine duhanom: Crno tržište godišnje odnosi 100 kilometara autoputa

Petra Dobrocka: Želimo postati najveća mreža za e-commerce logistiku u Evropi

Raspad države

Matematički problemi pozicije u Federaciji i opozicije u RS: Kad manjina potpiše da je većina

Posljednji oproštaj: Klanjana dženaza istaknutoj pulmologinji Zehri Dizdarević

Ministarstvo trgovine traži izlaznu strategiju nakon katastrofalnih rezultata: Uvodi se 16 do 18 radnih nedjelja

Ukinuli vjetrokoridore, sada tjeraju zakupce iz Privrednog grada Skenderije za interes Sky mafije?!

Nakon što je odbijena potjernica za Dodikom: Kasno Dino u Interpol stiže

Veliki regulator

Ako zbog neradne nedjelje kupujete na pumpama: Amir Hasičević vam je odlučio dohakati

Haos u studentskom domu: Studenti na Bjelavama bez interneta i s miševima

Herojski otpor koji je označio početak opsade: Dan kada je Sarajevo odbranilo svoju slobodu

Vlada KS u potpunom haosu, NiP želi čelnika

Top lista nadrealista uživo: Hasičević protestovao protiv 16 radnih nedjelja koje on uvodi

Nakon što je Gašić sjedio tokom intoniranja himne BiH: Helez obustavlja bilateralnu saradnju sa Srbijom

Helez bez konkretnih odgovora: "Jedini sam ustao za zaštitu zakona"

BiH godišnje gubi 420 miliona KM zbog ilegalne trgovine duhanom: Crno tržište godišnje odnosi 100 kilometara autoputa

Petra Dobrocka: Želimo postati najveća mreža za e-commerce logistiku u Evropi

Raspad države

Matematički problemi pozicije u Federaciji i opozicije u RS: Kad manjina potpiše da je većina

Posljednji oproštaj: Klanjana dženaza istaknutoj pulmologinji Zehri Dizdarević

Ministarstvo trgovine traži izlaznu strategiju nakon katastrofalnih rezultata: Uvodi se 16 do 18 radnih nedjelja

Ukinuli vjetrokoridore, sada tjeraju zakupce iz Privrednog grada Skenderije za interes Sky mafije?!

Nakon što je odbijena potjernica za Dodikom: Kasno Dino u Interpol stiže

Veliki regulator

Ako zbog neradne nedjelje kupujete na pumpama: Amir Hasičević vam je odlučio dohakati

Haos u studentskom domu: Studenti na Bjelavama bez interneta i s miševima

Herojski otpor koji je označio početak opsade: Dan kada je Sarajevo odbranilo svoju slobodu

Vlada KS u potpunom haosu, NiP želi čelnika