Medijska kuća „NovaS“ iz Srbije provela je kratko istraživanje o tome koliko je godina potrebno raditi da bi se mogao kupiti u Beogradu, ali i u gradovima regiona. Bosna i Hercegovina, odnosno Sarajevo, zauzima neslavno prvo mjesto kada je u pitanju vrijeme neophodno da prikupite novac.Kao kriteriji su uzete prosječna plaća u svakoj zemlji i jedinstvena cijena stana, koju je moguće pronaći u glavnim gradovima svih zemalja koje su uzete u razmatranje, a to su Srbija, BiH, Crna Gora, Hrvatska, Slovenija.<h2>Najgori u regionu</h2>Kako bi napravili prosjek, uzeli su cifru od 120.000 eura (oko 240.000 KM), što je u Beogradu dovoljno za stan od 50 kvadrata na Karaburmi, 90 u Zemunu i svega 25 kvadrata na Starom Gradu u Beogradu. S obzirom na to da je trenutna prosječna plaća u Srbiji 730 eura (oko 1.500 KM), građaninu Srbije je potrebno više od 13 godina i devet mjeseci da bi kupio stan u Beogradu.U ostalim zemljama regiona situacija je bolja nego u Srbiji, osim u Bosni i Hercegovini, gdje je za stan u Sarajevu od oko 240.000 KM potrebno raditi više od 15 godina, uz uvjet da sav novac od plaće ostavljate "sa strane". Ovo važi u slučaju da imate prosječnu plaću, koja u BiH iznosi 1.300 KM.U Crnoj Gori je prosječna plaća 800 eura (oko 1.600 KM) i potrebno je 12,5 godina da se prikupi novac za stan od 120.000 eura (240.000 KM). U Hrvatskoj je prosječna plaća 1.200 eura (oko 2.400 KM), što znači da bi prosječan Hrvat stan mogao kupiti za osam godina i četiri mjeseca, ali treba uzeti u obzir da je u Zagrebu danas teško pronaći stan po datoj cijeni. Slovenija ima prosječnu plaću od 1.435 eura (oko 2.800 KM) pa bi im za stan bilo potrebno tačno sedam godina.<h2>Nedosanjani san</h2>Ovi podaci zapravo impliciraju da prosječnom stanovniku kupovina stana u Sarajevu može biti samo nedosanjani san ili, u najboljem slučaju, stvar koja ga odvodi u višedecenijsko dužničko ropstvo. Ipak, stanogradnja i prodaja stanova u glavnom gradu BiH odvijaju se punom parom, jer stanove kupuju dijaspora i imućniji građani koji tako dodatno povećavaju cijene nekretnina.

Spaho Ljajić, stručnjak za nekretnine, ističe kako je, uprkos mišljenjima, potražnja znatno veća od ponude, te da trenutna gradnja ne može zadovoljiti ni domaće stanovništvo.- Veliki je problem s dobivanjem građevinskih dozvola, administracija je veoma spora, nemamo dozvola za gradnju. Čeka se do tri godine, a sve to utječe na odlazak investitora. Tu su i problemi s nedostatkom majstora i poskupljenjem građevinskog materijala - objasnio je Ljajić.<h2>Subvencioniranje kupovine</h2>Vlada Kantona Sarajevo je iz budžeta za prošlu godinu izdvojila je 5,5 miliona KM te obećala čak i do 12.000 KM svakom prijavljenom za kupovinu stana. Međutim, kako je broj prijava uveliko nadmašio projekcije Vlade, na kraju je donesena odluka da se svakom prijavljenom kandidatu odobri oko 4.820 KM.

Za stan koji košta oko 240.000 KM trebate raditi više od 15 godina i sav novac ostavljati "sa strane"

Našim građanima najteže u regionu doći do vlastite nekretnine: Za kupovinu stana u Sarajevu potrebno 15 godišnjih plaća

Prvi put u tri decenije nakon pada komunizma jedan nekadašnji moćnik optužen je za „pasivnu korupciju“ zbog odluka donijetih dok je bio na dužnosti.Sali Beriša, bivši predsjednik i premijer, sadašnji lider Demokratske stranke, najveće opozicione stranke u Albaniji, poslat je u kućni pritvor 30. decembra.Tužioci ga optužuju za zloupotrebu ovlaštenja njegovog kabineta tokom prvog premijerskog mandata, od 2005. do 2009. Slučaj se usmjerio na privatizaciju jednog sportskog centra u Tirani, od čega je, navodno, profitirao Berišin zet.Beriša tvrdi da su optužbe neutemeljene i da su politički napad njegovog protivnika, sadašnjeg premijera Edija Rame.<h2>Umiješanost u privatizaciju</h2>Krivični postupak pokrenut je 2020. godine kada je aktuelni ministar unutrašnjih poslova Taulant Bala optužio Berišu da je umešan u privatizaciju terena i drugih sportskih objekata koji su pripadali Fudbalskom klubu Partizani u glavnom gradu Tirani, gdje su kasnije izgrađene višespratnice.Sjedinjene Države zabranile su 2021. Beriši i njegovoj porodici ulazak u zemlju uz obrazloženje da je kao premijer bio umiješan u „koruptivna djela poput pronevjere javnih sredstava i uplitanja u javne procese“.- Korupcija bivšeg predsednika Albanije Salija Beriše podrila je demokratiju u Albaniji - izjavio je tada američki državni sekretar Entoni Blinken.On je optužio Berišu da je, između ostalog, „koristio položaj i moć da omogući veliku materijalnu korist političkim saveznicima i članovima njegove porodice“.Velika Britanija mu je takođe zabranila ulazak u zemlju zbog korupcije i navodne „povezanosti sa organizovanim zločinačkim grupama i kriminalcima“ koji predstavljaju „opasnost po javnu bezbednost u Alabaniji“.Sali Beriša rođen je 15. oktobra 1944. u selu Tropoje.Diplomirao je na medicinskom fakultetu u Tirani (1967). Dobivši jednogodišnju stipendiju, otišao je u Pariz na specijalizaciju u oblasti kardiologije. Od 1980. do 1990. bio je profesor na Univerzitetu u Tirani. Ima zvanje doktora nauka i radio je kao kardiolog.Predsjednički mandat dobio je 1992. godine i na toj funkciji je ostao do 1997. Nakon toga, bio je jedan od lidera opozicije sve do 2005. godine, kada je izabran za premijera Albanije, ostavši na tom mjestu do 2013.Beriša se sastao sa tadašnjim predsednikom Sjedinjenih Država Džordžom Bušom (George Bush) sastao u Tirani 10. juna 2007., kada je Buš postao prvi američki predsjednik koji je posjetio Albaniju i ponovio svoju čvrstu podršku nezavisnosti Kosova.Najteži izazov sa kojim se suočila njegova vlada bila je eksplozija skladišta municije u selu Gerdec u blizini Tirane 2008. godine, kada je poginulo 26, a ranjeno preko 100 ljudi.Tadašnji ministar odbrane Fatmir Mediu podnio je ostavku, a mediji su izvestili o mnogim nepravilnostima na mjestu eksplozije kojim je upravljala albanska kompanija koja je deaktivirala zastarjelu municiju u zemlji, a zatim je prodavala u staro gvožđe.<h2>Podnio ostavku</h2>Nakon poraza njegove Demokratske stranke Albanije na parlamentarnim izborima 2013. godine, Beriša je podnio ostavku na mesto lidera stranke, ali je ostao u parlamentu.Beriša je kontroverzna ličnost u albanskoj politici: dok ga pristalice opisuju ga kao historijskog lidera koji je zbacio diktatorski režim u zemlji, protivnici ga optužuju da je koristio autoritarni stil rukovođenja, posebno tokom devedesetih godina prošlog vijeka, koji je kulminirao građanskim ratom u Albaniji 1997. godine.Huham Rights Watch je 1996. godine objavio izvještaj o kršenju ljudskih prava počinjenim pod Berišinom administracijom.- Od dolaska na vlast u martu 1992. godine, Demokratska stranka Albanije, koju predvodi predsjednik Beriša, koristila je razna sredstva da promoviše sebe i uguši opoziciju. Tajna policija, državni mediji i pravosudni sistem korišteni su za ušutkivanje političkih protivnika. Došlo je do brojnih povreda prava na udruživanje, mirno okupljanje, slobodu govora i slobodu medija usmjerenih protiv političke opozicije i drugih inicijativa koje izražavaju kritičke stavove prema državi - navodi se u izvještaju pod nazivom „Ljudska prava u postkomunističkoj Albaniji“.On i njegova supruga Liri Beriša imaju dvoje djece, kćerku i sina.

Sali Beriša, bivši predsjednik i premijer, sadašnji lider Demokratske stranke, najveće opozicione stranke u Albaniji, poslan je u kućni pritvor 30. 

Ko je Sali Beriša, bivši predsjednik Albanije koji se nalazi u pritvoru

Burni politički događaji obilježili su 2023. godinu. U istom, možda nešto smanjenijem ritmu vrlo izvjesno će se nastaviti i u 2024. godini, a pred Vladom FBiH i Vijeće ministara BiH stajat će brojne obaveze i izazovi u pogledu provođenja reformi i ispunjenju evropskih uslova. Kao što je poznata, Evropska unija nije započela pregovore s našom zemljom oko pristupa. <h2>Ključna reforma</h2>Već u martu Evropska komisija će izvijestiti o napretku BiH, no s obzirom da je već ranije naglašeno da će pregovori biti otvoreni kada postigne neophodan stepen usklađenosti sa kriterijumima za članstvo, a da BiH ogromnu većinu uslova koje je preuzela nije ispunile, teško je očekivati da će se desiti neko čudo.Kada je u pitanju Vlada Federacija, ključna reforma koja se očekuje je povećanje minimalne plaće na 1.000 KM, koju bi pratilo smanjenje doprinosa na 28 posto. Iako je bila najavljivana još prošle godine, prolongirana je za ovu. Također, tu je i najavljivano uvođenje neradne nedjelje, nastavak brojnih infrastrukturnih projekata, u prvom redu nastavka izgradnje Koridora 5C te dovođenje u red stanja u državnim kompanijama, u kojima Vlada FBiH tvrdi da je naišla dokaze o kriminalu teškom desetine miliona KM, s najvećim razmjerama u Elektroprivredi BiH.Milorad Dodik i u ovoj godini će vjerovatno nastaviti sa svojim destruktivnim politikama. Njegova glavna meta i dalje ostaje Ustavni sud za koji traže da se iz njega izbace strane sudije, a od početka ove godine Sud je na njegov pritisak ostao bez srpskih sudija. Dodika očekuje i nastavak sudskog procesa na Sudu BiH zbog neispunjavanja odluka visokog predestavnika. Također, svojim politikama je najbliže saradnike doveo na američku crnu listu, a RS u svojevrsnu međunarodnu i ekonomsku situaciju, te je izvjesno da će se ovakve politike dodatno negativno odraziti na stanje u ovom entitetu, no pitanje je da li će ga i politički oslabiti.<h2>Krupne ribe</h2>U oktobru 2024. godine očekuju nas i lokalni izbori. Oni će svakako predstavljati dobar test za glasačko raspoloženje u Bosni i Hercegovini koje će odgovoriti da li su građani zadovoljni radom trojke ili se SDA može nadati povratkom na vlast, postoji u hrvatskom glasačkom tijelu alternativa za Dragana Čovića, kao i ima li opozicije u RS ikakve mogućnosti protiv Milorada Dodika.Krupni sudski procesi i ove godine će biti u fokusu bh. društva, u prvom redu slučaj protiv suspendovanog predsjednika Suda BiH Ranka Debevca i bivšeg direktora OSA-e Osmana Mehmedagića Osmice, kao i slučajevi vezan u Sky aplikacije. No, malo je vjerovatno da će sve stati na Osmice i Debevcu, tj. da na red neće doći i neke druge krupne ribe.<h2>Ekonomska predviđanja</h2>U ovoj nas godini, procjena je Svjetske banke, očekuje daljnje usporavanje rasta realnog proizvoda na 2,2 posto vođenog sporijom privatnom potrošnjom i sporijim izvozom. Ako se ta procjena usporedi s ostvarenim rastom u prethodnim godinama, vidljivo je o kakvom se izazovu za domaću ekonomiju radi. Istvoremeno, očekuje se dalje stabiliziranje inflacije.

Krupni sudski procesi bit će u fokusu bh. društva, a malo je vjerovatno da će sve stati na Osmici i Debevcu

Pred našom zemljom u 2024. stoje brojne obaveze i izazovi: BiH čeka evropski put, lokalni izbori, sudski procesi i nastavak Dodikovih udara

U prethodnim dijelovima feljtona pisali smo da je SDA kumovala nastanku cijelog niza novih stranaka. No, ona koja ih je najviše koštala svakako je Narod i pravda (NiP). Stranka je krenula skromno, iz gradskog jezgra Sarajeva ili, preciznije, iz nezadovoljstva Elmedina Konakovića, tadašnjeg premijera Kantona Sarajevo koji je dugo godina bio jedan od miljenika bračnog para Izetbegović.<h2>Konaković protiv SDA</h2>Naime, još na poziciji premijera Kantona Sarajevo je Konaković postajao sve otvoreniji kritičar Stranke demokratske akcije, otvoreno i javno optužujući pojedine njene funkcionere za kriminalne i koruptivne radnje. Konaković je počinjao sve otvorenije prozivati i vladajući bračni par, Bakira Izetbegovića kako vodi lošu kadrovsku politiku te njegovu suprugu da je, zapravo, stvarni lider koji nameće samovolju u stranci.Višemjesečni sukobi kulminirali su Konakovićevim istupanjem iz SDA u januaru 2018., nakon kojeg je podnio ostavku na mjesto premijera KS u martu iste godine. Istog mjeseca objavio je da osniva novu političku stranku koja će se zvati Narod i pravda.Ipak, tada je rijetko ko očekivao da će ta stranka biti išta više od privremenog lokalnog fenomena, kao što je to ostao slučaj s mnogim strankama prethodno osnivanim od nezadovoljnika svojom prethodnom političkom strankom. Možemo reći da je te godine mnogo veća pažnja bila usmjerena ka jednom novom političkom projektu - Nezavisnom bloku (NB), koji su osnovali drugi bivši SDA-ovci, sa Senadom Šepićem na čelu, kojem su se pridružili Sadik Ahmetović i Fuad Kasumović i koji su, za razliku od NiP-a, već u tom trenutku imali zastupnike na državnom nivou.Ipak, NB će na tim izborima završiti katastrofalno, a NiP će biti najveće iznenađenje izbora – naime, stranka je završila kao druga u Kantonu Sarajevo, odmah iza SDA. Mreža koju je prethodnih godina gradio te popularnost u glavnom gradu uveliko su se isplatili Elmedinu Konakoviću.Predizbornu kampanju te godine obilježile su „velike državne teme“ koje su se kretale između Dodikovih prijetnji otcjepljenjem, Komšićeve građanske države i Čovićevih zahtjeva za novim Izbornim zakonom i mahanjem idejom o trećem entitetu. Također, ne može se reći da su mediji i politički analitičari bili naklonjeni Konakoviću. Dok su ga iz SDA i njima bliskih medija optuživali za izdaju i razbijanje bošnjačkog jedinstva, lijevi krugovi su ga optuživali za preveliku konzervativnost, sklonost ka radikalnim krugovima i veze s muftijom Muamerom Zukorlićem. Konaković je, s druge strane, svoju retoriku uglavnom koncentrirao na lokalnu politiku i kritike djelovanja Izetbegovića i SDA, zbog čega su mu mnogi zamjerali da je previše fokusiran na lokalna i sporedna pitanja te da je nesvjestan težine političkog trenutka u kojem se nalazi. Ipak, Konaković će poslije izbora biti prethodnik vjerovatno i najznačajnijeg političkog projekta i promjena koje će se desiti na političkoj sceni u BiH – skidanja SDA s vlasti nakon tri decenije. Počelo je relativno skromno, formiranjem Vlade šestorke u Kantonu Sarajevo kojom je SDA zbačena s vlasti, iako je i dalje ostala vladajuća na nivou entiteta i države.Kada je riječ o članstvu, NiP je uglavnom uspio privući bivše nezadovoljne članove SDA koji će mu do danas ostati glavna okosnica. Ipak, Vlada šestorke nije dugo izdržala. Nakon istupanja DF-a i SBB-a u decembru je formirana nova Vlada KS koju su činile ove dvije stranke i SDA.Ipak, brzo će se ispostaviti da SDA s vlasti očito mogu skinuti samo bivši SDA-ovci. Odlaskom Konakovića i njemu bliskih kadrova, nezadovoljstvo politikom Izetbegovića u ovoj stranci nije prestalo. Sljedeći u redu među viđenijim članovima ove stranke bio je Aljoša Čampara, koji će upravo biti najzaslužniji da se obrne klackalica u Skupštini KS te omogućiti da stranke trojke (SDP, NS i NiP) osiguraju novu većinu u Kantonu Sarajevo.Projekt trojke potvrdit će svoju dominaciju u glavnom gradu na lokalnim izborima 2020. godine, stranke trojke na izbore su izašle sa zajedničkim kandidatima za načelnike. Rezultat - uvjerljiva pobjeda u Starom Gradu, Centru, Novom Sarajevu, Ilidži te tijesan poraz u Novom Gradu i Ilijašu od kandidata SDA.<h2>Preokret 2022.</h2>Sarajevo će predstavljati samo test za ono što će uslijediti 2022. godine. Naime, Kanton Sarajevo trebao je biti samo početna stepenica na kojoj će se uspostaviti koncept i kasnije primijeniti na ostatak BiH, a koji je podrazumijevao ujedinjavanja opozicije radi uklanjanja s vlasti SDA. Za tu ideju postojala je znatna podrška građanski orijentiranih medija, kao i zapadnih faktora u našoj zemlji.Na lokalnim izborima 2020. godine NiP je bio ponovo druga najjača stranka u KS, ali s gotovo dvostruko boljim rezultatom nego prije dvije godine i tek neznatno manje od SDA. Na općim izborima 2022. godine NiP je osvojio 80.000 glasova. To je značilo da je ova stranka u četiri godine uspjela da učetverostruči svoj rezultat u odnosu na 2018., kada je osvojila 23.000 glasova (uglavnom na nivou Kantona Sarajevo). Ipak, iako je tih 80.000 respektabilan rezultat, koji ju je učinio petom najjačom strankom u FBiH, to je daleko manje od onoga što se očekivalo.Pred izbore te godine stranka je dobila još jedno zvučno pojačanje iz SDA – Denisa Zvizdića, bivšeg predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, koji je bio još jedna žrtva sječe kadrova u toj stranci. No, ispostavilo se da NiP, i pored toga što je nastao iz SDA i odvukao za sobom veliki dio njenih članova, on nije pretjerano ili skoro nikako utjecao na broj glasova ove stranke, s obzirom na to da SDA suvereno zadržava svoje glasove koji se kreću u broju približno 250.000 hiljada. Ipak, Konaković je sve vrijeme u jednom bio dosljedan. Iako konzervativnijih političkih pogleda, koji se nije libio javno iskazivati i braniti, poput protivljenja Paradi ponosa u Sarajevu, Konaković je čvrsto zagovarao princip da ozdravljenje bošnjačkog i bh. društva počinje sa skidanjem Izetbegovića i SDA s vlasti te da borba protiv korupcije i jačanje institucija trebaju biti osnovni ciljevi u odnosu na koje će se druga ideološka pitanja ostaviti po strani. Također, od svih lidera opozicije bio je najglasniji u prozivanju kadrova SDA za kriminalne radnje i politike štetne po državu, zbog čega su upravo i njega pojedinci koji su mu u prethodnim vremenima bili neskloni počeli percipirati kao istinskog lidera opozicije i okosnicu promjena. Kako su se bližili izbori 2022. godine, retorika Konakovića postojala je, u sve većoj mjeri, prozapadna i sve više kritična prema vanjskoj politici i SDA i njihove ministrice Bisere Turković.Pozicija druge najjače stranke u koaliciji trojke omogućila je da Konaković dobije poziciju ministra vanjskih poslova. Iako su mnogi bili kritični prema njegovom imenovanju, zamjerajući mu nedostatak iskustva u visokoj politici i obnašanje mahom lokalnih funkcija.<h2>Neizvjesna budućnost</h2>Ipak, Konaković se kao ministar pokazao kao prijatno iznenađenje, uspijevajući u kratkom periodu se susresti s vrlo visokim zvaničnicima vodećih zapadnih sila. Istovremeno, vodi pomirljivu politiku kompromisa i ne odgovara na tenzije.Ova politika kompromisa i umjerene retorike od SDA i DF-a te njima bliskih krugova proglašava se „podaništvom“, kompromiserstvom i izdajom, koja, navodno, predstavlja prodaju bošnjačkih interesa. No, čini se da je Konakoviću imenovanje na poziciju ministra istovremeno uskratilo vrijeme za bavljenje strankom. NiP se suočio u međuvremenu s cijelim nizom i manjih sukoba i tenzija, od čega je najupečatljiviji bio primjer neuspješnog pokušaja Općinskog odbora ove stranke u Centru koji predvodi Jasmin Ademović, sin ratnog komandanta Kemala Ademovića, da pokrene opoziv Srđana Mandića s pozicije načelnika, direktno se suprotstavljajući Konakoviću koji je bio protiv toga.Ono što je uočljivo, međutim, jeste da ova stranka u kadrovskom smislu nije pretjerano napredovala. Stranka se posprdno označava „društvom DIF-ovaca“, zbog velikog broja kadrova koji su završili ovaj fakultet, a ono što je evidentno jeste da stranci nedostaje značajniji broj intelektualaca i uglednijih ličnosti u društvu.Također, mimo krugova koji su nekoć bili bliski SDA, NiP nije uspio privući veći broj pojedinaca koji bi imali drugačiju političku pozadinu. Također, i po pitanju organizacije i odbora, stranka i dalje najveću snagu crpi u Kantonu Sarajevo, dok u ostalim kantonima znatno zaostaje glede broja glasova i organizacija.U ideološkom smislu, NiP se pokušava nametnuti kao umjerenija opcija koja može biti proevropska alternativa SDA, no za veće domete od rezultata na posljednjim izborima čini se da će biti potrebna ipak znatno bolja kadrovska rješenja. <h2>Dvije struje</h2>U javnosti se već uveliko šuška da u NiP-u postoje dvije struje: Konakovićeva, ona umjerenija, te druga, konzervativna, koju predvodi Kemal Ademović. Mnogi smatraju da Ademović zapravo uživa gotovo jednak autoritet unutar stranke, poput Konakovića, te da vodi vlastitu kadrovsku politiku, zamjerajući Konakoviću da je previše popustljiv prema koalicionim partnerima i njihovim zahtjevima. Konaković je pokazao da u BiH može postojati i nova vrsta konzervativne politike, koja će držati do tradicionalnih vrijednosti i odnosa, ali neće dizati međunacionalne tenzije i baviti se jeftinim populizmom, što je bila retorika većine stranaka desnog centra u našoj zemlji.&nbsp;

U ideološkom smislu, NiP se pokušava nametnuti kao umjerenija opcija koja može biti proevropska alternativa za SDA

Političke stranke - jučer, danas, sutra: Narod i pravda - učenik koji je sahranio učitelja

Prema odluci Uredničkog kolegija „Dnevnog avaza“, za stranu ličnost godine izabran je američki ambasador u BiH Majkl Marfi (Michael Murphy). Kako izgleda prijateljska pomoć nekoj zemlji i koliko su Sjedinjene Američke Države (SAD) važne za Bosnu i Hercegovinu, ove godine je savršeno demonstrirao Marfi. <h2>Nema igranja</h2>Promijenjene geopolitičke okolnosti, rat u Ukrajini i sve veća izolacija BiH i zapadnog Balkana od evropskog okruženja, rast ruskog i turskog utjecaja upalili su lampice i u Vašingtonu da se Bosna i Hercegovina ne smije ostaviti na cjedilu. Od dolaska predsjednika Džoa Bajdena (Joe Biden) na čelo SAD svjedočimo snažnom zamahu američke demokratije. Da se bave Balkanom, Bajden je zadužio iskusne i prekaljene diplomate, među kojima je svakako i Marfi, koji već ima iskustva rada u Bosni i Hercegovini. A nesumnjivo mu to iskustvo uveliko koristi u „saradnji“ s domaćim političarima čiji jezik, način djelovanja, slabe tačke te pokušaje podvala i prevara Marfi odlično razumije te zna kako s njima izaći nakraj. Stoga, ne treba čuditi što su ga pojedini od njih, prema čijim koruptivnim i antizapadnim politikama Marfi nije imao tolerancije, posprdno počeli prozivati „kaubojem“, no kaubojski manir upravljanja i djelovanje je upravo ono što je mnogim faktorima u BiH potrebno kako bi se dozvali tobe.<h2>Jasan kurs</h2>Američka ambasada, s Marfijem na čelu, podržala je demokratske promjene u našoj zemlji, rukovodila brojnim projektima koji za cilj imaju razvoj ekonomije, unapređenje institucija i pravednije društvo, te je jasno dala do znanja da Sjedinjene Američke Države neće mirno posmatrati antidejtonsko djelovanje i udare na državu od Milorada Dodika.Dokazuju to i američke sankcije i crna lista na koju su dospjeli Dodik i njegovi najbliži saradnici. Iako mnogima posljedice tih sankcija nisu vidljive na prvu, njihove prave reperkusije možete spoznati ako pogledate gdje EU realizira svoje projekte u BiH, gdje se zadužuje RS i kakva je situacija u firmama iz ovog entiteta, posebno onih povezanih s Dodikom, po pitanju poslovanja sa zapadnim kompanijama i izlasku na njihova tržišta. Za promjene koje su se u BiH desile u posljednje dvije godine, početke obračuna s političkom korupcijom, pokretanje proevropskih reformi i presporo, ali ipak vidljivo otvaranje vrata evropskog puta, nesumnjivo velike zasluge pripadaju angažmanu i utjecaju američkog ambasadora. <h2>Bogata karijera</h2>Majkl Marfi rođen je u Ročesteru, država Njujork. Prije stupanja na dužnost u Bosni i Hercegovini ambasador Marfi bio je zamjenik pomoćnika državnog sekretara za Evropu i Euroaziju od juna 2018. do septembra 2021. godine, kada je bio zadužen za evropska sigurnosna pitanja, što je uključivalo i odnose SAD s NATO savezom i OSCE-om, te za arktička sigurnosna pitanja i bilateralne odnose SAD s Danskom, Estonijom, Finskom, Islandom, Irskom, Latvijom, Litvanijom, Norveškom, Švedskom i Ujedinjenim Kraljevstvom.

Marfi odlično razumije domaće političke kabadahije te zna kako s njima izaći nakraj

Majkl Marfi, ambasador SAD u našoj zemlji: Američki čuvar Bosne i Hercegovine

Godina 2023. bi u političkom smislu mogla biti prekretnica u Bosni i Hercegovini. Izbori su održani u 2022. godini, no ni približno nisu garantirali ishod koji se desio tokom ove godine. Najznačajnija domaća promjena koja se desila u ovoj godini svakako je formiranje vlasti na entitetskom nivou FBiH i BiH bez SDA. Naravno, bitnost ove promjene nije toliko u tome što SDA-ovi ljudi sada na popunjavaju ključne pozicije u vlasti, koliko u procesima koji su pokrenuti ovom smjenom.<h2>Scenarij iz KS</h2>Izbori održani u oktobru 2022. godine potvrdili su još jednom da je, uprkos svim osipanjima i aferama koje su je pratile u prethodnom periodu, SDA i dalje najjača stranka u Federaciji BiH. A afere su upravo bile ono što je obilježilo vladanje ove stranke prethodnih godina. Afera „Respiratori“, diploma Sebije Izetbegović i protjerivanja ljekara s KCUS-a, afera s diplomom i zloupotrebom OSA-e od bivšeg direktora Osmana Mehmedagića Osmice, afera „Asim“, botovsko targetiranje i iživljavanje nad političkim neistomišljenicima i egzodus nekih od najuglednijih članova, učinili su da ova stranka nikad opterećenija izađe na izbore te godine. Ipak, sve to nije pretjerano pogoršalo njihov izborni rezultat, s obzirom na to da je ova stranka osvojila više od 243 hiljade glasova u FBiH, tj. čak 106 hiljada glasova više od drugoplasiranog HDZ-a.Ipak, i pored činjenice da je bila pojedinačno najjača, postojao je scenarij prethodno primijenjen u Kantonu Sarajevu, prvobitno kroz formiranje koalicije šestorke da se SDA zaobiđe i formira vlast bez nje.A zahvaljujući dugogodišnjem varanju partnera i brutalnog obračuna i prozivanja političkih protivnika, tu se u početku činilo kao lak zadatak – osim DF-a koji se odavno podanički odnosi prema ovoj stranci, niti jedna druga politička opcija iz Federacije nije htjela u koaliciju sa SDA.Ipak, stranka koja je 30 godina gospodarila resursima i ključnim pozicijama ovog društva bila je odlučna pod svaku cijenu spriječiti svoj silazak s vlasti.Istina, na državnom nivou nisu mogli mnogo toga učiniti, s obzirom na to da su potpisi članova Predsjedništva i glasovi u Predstavničkom domu PSBiH bili dovoljni za novu vlast. Ni Komšićevo odbijanje da pruži podršku novoj demokratskoj većini nije mogao puno pomoći, kao ni propaganda medijskih kerbera da se državna vlast može formirati zaobilaženjem i SNSD-a i HDZ-a (tehnički je moglo, no u tom slučaju novo Vijeće ministara ne bi moglo usvojiti niti jedan novi zakon zbog dominacije ovih stranaka u srpskom, odnosno srpskom klubu u Domu naroda BiH), kao ni objavljivanje NES-a i Stranke za BiH, do tada članica nove „šestorke“ da se povlače iz državne vlasti (o čemu će riječi biti još u ovom tekstu).Stoga, SDA se posvetila pokušaju spašavanja svoje kože tamo gdje su puno više resursi, veći budžet i više kompanija – vlasti u Federaciji BiH. Iako ova stranka nije imala većinu u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, energija je usmjerena u Dom naroda, kroz inženjering izbora bošnjačkih delegata u Dom naroda FBiH iz kantonalnih skupština i nagle promjene stranačkih dresova (za šta su političari poput Elmedina Konakovića direktno iznijeli optužbe da su izdvajane milionske sume za kupovinu delegata). Kako je, prema nametnutim izmjenama Izbornog zakona od Kristijana Šmita (Christian Schmidt) za izbor predsjednika i potpredsjednika trebalo najmanje 13 od 23 glasa iz kluba svakog naroda u Domu naroda FBiH, SDA je dostigla upravo magičnu brojku od 13, što je značilo da će samo ova stranka moći kandidirati Bošnjaka za predsjednika FBiH. On bi, a svoj plan su iznosili potpuno otvoreno, potom odbio staviti potpis na imenovanje mandatara za sastav Vlade FBiH, bez obzira na većinu glasova u Parlamentu.<h2>Lendina blokada</h2>To je upravo i učinjeno. Za potpredsjednika je izabran Refik Lendo, koji je potom odbijao staviti na potpis kojim bi omogućio da Nermin Nikšić dobije mandat za sastav nove Vlade FBiH, što je značilo blokadu entiteta i ostanak Fadila Novalića na poziciji premijera (koji je na tom mjestu već više od četiri godine bio u tehničkom mandatu).Zbog svega, čekao se potez visokog predstavnika koji bi onemogućio da se cijela FBiH drži taocem postizbornih spletkarenja jedne političke opcije. No, da stvari ne prepuste slučaju, SDA se probudila i aktiviranjem svojih „spavača“. Baš u trenucima kada je Šmit najavio suspendiranje odluke po kojem su potpisi predsjednika FBiH i dva potpredsjednika neophodni za imenovanje mandatara, a Predstavnički dom trebao glasati za imenovanje nove Vlade FBiH, Stranka za BiH i NES objavili su da ne žele prihvatiti ovo nametanje te da neće glasati za formiranje nove Vlade FBiH. Tako bi, pored blokade, SDA osujetila i parlamentarnu većinu.Ipak, stvari nisu tekle po planu. I bez NES-a i SBiH, parlamentarna većina je na kraju ipak skupljena zahvaljujući glasovima manjinskih zastupnika, Nermin Nikšić je imenovan za novog premijera Federacije BiH u Vladi čiji SDA nije više dio.No, od toga koliko će aktuelne vlasti u BiH i FBiH biti uspješne, možda je i još važnije kakve će posljedice biti silaska SDA s vlasti.A to bi upravo moglo biti obračun i okončanje privatne države Bakira Izetbegovića koja je godinama bila na sceni u našoj zemlji. <h2>Razbijanje privatne države</h2>Država i njeni resursi tretirali su se tek kao plijen koji treba osvojiti i prisvojiti u cilju održavanja strukture moći i kontrole nad društvom. Ključne institucije popunjavane su kadrovima čiji je prvi i osnovni zadatak da budu na usluzi SDA dinastiji i ostvaruju njene interese. Svi oni su bili u hijerarhijskom odnosu, služeći političkim gospodarima koji su ih postavili na funkcije. Tako je brisana i potpuno obesmišljena demokratska podjela vlasti na izvršnu, zakonodavnu i sudsku. Umjesto toga, stvarana je halka međuovisnih i ucijenjenih interesa koja je stvarna vlast i stvarna moć, dok institucije rade samo pro forma, kako bi se ta porodično-klanovska moć u njima ozvaničila. Naravno, korupcija i zloupotreba moći u takvim odnosima nužno postaju pravilo, a ne izuzetak.Smjena Sebije Izetbegović s mjesta direktorice KCUS-a, kojoj je prethodilo poništavanje njene magistarske i doktorske diplome nakon što se ispostavilo da nije imala valjan doktorat, hapšenje bivšeg direktora OSA-e Osmana Mehmedagića Osmice i predsjednika Suda BiH Ranka Debevca zbog nelegalnog prisluškivanja, američke crne liste te početak raspakivanja namještanja poslova i višemilionskih pronevjera u državnim kompanijama mogli bi biti temeljito raskrinkavanje višedecenijskog naslijeđa SDA i početak stvaranja nekog novog sistema u kojem će institucije biti daleko nezavisnije, stabilnije i na usluzi građanima, a ne porodičnim i stranačkim oligarhijama.Ne treba naivno vjerovati u potpuno iskrenu volju novih vlasti da to učine, ali treba vjerovati da otvoreni evropski procesi i pritisci na putu euroatlantskih integracija zaista mogu dovesti do jedne pravednije i funkcionalnije države.Uslovi koje je EU postavila našoj zemlji i promijenjena geopolitička situacija nakon rata u Ukrajini čini se da upravo otvaraju tu historijsku šansu. I zbog toga bi 2023. mogla predstavljati uistinu historijsku prekretnicu za EU. <h2>Srpska i hrvatska situacija</h2>Od pristalica SDA se često može čuti argument da je zapadnim silama smetala samo SDA u vlasti, pakujući to i u narativ o navodnoj islamofobiji i udaru na Bošnjake u cijelosti kao narod. Ipak, postoji mnogo plastičniji razlog zašto SDA ne može, a SNSD i HDZ još uvijek moraju – SDA je imala opoziciju koja je mogla smijeniti, SNSD i pogotovo HDZ u svom korpusu još nemaju. I dok se HDZ za sada ponaša konstruktivno i prilično su splasnuli s nacionalisitčkom retorikom, Dodik je nastavio sa starom politikom destrukcija i povremenih blokada, no uvijek pazeći da ne pređe previše linija. Naravno, to ni njega ni njegove saradnike nije spriječilo od američke crne liste i tihih finansijskih sankcija, što Bosnu i Hercegovinu dovodi u paradoksalnu situaciju – u trenucima kada se našoj zemlji otvara evropski put, polovinu države kontrolišu snage koje se zbog svog djelovanja nalaze u svojevrsnoj izolaciji od tog evropskog i zapadnog svijeta. Naravno, politika mrkve i štapa može Dodika natjerati da bude konstruktivniji, no uvijek treba računati da on izlazak iz blokade može ponovo zloupotrijebiti da ojača svoje antidržavne politike. Stoga, i dalje ostaje problem, ali problem kojem se u RS neka normalnija snažna alternativa u ovom trenutku ne nazire.

Od toga koliko će aktuelne vlasti u BiH i FBiH biti uspješne, možda je i još važnije kakve će posljedice biti silaska SDA s vlasti

Zašto izbacivanje SDA nije tek puka promjena vlasti: 2023. mogla bi biti historijska prekretnica za BiH

Milorad Dodik najavljuje novu blokadu. Ovaj put kaže da neće imenovati dvoje sudija iz srpskog reda dok god ne bude donesen zakon o Ustavnom sudu BiH. Dodik, podsjećamo, traži izbacivanje stranih sudija iz ovog suda, za šta bi trebalo promijeniti i sam Ustav BiH, odnosno njegov član VI koji definira sastav i izbor sudija.Dodikov savjetnik Ognjen Tadić, koji je usput i kandidat za ustavnog sudiju, na sve je dodao još jednu ucjenu prema probosanskim strankama koja se odnosi na to da se Zakon o imunitetu RS retroaktivno prihvati na državnom nivou. Tadić je otišao i korak dalje te upozorio da bi Ustavni sud mogao u potpunosti ostati bez domaćih sudija ako im se ne udovolji, s obzirom na to da Valerija Galić u penziju ide 2026., Mirsad Ćeman 2025., a Suada Palavrić 2024. godine.Čini se da se Dodik uistinu prepao trenutnog i mogućih budućih procesa protiv njega u Sudu BiH, pa želi antidemokratski i suludi zakon koji bi mu dao amnestiju za sva zlodjela koja je počinio. Drugo je već viđen manir Dodika. Njegovi udari na državu dopunjeni su ucjenama i prijetnjama o izazivanju haosa ako mu se ne udovolji. Po principu, ako mi ne isporučite to što tražim, onda ću vam sve razbiti. Nažalost, i previše puta mu je to uistinu i polazilo za rukom, a posljednji put s izbacivanjem stranih tužilaca iz Tužilaštva BiH.Treća stvar je Dodikov potpuno autokratski manir upravljanja, gdje on državu i institucije tretira kao privatni plijen, pa bi da u najviše institucije imenuje svoje savjetnike i poslušnike, a zakone bi da kroji tako da njega štite od odgovornosti.I sve ovo su razlozi zbog kojih se Dodiku ne smije ni popuštati ni izlaziti ususret. Naime, kada se prijetnje ostave po strani, on je jedan mali, uplašeni provincijski kabadahija koji vodi, vjerovatno, i najjadniji i najsiromašniji politički entitet u Evropi.A u Sud BiH, koji, kao, ne priznaje i učinit će mu ovo ili ono, dolazi redovno i pokunjeno na vlastito suđenje, čime mu, kao lojalni bh. građanin, priznaje potpuni legitimitet i pravo da mu sudi.Medvjed puno reži, ali rijetko grize. Stoga se ne treba povlačiti pred njegovim verbalnim siledžijstvom.

Kada se prijetnje ostave po strani, on je jedan mali, uplašeni provincijski kabadahija koji vodi, vjerovatno, najsiromašniji politički entitet

Dodik protiv Suda

U drugoj polovini 17. stoljeća Evlija Čelebija je u svom putopisu zabilježio da Sarajevo krase zdrava voda i čist zrak. Putopisac navodi i to kako su Sarajlije prilično dugovječne, a da se razlozi za to kriju baš u zdravoj vodi i zraku. <h2>Čist zrak</h2>Je li sarajevski zrak prije bio zagađen? Naravno da nije, jer je u Sarajevu nekoć postojala izuzetno prosta bosanska arhitektura, s kućama koje su imale po jedan sprat, te pokojim velikim objektom, kao što je Begova džamija. Tada su se ložila drva i zimi, ali i ljeti, jer nije bilo struje niti drugih energenata.Tako je bilo sve do doba Austrougara, kada su se krajem 19. stoljeća pojavili iskopi uglja, koji je uskoro postao osnovno sredstvo za zagrijavanje.

Upravo su ogromne zalihe uglja pokazale veliki industrijski potencijal razvoja i ponukale vlasti da počnu s gradnjom termoelektrana, a prva je izgrađena 1885. godine.Višak uglja iz rudnika počeo se prodavati građanima i pokazao se kao jeftiniji, a bolji energent od drva. Dim s dimnjaka na centrali, ali i onaj iz kućnih ložišta, nije mnogo smetao vjetrovima struje do doline Bosne, pa i dalje. <h2>Blumovo rješenje</h2>No, veliki industrijski razvoj, koji se desio poslije Drugog svjetskog rata, učinio je da Sarajevo, nakon Londona, postane najzagađeniji grad u Evropi. Taj smog, zajedno s maglom, u jesenjem i zimskom periodu, te dijelom i proljeća, zadavao je velike zdravstvene probleme Sarajlijama, pa nije nimalo slučajno što je u tim godinama došlo do naglog porasta broja plućnih i srčanih bolesnika.Gradnja urbanog Sarajeva, posebno 60-ih godina naselja Grbavice, a kasnije solitera i velikih zgrada, onemogućit će provjetravanje Sarajeva. Vjetar će početi "zapinjati" za zgrade, pa će tako biti narušeno zdravlje građana.U doba vizionara i osnivača „Energoinvesta“ Emerika Bluma doći će do smanjenja zagađenosti Sarajeva. Blum je iznio ideju plinofikacije grada, koja bi smanjila broj ložišta u sarajevskim kućama i zgradama, kao i u privrednim objektima.Taj revolucionarni posao koštao je 200 miliona dolara i podrazumijevao je 15.000 priključaka, nakon čega je Sarajevo „prodisalo“. To nije sve što je Blum uradio. Osim toga, postoje još dvije ključne stvari. Jedna od njih je zaobilaznica, kako bi se rasteretio saobraćaj u Sarajevu, a time i sagorijevanje goriva, a druga je da pred Olimpijske igre uvede trolejbuse, pa tako naš grad u doba Olimpijade nije nosio epitet najzagađenijeg grada u Evropi, navodi Mufid Garibija, arhitekta i poznavalac historije grada.Danas smo, nažalost, svjedoci još većih zagađenja koja su rezultat pojačanog saobraćaja, nekvalitetnog ogrjeva, kao i prekomjerne neartikulirane gradnje koja će, ako se planski ne zaustavi, zasigurno koštati našu generaciju, a pogotovo buduće naraštaje.<h2>Vizionarska ideja</h2>Javile su se i neke dobre vizionarske ideje, također od Emerika Bluma, a to je prijedlog da se Sarajevo počne grijati na višak pare iz Termoelektrane Kakanj. Ova ideja, nažalost, nikada nije realizirana, a veliko poskupljenje plina dovelo je do povratka na grijanje ugljem. Tako je naš grad ponovo okovao smog, a rješenje se, nažalost, ne nazire.

Blum je iznio ideju plinofikacije grada, koja bi smanjila broj ložišta u kućama

Kratka historija aerozagađenja glavnog grada BiH: Emerik Blum očistio je Sarajevo, a onda smo ga ponovo zagadili

Političari u Bosni i Hercegovini pobrinuli su se da sebi osiguraju plaće koje će višestruko nadmašivati ne samo primanja običnih građana u našoj zemlji nego i plaće u regionu. Kada su u pitanju nivoi vlasti kojih u BiH ne nedostaje, uvjerljivo najviša primanja imaju oni koji obnašaju državne funkcije. Tako, prema podacima CIN-a, plaća Denisa Bećirovića kao člana Predsjedništva iznosi 6.491 KM, Željka Cvijanović ima čak 6.636 KM, dok je najskromniji Željko Komšić sa 6.183 KM.<h2>Kašika u medu</h2>Na jednako visokoj nozi žive i zastupnici u Parlamentarnoj skupštini BiH, koji u zbiru imaju primanja približno 6.000 KM mjesečno.Visoku plaću od 6.569 maraka ima i predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto, dok državni ministri imaju plaće otprilike 5.600 KM.Kako se spuštamo prema nižim nivoima vlasti, tako i plaće funkcionera padaju. Milorad Dodik nije objavio podatak o tome kolika mu je plaća kao predsjednika RS, no ona je u prošlom mandatu na ovoj funkciji (2014.-2018.) iznosila gotovo 5.000 KM. Radovan Višković kao premijer RS ima bruto plaću od 7.624 KM, što je 4.700 KM neto.&nbsp;Ministri u entitetu RS, s druge strane, imaju plaće u prosjeku 3.480 KM neto.<h2>Skromnija primanja</h2>Nešto skromniju plaću ima premijer Federacije Nermin Nikšić koja doseže približno 3.500 KM. Identična primanja ima i Lidija Bradara kao predsjednica entiteta.Kada je riječ o zastupnicima u Parlamentu FBiH, njihove plaće kreću se između 3.500 i 4.000 KM.Premijer Kantona Sarajevo ima plaću gotovo 3.700 KM, dok kantonalni ministri za bh. političke prilike imaju dosta skromnije prihode – između 2.500 i 3.000 KM, a plaća sarajevskih kantonalnih zastupnika iznosi otprilike 2.500 KM.<h2>Primanja u regionu</h2>Kada je riječ o regionu, predsjednik Vlade Hrvatske Andrej Plenković, prema podacima iz njegove zvanične imovinske karte, mjesečno zarađuje 3.195 eura, tj. nešto više od predsjedavajuće Vijeća ministara BiH Krišto, iako građani Hrvatske imaju u prosjeku dvostruko veća primanja nego mi. Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović zarađuje mjesečno približno 3.000 eura. Aleksandar Vučić kao predsjednik Srbije prima 3.000 KM. Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović ima plaću gotovo 2.800 KM. Najviše plaće, očekivano, s obzirom na standard, imaju funkcioneri u Sloveniji. Plaća predsjednika Vlade Slovenije Roberta Goloba tako dostiže gotovo 4.000 eura, dok predsjednica Slovenije Nataša Pirc-Musar zarađuje mjesečno 3.322 eura.

Plaća Denisa Bećirovića kao člana Predsjedništva iznosi 6.491 KM, Željka Cvijanović ima čak 6.636 KM

Koliko zarađuju politički funkcioneri u BiH: Unosnije biti Cvijanović nego Milanović

Bosna i Hercegovina doživljava svjetsku bruku. Naime, predsjednik Državnog suda Ranko Debevec, što bi u svakoj zemlji trebala biti funkcija koju obnašaju najuglednije osobe u društvu, besprijekornog ugleda i morala, završio je u pritvoru. Debevec je optužen da je, zajedno s bivšim direktorom Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA) Osmanom Mehmedagićem Osmicom, špijunirao druge sudije. <h2>Nestašni sudija</h2>Da se Debevec i ranije ponašao krajnje neprikladno za funkciju na kojoj je bio, demonstrirao je u više navrata, od disciplinske istrage zbog neprijavljivanja imovine u Španiji, preko sastančenja u javnosti s Osmicom, protiv kojeg se u tom trenutku vodio krivični proces u Sudu BiH (kojim Debevec predsjedava), pa do raznih pokušaja pritiska na medije. U konačnici je to rezultiralo istragom za ozbiljno krivično djelo, čime je Debevec nanio tešku bruku i sramotu ne samo sebi nego i instituciji koju predstavlja. Zapravo, slučaj s Debevcem i Osmicom, koji su završili u pritvoru i čekaju optužnicu, zapravo je eklatantan primjer privatizacije države od SDA koja je pod vodstvom Bakira Izetbegovića.Iako slušamo glasove kako je pravosuđe kompromitirano, istina je da je zapravo čitava država kompromitirana, što je svoje najdrastičnije i najozbiljnije reperkusije imalo upravo na primjeru pravosuđa, ali ono nije izuzetak.Naime, ono što je karakteriziralo upravljanje državom od Izetbegovićeve SDA jeste svojevrsna privatizacija, kao i porobljavanje institucija. Država i njeni resursi tretirali su se tek kao plijen koji treba osvojiti i prisvojiti u cilju održavanja strukture moći i kontrole nad društvom. Ključne institucije popunjavane su kadrovima čiji je prvi i osnovni zadatak da budu na usluzi SDA dinastiji i ostvaruju njene interese. Svi oni su bili u hijerarhijskom odnosu, služeći političkim gospodarima koji su ih postavili na funkcije.<h2>&nbsp;Zloupotreba moći</h2>Tako je brisana i potpuno obesmišljena demokratska podjela vlasti na izvršnu, zakonodavnu i sudsku. Umjesto toga, stvarana je halka međuovisnih i ucijenjenih interesa koja je stvarna vlast i stvarna moć, dok institucije rade samo pro forma, kako bi se ta porodično-klanovska moć u njima ozvaničila. Naravno, korupcija i zloupotreba moći u takvim odnosima nužno postaju pravilo, a ne izuzetak.Simbioza Mehmedagića i Debevca, uz javnu podršku SDA i jednom i drugom, eklatantan je primjer te privatizacije države.<h2>Američka crna lista</h2>Ipak, američka crna lista, brojna hapšenja i otkrivanje zlodjela prošlih vlasti optimistična su naznaka da u BiH slijede veliko čišćenje društva, razbijanje dosadašnjih struktura moći te zaokret ka društvu u kojem ipak postoji nešto nezavisnije pravosuđe, ali i nešto odgovornija politika i neki sistem u kojem će se ubuduće za zlodjela morati odgovarati. I to puno brže nego što je do sada bio slučaj.Dnevni avaz godinama je pisao o ovoj Bakirovoj privatizaciji države i kompromitaciji institucija i njihove funkcije, a zbog Debevca je donesena i skandalozna sudska presuda, suprotna svim demokratskim standardima - da se našem listu zabrani da piše o Ranku Debevcu.

Simbioza Mehmedagića i Debevca eklatantan je primjer SDA-ovske privatizacije države

Hapšenje Osmice i Debevca historijski događaj za BiH: Početak kraja Bakirove privatne države

U normalnim državama silazak s vlasti je uobičajena i ne toliko obimna procedura. Jedna stranka sjaše, druga zajaše.Ova koja sjaše uglavnom promijeni rukovodstvo, donekle se rebrendira i čeka vrijeme da se građani razočaraju u postojeću vlast. Institucije nastave dalje raditi svoj posao, život se odvija normalno, društvo ne doživljava naročite turbulencije. Tako to funkcionira u ozbiljnim i zrelim demokratijama i tako funkcioniraju stranke.No, posljednja dešavanja s promjenom vlasti u BiH pokazuje da ovdje SDA (a da se razumijemo, nisu jedini u tome), po svojoj prirodi nije tek uobičajena, a kamoli demokratska stranka, nego nešto puno zlokobnije od toga. Najprije se poslije izbora desilo neviđeno upinjanje, grebanje i otimanje da se pošto-poto spriječi formiranje vlasti bez SDA, koje je išlo od kupovine delegata do pokušaja da se preko Refika Lende blokira Parlament, a u igri su, prema navodima mnogih upućenih, bili milioni KM izdvajanog mita. Nije pomoglo ni nekoliko propalih pokušaja organiziranja protesta, jer se ispostavilo da, mimo nekoliko stotina namjenski dovedenih budžetlija, niko nije bio zainteresiran da spašava SDA na vlasti.Zbog čega je bila tolika panika, sada je jasno.Američke crne liste, hapšenja, raspakivanje haračenja državnih firmi i dijeljenja javnog novca, pritvori i strah da su sljedeći, sudbina je koju je doživjela SDA. A kad brod tone, miševi ne samo da skaču nego su već uveliko počeli da za vratove hvataju jedni druge, međusobno se optužuju i ukopavaju.Jer, SDA i nije stranka u klasičnom smislu, nego, prije svega, jedan kartel čiji su smisao vladanja bili privatizacija komada države, porobljavanje institucija, gomilanje moći i haračenje njenih resursa, uz prikupljanje reketa.Kartel „fercera“ dok vlada „harmonija“, odnosno dok ih sve na okupu drže međuzavisni interesi i ucjene. No, čim se kockice iz slagalice počnu izmicati, kreću opće i totalno urušavanje i haos, s mnogo žrtava. Slično scenariju s kraja prvog dijela „Kuma“, kultnog filma koji se bavi organizacijama koje su po svom karakteru mnogo sličnije SDA nego političkim strankama.

Jer SDA i nije stranka u klasičnom smislu, nego, prije svega, jedan kartel čiji je smisao vladanja bio privatizacija komada države

Neko se prepao

Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Kristijan Šmit (Christian Schmidt) obratio se javnosti u utorak povodom tehničkih izmjena Izbornog zakona BiH, najavivši da će ih nametnuti ukoliko Parlamentarna skupština BiH ne donese rješenje do kraja godine. <h2>Tehničke izmjene</h2>- U naredne dvije-tri sedmice bismo svi željeli vidjeti rezultat. Ukoliko do njega ne dođe, onda ne možemo zavisiti od nekih obećanja “sljedeće sedmice (će biti), sljedeće sedmice (će biti)”. Ne! Ove sedmice mora i, ako se ne uradi, svi znaju da ima jedna osoba u gradu koja ima tu nadležnost i ovlaštenje da to donese - kategoričan je bio Šmit.Ove tehničke izmjene odnosile bi se prije svega na uvođenje elektronskog glasanja i skeniranja listića.Očekivati je da će Šmit zaista i ispuniti obećanja, s obzirom na to da je i nametanju izmjena Izbornog zakona u izbornoj noći 2022. prethodio ultimatum. Također, sudeći prema prvobitnim reakcijama, političari ponovo neće biti razumni. No, indikativno je koje su se političke opcije usprotivile izmjenama. To su u prvom redu stranke koje su najduže vladale (SDA, SNSD i HDZ), iz čega bi neko mogao izvući zaključak da njima i ponajmanje odgovara uvođenje tehnologije koja bi smanjila mogućnost malverzacija u izbornom procesu.Najdalje je, po običaju, otišao Dodik, kazavši da Šmit nema pravo da se miješa u izborni proces i zaprijetivši čak da će, u slučaju nametanja odluka, formirati vlastitu entitetsku komisiju. Čović se, također, usprotivio nametanju, kazavši da je potrebna sveobuhvatna reforma i da tehničke izmjene „ne mogu bez legitimnog predstavljanja“. S bošnjačke strane protiv su bili iz SDA. Edin Ramić, zastupnik ove stranke u Predstavničkom domu PSBiH, kazao je kako je „izborna reforma jednako komplicirana kao i ona ustavna“ i da nije realno očekivati nešto.<h2>Podrška trojke</h2>S druge strane, najavljene izmjene pozdravili su iz stranaka trojke. Predsjednik Naše stranke Edin Forto kazao je da je izborni proces kompromitiran te da „ko god to neće da prizna, nema dobru namjeru, jer svi znaju šta se dešava na terenu i na koji način se broje glasovi“, dok je Elmedin Konaković, lider NiP-a, kazao kako ga raduje ova najava i pozvao je visokog predstavnika da je provede do kraja. Godinama građani BiH glasaju kao da su u srednjem vijeku – olovkom zaokružujući imena kandidata, da bi se njihovi listići potom ručno prebrojavali i upisivali, što, naravno, otvara prostor za brojne malverzacije i krađe koje su dokumentirane u svakom dosadašnjem izbornom ciklusu. S te strane, možda i ne treba čuditi to što se određene stranke boje izmjena. Koliki je bio obim njihovih izbornih krađa, mogli bismo znati već na lokalnim izborima 2024. godine.<h2>Najveće krađe</h2>Jedan od najkrupnijih primjera potencijalne izborne krađe desio se ove godine pri izboru predsjednika RS. Iako su u štabu Jelene Trivić u noćnim satima nakon izbora objavili pobjedu, a Dodik tokom javljanja nekoliko minuta kasnije bio suzdržan i izgledao krajnje nervozno, CIK je ujutro objavio da Dodik vodi za nekoliko hiljada glasova, čime je tijesno pobijedio. No, opozicija do danas tvrdi da je na sceni bila brutalna krađa. Također, u utrci za člana Predsjedništva Fahrudin Radončić je tijesno izgubio izbore i 2010. i 2014. godine od Bakira Izetbegovića, što je bilo praćeno brojnim dokazima o izbornim malverzacijama.

Koliko je bilo izbornih krađa, mogli bismo znati već na lokalnim izborima 2024.

Šta donosi najavljena izmjena Izbornog zakona: Šmit staje ukraj izbornim kradljivcima

Mnogi u BiH ostali su gorko razočarani nakon što je Vijeće Evropske unije saopćilo da s našom zemljom neće biti započeti pregovori o pristupanju Evropskoj uniji.U bh. javnosti kao poseban vid nepravde isticala se činjenica da su, s druge strane, pregovori započeti s Ukrajinom i Moldavijom, koje, ipak, po razvoju ne samo da zaostaju za BiH nego čak nemaju ni suverenu kontrolu nad svojim cjelokupnim teritorijama.<h2>Ispunili većinu</h2>Ipak, dok se raspredaju teorije o političkim pozadinama i zavjerama, postoji i mnogo plastičniji razlog zbog kojeg su Ukrajina i Moldavija dobile prednost. Naime, ove dvije zemlje ispunile su mnoge uvjete koje im je zadala Evropska unija. BiH, s druge strane, nije.Ukrajina je od sedam uvjeta u potpunosti ili u najvećoj mjeri ispunila čak njih šest, koji se odnose na izbor sudija i tužilaca, integritet pravosuđa i usvajanje etičkih kriterija, u skladu s preporukama Venecijanske komisije.Evropska komisija konstatirala je da je do jula Ukrajina usvojila sve zakone koji reguliraju kriterije za izbor sudija u Ustavnom sudu na osnovu integriteta i profesionalnih kriterija, u skladu s preporukama Venecijanske komisije. Za razliku od Ukrajine, BiH nije uspjela da, u skladu s mišljenjem Venecijanske komisije, usvoji zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, niti da riješi pitanje integriteta nosilaca pravosudnih funkcija. Kada je u pitanju borba protiv korupcije, Ukrajina je samo ove godine pokrenula 82 optužnice protiv 203 osobe zbog visoke korupcije.- Slučajevi koji su istraženi i presuđeni odnosili su se na istaknute visoke javne zvaničnike, uključujući bivše zamjenike ministara, bivše parlamentarce i visoke sudije, naprimjer, vršioca dužnosti predsjednika Vrhovnog suda - navodi se u izvještaju Evropske komisije.<h2>Slab napredak</h2>Bosna i Hercegovina, s druge strane, i dalje nema pravomoćnih presuda niti značajnijeg napretka po pitanju obračuna s korupcijom, a posljednja hapšenja mogla bi biti tek početak značajnijih aktivnosti u vezi s ovim pitanjem.Moldavija je ispunila čak šest od devet uvjeta koje joj je zadala Evropska unija.Kada je riječ o BiH, kada smo, u decembru 2022. godine, dobili kandidatski status (iako nismo ispunili 14 prioriteta), EU je za otvaranje pregovora postavila, slično kao za Ukrajinu i Moldaviju, listu od devet koraka koje je naša zemlja trebala napraviti, osim kojih i dalje ostaje 14 prioriteta.Ipak, za razliku od Ukrajine i Moldavije, BiH je ispunila vrlo malo toga pa, ako ćemo biti pošteni, bolji ishod nismo ni zaslužili.<h2>Medijske (ne)slobode</h2>Za razliku od BiH, Ukrajina je usvojila i preporuke FATF-a protiv pranja novca i značajno unaprijedila transparentnost javnih transakcija. Šesti uvjet koji je Ukrajina ispunila jeste usvajanje medijskog zakonodavstva usklađenog s preporukama Evropske komisije. Bosna i Hercegovina je u ovom pogledu uspjela čak napraviti korak unazad, s obzirom na usvojeni Zakon o kriminalizaciji klevete u RS, kojim se direktno udara na medijske slobode.Evropska komisija zaključila je da je BiH ispunila dva od 14 prioriteta i samo jedan od devet koraka koji prate kandidatski status.&nbsp;

Ukrajina šest od sedam uvjeta, Moldavija šest od devet. Naša zemlja ispunila dva od 14 prioriteta i jedan od devet koraka

Evropsko vijeće otvorilo pregovore s Ukrajinom i Moldavijom

Zašto naša zemlja nije dobila zeleno svjetlo za početak pregovora: Ukrajina i Moldavija su ispunile uvjete, BiH nije

Minka Kreho imenovana je za vršiteljicu dužnosti predsjednice Suda Bosne i Hercegovine. Ona na ovoj poziciji zamjenjuje kompromitiranog Ranka Debevca, kojem je jučer određen pritvor, nakon što je uhapšen zajedno s bivšim direktorom OSA-e Osmanom Mehmedagićem zbog sumnjičenja za nelegalno prisluškivanje.Pred Kreho stoji odgovoran posao vraćanja kredibiliteta i ugleda sudskoj instituciji, a koji je dobrano poljuljan djelovanjem njenog prethodnika Debevca. Iako je SDfA-ovska medijsko-botovska mašinerija od cijelog slučaja, po običaju, pokušala iskonstruirati zavjeru povezujući hapšenje Debevca s Dodikovim suđenjem, gdje bi hapšenje predsjednika Suda nekako trebalo da kompromitira i postupak protiv predsjednika RS, činjenica je da je neko kompromitirao instituciju koju je vodio. To je Debevec sam i nikakva dodatna zavjera tu nije bila potrebna.Debevec se s Osmicom sastajao u trenucima kada se protiv potonjeg vodio postupak u istom sudu kojim je on tada rukovodio, muljao je s neprijavljivanjem imovine u Španiji, a svoj karakter, potpuno nedostojan jednog sudije, kamoli predsjednika Suda, pokazao je i nakon hapšenja, kada je jedan od tri mobitela ubacio u tašnu advokatice Vasvije Vidović (šta se to nalazi na njemu što želi skriti), a također je i vikao na tužiteljicu tokom ročišta.Sve je začinjeno njegovim hapšenjem i određivanjem pritvora, što govori da će ispred Kreho stajati vrlo odgovoran zadatak da ovoj instituciji, kao jednoj od najvažnijih u državi, vrati ugled i rejting koji bi joj trebali pripadati.Predispozicije su tu. Kreho, za razliku od njenih pojedinih kolega, ne vezuju za bilo kakve političke opcije i repove iz prošlosti, a čini se da se i u društvu polako stvaraju preduvjeti u kojima se za korupciju konačno mora odgovarati. A Sud nam je tu apsolutno glavni temelj za normalnije društvo.

Ispred Kreho će stajati odgovoran zadatak da ovoj instituciji, kao jednoj od najvažnijih u državi, vrati ugled i rejting koji bi joj trebali pripadati

Vjera u pravosuđe

Javni poziv za subvencioniranje rješavanja stambenog pitanja mladih u Kantonu Sarajevo ove godine privukao je ogromnu pažnju javnosti.<h2>Nedovoljno novca</h2>Jedan od razloga jeste i neočekivano veliki broj kandidata koji, prema preliminarnoj listi, ispunjavanju uvjete, te su se vlasti u KS našle u "problemu".Naime, konačni obećani iznos je 5,5 miliona maraka, koji bi trebao biti jednako podijeljen svima koji ispunjavaju uvjete javnog poziva.Međutim, s obzirom na veliki broj prijavljenih, ispostavilo se da taj novac neće biti dovoljan za sve koji su aplicirali.Da je taj iznos nedovoljan, još početkom novembra upozoravao je tadašnji ministar Almir Bečarević. On je nedavno objavio i dokaz da je cijelu Vladu KS o tome obavijestio 6. novembra.Naime, prije raspisivanja poziva obećano je kako će pojedinačni iznos subvencije iznositi do 12.000 KM.Prema preliminarnoj listi, 1.141 aplikant ispunjava uvjete javnog poziva.Kako je premijer Nihad Uk kazao u medijima, osim predviđenih 5,5 miliona, neće biti dodatnog izdvajanja novca.Dakle, na Vladi je bilo da razmatra dvije opcije: rasporediti ukupan novac linearno svim aplikantima koji ispunjavaju uvjete ili "podvlačenje crte".Iako zvaničnih izjava nakon okončanja sjednice nije bilo, nezvanično je Vlada dogovorila raspodjelu novca svim kandidatima linearno.To bi značilo, prema preliminarnoj listi, da bi svaki kandidat trebao dobiti oko 4.820 KM.<h2>Nastanak zbrke</h2>Uvjeti javnog poziva otvorili su mogućnost da pravo na subvenciju ostvare vlasnici nekretnina u inozemstvu, ali i u drugim kantonima u FBiH, RS i Distriktu Brčko.Komisija koja je sastavljala kriterije javnog poziva je naivno računala na savjest i moralnu odgovornost građana.Naime, osoba koja je aplicirala na javni poziv trebala je dostaviti dokaz iz nadležnog suda da ne posjeduje nekretninu u mjestu rođenja i mjestu boravka (što je u ovom slučaju KS). Isto važi i za supružnika prijavljenog aplikanta, ukoliko ga ima.Primjera radi, ako je aplikant rođen u Zenici, trebao je dostaviti dokaz nadležnog suda da ne posjeduje nekretninu u mjestu rođenja, te dokaz o neposjedovanju nekretnine u KS gdje boravi.<h2>Subvencija za influensericu</h2>Međutim, javni poziv ne tretira druge dijelove BiH i inozemstvo pa tako aplikant može posjedovati kuće i hotele u Banjoj Luci, Tuzli ili čak u Turskoj.Tako je u fokus javnosti došla influenserica s prebivalištem u KS i adresom u Turskoj koja je ostvarila pravo na subvenciju, sve u skladu s propisanim kriterijima.

Prema preliminarnoj listi, 1.141 aplikant ispunjava uvjete javnog poziva. Nemoguće da svi dobiju planiranih do 12.000 KM 

Stambeno pitanje: Postoji li kompromisno rješenje

Nazire li se rješenje zbrke u vezi sa subvencijama u KS: Svakom prijavljenom manje od 5.000 KM za novi stan?

Nove kategorije proizvoda bez sagorijevanja, odnosno e-cigarete, grijani duhanski proizvodi i nikotinske vrećice višestruko su manje štetni od cigareta i značajno učinkovitiji za prestanak pušenja od svih dostupnih nikotinskih zamjenskih terapija, potvrđuje sve veći broj naučnih istraživanja.To je, naprimjer, potvrdilo i istraživanje iza kojeg stoji "Cochrane", globalna nezavisna mreža istraživača u području zdravlja koja radi na način da stručnjaci istraživači upoređuju sve svjetske relevantne i recentne studije o određenoj zdravstvenoj temi i donose nezavisni zaključak koji se objavljuje u "Cochrane" biblioteci, tj. bazi podataka koja pruža visokokvalitetne, nezavisne dokaze koji podržavaju donošenje odluka u zdravstvenoj zaštiti. <h2>Nikotin nije kancerogen</h2>Ono što nove kategorije proizvoda čini boljima u odnosu na tradicionalne duhanske proizvode jesu prije svega učinci na zdravlje. Iako je glavni sastojak koji izaziva zavisnost nikotin, on nije taj koji je kancerogen. Naime, dim i katran su sastojci koji izazivaju najveću zdravstvenu štetu. Ugledni zdravstveni zavod Velike Britanije (National Health Institute) NHS objavio je devet mitova i činjenica o vapeu. Jedan od mitova je onaj da je nikotin veoma kancerogen, dok je istina da nikotin sam po sebi ne izaziva rak, bolest pluća, bolesti srca ili moždani udar. Nikotin je ono što izaziva zavisnost, no ono što uzrokuje konkretnu zdravstvenu štetu su mnoge druge toksične hemikalije sadržane u duhanskom dimu.Stoga je ministarstvo zdravstva i socijalne zaštite u Engleskoj zaključilo da je štetnost konzumiranja e-cigareta u odnosu na klasične duhanske proizvoda manja do čak 95 posto.Upravo u Engleskoj se e-cigarete promoviraju kao dio vladinih nastojanja da se pomogne ljudima da prestanu pušiti duhan.Upotreba e-cigareta u ovoj zemlji je u porastu. Većina odraslih u Velikoj Britaniji koji ih konzumiraju su sadašnji i bivši pušači.Važnost e-cigareta u pomaganju pušačima da prestanu pušiti leži u njihovoj relativnoj sigurnosti u poređenju s tradicionalnim cigaretama. E-cigarete sadrže nikotin, ali ne proizvode katran ili ugljični monoksid, koji su glavni uzročnik plućnih bolesti i raka, kao što to čine tradicionalne cigarete.Kao rezultat toga, e-cigarete igraju ključnu ulogu u naporima vlade da smanji stopu pušenja u Engleskoj na 5 posto ili manje do 2030. godine. Oko 5,4 miliona ljudi u Engleskoj, ili 13 posto stanovništva, trenutno puši duhan. Stoga vlada Ujedinjenog Kraljevstva namjerava potaknuti korištenje e-cigareta među pušačima, a smanjiti ga među djecom.Profesor Peter Hajek, direktor Odjela za istraživanje ovisnosti o duhanu na Univerziteta Queen Mary u Londonu, pozdravio je uvođenje uređaja koji pomažu ljudima da prestanu pušiti.- Vaping i drugi proizvodi s niskim rizikom od nikotina imaju potencijal praktički iskorijeniti smrt i bolesti povezane s pušenjem - rekao je i dodao: “Ovaj novi korak je razumna, pragmatična i utemeljena inicijativa i dobra vijest za javno zdravlje."Također je rekao da, dok su mladi nepušači eksperimentirali e-cigaretama, vrlo je mali broj napredovao do svakodnevne upotrebe.<h2>&nbsp;Lekcija za BiH</h2>Mnoge druge zemlje, poput Švedske, koja je u tome ostvarila i najbolje rezultate, ili Francuske, već su započele promociju prelaska na alternativne proizvode s ciljem smanjenja pušenja duhana i zdravstvenih rizika koje ono izaziva.Nažalost, u Bosni i Hercegovini, kao i zemljama regiona, i pored njihove dokazane učinkovitosti, vlasti još nisu poduzele bilo kakve mjere kojima bi se e-cigarete, grijani duhanski proizvodi i nikotinske vrećice promovirali kao način borbe za postepeni prestanak pušenja i smanjenja zdravstvene štete koja nastaje njihovim konzumiranjem.A upravo bi naša zemlja i region posebno trebali imati u interesu da razmatraju ovakve metode. U cijeloj regiji bilježe se tradicionalno visoke stope pušenja, a aktivne mjere smanjenja štete od pušenja nedostaju. Kada je riječ o BiH, procijenjeno je da prosječan udio pušača u populaciji iznosi više od 40 posto (nešto više od čak 1,3 miliona pušača).Broj pušača u BiH koji potencijalno mogu prestati pušiti uz e-cigarete (prema naučno utemeljenim dokazima - "Cochrane"), ako se aktivno potiču na prelazak s cigareta na e-cigarete, iznosi 80.400, što je trostruko više od procijenjenog broja pušača koji samostalno ili uz dostupne terapije prestaje pušiti svake godine u BiH. Takvo veliko povećanje prestanka pušenja u samo nekoliko godina značajno bi unaprijedilo javnozdravstvenu statistiku u BiH.<h2>&nbsp;Snus i nikotinske vrećice</h2>U posljednje vrijeme govori se o tome kako određeni dio populacije koristi snus duhanske vrećice za oralnu upotrebu, koje su, osim u Švedskoj, zabranjen proizvod širom EU. Međutim, pisanje o snusu usmjerilo je kritike prema drugom, naoko sličnom proizvodu, nikotinskim vrećicama, koje su sasvim druga kategorija proizvoda nove generacije.To je zbog toga što su oba nikotinska proizvoda u vrećici. Vrećice izgledaju slično, čak imaju i sličan okus, ali između njih postoje bitne razlike.Snus je prvi put proizveden u Švedskoj početkom 18. stoljeća. Zbog toga se još ponekad naziva švedski snus. Jedan od originalnih švedskih brendova snusa koji još postoji registriran je davne 1822. godine.Švedski snus je duhanski proizvod u prahu pakiran u vrećici. Gotovo sve švedske marke snusa sadrže mljeveno lišće duhana, vodu i natrijev karbonat. Neki mogu sadržavati arome, poput mente ili mentola. Nikotinska vrećica je, s druge strane, proizvod bez dima, pare i duhana dizajniran za isporuku nikotina kroz desni. Prvi put se pojavio na globalnim tržištima ranih 2000-ih, kao prirodna evolucija snusa, ali donoseći dodatno smanjenu štetnost s obzirom na to da je duhan zamijenjen nikotinom.Svaka vrećica sadrži ekstrakt nikotina, punila (biljna vlakna i male količine gumene baze). Većina robnih marki nikotinskih vrećica svojim receptima također dodaje različite okuse (mentol, paprena metvica i voćni okusi najpopularniji su izbor). Najvažnija razlika između snusa i nikotinskih vrećica je u tome što potonje ne sadrže duhan. Za nikotinske vrećice nikotin se ekstrahira iz biljke, obrađuje i zatim dodaje u gotov proizvod vrećice. Sam duhan nije uključen. Takvi proizvodi nove generacije, bez sagorijevanja duhana, imaju važnu ulogu u borbi protiv pušenja, a po mnogima su i vid pomoći koji djeluje kod smanjenja, ali i potpunog prestanka pušenja.Stoga vrijedi slijediti primjere nekih od najnaprednijih država u svijetu, poput Švedske, Velike Britanije, Francuske ili Japana, te razmatrati primjenu njihovog načina borbe za smanjenje pušenja duhanskih proizvoda i njihovih štetnih posljedica po zdravlje stanovništva. <h2>Kontinuum štetnosti</h2>S obzirom na dokazanu manju štetnost novih kategorija proizvoda, naučno je prihvaćen koncept tzv. kontinuuma štetnosti koji svim duhanskim i nikotinskim proizvodima dodjeljuje konkretnu poziciju u kontinuumu prema njihovoj relativnoj štetnosti – cigarete, cigare i slični proizvodi kod kojih sagorijeva duhan prilikom korištenja su na jednoj strani kontinuuma štetnosti, dok su nikotinski i duhanski proizvodi kod kojih nema sagorijevanja jasno odijeljeni na drugoj strani tog kontinuuma, zbog višestruko manje štetnosti. COCHRANE istraživanje potvrdilo je da prihvatanjem alternativnih proizvoda pušače možemo prebaciti na potencijalno manje štetne alternative i time pozitivno utjecati na ukupnu zdravstvenu sliku građana.

Našim građanima najteže u regionu doći do vlastite nekretnine: Za kupovinu stana u Sarajevu potrebno 15 godišnjih plaća

Ko je Sali Beriša, bivši predsjednik Albanije koji se nalazi u pritvoru

Pred našom zemljom u 2024. stoje brojne obaveze i izazovi: BiH čeka evropski put, lokalni izbori, sudski procesi i nastavak Dodikovih udara

Političke stranke - jučer, danas, sutra: Narod i pravda - učenik koji je sahranio učitelja

Majkl Marfi, ambasador SAD u našoj zemlji: Američki čuvar Bosne i Hercegovine

Zašto izbacivanje SDA nije tek puka promjena vlasti: 2023. mogla bi biti historijska prekretnica za BiH

Dodik protiv Suda

Kratka historija aerozagađenja glavnog grada BiH: Emerik Blum očistio je Sarajevo, a onda smo ga ponovo zagadili

Koliko zarađuju politički funkcioneri u BiH: Unosnije biti Cvijanović nego Milanović

Hapšenje Osmice i Debevca historijski događaj za BiH: Početak kraja Bakirove privatne države

Neko se prepao

Šta donosi najavljena izmjena Izbornog zakona: Šmit staje ukraj izbornim kradljivcima

Zašto naša zemlja nije dobila zeleno svjetlo za početak pregovora: Ukrajina i Moldavija su ispunile uvjete, BiH nije

Vjera u pravosuđe

Nazire li se rješenje zbrke u vezi sa subvencijama u KS: Svakom prijavljenom manje od 5.000 KM za novi stan?

Elektronske cigarete i nikotinske vrećice mogu iskorijeniti pušenje i pušačke bolesti

Našim građanima najteže u regionu doći do vlastite nekretnine: Za kupovinu stana u Sarajevu potrebno 15 godišnjih plaća

Ko je Sali Beriša, bivši predsjednik Albanije koji se nalazi u pritvoru

Pred našom zemljom u 2024. stoje brojne obaveze i izazovi: BiH čeka evropski put, lokalni izbori, sudski procesi i nastavak Dodikovih udara

Političke stranke - jučer, danas, sutra: Narod i pravda - učenik koji je sahranio učitelja

Majkl Marfi, ambasador SAD u našoj zemlji: Američki čuvar Bosne i Hercegovine

Zašto izbacivanje SDA nije tek puka promjena vlasti: 2023. mogla bi biti historijska prekretnica za BiH

Dodik protiv Suda

Kratka historija aerozagađenja glavnog grada BiH: Emerik Blum očistio je Sarajevo, a onda smo ga ponovo zagadili

Koliko zarađuju politički funkcioneri u BiH: Unosnije biti Cvijanović nego Milanović

Hapšenje Osmice i Debevca historijski događaj za BiH: Početak kraja Bakirove privatne države

Neko se prepao

Šta donosi najavljena izmjena Izbornog zakona: Šmit staje ukraj izbornim kradljivcima

Zašto naša zemlja nije dobila zeleno svjetlo za početak pregovora: Ukrajina i Moldavija su ispunile uvjete, BiH nije

Vjera u pravosuđe

Nazire li se rješenje zbrke u vezi sa subvencijama u KS: Svakom prijavljenom manje od 5.000 KM za novi stan?

Elektronske cigarete i nikotinske vrećice mogu iskorijeniti pušenje i pušačke bolesti