Udruženje „Zašto ne“ i platforma „Istinomjer“ prezentirali su rezultate monitoringa ispunjenosti predizbornih obećanja nakon treće godine mandata u 12 gradova i općina BiH.<h2>Neuspjeli opoziv</h2>Kada su u pitanju rezultati u Kantonu Sarajevo, načelnici se baš i ne mogu pohvaliti brojem ispunjenih obećanja. U Općini Centar, u kojoj nije uspio pokušaj opoziva načelnika Srđana Mandića, od 28 obećanja ispunjeno je jedno, i to u prvoj godini mandata, kada je započet prijenos uživo sjednica Općinskog vijeća. U trećoj godini radilo se na uređenju parkova i trgova, pristupu grantovima za samozapošljavanje, utopljavanju javnih objekata te su započeti postavljanje pametne LED ulične rasvjete i izgradnja fizičkih prepreka za automobile.Načelnik Općine Ilidža Nermin Muzur stoji dosta bolje. Imao je 87 obećanja, od kojih su dva ispunjena, a 36 je u progresu. Tu su izgradnja sportskih igrališta, uređenje izletišta Stojčevac, te obnova centralnog trga i pješačkih puteva.<h2>Započete aktivnosti</h2>Početne aktivnosti zabilježene su na 34 obećanja. Među njima su izgradnja pruge Hrasnica – Ilidža i žičare Hrasnica – Igman. Ukupno 15 obećanja nije ni započeto s realizacijom, a među njima je i izgradnja nove sportske dvorane u Sokolović-Koloniji.Načelnik Općine Novi Grad Semir Efendić dao je 69 obećanja, a na kraju treće godine ispunjeno ih je sedam. Neka od njih su dogradnja Osnovne škole „Behaudin Selmanović“ i uspostava ambulante u C-fazi Alipašinog Polja. Jedno je djelimično ispunjeno, a to je pomoć privrednicima usljed pandemije koronavirusa.U progresu je 41 obećanje, među kojima su poticaji poljoprivredi, rekonstrukcija cesta, pomoć mladima u rješavanju stambenog pitanja. Započeto je 11, a ništa nije urađeno za ispunjenje osam obećanja.<h2>Nijedno obećanje u ovoj godini</h2>Načelnik Općine Novo Sarajevo Hasan Tanović imao je 69 obećanja. Provođene su aktivnosti na više od polovine, ali ispunjena su samo dva. U ovoj godini nije ispunjeno nijedno. U progresu je 38, 27 je započeto, a dva su "na čekanju".Primarni izvor obećanja su predizborni programi kandidata ili njihovih stranaka. Međutim, u određenim situacijama, obećanja su se prikupljala iz njihovih govora, intervjua i objava na društvenim mrežama.&nbsp;

Kada je u pitanju Kanton Sarajevo, ne mogu se baš pohvaliti velikim rezultatima

Šta su uradili tokom tri godine mandata: Sarajevski načelnici koji su ispunili najviše predizbornih obećanja

Bakirov i Osmicin jurišnik iz Luksemburga Jasmin Mulahusić, koji je svojevremeno uhapšen u BiH radi govora mržnje i prijetnji, nakon hapšenja predsjednika Suda BiH Ranka Debeveca i bivšeg direktora OSA-e Osmana Mehmedagića Osmice, uputio je nove prijetnje, ovog puta pozivajući na oružani ustanak.<h2>Poziv na pušku</h2>Naime, Mulahusić je na svojoj Facebook stranici napisao:„Šta da se radi kad padnu institucije? Država se brani i puškom! Počnite se okupljati po džematima“.

Nije se tu zaustavila histerija Mulahusića, pa je pozvao i da se „sklone“ i „zaštite“ važni ljudi od hapšenja, samo nije jasno gdje bi ih tačno mogli skloniti od institucija vlastite države koje dijasporac iz Luksemburga tretira kao neprijateljske.

Mulahusić je odavno ljut i na Bakira Izetbegovića, za kojeg je nekoć bezuslovno botovao, a nakon izbora, očito razočaran nedostatkom „pažnje“ koju je očekivao, počeo ga je otvoreno kritikovati i prozivati.„Bakire, ti i Sebija ste sljedeći, pa ti vidi kako ćeš“, poručio je luksemburški bot.

Otvorenu prijetnju Mulahusić je uputio istražitelju na ovom slučaju, poručivši "neka znate da znamo".

<h2>Već viđeno</h2>Naravno, ovo je samo jedna u nizu prijetnji i poziva na nasilje u BiH koje je Mulahusić iz dana u dan šalje sa svog profila, no još bez konkretnih posljedica.Podsjećamo, prije dva mjeseca, SDA bot je prijetio tužiocu Darku Soldatu, zbog čega je protiv njega podnesena još jedna krivična prijava.

Svojom bliskošću s rukovodstvom SDA i njenim strukturama Mulahusić se često hvali, a da to nije isprazna priča, demonstrirano je prošle godine kada su se Bakir Izetbegović i Fadil Novalić tokom turneje u dijaspori pred izbore 2022. slikali s Mulahusićem, te se našli i na zajedničkom ručku s njim.

Država se brani i puškom! Počnite se okupljati po džematima - zaprijetio je Mulahusić

Radikal pokušava da zaštiti bivšeg direktora OSA-e

Nedjeljni izbori u Srbiji potvrdili su ono što se zapravo već i znalo – da će SNS Aleksandra Vučića ostati vladajuća stranka u Srbiji.S obzirom na osvojenih 46,83 posto glasova koji garantiraju više od polovine skupštinskih stolica, ova stranka će u narednom periodu moći i samostalno vladati Srbijom.Vučić će tako nastaviti suvereno vladati Srbijom, što će ga, s obzirom na to da je na vlasti još od 2012., učiniti najdugovječnijim vladarom Srbije.Nekoliko je stvari koje Vučićevoj vladavini idu naruku. Prva je činjenica da srpski narod tradicionalno voli imati jednog jakog vođu koji drži stvari pod kontrolom, a Vučić je kao sposoban čovjek uspio u svojim rukama koncentrirati moć kao malo koji lider prije njega.Također, njegova politika „velikog šatora“ ispostavlja se kao dobitna kombinacija. Dok je, s jedne strane, vrata SNS-a ostavio širom otvorena za ljude različitih ideoloških svjetonazora, sam je izbjegavao škakljive ideološke lidere, uspješno sebe brendirajući kao svesrpskog lidera zabavljenog samo najvažnijim temama za državu. Naravno, uz ogromna ulaganja u PR i posvemašno prisustvo u medijima (zvanični podaci pokazuju da je svakodnevno 30 minuta na televiziji), najveći broj građana Srbije Vučića posmatra kao spasioca i lidera (a upravo i cilja na takve poruke u svojim obraćanjima).Utjecaj i moć Vučića uveliko nadilaze granice Srbije. On svoj utjecaj na procese u BiH i Crnoj Gori odavno i ne krije, što je simbolično bilo demonstrirano i prisustvom političara iz RS, kao i Andrije Mandića, predsjednika Skupštine Crne Gore, u izbornom štabu SNS-a.Ono što bi opoziciji predstavljalo jedinu nadu za uspjeh bila bi neka velika kriza u društvu, ekonomska ili politička. No, ništa od toga im ne ide naruku, s obzirom na to da Srbija posljednjih godina ima relativno dobre ekonomske rezultate. Koalicija „Srbija protiv nasilja“, koja je ujedinila širok raspon demokratskih opozicionih snaga slijeva-nadesno, u ovom trenutku ne može premašiti 24 posto glasova.Naime, toliko glasova želi istinske promjene i glasa protiv vlasti. Onaj ostatak otpada na tip ljudi koji vjeruju da je zemlja ravna ploča i koji su glasali za Nestorovića i ostarjelu klijentelu SPS-a.No, svi oni, uz toliko okolnosti koje mu idu naruku, teško će ozbiljnije ugroziti poziciju Vučića.

Vučić će tako nastaviti suvereno vladati Srbijom, što će ga, s obzirom na to da je na vlasti još od 2012., učiniti najdugovječnijim vladarom Srbije

Srbija, to je Vučić

U BiH prosječan udio pušača u populaciji iznosi više od <a href="https://worldpopulationreview.com/country-rankings/smoking-rates-by-country">40 posto</a>, pokazuju podaci Svjetske zdravstvene organizacije. S ovim postotkom naša zemlja nalazi se u samom vrhu Evrope i regiona koji prednjači po broju pušača, ispred Srbije (36 posto pušača), Hrvatske (31 posto) i Slovenije (23 posto).Uprkos značajnoj promjeni u politikama koje su u zemljama regiona primijenjene posljednjih godina, nije došlo do značajnijeg smanjenja broja pušača.<h2>Neefikasne politike</h2>Osobe koje samostalno ili uz psihološku pomoć prestaju pušiti uspijevaju šest mjeseci biti bez cigareta u tek četiri posto slučajeva, pokazuju procjene <a href="https://www.cochranelibrary.com/cdsr/doi/10.1002/14651858.CD010216.pub7/full">Cochrane mreže</a> (globalna nezavisna mreža istraživača u području zdravlja). S obzirom na ovisnost koju izaziva nikotin, jasno je da individualna odluka ili upozorenja ljekara da prestanu pušiti većini ljudi neće biti dovoljna da promijene svoje navike.No, istraživanja vodećih stručnjaka pokazuju da su nove kategorije proizvoda bez sagorijevanja, odnosno e-cigarete, grijani duhanski proizvodi i nikotinske kese višestruko efikasniji za prestanak pušenja od svih dostupnih nikotinskih zamjenskih terapija, ali i višestruko manje štetni po zdravlje ljudi.Ova saznanja s predstavnicima medija iz BiH, Hrvatske, Srbije i Slovenije podijelili su i stručnjaci iz ove oblasti na nedavno održanom seminaru u Rovinju.

Prof. dr. sc. Ognjen Brborović s Medicinskog fakulteta u Zagrebu istakao je kako nove kategorije proizvoda bez sagorijevanja donose mnoge prednosti javnom zdravstvu.- Bilo kakva znanstvena diskusija o alternativnim nikotinskim i duhanskim proizvodima dovodi do zaključka da su ti proizvodi manje štetni od cigareta i da su učinkovitiji u borbi protiv pušenja od standardnih nikotinskih zamjenskih terapija - kazao je Brborović.

Dr. med. Ljiljana Ćenan, koja kao porodični ljekar radi u Hrvatskoj, ističe kako zabrane bilo kakve vrste u stvarnom životu uglavnom ne urode plodom, nego prouzrokuju samo dodatne probleme, pa tako ne mogu riješiti ni kompleksan problem pušenja.- Ako želimo smanjiti broj pušača, trebamo imati što širu kombinaciju mjera i alata, uključujući nove nikotinske i duhanske proizvode koji su dokazano manje štetna alternativa cigaretama - kaže Ćenan.Cochrane naučna baza (Electronic cigarettes for smoking cessation) recenzirala je 78 postojećih studija s više od 22.000 uključenih učesnika, a zaključeno je da su e-cigarete efikasnije za prestanak pušenja od nikotinskih zamjenskih terapija između 33 i čak 100 posto.Iako e-cigarete nisu zdravstveno potpuno bezopasne, prema istraživanjima Nacionalne akademije nauka, inžinjerstva i medicine u Sjedinjenim Državama, kao i nezavisnog istraživanja koje je naručilo ministarstvo zdravstva i socijalne zaštite u Velikoj Britaniji, zaključeno je da je štetnost konzumiranja e-cigareta u odnosu na klasične duhanske proizvoda manja do čak 95 posto.- Znamo da su alternativni proizvodi za konzumiranje nikotina bez sagorijevanja mnogo manje štetni od cigareta i trebamo tu činjenicu uzeti u obzir pri regulaciji tih proizvoda. Moramo poboljšati percepciju e-cigareta/grijanih duhanskih proizvoda i raditi na edukaciji odraslih pušača o dobrobitima tih proizvoda na njihovom putu prema prestanku pušenja - istakao je tokom predavanja prof. dr. sc. Heino Stover s Univerziteta za primijenjene studije iz Frankfurta.

<h2>Ignorancija i neupućenost</h2>Ipak, sve ovo otvara pitanje zbog čega se u javnosti u većoj mjeri ne ističu prednosti koje savremeni proizvodi donose u odnosu na tradicionalne duhanske proizvode.Prema mišljenju profesora Brborovića, osnovni razlog leži u neznanju i ignoranciji kako donosilaca političkih odluka, tako čak i mnogih zdravstvenih radnika.- Kada bi regulatori prihvatili potencijal tih proizvoda u borbi protiv pušenja i aktivno potaknuli prelazak odraslih pušača na te proizvode, napravili bi najveću javnozdravstvenu intervenciju u posljednjih nekoliko desetljeća, s pozitivnim posljedicama po zdravlje pojedinaca i po javnozdravstvene pokazatelje - navodi Brborović.

S tim mišljenjem je saglasna i Johann Mason, direktorica MOHRE instituta za smanjenje štete po zdravlje, koja navodi da za postizanje najboljih rezultat u borbi protiv pušenja moramo učiniti tri stvari.- Moramo pojačati edukaciju tokom školskih godina, ali i kontinuiranu obuku u odrasloj dobi, kako bi ljudi mogli donositi najprikladnije odluke za svoje zdravlje. I moramo promovirati alternativne duhanske i nikotinske proizvode za dugogodišnje pušače koji ne mogu prestati ni na koji drugi način - navodi Mason.Iako donosioci političkih odluka često oklijevaju u poduzimanju konkretnih mjera, istraživanja i zaključci stručnjaka jasno pokazuju da je prelazak na bezdimne proizvode jedan od najefikasnijih načina za postepeni prestanak pušenja i smanjenje zdravstvene štete.Mnoge zemlje su postigle konkretne rezultate u borbi protiv pušenja, potičući upotrebu bezdimnih proizvoda kod odraslih osoba kao prelaznu fazu.Najveći uspjeh ostvarila je <a href="https://smokefreesweden.org/">Švedska</a>, a u samom vrhu su i<a href="https://www.gov.uk/government/publications/nicotine-vaping-in-england-2022-evidence-update/nicotine-vaping-in-england-2022-evidence-update-main-findings"> Velika Britanija</a> te<a href="https://www.tabac-info-service.fr/j-arrete-de-fumer/je-choisis-la-vapoteuse"> Francuska</a>. Također, brojne druge zemlje započele su među pušačima poticati upotrebu bezdimnih proizvoda, među kojima su i Novi Zeland, SAD te Japan.

<h2>Nikotin nije kancerogen</h2>Doktor Brborović je prezentirao i devet mitova i činjenica o vapeu, koje je objavio ugledni zdravstveni zavod Velike Britanije NHS. Jedan od mitova na koje je dr. Brborović skrenuo pažnju je onaj da je nikotin veoma kancerogen, dok je istina da nikotin sam po sebi ne izaziva rak, bolest pluća, bolesti srca ili moždani udar. Nikotin je ono što izaziva zavisnost, no ono što uzrokuje konkretnu zdravstvenu štetu su mnoge druge toksične hemikalije sadržane u duhanskom dimu. <h2>&nbsp;80.400 godišnje</h2>Prema izračunu Cochrane mreže o uspješnosti e-cigareta u odvikavanju od pušenja, možemo izračunati efekt prelaska pušača na e-cigarete u zemljama regije. Broj pušača u BiH, koji potencijalno mogu prestati pušiti uz e-cigarete ako se aktivno potiču na prelazak s cigareta na e-cigarete, iznosi 80.400, što je trostruko više od procijenjenog broja pušača koji samostalno ili uz dostupne terapije prestaju pušiti svake godine u BiH. Takvo veliko povećanje prestanka pušenja u samo nekoliko godina značajno bi unaprijedilo javnozdravstvenu statistiku u BiH. <h2>ŠVEDSKA </h2>je jedna od najuspješnijih zemalja u borbi protiv pušenja i ove će godine doseći prevalenciju od 5 posto, a uspjeh je postignut prvenstveno korištenjem i promocijom bezdimnih proizvoda.&nbsp;

E-cigarete, grijani duhanski proizvodi i nikotinske vrećice višestruko su efikasniji za prestanak pušenja 

Zabrane neće zaustaviti pušenje, ali e-cigarete bi mogle

Glavna urednica medijske grupe „Rusija sevodnja“ i televizije RT (Russia Today) Margarita Simonjan najavila je da će sljedeće godine u Republici Srpskoj početi emitiranje programa te ruske televizije na srpskom jeziku. Ona se oglasila povodom apela predsjednika Rusije Vladimira Putina kojem se tokom pres-konferencije u četvrtak obratila novinarka iz Republike Srpske. Kako je kazala, u regionu nema ruskih medija i nevladinih organizacija, za razliku od zapadnih. <h2>Pitanje novinarke</h2>Putin je odgovorio da će zatražiti od rukovodilaca ruskih televizija, konkretno državne medijske kuće VGTRK, da razmisle o tome šta bi moglo da se uradi u vezi s ruskim informacionim prisustvom u Republici Srpskoj. Također se interesirao da li na tom području postoji televizija RT.Simonjan je kazala da je naložila da se pronađe novinarka iz Republike Srpske i da se informira gdje su dostupne vijesti RT. Ona je precizirala da postoji portal RT na srpskom jeziku.- A sljedeće godine pokrećemo emitiranje programa na srpskom jeziku koje do sada nikada nije postojalo - kazala je Simonjan gostujući na televiziji Rusija 1.Također je dodala da se već sada „ruski dokumentarni filmovi emitiraju na televiziji u Republici Srpskoj.RT je ruska državna televizija koja je finansirana direktno novcem ruske države i koristi se kao sredstvo za širenje propagande režima Vladimira Putina širom svijeta. <h2>Na koji način</h2>Nakon početka ruske agresije na Ukrajinu u februaru 2022. godine ova televizija zabranjena je u državama Evropske unije. Nakon objave predsjednice ove komisije Ursule fon der Lajen (Von der Leyen) o zabrani RT-a 27. februara 2022. program je automatski ukinut i na televizijskim mrežama u Velikoj Britaniji i Singapuru, s obzirom na to da se signal RT-a u njima prikazivao preko evropskih kompanija. Postavlja se pitanje, s obzirom na zabrane u cijelom evropskom okruženju, na koji način RT planira pokrenuti emitiranje programa u Bosni i Hercegovini. Naime, za emitiranje digitalnog zemaljskog signala na teritoriji cijele BiH neophodna je dozvola RAK-a, kao i za uvrštavanje ovog programa na listu kanala zvaničnih kablovskih operatera u BiH. Osim u EU, signal RT-a ukinut je i u Australiji, Kanadi te Sjedinjenim Američkim Državama.<h2>Ko će izdati dozvolu</h2>S te strane, bilo bi uistinu šokantno, ali i izvjesno malo vjerovatno da će RAK izdati dozvolu RT za emitiranje u BiH. Nije jasno na koji način uopće RT planira pokrenuti svoj bh. kanal. Jedna od mogućnosti je svakako pokušaj zaobilaženja bh. zakona, ali i korištenje interneta za emitiranje, gdje se pravila regulacije i ovlasti RAK-a mogu puno lakše izbjeći.Vijeće Evropske unije je donijelo odluku da hitno obustavi emitiranje ruskih medija Sputnik i RT/Russia Today širom EU “sve dok Ruska Federacija i njeni povezani mediji ne prestanu provoditi akcije dezinformacije i manipulacije informacijama protiv EU i njenih država članica”.

Nakon početka agresije na Ukrajinu u februaru 2022. godine Russia Today zabranjena je u državama Evropske unije

Predsjednik Rusije lično zatražio da pokrenu svoj program u RS: Hoće li Putinova propagandna televizija početi s emitiranjem u BiH

Iako su prvi izbori u BiH održani još daleke 1990., zbog rata i njegovih razaranja istinski demokratski život počeo se graditi od prvih izbora 1996. godine. Iako je danas Bosna i Hercegovina rekorder po broju stranaka u Evropi, većina ih, zapravo, ima izvor u prvobitnim političkim strankama: to su, prije svega, tri nacionalne stranke - SDA, HDZ i SDS, iz kojih će nastati niz stranaka slične ideologije i političkog usmjerenja.S druge strane, lijeve stranke korijen su imale u Savezu komunista Jugoslavije, iz kojeg je kasnije nastao SDP, koji je potom iznjedrio nekolicinu stranaka.<h2>Partner SDA</h2>Prva nacionalna stranka koja je započela sa svojom diobom bila je SDA. Nakon političkog neslaganja neprikosnovenog lidera ove stranke Alije Izetbegovića i tada veoma popularnog bivšeg ministra vanjskih poslova i premijera Harisa Silajdžića, potonji je u aprilu 1996., nedugo nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma, odlučio osnovati Stranku za BiH.Iako stranka nikada nije sebe jasno definirala kao sljedbenika određene konkretne ideologije, te je za sobom povukla veliki dio članstva SDA, u prvim danima demokratije u našoj zemlji Stranka za BiH se pozicionirala kao centristička i sekularnija stranka, no od prvog dana jasno protestirajući protiv dejtonskog uređenja zemlje i zagovarajući jednostavnu unitarnu republiku.U prvih petnaest godina dejtonske Bosne i Hercegovine ova stranka bit će redovan učesnik u vlasti, obnašajući ulogu manjinskog partnera SDA. Iz tog stiska SDA Stranka za BiH se nikada neće u potpunosti otrgnuti.

Na svojim prvim izborima 1996. SBiH osvojila je stotinjak hiljada glasova, što je na nivou FBiH iznosilo gotovo 98.000 glasova ili 7,3 posto, dovoljno za ulazak u vlast. Na izborima 2008. godine stranka je nastupila u koaliciji sa SDA i još nekolicinom manjih stranaka, uvjerljivo trijumfirajući na izborima.Ipak, promjena partnerstva desit će se 2000. godine, kada će, uz snažni pritisak međunarodne zajednice, u FBiH biti formirana Alijansa za promjene, koju će predvoditi SDP. Na ovim izborima SBiH uspjela je snažno poboljšati svoj izborni rezultat, osvojivši 129.000 glasova.Na izbore 2002., nakon manje od dvije godine vladavine Alijanse, lider ove stranke Haris Silajdžić konačno će se prvi put kandidirati za člana Predsjedništva. Povlačenje Alije Izetbegovića Silajdžić je vidio kao priliku da postane „prvi u Bošnjaka“, a nasuprot sebe je imao - široj javnosti ne toliko poznatog - Sulejmana Tihića, koji je naslijedio Izetbegovića na čelu SDA. No, sa samo dva posto razlike, odnosno 13 hiljada glasova, Tihić je u konačnici završio ispred Silajdžića i dobio ove izbore. Stranka je, međutim, po broju glasova nastavila stagnirati, osvojivši oko 116.000 glasova na izborima.Poslije izbora 2002. na kojima su nacionalne stranke uvjerljivo trijumfirale, Stranka za BiH ponovo je ušla u koaliciju sa SDA.Kroz sve te godine SBiH je učestvovala u ključnim tranzicionim procesima preoblikovanja bh. društva, poput privatizacije, uvođenja tržišne ekonomije, itd...Ipak, historijsku priliku koju će epohalno prokockati Stranka za BiH dočekat će na izborima 2006. godine.Naime, u periodu od 2002. do 2006., pod velikim pritiskom međunarodne zajednice, s tadašnjim visokim predstavnikom Pedijem Ešdaunom (Paddy Ashdown) na čelu, u državi je došlo do prijenosa cijelog niza nadležnosti, koji je vrhunac trebao imati s usvajanjem „aprilskog paketa“ 2006. godine. Ovaj paket mjera nudio je, između ostalog, uvođenje institucije predsjednika BiH s dva potpredsjednika koji bi se rotirali, Vijeće ministara dobilo bi proširene ovlasti i veći broj ministarstava, povećan bi bio i broj zastupnika u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH koji bi prestao biti jednak u odlučivanju i ovlasti s Domom naroda. Umjesto toga, Dom naroda bi se bavio vitalnim nacionalnim pitanjima, a Predstavnički dom bi prostom većinom donosio sve glasove, uz uvjet da dobije minimalno trećinu glasova iz svakog entiteta.<h2>Historijski rezultat</h2>Stranka za BiH i Haris Silajdžić istupili su protiv ovakvih rješenja. Najprije su kao glavni argument protiv prijedloga navodili zadržavanje entitetskog glasanja, odnosno odredbe po kojoj bi trećina glasova iz RS bila neophodna da se neka odluka usvoji (iako je prema dejtonskom ustavu potrebna polovina glasova iz svakog entiteta). Potom se potegnuo argument manje primjetnog člana iz „aprilskog paketa“, koji je glasio da se Parlament raspušta u slučaju da se u tri kruga glasanja ne izabere nova Vlada BiH. Silajdžić je ovo tumačio kao otvaranje prostora za raspad BiH, s obzirom na to da je lider Stranke za BiH tada tvrdio da bi ovaj mehanizam snage iz RS iskoristile za raspuštanje državnih institucija.Također, Silajdžić je tvrdio da bi se „aprilskim paketom“ legalizirali Dejton (koji nikad nije usvojen u Parlamentu) i rezultati genocida. Umjesto toga, nudio je ukidanje entiteta i „100 posto BiH“, što je bio slogan s kojim je izašao na izbore. Ova retorika veoma dobro se primila u bošnjačkom narodu, pa je na izborima 2006. u utrci za Predsjedništvo Haris Silajdžić uvjerljivo pobijedio Sulejmana Tihića, dok je stranka osvojila oko 220 hiljada glasova, što je bio njen najbolji rezultat ikad.Ponovo je poslije izbora uslijedila tradicionalna koalicija sa SDA i HDZ-om na nivou FBiH, kojima se na nivou države pridružio i novi pobjednik u RS, Dodikov SNSD. No, reforme i rezultati koji su bili ostvareni u prethodne četiri godine doživjet će svoj kraj. Dodik i Silajdžić na dnevnoj osnovi će se međusobno prepucavati i dizati međunacionalne tenzije, a SNSD će početi voditi sve radikalniju politiku i skretati udesno.Ipak, za razliku od Silajdžića, od čijeg obećanja o „100 posto BiH“ nije bilo ništa, a kadrovi u vlasti su mu proizvodili cijeli niz afera, SNSD je krenuo snažno u pravcu vođenja nezavisne politike i jačanja institucija RS.Glasači ovu prevaru nisu zaboravili pa je 2010. godine Stranka za BiH doživjela potop: Silajdžić je u utrci za Predsjedništvo završio tek treći, iza Bakira Izetbegovića i Fahrudina Radončića, dok je Stranka za BiH osvojila svega pet posto glasova na nivou cijele BiH.<h2>Put u marginalizaciju</h2>Bio je to znak Harisu Silajdžiću da se povuče s čela stranke koje je prepustio Ameru Jerlagiću. Pod njegovim vodstvom ova stranka je otišla u potpunu marginalizaciju i postala zanemariv faktor u BiH. Na izborima 2014. ova stranka imala je svega 1,57 posto glasova na nivou BiH, a 2018. 1,08 posto.Pred izbore 2022. godine SBiH je pokušala da se spasi postavljanjem na čelo stranke Semira Efendića, odbjeglog SDA-ovca i bivšeg visokopozicioniranog člana SDA. Efendić je znatno ojačao poziciju ove stranke na nivou Sarajeva, no ukupni napredak nije bio značajan. Naime, SBiH je 2022. osvojila svega osam hiljada glasova više nego 2018. godine.Uspon i nagli propast Stranke za BiH uče nas dvije lekcije. Prva je da je dugoročno kontraproduktivno imati privatnu lidersku stranku koja svu svoju popularnost i podršku temelji na harizmi svog vođe. No, SBiH upravo je svoj cjelokupan imidž gradila na popularnosti i liku Harisa Silajdžića. Drugi je da će vas iznevjerena politička obećanja, posebno kad su konkretna i uska kao što je bilo ono o „100 posto BiH“, doći glave ako ih ne ispunite. Upravo se to desilo ovoj stranci.<h2>Propuštena šansa</h2>Da ponovo postane bitan politički faktor, Stranci za BiH se iznenada otvorila prilika nakon izbora 2022. godine. Iako sa simboličnim brojem glasova, činjenica da su njene ruke u Parlamentu FBiH bile potrebne za formiranje nove većine bez SDA, omogućili su ovoj stranci najprije da postane dio nove većine u Kantonu Sarajevo, pa potom i da uđe u Vladu FBiH. Ipak, kada je trebalo glasati za formiranje nove Vlade FBiH, s Nerminom Nikšićem na čelu, Efendić i njegovi partneri iz NES-a demonstrirali su da im je pri srcu ipak SDA, objavivši pred samu sjednicu na neće podržati novu vlast, što je označilo ostavljanje Novalića na čelu Federacije. Ipak, i bez ove dvije stranke je nova većina na kraju sakupljena.Kada je, nakon rušenja „aprilskog paketa“ 2006., Silajdžić 2010. godinu dočekao s jačom RS i slabijom Bosnom i Hercegovinom, niko više nije imao povjerenja u njega i njegovu stranku. A bio je to početak slobodnog pada Stranke za BiH.

Kada je, nakon rušenja „aprilskog paketa“ 2006., Silajdžić 2010. dočekao s jačom RS i slabijom BiH, niko više nije imao povjerenja u njega 

Političke stranke - jučer, danas, sutra: Stranka za BiH - nastala iz SDA i ostala uz nju

Jedan od najljepših dijelova Sarajeva je Marindvor. Danas je to jedna od najatraktivnijih lokacija u gradu, pa nije ni čudo da se upravo ovdje nalazi i zgrada Parlamenta Bosne i Hercegovine. Ovu atraktivnu lokaciju prvi su formirali Austrougari, mada je historijski poznato da je još u doba Osmanlija na ovom prostoru nastala mahala šejha Magribije, koji je davne 1549. godine baš tu podigao prelijepu i autentičnu džamiju. On je bio sufija i služio je u vojsci Isa-bega Ishakovića.<h2>Dolazak Brauna</h2>Nakon toga dolazak Austrougara bio je obilježen jednim dobro poznatim inžinjerom Augustom Braunom. On je bio poduzetnik i industrijalac, a u Sarajevu je još 1880. godine postao vlasnik prve gradske ciglane.August Braun je bio začetnik gradnje Marindvora. Naime, prvo je otkupio zemlju od braće Baruh, s namjerom da na ovom mjestu napravi stambeno-poslovnu zgradu, odnosno palaču. Ovu najveću palaču u gradu posvetio je svojoj brižnoj i lijepoj supruzi Mariji, znanoj i po nadimku Mara. Gradnja palače završena je 11 godina nakon otvaranja prve ciglane.Po Augustu i Mariji nastala je i velika ljubavna priča, toliko interesantna Sarajlijama da su cijeli taj prostor prozvali Marijin Dvor (ili Marindvor), a Magribijina mahala se skoro potpuno izmijenila i utopila u tu lijepu ljubavnu priču. Tako je nestalo osmansko ime ovog dijela grada, ranije poznatog kao Hiseta.Ubrzo će nove vlasti nastaviti tu gradnju, a u neposrednoj blizini će se izgraditi i hotel. On će biti prepoznatljiv i poznat kao prvi hotel tog tipa u kom su se okupljali uživaoci nešto slobodnijih stilova života.Važnost ovog prostora nova vlast će utvrditi potpuno novom zgradom poznatog Zemaljskog muzeja. Povjerenje za izgled ovog muzeja dato je Karlu Paržiku, koji je ovdje napravio prekrasno izdanje paviljonskog tipa. Koliko je bio bitan Marindvor za austrijsku vlast, govori i činjenica da će se tu napraviti i Mašinska škola, pod palicom istog projektanta. Zgrada je imala posebnu ljepotu na pročelju, a po svojim obrazovnim kapacitetima bijaše jedinstvena na ovim prostorima.<h2>Politički centar</h2>Kontinuitet izgradnje i popularnosti prostora ovog centralnog dijela Sarajeva, odnosno Marindvora, s njegovom urbanom perspektivom, nastavit će se u doba socijalističke zajednice. Zapravo, jugoslavenska socijalistička zajednica je odlučila da ovaj prostor učini političkim, ekonomskim i kulturnim centrom Sarajeva i cijele BiH. Već 1954. godine odlučeno je da se izgradi nova zgrada, gdje će se smjestiti Skupština NRBiH, odnosno današnja zgrada Parlamentarne skupštine BiH, poznatija kao zgrada sa "strukom".Na konkursu je pobijedio projekt akademika Juraja Neidhardta. On je bio učenik Le Korbizjea, jednog od najčuvenijih modernih arhitekata svijeta. Izgradnja se dugo odlagala i počela je tek 1978. godine, po naredbi Josipa Broza Tita. Pošto je profesor Neidhardt obolio, njegov đak, i danas živi profesor Hamdija Salihović, nastavio je izgradnju. Tako će 1982. nastati jedan od najljepših modernih kompleksa u regiji. On je sačinjavao zgradu Narodne skupštine i izvršne vlade, čijim spojem se rađa jedan od najljepših modernih trgova u Evropi, pojašnjava u razgovoru za "Avaz“ arhitekta i dobar poznavalac historije grada Mufid Garibija.<h2>Strah od nemira</h2>Dizajnerski koncept projekta trga, uz konsultacije akademika Neidhardta i profesora Salihovića, povjeren je najboljem jugoslavenskom skulptoru Dušanu Džamonji. On je rođen u Hrvatskoj 1928. godine, u porodici makedonskog porijekla, a završio je Akademiju u Zagrebu. Kada je njegova gradnja započela, Centralni komitet Komunističke partije je tražio da se naprave korekcije iz sigurnosnih razloga. U skladu s tim zahtjevom, trg je, potpuno netipično, s dva nivoa stepenica izdignut od svoje okoline, kako bi se lakše očuvao u slučaju nemira.&nbsp;

Jugoslavenska socijalistička zajednica odlučila je da ovaj prostor učini političkim, ekonomskim i kulturnim centrom grada

Priča o centralnom dijelu Sarajeva i BiH: Kako je Hiseta postala Marindvor

Kada vam je žena neposlušna, istucite je, ali tako da ne ostavite modrice. Ovo je savjet koji je prije nekoliko dana svojim sljedbenicima dao selefijski influenser Elvedin Pezić, a koji je podigao cijelu buru u bh. društvu, posebno osjetljivom kada je ova tema u pitanju nakon cijelog niza slučajeva nasilja nad ženama. Pezić svoje stavove brani tvrdnjom da on samo izvorno tumači vjeru, a na Facebooku ga prati više od 300.000 ljudi. <h2>Ne može autom</h2>Od jednog drugog vehabijskog influensera Safeta Kuduzovića mogli ste saznati da je ženi dozvoljeno da autom sama putuje iz Sarajeva do Visokog, ali ne i do Zenice.Naravno, osim ovakvih pouka o svakodnevnim međuljudskim odnosima i položaju žene u društvu, tu su i one političke o „zlu Jevreja“, „zločinu ateizma“ itd.U društvu je na još desetine samoprozvanih šejhova i alima koji svakodnevno na društvenim mrežama, u pisanoj i usmenoj formi, objavljuju savjete, upute, tumačenja svega i svačega te u svemu tome uživaju ogromnu podršku.

Njihova javna predavanja organiziraju se u dvoranama širom BiH, a na mnoga od njih znaju doći i hiljade posjetilaca, što se može porediti s popularnošću koju uživaju najveće muzičke zvijezde na našem području. Pisac ili profesor o takvoj popularnosti u društvu kakvo je bosanskohercegovačko može samo sanjati.Ovo samo po sebi govori o stanju svijesti koje vlada u našem društvu. No, postavlja se pitanje šta je uzrok toga, odnosno zašto toliki broj ljudi u tolikoj mjeri privlače vjerski propovjednici koji djeluju van zvaničnih vjerskih institucija i koje karakterizira radikalno tumačenje religije i društvenih odnosa.<h2>Ne razmišljaju</h2>Nermina Vehabović-Rudež, psihologinja i psihoterapeutkinja, kaže da iza svega stoji potreba ljudi da konzumiraju sadržaj koji će unaprijed potvrditi njihova predubjeđenja.- Ljudi prihvataju sadržaj zdravo za gotovo, ne razmišljaju o tome šta neko govori, je li to zaista ima utemeljenje u vjerskim knjigama, tumači li se to kako treba. Nego čovjek kaže „aha, ovo mi se sviđa“ i poistovjeti se s tim, pa se nađu na istom. Još ako se taj neko predstavlja kao vjerski autoritet, on dobiva potvrdu da njegovi stavovi, koji možda i nisu popularni u društvu, nisu samo njegovo izolirano mišljenje nego nešto što je tobože utemeljeno i u samim Božijim zakonima - kaže Vehabović-Rudež.

<h2>Bez mehanizama</h2>Vehabović-Rudež kaže da je potrebno napraviti dubinsko istraživanje zbog čega su tolikim brojem ljudi u našoj zemlji privlačni sadržaji s tako radikalnim porukama i tumačenjima, ali ističe i da je veliki problem to što u našem društvu ne postoji nikakav snažan stručni mehanizam borbe protiv dezinformacija i krivih tumačenja.- Ja sam pričala s ljudima iz Kanade koji daju savjete i uključuju se u vode koje im ne pristaju. Često profesionalna udruženja protiv ljudi koji daju takva nestručna mišljenja dižu tužbe. Mi nemamo takva udruženja. Kada vam na društvenim mrežama šarlatani daju nestručne savjete, koji mogu biti i opasni, vi nemate nikakve mehanizme da to zaustavite - ističe psihologinja.

Javnost u regionu uzburkao je Elvedin Pezić, koji je davao savjete kako pravilno istući ženu

Ovo samo po sebi govori o stanju svijesti koje vlada u našem društvu

Stotine hiljada pratilaca i rasprodane dvorane: Vehabije influenseri haraju društvenim mrežama

Nakon višesedmičnih najava Amir Hasičević, ministar trgovine Federacije BiH, objavio je da je pripremljen Nacrt zakona kojim bi se zabranio rad trgovinama nedjeljom. Ove odredbe se, međutim, neće primjenjivati na cvjećare, pekare, suvenirnice, objekte tradicionalnih i starih obrta, kao ni na prodajne objekte koji su u sklopu željezničkih i autobuskih stanica i aerodroma, benzinskih pumpi, bolnica, hotela, prostora kulturnih i vjerskih objekata, muzeja i parkova prirode, groblja i specijaliziranih prodavnica u vezi s prodajom na grobljima. <h2>Usaglašena rješenja</h2>Također, bit će omogućena prodaja vlastitih poljoprivrednih proizvoda, moći će raditi i dragstori koji rade 0-24 sata, kao i internet-trgovine.Prema riječima ministra Hasičevića, ovo rješenje omogućit će da više od 100.000 radnika dobije slobodnu nedjelju.- Sto hiljada radnika, od kojih je gotovo 80 posto žena, sada je blizu ostvarenja prava da ima dan koji će, uz odmor, provesti sa svojom porodicom, djecom, prijateljima. Riječ je o potpuno novom zakonu kojim se uređuje ova oblast, a koji je usklađen s aktima Evropske unije - ističe Hasičević.

Objavljeno je i da su stranke koje čine većinu u FBiH usaglasile ova rješenja, zbog čega očekuju da će za ovaj prijedlog dobiti i potrebnu većinu u Parlamentu FBiH, čime bi ovaj zakon stupio na snagu.Ipak, izvjesno je da neće svi podržati ovakvo rješenje. Zastupnik Admir Čavalić tvrdi da iza ovog zakona stoji lobiranje velikih trgovinskih lanaca.<h2>Specijalni lobiji</h2>- Imaju problem s radnom snagom (za sedam dana rada objekta). Zakon se odnosi na nekoliko desetina radnika koji će svejedno nedjeljom moći raditi u skladištu, čistiti objekte i slično, ili pak praviti hljeb u pekari, raditi u kladionici, u dragstoru i bilo gdje drugo, ali ne i na kasi u trgovini. Također, tu su i neki drugi specijalni lobiji poput naftnog, ali i predstavnika određenih religijskih organizacija koji bi da zakonima narušavaju sekularni karakter naše zemlje. “Ženi je mjesto kod kuće nedjeljom”, javljali su mi direktnim porukama patrijarhalni aktivisti proteklih nekoliko mjeseci. Ministarstvo je uslišilo njihove molitve - ističe Čavalić.

Navodi da će se protiv ovakvog prijedloga zakona kao parlamentarac boriti.<h2>Izjednačavanje praksi</h2>Mnogi gradovi u BiH već su uveli neradnu nedjelju. Među njima su Bijeljina, Višegrad, Mrkonjić-Grad, Mostar, Čapljina, Livno, Sanski Most, Zvornik i Kiseljak. Ministar Hasičević kaže da je cilj uvođenja obavezne neradne nedjelje i harmonizacija tržišta jer je u pojedinim gradovima u FBiH to već na snazi.

Iza svega stoji lobiranje trgovačkih lanaca, tvrdi Čavalić

Ministarstvo trgovine pripremilo zakon: Ko u BiH neće raditi nedjeljom

U Briselu se održava samit na kojem učestvuju lideri Evropske unije i zapadnog Balkana, a u srijedu su usvojili deklaraciju o pridruživanju i uspjehu reformi u zemljama zapadnog Balkana.Isti dan u Evropskom parlamentu usvojena je rezolucija u kojoj su pozvali Evropsko vijeće da otvori pregovore s Bosnom i Hercegovinom o pristupanju naše zemlje Evropskoj uniji.Sve ovo otvara pitanje da li će sile Evropske unije ponovo progledati našoj zemlji kroz prste i omogućiti joj početak pregovora.Čisto da ne bude zabune, to nismo zaslužili. Naime, prošlo je više od četiri godine kako je naša zemlja dobila 14 prioriteta koje je trebalo ispuniti na putu ka članstvu u EU. Ispunjavanje tih uvjeta ne treba Evropskoj uniji, nego treba građanima ove zemlje, jer njihovo ispunjavanje garantira nezavisno pravosuđe, transparentnije institucije, efikasniju javnu upravu itd.No, za sve vrijeme, bh. vlasti u potpunosti su ispunile samo dva prioriteta. Nažalost, ni samo društvo, uključujući medije, nije vršilo značajniji pritisak da se krene u ispunjavanje uvjeta, zabavljeno nekim površnim svakodnevnim temama.

Ipak, agresija na Ukrajinu upalila je crvene lampice u Briselu i dala do znanja evropskim liderima da, ma koliko zapadni Balkan bio korumpiran i zaostajao za evropskim okruženjem, ako ga oni ne uzmu sebi, Rusija će, a uz nju, moguće, i Kina, pa i Turska.To znači daleko veći angažman EU oko regiona i naše zemlje, uključujući i malo gledanje kroz prste na stvari koje nisu po evropskoj mjeri. Stoga nije pogrešno reći da je ovo historijska prilika i historijski trenutak da se uskoči u evropski voz i nikad većom brzinom krene ka Briselu.No, pitanje je koliko pojedini domaći vlastodršci zaista žele pripadati krugu zemalja u kojima postoje red i zakon i gdje se za kriminal mora odgovarati. Stoga je na nama da se konačno posvetimo najvažnijoj temi u novijoj historiji BiH i bezuvjetno tražimo jedinu svijetlu budućnost za našu zemlju: Evropsku uniju.

Ovo je historijska prilika i historijski trenutak da se uskoči u evropski voz i nikad većom brzinom krene ka Briselu

Lideri zemalja zapadnog Balkana na Samitu

Evropska unija ili ništa

Vršilac dužnosti generalnog direktora Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS) Alen Pilav saopćio je da će u ovoj zdravstvenoj ustanovi ponovo biti moguće posjete hospitaliziranim pacijentima. <h2>Pogađalo pacijente</h2>- I prije imenovanja za v. d. generalnog direktora bio sam upoznat s prigovorima građana na zabranu posjeta hospitaliziranim pacijentima u KCUS-u. Upravo zbog toga sam odmah nakon imenovanja pokrenuo proceduru za odobrenje posjeta. Ne želim ulaziti u propitivanje opravdanosti dosadašnje zabrane posjeta, ali smatram da nije ispravno da KCUS bude jedina bolnica koja ne odobrava posjete - naveo je Pilav.Istakao je da, nakon što su ispoštovali sve procedure i uvidjeli da ne postoje prepreke, odlučili su da vrate mogućnost posjeta.- Stoga mi je veliko zadovoljstvo da informiram građane da već od ponedjeljka (danas, op.a.) mogu posjetiti članove porodice i prijatelje koji leže u KCUS-u. Na internet-stranici KCUS-a ćete pronaći sve detalje u vezi s terminima posjeta, maksimalnim brojem posjetilaca, vremenom zadržavanja i drugim procedurama kojih se posjetioci moraju pridržavati. Posjete će se za sada odvijati u terminu od 15 do 16 sati, ali već radimo na tome da se reguliranje posjeta modernizira po uzoru na sisteme koji se uspješno primjenjuju u drugim kliničkim centrima u svijetu, a koji olakšavaju odvijanje posjeta kako za pacijente tako i za uposlenike i posjetioce. Posjete su dobre ne samo za pacijente već i za njihove porodice koje se brinu za njihovo zdravlje i život - istakao je Pilav.

Naglašava da je zabrana posjeta posebno pogađala teško oboljele pacijente i njihovu rodbinu.- Mnogi od njih su u KCUS-u provodili svoje posljednje dane i sate, bez mogućnosti da se vide s najbližima i da se s njima oproste. S obzirom na osjetljivost ove kategorije, posjete pacijentima u terminalnoj fazi neće biti vremenski ograničene, ali se dozvoljavaju isključivo članovima uže porodice. Opravdanje za zabranu posjeta ne može biti to da nemamo dovoljan broj medicinskog osoblja i osoba koje održavaju higijenu. Štednja ne smije biti važnija od dobrobiti pacijenata. Na ovaj način dodatno otvaramo KCUS, jer naš zadatak je da budemo na usluzi građanima, a ne da se od njih krijemo i zatvaramo - zaključio je Pilav.<h2>Velike promjene</h2>Pilav već u startu najavljuje velike promjene u vođenju ove institucije u odnosu na to kako je njome upravljala Sebija Izetbegović.Podsjetimo, jedan od prvih poteza koje je Pilav povukao na poziciji direktora bilo je presijecanje varova i lanaca te otvaranje kapije, a koja je u ovoj zdravstvenoj ustanovi do tada bila zatvorena. Ljekari i medicinske sestre koji su gledali taj proces aplauzom su nagradili one koji su otvorili vrata.

A upravo ta slika je najbolji pokazatelj načina na koji je ovom institucijom godinama upravljala Sebija Izetbegović, praveći od KCUS-a zatvoreni kazamat kojim diktatorski upravlja.<h2>Pljuvanje zaštitara</h2>Sindikat radnika u zdravstvu objavio je prije nekoliko dana da je bivša direktorica KCUS-a Sebija Izetbegović verbalno napala i pljunula zaštitara zato što joj nije dozvolio da uđe na kapiju KCUS-a koja je namijenjena za ulaz dostavnih vozila i generalnog direktora ove institucije. Sebija Izetbegović ostaje raditi u KCUS-u kao ljekar specijalista.

Već od danas moguće posjete hospitaliziranim pacijentima

Ponovo moguće posjete pacijentima: Srušen još jedan simbol Sebijine strahovlade u KCUS-u

Demokratizacija koja je zahvatila političku scenu u RS krajem devedesetih, nakon suverene dominacije SDS-a, iznjedrila je čitav niz novih političkih opcija u ovom entitetu, među kojima je 1999. osnovana i Partija demokratskog progresa (PDP). Osnivač stranke je bio Mladen Ivanić, bivši član Predsjedništva SR BIH (od 1988. do 1991.), koji je karijeru prethodno gradio u akademskom svijetu.<h2>&nbsp;Od profesora do premijera</h2>Ivanić je 1988. godine doktorirao na Ekonomskom fakultetu u Beogradu. Nakon toga radio je kao docent na Ekonomskom fakultetu u Banjoj Luci.&nbsp;Na&nbsp;Ekonomskom fakultetu u Sarajevu&nbsp;izabran je za vanrednog profesora 1990., a dvije godine poslije prestao je predavati te je izabran na istu dužnost na&nbsp;Ekonomskom fakultetu u Istočnom Sarajevu. Ivanić je 1994. osnovao&nbsp;Srpski intelektualni forum, a iste godine je imenovan članom&nbsp;Ekonomskog vijeća Vlade Republike Srpske.Nakon&nbsp;rata u BiH&nbsp;nastavio je raditi u Ekonomskom vijeću i predavati na ekonomskim fakultetima u&nbsp;Banjoj Luci&nbsp;i&nbsp;Istočnom Sarajevu. Postdoktorski studij na Fakultetu društvenih nauka&nbsp;u&nbsp;Ujedinjenom Kraljevstvu&nbsp;završio je 1998. te se zaposlio kao predsjednik ureda kompanije&nbsp;“Deloitte”. Iste godine bio je profesor na Fakultetu društvenih nauka u Glazgovu. Ova „britanska veza“ ostat će do danas argument koji će protivnici ove stranke često potezati da je ova stranka navodno u službi njihovih interesa. Iz profesorske fotelje Ivanić će ubrzo prijeći u premijersku. Na izborima 2000. PDP je osvojio 12,3 posto glasova, čime je postao treća stranka po snazi u ovom entitetu, poslije SDS-a i PDP-a. Nakon izbora uslijedit će koalicija PDP-a i SDS-a, a upravo će Ivanić postati premijer Republike Srpske.PDP će tokom godina uglavnom zadržati poziciju treće najjače opcije koju će u prvim godinama svog postojanja uspješno koristiti da bude jezičak na vagi i redovni učesnik na vlasti, bilo sa SDS-om ili SNSD-om. Stranka će od prvog dana nastupati kao umjereno nacionalistička, moderno konzervativna, ekonomski liberalna, ali i proevropska. Ovo će u počecima PDP označiti kao stranka koja je po ideološkom opredjeljenju bila između lijevog SNSD-a i ekstremno nacionalističkog SDS-a.Ivanićev mandat potrajat će do 2003. godine, kada će smjene Pedija Ešdauna (Paddy Ashodwn) dovesti do krize vlasti i izlaska iz nje PDP-a, koji je podržao manjinsku vladu Pere Bukejlovića.Promjena raspoloženja u RS, u kojoj su Milorad Dodik i SNSD postajali sve popularniji, navest će i PDP da promijeni partnera, pa će u februaru 2006., osam mjeseci prije izbora, formirati novu Vladu RS, na čijem je čelu bio Milorad Dodik. Na izborima 2006. u RS je uvjerljivo trijumfirao SNSD osvojivši 43,3 posto glasova, dok je PDP ostao treća po snazi stranka, ali je sa 6,7 posto glasova znatno zabilježio znatni pad podrške. Ipak, PDP će ostati u koaliciji sa SNSD-om kao značajno inferioran partner. Ipak, od samog starta počet će ozbiljni problemi između koalicionih partnera.Novom vlašću SNSD će upravljati suvereno, redom odbijajući zahtjeve i prijedloge koji su dolazili u PDP-a. Konačno, početkom 2009. doći će do definitivnog pucanja koalicije između SNSD-a i PDP-a koja potom nikada više nije obnovljena ni na jednom nivou. Zbog raskida ovog partnerstva Ivanić je tada&nbsp;podnio neopozivu ostavku na mjesto predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH.<h2>&nbsp;U sjeni SNSD-a</h2>Otad do danas SNSD će nastaviti suvereno vladati Republikom Srpskom, a PDP sa SDS-om formirati opozicioni blok koji više od decenije pokušava da se vrati na vlast u Republici Srpskoj.Izbori 2010. bili su gotovo preslika onih od prije četiri godine. SNSD je ponovo uvjerljivo pobijedio sa 43,3 posto glasova, SDS je bio drugi 22,19 posto, a PDP treći sa 6,4 posto, što je Dodikovoj stranci garantiralo još jedan mandat.Najbliže osvajanju vlasti bila je koalicija SDS-a i PDP-a, kojoj se u međuvremenu pridružio i Narodni demokratski pokret bivšeg predsjednika SDS-a Dragana Čavića. Ekonomska kriza i neispunjena obećanja bitno su oslabili SNSD, koji je na izborima 2014. doživio pad od čak 10 posto glasova, osvojivši 32,2 posto glasova i 29 mandata. SDS je, s druge strane, osvojio 26,2 posto glasova i 24 mandata, DNS, SNSD-ov koalicioni partner osvojio je 9,2 glasa i osam mandata, dok je PDP završio kao četvrti sa 7,4 posto glasova i sedam mandata. Koalicija Domovina (savez probosanskih stranaka), NDP i Socijalistička partija imali su po pet mandata.Iako su se u SDS-u i PDP-u nadali da bi Socijalistička partija i Petar Đokić mogli promijeniti stranu i pridružiti se njihovoj većini, do toga nije došlo, a formiranje nove većine kojom će SNSD nastaviti vladati u ovom entitetu na kraju je bilo obilježeno „aferom dva papka“, tj. dobivanjem dva dodatna glasa za SNSD-ovu većinu od opozicionih zastupnika. Krajem 2014. bit će objavljen snimak na kojem čujemo premijerku Republike Srpske Željku Cvijanović kako govori o kupovini zastupnika radi formiranja parlamentarne većine, koje u razgovoru naziva „dva papka“.Ipak, SDS i PDP imat će puno više uspjeha na državnom nivou. Mladen Ivanić pobijedio je Željku Cvijanović u utrci za člana Predsjedništva BiH, dok su SDS i PDP osvojili dovoljno glasova da sa SDA, HDZ-om i DF-om (kasnije SBB-om) uđu u Vijeće ministara. Za razliku od Dodikovog SNSD-a, koji je prethodnih godina u državnoj vlasti pravio niz blokada i sukoba, SDS i PDP su se kao dio državne vlasti ponašali konstruktivno, uz korektan mandat ministra vanjskih poslova Igora Crnatka.No, to neće doći bez naplate. Činjenica da su ušli u državnu vlast iako je na entitetskom nivou vladao SNSD i da su se ponašali konstruktivno bila je praćeno žestokom propagandom SNSD-a i njemu bliskih medija da su SDS i PDP sluge Sarajeva, da rade za strance i izdaju interese Republike Srpske.Na izborima 2018. SNSD će stagnirati na 32 posto, SDS će sa 18 posto glasova doživjeti značajan pad, dok će se PDP dići na preko 10 posto glasova. Ipak, rast DNS-a na skoro 15 posto glasova, kao i Socijalističke partije na 8 posto, bit će dovoljno vladajućoj koaliciji da osigura sebi još jedan mandat.Ipak, događaji koji su slijedili išli su naruku rastu i razvoju PDP-a. Ubistvo Davida Dragičevića u martu 2018. godine, za koje je njegov otac Davor optužio vlasti u RS, dovelo je do masovnih protesta u Banjoj Luci i otpora građana prema SNSD-ovoj vladavini.<h2> </h2>

Političke stranke jučer, danas, sutra (III dio): SNSD - Evolucija od Klintona do Lukašenka 

<h2>&nbsp;Rebrendiranje stranke</h2>U ovom periodu krenut će i snažno rebrendiranje PDP-a. Ova stranka počet će sve više biti percipirana kao urbana stranka, s posebnim rastom popularnosti u Banjoj Luci. Istovremeno, za razliku od sve ostrašćenijeg nacionalizma i radikalnih politika SNSD-a, PDP će nastupati daleko umjerenije i zagovarati kompromis u BiH. Osim toga, PDP će biti možda i jedina većina stranka u RS koja će iskazivati jasno proevropsko opredjeljenje i vrijednosti. Tako će, primjerice, Dodikovo čestitanje bjeloruskom diktatoru Aleksandru Lukašenku na pobjedi nakon pokradenih izbora naići na oštru osudu i reakciju Igora Crnatka.Istovremeno, PDP će najkvalitetnije brendirati nove mlade kadrove stranke, s Draškom Stanivukovićem i Jelenom Trivić na čelu, koji su u kratkom vremenu, zahvaljujući odličnom korištenju društvenih mreža doživjeli ogromnu popularnost.SDS je imao krizu rukovodstva i postojao sve bezidejniji pa je PDP djelovao daleko svježije i energičnije.Lokalni izbori u Banjoj Luci 2000. godine dovest će do pobjede PDP-ovog Draška Stanivukovića i poraza SNSD-a u ovom gradu nakon dvije decenije.Ipak, PDP sve to neće kapitalizirati. Američke crne liste, sukob s visokim predstavnikom, podrška Putinu u jeku agresije na Ukrajinu, novi val najava otcjepljenja očito su naišli na odobravanje u RS, pa se na izborima 2022. SNSD vratio na poziciju najjače političke opcije sa 41 posto osvojenih glasova. SDS je ostao na svojih 18 posto, a PDP se vratio na treće mjesto s osvojenih 12 posto glasova, čime je poboljšao svoje prethodne rezultate, ali ne značajno.Najveći uspjeh iz ove stranke imala je Jelena Trivić u utrci za predsjednicu RS, koja je u izbornoj noći čak i proglasila pobjedu, ali su zvanični rezultati pokazali da je ipak pobijedio Milorad Dodik sa 47 posto glasova nasuprot Trivić, koja je imala 43 posto. Trivić i PDP do danas tvrde da je na sceni bila izborna krađa.No, kada se uzmu u obzir dešavanja nakon izbora, PDP teško da može zadržati optimizam. Mnogi su razočarani načinom na koji Draško Stanivuković upravlja Banjom Lukom, a iako dalje u PDP-u, od nekoć velikog protivnika i kritičara, danas je u relativno dobrim odnosima s Miloradom Dodikom i njegovim SNSD-om. S druge strane, Jelena Trivić, popularna bivša potpredsjednica ove stranke, napustila je PDP i osnovala novu političku stranku.U situaciji kada Dodik ponovo kreira politički ambijent i narativ u Republici Srpskoj, sada kroz napad na institucije BiH i sukobe s visokim predstavnikom, PDP ponovo djeluje pomalo izgubljeno i neorganizirano, s brojnim unutrašnjim problemima.Kako sada stvari stoje, PDP je u RS u silaznoj putanji.<h2>&nbsp;BiH kao okvir za RS</h2>Infrastrukturno, ova stranka nikad nije uspjela postati masovna, ograničavajući svoje djelovanje na urbanija područja i veće gradove u RS. Ipak, ideološki gledano, vjerovatno je riječ o najumjerenijoj političkoj opciji u Republici Srpskoj, s obzirom na to da je PDP jedina stranka koja otvoreno ističe svoj proevropski karakter. Po pitanju Bosne i Hercegovine, iako se protivi prijenosu nadležnosti poput SNSD-a i dodatnom jačanju centralnog nivoa vlasti, PDP ne nastupa separatistički, umjesto toga zauzimajući stav da RS i srpski narod svoje interese mogu ostvarivati kroz dejtonsku Bosnu i Hercegovinu, zagovarajući da Republika Srpska bude njen motor i predvodnik.<h2>Dva predsjednika</h2>PDP je od osnivanja imao dva predsjednika. Mladen Ivanić na ovoj poziciji bio je od osnivanja 1999. do povlačenja s ove pozicije 2015., kada ga je na mjestu čelnika stranke zamijenio Branislav Borenović, koji je do danas predsjednik PDP-a.

PDP nastupa kao umjereno nacionalistička, moderno konzervativna, ekonomski liberalna, ali i proevropska stranka


PDP: I srpska i proevropska stranka 

Iako iz današnjeg ugla zvuči nevjerovatno, nekoć je u Sarajevu i Bosni i Hercegovini prostitucija bila legalna, a javne kuće mogle su se pronaći u svakom većem gradu u našoj zemlji.Mada su i prije postojali različiti oblici prostitucije, ona je u našoj zemlji postala legalna 1878. s uspostavom austrougarske uprave.<h2>Pedantni Austrougari</h2>Iako je Gradski fizikat (gradska sanitarno-zdravstvena služba) osnovan još 1864., tek je za vrijeme austrougarske okupacije dobio na značaju. Prvih mjeseci nakon okupacije, u periodu vojne uprave, najviše je vodio brigu oko vojnih potreba, zdravstva, apoteka, higijenskih prilika i u okviru vojnih potreba - pregleda javnih bludnica u Sarajevu.U jednom od prvih spisa Gradskog fizikata u vezi s prostitucijom u Sarajevu, nalazimo sljedeće podatke:- U prvim danima okupacije, 15. i 20. avgusta 1878. „nađene su nečiste žene i predate u špital (bolnicu)“. Pedantnost austrougarske države ogledala se i u reguliranju prostitucije. Pregled javnih bludnica u Sarajevu forsiralo je Ravnateljstvo redarstva (policija), jer su mu vojne vlasti prijavile da je nekoliko vojnika oboljelo od zaraze. Tako je naređeno da se moraju sve ovakve žene ljekarski pregledati dva puta sedmično i da svaka mora imati zdravstvenu knjižicu.Iz jednog popisa iz septembra 1879. godine vidi se da je već tada postojalo 16 javnih kuća, koncentriranih po ulicama oko Hiseta i ulice Terezija.To je bio samo početak, jer je tokom narednih godina u Sarajevu osnovan čitav niz javnih kuća, a najveći broj ih je bio koncentriran u Hisetima.<h2>Epidemija sifilisa</h2>Ipak, rast prostitucije u glavnom gradu BiH ubrzo je doveo i do ozbiljnih zdravstvenih problema.Među stanovništvom je tada bio i raširen endemični sifilis, koji je u Sarajevu otkriven 1884. godine. Javljao se pretežno na usnim dijelovima i prenosio se nasljedno, ali i zajedničkom upotrebom posuđa za jelo i piće, te pribora za pušenje.Općinski zastupnik Vejsil-efendija Svrzo zbog toga je tražio na sjednici od 2. januara 1885. da se uklone bordeli iz Hiseta, ulice u kojoj je većina njih bila smještena.Javne kuće su kasnije bile u zasebnoj ulici s lijeve strane Miljacke, na područje Skenderije.Poslije proučavanja bečkog profesora Naumana (Naumann), koja je od 1890. godine vršio na terenu, vlada je poduzimala više mjera za suzbijanje ove bolesti.Nakon 1905. godine u zaraženim krajevima povedena je opsežna ljekarska akcija kojom je trebalo da se pronađu svi nosioci ove zaraze i podvrgnu sistematskom liječenju. To je zaista i provedeno u gradu Sarajevu. Ipak, sifilis se širio, prije svega, javnom i tajnom prostitucijom koja se u Sarajevu veoma razvila.U posljednjim godinama austrougarske uprave prostitucija se umnožila u toj mjeri da je predstavljala veliku opasnost po zdravlje sarajevskog stanovništva.<h2>Komunisti zabranili</h2>Radi suzbijanja tajne prostitucije, 1911. godine je policijski zabranjena ženska posluga po krčmama i gostionicama, jer je širenje prostitucije imalo za posljedicu da su među omladinom u Sarajevu bile u to vrijeme proširene i druge venerične bolesti.Tada nastaje i izraz „asfaltina“ (žarg. i vulg. - ulična prostitutka, op.a.). Prostitucija u BiH potpuno je zabranjena tek 1945., nakon dolaska komunista na vlast i ta zabrana važi do danas.&nbsp;

Iz jednog popisa iz septembra 1879. godine vidi se da je već tada postojalo 16 javnih kuća u Sarajevu

Staro Sarajevo: Prostitucija u Sarajevu snažan razvoj doživljava pod austrougarskom upravom 

Najstariji zanat u gradu na Miljacki: Javne kuće nekoć su bile legalne i dostupne, ali i mjesto zaraze

Postoje dva načina na koja se može suditi učinak nekog političara, a i bilo kojeg drugog čovjeka. Prvi je na osnovu riječi koje izgovaraju. Drugi je na osnovu djela. U Bosni i Hercegovini sud o nečijim djelima gotovo je u potpunosti zasnovan na ovom prvom.Ekonomski nobelovac Milton Fridman (Friedman) imao je čuvenu rečenicu da je jedna od velikih grešaka suditi o politikama i programima na osnovu njihovih namjera, a ne rezultata.No, kada se analizira politička scena u Bosni i Hercegovini, koliko političara za sebe može reći da je ostvarilo neki veliki rezultat? Provelo reformu koja je unaprijedila život građana, dovelo investicije, izgradilo puteve, unaprijedilo infrastrukturu...?Ima ih, ali vrlo malo. I pitanje je može li ih uopće biti više jer su ta djela svakako prošla necijenjeno. Naime, umjesto djela, narod traži političare čija će im se retorika militi ušima i koji će svojom pričom da im zadovoljavaju glasačke strasti i hrane predrasude. Narod hoće one koji ukidaju, otcjepljuju, udaraju po prstima i nosu, obilježavaju bitke, slave historiju, prijete, napadaju, brane... Narod svoj sud o politici donosi na osnovu tendencija koje se svode na „e, nek’ mu je rek’o“.Narod koji ima tako niske kriterije prema izabranim predstavnicima ne može se žaliti da mu je loše. Demokratija je dobra jer se brine da niti jedan narod ne živi bolje nego što zaslužuje.I s te strane pitanje je koliko s takvim narodom ima uopće smisla i boriti se za napredak i konkretne rezultate.Ako ne lažeš, verbalno ne nuždiš i ne govoriš ljudima ono što žele čuti, ma koliko lažno i glupo bilo, u društvu poput bosanskohercegovačkog ti ćeš ispasti zlikovac. S obzirom na to da u BiH ugled, vrijednost i sposobnost mjerimo u količini izmeta koje je iz svojih usta neko voljan prosuti, možda zato i živimo u kanalizaciji.

U BiH ugled, vrijednost i sposobnost mjerimo u količini izmeta koje je iz svojih usta neko voljan prosuti

Bosanska kanalizacija

Gost ovosedmičnog izdanja "Avazovog" podcasta FGR bio je Damir Nikšić, zastupnik u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH. Nikšić se osvrnuo na svoje posljednje aktivnosti vezano uz Skenderiju gdje je još jednom istakao da se Skenderija mora očuvati kao javno dobro protiv privatizacije.- Još od 2015. godine je priča o prodaji Skenderije živa i očito je da pojedinci koji stoji iza toga još uvijek nisu odustali od svojih ciljeva. To je javno dobro koji su građani pravili samodoprinosima. Nemam ništa protiv da se gradi neka nova privatna savremena dvorana, ali to neka rade na drugom mjestu, Skenderija mora ostati građanima kao javno dobro – ističe Nikšić.<h2>EU fondovi</h2>Nikšić naglašava kako postoji mnogo načina da se Skenderija obnovi, uključujući i evropske fondove.- Imaju baš fondovi specijalno naminjeni za obnovu historijskih objekata u centru grada. Dakle, postoji mnoštvo načina kako možemo obnoviti Skenderiju. Potrebno je da skinemo onu farbu i vratimo Skenderiju u izvorni oblik, jer sva poenta tog objekta i jeste da on bude u betonu. Vanjštinu treba vratiti u izvorno stanje, o tome kako treba urediti unutrašnji prostor i za koju namjenu možemo diskutirati. Ali Skenderiju je potrebno vratiti građanima – navodi Nikšić.

<h2>"If I wasn't a muslim"</h2>Nikšić se osvrnuo i na svoj čuveni uradak „If a wasn't muslim“ koji ga je proslavio prije dvadesetak godina i pitanje identiteta.- To je bilo 2003. godine, u SAD je vladala užasna islamofobija nakon napada 11. septembra. Ja sam imao potrebu kroz umjetnost progovoriti o tome i skrenuti im pažnju na činjenicu da ono što se nama kao muslimana u BiH desilo, može se desiti i u SAD te da ne rade to. A onda dođem u Sarajevo i vidim jednu potpuno drugu vrstu diskriminaciju – situaciju u kojoj muslimanska većina diskriminiše sve ono koji se u nju ne uklapaju. I to ne samo nebošnjake, nego čak i one Bošnjake koji im nisu po volji. Meni su govorili šta ćeš ovdje, ne pripadaš njima, nisi naš, jer nisi bio u ratu – kazao je Nikšić.Cijeli podcat pogledajte na Avaz TV-u.Pretplatite se na<a href="https://www.youtube.com/channel/UCaRTo-H6Q9QZVKu9tDi-0WQ"> YouTube kanal Avaz TV-a.</a>

Nikšić naglašava kako postoji mnogo načina da se Skenderija obnovi, uključujući i evropske fondove

Damir Nikšić: Bolje je biti Bošnjak nego musliman

Mandat bivšeg premijera FBiH Fadila Novalića, koji je završio i na crnoj listi Sjedinjenih Američkih Država, obilježila je afera “Respiratori”, odnosno kriminalna nabavka, u jeku pandemije koronavirusa, neupotrebljivih kineskih respiratora za 10,5 miliona KM posredstvom malinjaka u vlasništvu Fikreta Hodžića. Zbog ovog slučaja Novalić je prvostepeno osuđen na četiri godine zatvora. <h2>Dostavljen izvještaj</h2>No, daleko od toga da je to bio jedini primjer potencijalno kriminalnih aktivnosti koje je Novalić provodio kao premijer. Jedna od najkontroverznijih epizoda bila je svakako privatizacija Fabrike duhana Sarajevo (FDS), koja je početkom 2022. godine ugašena nakon 142 godine postojanja, čime je oko 150 radnika ostalo bez posla.Komisija za vrijednosne papire Federacije Bosne i Hercegovine jučer je Tužilaštvu Kantona Sarajevo dostavila izvještaj o počinjenom krivičnom djelu u vezi s privatizacijom FDS-a.- Na osnovu obavljenog nadzora utvrđeno je postojanje osnova sumnje da su određena fizička i pravna lica, u periodu od 2016. do 2023. godine, pripremala i realizirala aktivnosti tako što su koristila svoj položaj, propuštala poduzeti dužne radnje i ovlasti, poduzimala nezakonite aktivnosti, koristeći pritom privredni subjekt koji je pod njihovim prevlađujućim utjecajem i kontrolom, a sve s ciljem pribavljanja protupravne imovinske koristi sebi i drugome, odnosno nanoseći štete privrednom subjektu FDS d.d. Sarajevo (Badeco Adria d.d. Sarajevo) - navodi se u obrazloženju Komisije.<h2>Prodaja i rasprodaja</h2>Podsjećanja radi, Vlada FBiH s Fadilom Novalićem na čelu je u septembru 2016. prodala svoj udio od 39,9 posto dionica u Fabrici duhana Sarajevo.Kupac je bio austrijski “CID Adriatic Investments GmbH”, koji je sarađivao s “British American Tobaccoom” (BAT). Dionice FDS-a kupio je za 42,7 miliona KM. Nakon prodaje došlo je do odvajanja duhanskog od neduhanskog dijela poslovanja, prodaje brandova i odvajanja lanca kioska “Tobacco Press”, koji su pripojeni firmi “iNovine”.

Početkom 2018. godine osniva se firma FDS d.o.o., s ciljem da se bavi isključivo duhanskim biznisom. Nakon toga dio firme, to jeste FDS d.d. koji je ostavljen da se bavi neduhanskim biznisom, mijenja ime u “Badeco Adria” i pod tim imenom počinje poslovati od početka decembra 2018. godine. “Badeco” je od FDS-a naslijedio vlasništvo u nekoliko banaka, fondova i kompanija, ali je većinu toga prodao.Najvredniji brendovi cigareta, poput legendarne sarajevske Drine ili novije Aure, prodani su. Oni i dalje egzistiraju, ali se proizvode van BiH. Tako se, naprimjer, sarajevska Drina, koja je bila zaštitni znak Fabrike duhana Sarajevo, danas proizvodi u Poljskoj. Nakon krivične prijave Komisije za vrijednosne papire FBiH na potezu je Tužilaštvo Kantona Sarajevo.<h2>Kraj duhanske industrije</h2>U BiH nešto ranije ugašene su i fabrike duhana u Mostaru i Banjoj Luci. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, BiH je sa 35,5 posto pušača druga u Evropi, odmah poslije Srbije, u kojoj duhanske proizvode konzumira 37,6 posto stanovništva.

Šta su uradili tokom tri godine mandata: Sarajevski načelnici koji su ispunili najviše predizbornih obećanja

Radikal pokušava da zaštiti bivšeg direktora OSA-e

Srbija, to je Vučić

Zabrane neće zaustaviti pušenje, ali e-cigarete bi mogle

Predsjednik Rusije lično zatražio da pokrenu svoj program u RS: Hoće li Putinova propagandna televizija početi s emitiranjem u BiH

Političke stranke - jučer, danas, sutra: Stranka za BiH - nastala iz SDA i ostala uz nju

Priča o centralnom dijelu Sarajeva i BiH: Kako je Hiseta postala Marindvor

Stotine hiljada pratilaca i rasprodane dvorane: Vehabije influenseri haraju društvenim mrežama

Ministarstvo trgovine pripremilo zakon: Ko u BiH neće raditi nedjeljom

Evropska unija ili ništa

Ponovo moguće posjete pacijentima: Srušen još jedan simbol Sebijine strahovlade u KCUS-u

PDP: I srpska i proevropska stranka

Najstariji zanat u gradu na Miljacki: Javne kuće nekoć su bile legalne i dostupne, ali i mjesto zaraze

Bosanska kanalizacija

Damir Nikšić: Bolje je biti Bošnjak nego musliman

Komisija za vrijednosne papire FBiH dostavila izvještaj Tužilaštvu KS: Hoće li uništenje FDS-a dobiti sudski epilog

Šta su uradili tokom tri godine mandata: Sarajevski načelnici koji su ispunili najviše predizbornih obećanja

Radikal pokušava da zaštiti bivšeg direktora OSA-e

Srbija, to je Vučić

Zabrane neće zaustaviti pušenje, ali e-cigarete bi mogle

Predsjednik Rusije lično zatražio da pokrenu svoj program u RS: Hoće li Putinova propagandna televizija početi s emitiranjem u BiH

Političke stranke - jučer, danas, sutra: Stranka za BiH - nastala iz SDA i ostala uz nju

Priča o centralnom dijelu Sarajeva i BiH: Kako je Hiseta postala Marindvor

Stotine hiljada pratilaca i rasprodane dvorane: Vehabije influenseri haraju društvenim mrežama

Ministarstvo trgovine pripremilo zakon: Ko u BiH neće raditi nedjeljom

Evropska unija ili ništa

Ponovo moguće posjete pacijentima: Srušen još jedan simbol Sebijine strahovlade u KCUS-u

PDP: I srpska i proevropska stranka

Najstariji zanat u gradu na Miljacki: Javne kuće nekoć su bile legalne i dostupne, ali i mjesto zaraze

Bosanska kanalizacija

Damir Nikšić: Bolje je biti Bošnjak nego musliman

Komisija za vrijednosne papire FBiH dostavila izvještaj Tužilaštvu KS: Hoće li uništenje FDS-a dobiti sudski epilog