Na mezarju Hendavci danas je klanjana dženaza mladom Bišćaninu Ademu Jušiću (22), koji je podlegao usljed teških povreda zadobijenih u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila 1. januara kod Bakšaiškog mosta u Bihaću. Prema dostupnim informacijama, u nesreći su učestvovala dva vozila Golf, a Jušić je bio saputnik u jednom od njih.Njegova smrt potresla je stanovnike Unsko-sanskog kantona i izazvala snažne reakcije građana.

Tuga u Bihaću: Nakon teške saobraćajne nesreće preminuo mladić Adem

Prema riječima njegovih sugrađana, Jušić je bio poznat kao human i angažovan mladić koji je volontirao tokom poplava i pomagao unesrećenim porodicama, a brojni se opraštaju od njega na društvenim mrežama porukama tuge i nevjerice, ali i podrške porodici.Nažalost, njegova smrt je otvorila niz pitanja o odgovornosti i postupanju institucija, ponajprije, Kantonalne bolnice „Dr. Irfan Ljubijankić“ u Bihaću, u kojoj je nesretni mladić podlegao.Tako su u centru Bihaća osvanuli transparenti, a na jednom od njih je ispisano: "Bolnica zakazala".

Smrt mladog Bišćanina otvorila pitanja o odgovornosti i postupanju institucija

Na društvenim mrežama su članovi njegove porodice iznijeli optužbe na račun ljekara, naglasivši da je došlo do propusta u postupanju i zakašnjele reakcije medicinskog osoblja.Jedan od dežurnih ljekara je to, također, na društvenim mrežama, demantirao.Zbog svega smo zatražili komentar od direktora Kantonalne bolnice Bihać, dr. Amela Kardaševića.- Bilo bi neozbiljno da dajemo bilo kakve informacije dok ne bude napisan nalaz obdukcije. Nakon toga će se bolnica oglasiti službenim saopštenjem. Trenutno možemo samo iskazati iskreno saučešće porodici i prijateljima te pozvati MUP i Tužilaštvo da se uključe i ispitaju sve okolnosti prvenstveno radi porodice, potom javnosti, a i same Kantonalne bolnice - naveo je Kardašević za "Avaz".

Trenutno možemo samo iskazati iskreno saučešće porodici i prijateljima, rekao je Kardašević za "Avaz"

Iz bolnice u Bihaću za "Avaz" nakon smrti mladića: Čekamo nalaz obdukcije, pozivamo MUP i Tužilaštvo da sve ispitaju

Federalni hidrometeorološki zavod (FHMZ) je izdao narandžasto upozorenje za 4. januar ove godine zbog očekivanih, obilnih padavina i novog snježnog pokrivača i to na području Hercegovine te zapadne, centralne i istočne Bosne.- Očekivane količine padavina tokom 4. januara su između 30 i 60 litara na jugu i jugozapadu zemlje do 80 litara, ponegdje u sjevernim područjima Hercegovine, odnosno, planinskom zaleđu i do 100 litara po metru kvadratnom. Tako da nas sutra očekuje dan sa obilnim padavinama. Visina novog snježnog pokrivača kretat će se između 10 i 25 centimetara, u većim područjima Bosne, a na planinama novog snijega će biti i do 40 centimetara. To su ogromne količine padavina. Iako je januar, kada očekujemo snijeg, ipak, u jednom danu 40 centimetara na planinama, nijedna služba za čišćenje ne može adekvatno očistiti saobraćajnice kada toliko pada snijeg u tako kratkom vremenskom periodu - kaže za „Avaz“ Bakir Krajinović, meteorolog u FHMZ-u.Upravo je to, naglašava, jedan od glavnih rizika kada je u pitanju vrijeme koje nas očekuje tokom sutrašnjeg dana. U pogledu temperatura zraka, kako navodi, već u ponedjeljak, 5. januara se vraća prava zima.- U narednih 15-tak dana slijedi nam prava zimska idila u BiH. Prvo će nam uslijediti četiri do pet dana sa snježnim padavinama i snijeg će se zadržavati na podlozi. Od 5.do 7. januara vrijednosti temperature zraka u jutarnjim satima kretat će se u Bosni od minus pet do minus jedan stepeni Celzijusa, a maksimalne u Bosni neće prelaziti ni pet stepeni Celzijusa, a u Hercegovini do 10 stepeni. Međutim, to će biti samo povremeno u najtoplijem dijelu dana - govori Krajinović.

Video / Prve snježne pahulje zabijelile Sarajevo ove godine

Hladan val sa zračnom masom sa krajnjeg sjeveroistoka evropskog kontinenta uslovit će, kaže, da temperature zraka sredinom januara idu i do minus 10 stepeni Celzijusa.- Period u narednih 15-tak dana uz niske temperature zraka pored snijega donosi rizike i kada je u pitanju poledica i dominantan vjetar sjevernog pravca uslovit će da osjet nelagode zbog niskih temperatura zraka bude još više izražen. Prava zima se svakako vraća - upozorava Krajinović.I u Hercegovini se, navodi, svakako treba obratiti pažnja na velike količine padavina i niske temperature zraka i to od 7. do 14. januara, a kada će se prema trenutnim prognoznim modelima spuštati i do minus pet stepeni, a u Bosni do minus 10 te na planinama do minus 15 stepeni Celzijusa.- Svijest o mogućim rizicima mora se podići na viši nivo, s obzirom na to da je ovo vrijeme godišnjih odmora, kada se više putuje. Ceste su pune automobila, a veliki su rizici kada je u pitanju saobraćaj i zbog poledice i novonapadalog snijega, smanjenje vidljivosti, gužve. Sve upućuje na to da bi sutra i u ponedjeljak moglo biti jako puno problema u saobraćaju. Zbog toga svima savjet da krenu dva sata ranije od planiranog i da se naoružaju strpljenjem i da budu svjesni da se upuštaju u rizičnu vožnju tokom naredna dva dana - podvlači Krajinović.Osvrćući se na razne „prognoze“ koje se plasiraju u javnom prostoru, Krajinović napominje da FHMZ ne bi opstao 137 godina da se bavi senzacijom.- Mi smo servisna služba građanima u BiH, ništa više. Realno, ovakvi uslovi bili su još izraženiji u prošlosti kada imamo prodor hladne zračne mase. Rekordne temperature za januar su od minus 25 do minus 20 Celzijusa. Snijega je uvijek bilo u januaru i bit će ga u BiH, bilo ga je i s visinama iznad 50 centimetara cijeli mjesec, a ne ovako jedan kratak vremenski period. Tako da ovo nije ništa neobično za naše klimatske uslove. Za naše prostore ovo je samo jedna tipična zimska epizoda vremenskih uslova prouzrokovana prodorom hladne zračne mase sa sjevera evropskog kontinenta i na taj način još jedna zima u nizu sa uslovima kakve smo navikli. A, ove godine još je zima zakasnila - iznosi Krajinović.

Sve upućuje na to da bi sutra i u ponedjeljak moglo biti jako puno problema u saobraćaju, zbog toga savjet svima da krenu dva sata ranije od planiranog

Krajinović za "Avaz": Prava zima se vraća, od sutra obilna kiša i snijeg

S prvim danom 2026. godine, Evropska unija krenula je s primjenjivanjem Mehanizma za prilagođavanje ugljika na granicama (CBAM), koji će znatno povećati cijene bh. proizvoda na evropskom tržištu.Riječ je o graničnoj taksi na emisije ugljendioksida (CO2) kojom se nameće naknada za sadržaj ugljika u robi koja je uvezena u EU, a proizvedena izvan nje. To je prva takva taksa u svijetu.Tako će se taksa za ugljendioksid preko CBAM mehanizma (Carbon Border Adjustment Mechanism) naplaćivati privrednicima iz BiH na izvoz električne energije, aluminija, čelika, željeza, vještačkih đubriva i cementa u zemlje EU.<h2>Neispunjeni uvjeti</h2>Iako su stručnjaci upozoravali na to da će brojne kompanije biti pogođene ovim instrumentom, a u konačnici i građani, BiH je mogla izbjeći plaćanje ove takse. Međutim, na tom putu su zakazale vlasti, kao i uostalom u provođenju dekarbonizacije, na što se BiH obavezala.Za izuzeće od ove takse, kako su to bh. vlasti upozoravale iz Evropske komisije, bilo je neophodno uspostavljanje berze električne energije, jedinstvenog tržišta struje, sistema unutrašnje trgovine emisijama CO2, takozvani ETS, te strategija klimatske neutralnosti do 2050. godine. BiH nije ispunila nijedan od ovih uvjeta, a u tom procesu najviše se odmaknulo krajem novembra usvajanjem Prijedloga zakona o regulatoru, prijenosu i tržištu električne energije u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, a što vodi ka formiranju berze struje.<h2>Konačna faza</h2>S obzirom na to da su drugi uvjeti daleko od usvajanja, režim prelaznog perioda od 1. januara 2026. godine više neće biti na snazi, već kreće konačna faza CBAM-a, kada kompanije koje voze robu u EU moraju podnositi godišnje CBAM deklaracije o emisijama na uvezenu robu.Istovremeno se uspostavlja sistem CBAM certifikata koje će firme morati kupovati za odgovarajuće emisije. Međutim, kupovina i prodaja CBAM certifikata odgođene su do 1. februara 2027. godine, pri čemu će se certifikati kupovati retroaktivno za uvoz iz 2026. godine.Prema procjenama Vanjskotrgovinske komore BiH, utjecaj CBAM-a na cijene bh. proizvoda na tržištu EU mogao bi iznositi i do 20 odsto, zavisno od vrste proizvoda.

Iz Brisela upozoravali da se moglo izbjeći. Utjecaj na cijene bh. proizvoda na tržištu EU i do 20 odsto

Evropska unija od januara diže "zeleni zid": Bh. vlasti nisu zaštitile izvoznike od udara CO2 takse

Usvajanje praktično novog zakona o roditeljima njegovateljima očekuje se početkom ove godine, kako saznaje „Dnevni avaz“.Krajem decembra završena je i javna rasprava o Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o roditeljima njegovateljima, nakon što je prethodno, posljednjih dana oktobra, okončana parlamentarna procedura.<h2>Šira lista</h2>Izmjene ovog zakonskog akta, koji se primjenjuje od kraja decembra 2021. godine, uslijedile su jer su se u praksi pojavili problemi s obzirom na to da njegovo donošenje nije pratila i priprema drugih sistema potrebnih za primjenu, a to su porezni, penzijski i zdravstveni.Inicijator donošenja novog zakona o roditeljima njegovateljima je bilo Udruženje „Dajte nam šansu“ čija predsjednica Ines Kavalec za „Dnevni avaz“ kaže da će promjene biti značajne.

- Nijedan zakon nije idealan, pa tako ni taj, ali ako ga imamo, onda su i izmjene moguće. Izmjene postojećeg zakona odnose se na to da staratelj može biti drugo lice, s obzirom na to da se u prvobitnoj formi to odnosilo samo na roditelje, odnosno zvanično staratelje. To se sada eliminiše - kaže Kavalec.Praktično, definisanje statusa roditelja njegovatelja, kako potvrđuje Kavalec, proširuje se na krug srodnika, pa to pravo nije ograničeno samo na roditelje, već na bračne i vanbračne partnere, posvojenike, braće, sestre, nane, bake, djedove...- Također, u Zakonu je navedeno da, ako dijete boravi maksimalno četiri sata u nekoj odgojno-obrazovnoj ustanovi, roditelj ne može ostvariti status njegovatelja. Sada je i to eliminisano, kao i uzrok nastanka invaliditeta. Novo zakonsko rješenje odnosi se i na to da uzrok invaliditeta može biti i stečen, a ne samo urođen - govori Kavalec.<h2>Pomoć najugroženijim</h2>Time je, zapravo, otklonjena diskriminacija po osnovu uzroka nastanka invaliditeta, pa su u praksi brojne porodice bile isključene.- To su tri ključne stvari koje će, vjerujem, nasreću ili nažalost, zavisno kako ko posmatra, povećati interesovanje za dobijanje statusa roditelja njegovatelja. Ovaj zakon se možda prvi put oslanja upravo na potrebe, a ne na prava. To znači da su ovim zakonom obuhvaćeni roditelji čija su djeca u najtežem stanju. Jer, osoba s invaliditetom može biti neko ko je visoko funkcionalan i neko ko zaista treba 24-satnu njegu i brigu. Ovaj zakon je namijenjen upravo za kategoriju onih koji doslovno ne mogu obavljati ni osnovne životne funkcije - ističe Kavalec.Prema posljednjim podacima, broj roditelja njegovatelja u FBiH je 1.875, a procjenjuje se da će se usvajanjem novog zakona broj korisnika povećati za gotovo 25 posto.<h2>Novčane naknade</h2>Za provođenje izmjena Zakona o roditeljima njegovateljima u budžetu FBiH će trebati osigurati dodatna sredstva. Povećanje je potrebno zbog uvećanog iznosa najniže plaće za 2025. koja je povećana na 1.000 KM, čime automatski raste i novčana naknada roditeljima njegovateljima.

Otklonjena diskriminacija po osnovu uzroka nastanka invaliditeta. Zakon se oslanja na potrebe, a ne na prava, kaže Ines Kavalec

Staratelj, prema izmjeni Zakona, može biti drugo lice

Završena rasprava, uskoro usvajanje novog zakona: Ko sve može biti njegovatelj

Intenzivno radeći na suzbijanju neovlaštene proizvodnje i stavljanja u promet opojnih droga policijski službenici PU Posušje su danas, 2. januara 2026. godine u 00:50 sati u mjestu Batin polje, općina Posušje, zaustavili i kontrolirali vozilo marke “Volkswagen” bh. registarskih oznaka kojim je upravljao J.A. (40) iz Tomislavgrada.Kako je rečeno iz MUP-a Zapadnohercegovačkog kantona, tom prilikom je kod njega pronađeno pet smotuljaka od PVC vrećica u kojima se nalazila određena količina praškaste materije bijele boje koja svojim karakteristikama asocira na opojnu drogu tipa kokain.- Navedeni predmeti su u skladu sa zakonskim propisima izuzeti te je o događaju je upoznat dežurni tužilac Kantonalnog tužilaštva ZHK. Po kompletiranju predmeta policijski službenici PU Posušje će protiv J.A. Tužilaštvu ZHK uputiti izvještaj o počinjenom krivičnom djelu Posjedovanje i omogućavanje uživanja opojnih droga iz člana 239. KZ FBiH - saopćili su iz MUP- a ZHK.

Protiv J.A. (40) će Tužilaštvu ZHK biti upućen izvještaj

Kod vozača iz Tomislavgrada pronađen kokain

Današnji dan je podsjetnik na nezapamćenu tragediju, koja se 1. januara 2021.godine dogodila u mjestu Tribistovo na putu za skijalište Blidinje kada je na novogodišnje jutro usljed trovanja ugljenmonoksidom smrtno stradalo osmero mladih iz Rakitna i Posušja.U tragediji koja je duboko potresla cijelu BiH, ali i region živote su s nepunih 20 godina izgubili Mirela Rezo, Stjepan Jukić, Ivan Miličević, Stipe Romić, Žana Pavković, Mia Soldo, Stipe Pavković i Marija Pavković.Ovi studenti prve godine Sveučilišta u Mostaru i Splitu, podsjetimo, zajedno su proslavljali Novu godinu u jednoj vikendici, a u jutarnjim satima su pronađeni mrtvi.Kako su pokazali rezultati analize krvi, kod svih osam osoba došlo je do intoksikacije ugljenmonoksidom sa utvrđenom koncentracijom u krvi koja je smrtonosna.Istragom je utvrđeno da su ispušni plinovi iz agregata koji je radio u pomoćnom objektu vikendice, odnosno, ugljenmonoksid, kroz poluotvoreni prozor, napunili prostoriju u kojoj se nalazilo osmero mladih i koje je taj otrov brzo i usmrtio.U znak trajnog sjećanja na njih u avgustu prošle godine je u Tribistovu otkriveno spomen-obilježje.

Osmero mladih stradali usljed trovanja ugljenmomoksidom na dočeku Nove godine

Osmero mladih: U smrt s nepunih 20 godina

Prvi januar tužni podsjetnik na tragediju kod Posušja

Na hiljade Mostaraca i turista iz cijele BiH, ali i regiona, uprkos hladnoći, uživaju u novogodišnjem koncertu iza Stare gimnazije.Nakon Trash benda, publika je sa oduševljenjem dočekala nastup popularnog pjevača narodne muzike, Saše Matića, koji je odmah počeo nizati svoje hitove.

Ovaj, jedan od omiljenih izvođača regionalne muzičke scene, u Mostaru je priredio sjajnu atmosferu i Mostarce uveo u 2026.godine. Nakon odbrojavanja na bini mu se pridružio gradonačelnik Mostara, Mario Kordić, koji je svojim sugrađanima i gostima iz drugih gradova čestitao Novu godinu.Odmah potom nastavljena je zabava, a gotovo ovo svaku Matićevu pjesmu publika je horski pjevala.<a href="https://www.youtube.com/@DnevniAvazTV/featured">Besplatno se pretplatite na YouTube kanal Avaz TV.</a>

Nakon odbrojavanja na bini mu se pridružio gradonačelnik Mostara, Mario Kordić

Saša Matić Mostarce uveo u 2026. godinu

Penzioneri u Federaciji BiH će svoja posljednja ovogodišnja primanja dobiti u ponedjeljak, 5. januara 2026.godine.Kako je potvrđeno iz Federalnog zavoda PIO/MIO, najniža penzija za decembar iznosi 599,28 KM, zagarantovana 715,21 KM, dok je najviša penzija 2.996,40 KM.- Prosječna penzija korisnika samostalne penzije, kojih je na isplati za decembar 375.115, iznosi 761,91 KM.Penziju za decembar primit će ukupno 465.132 korisnika, a potrebna sredstva za isplatu iznose oko 315,5 miliona KM -rečeno je iz Zavoda PIO/MIO F BiH.Inače, to bi trebala biti posljednja penzija prema aktuelnom modelu usklađivanja.Novi, pravedniji, model usklađivanja penzija, prema izmjenama i dopunama Zakona o PIO koji je Vlada F BiH utvrdila i po hitnom postupku uputila u parlamentarnu proceduru, kombinuje rast prosječnih plaća, umjesto BDP-a, i rast indeksa potrošačkih cijena u omjeru 60/40 ili 40/60, u zavisnosti od povoljnijeg faktora za penzionere.Penzije će se usklađivati dva puta godišnje 1. januara i 1. jula. Prema usklađivanju od 1. januara 2026. godine, penzije će se uvećati za oko 11,6 posto. Isplata penzija po novom modelu očekuje se 5. februara.

Penziju za decembar primit će ukupno 465.132 korisnika, a potrebna sredstva za isplatu iznose oko 315,5 miliona KM, rečeno iz Zavoda PIO/MIO

Decembarske penzije stižu 5. januara, a uvećane 5. februara

Uprkos gužvama u saobraćaju i na parkinzima trgovačkih objekata, najveći grad na Neretvi djeluje gotovo obično, bez prepoznatljive praznične euforije. Vjerovatno je takvoj atmosferi doprinijela hladnoća i bura. Tako je fontana ispred Gimnazije osvanula djelimično zaleđena,a u poslijepodnevnim satima u Mostaru su izmjerena svega četiri stepena Celzijusa.Šetača je oko podneva kada je naša ekipa napravila "đir" bilo vrlo malo, a oni najhrabriji su u baštama ugostiteljskih objekata do kojih je dopiralo "zubato" sunce ispijali svoje omiljene napitke.<h2>Pripreme u toku</h2>Dok su najmlađi Mostarci dočekali Novu godinu uz prigodan program ispred "Kosače" starije generacije će večeras iza Gimnazije u 2026.godinu uvesti Saša Matić.Posljednje pripreme su u toku, provjeravaju se detalji programa, a tehničke ekipe "štimaju“ ozvučenje i rasvjetu.Nikica Čerkez iz Turističke zajednice Grada Mostara u izjavi za "Avaz" kaže da je što se tiče izvođača atmosfera dobra, a vjeruje da će Mostarci i njihovi gosti, uprkos hladnom vremenu, istinski uživati u novogodišnjem koncertu.- Najvažnije je da nema padavina i dobro je da je produženi vikend i da je povećan broj noćenja, a samim time očekuje se i povećanja potrošnja. Raduje nas da su smještajni kapaciteti su popunjeni - govori nam Čerkez.Novogodišnji koncert će, u odnosu na prethodne godine, usljed nedostatka adekvatnog prostora, večeras biti održan na drugoj lokaciji, na platou iza Gimnazije. - Lokacija nam ove godine bila izazov, a nekako moramo paziti da to bude centralna zona. Nažalost, takvih lokacija je jako malo. Nadamo se da će od iduće godine, kada bude gotova sportska dvorana ispred biti veliki plato, barem je tako u projektu i da bi u tom trenutku za sva vremena dobili neku površinu, trg, na kojoj bismo mogli organizirati ovakve i slične manifestacije - kaže Čerkez.<h2>Opsežne mjere</h2>Inače, Uprava policije MUP-a Hercegovačko-neretvanskog kantona poduzela je opsežne preventivne i operativne mjere uoči dočeka Nove godine kako bi se osigurala sigurnost građana i očuvao javni red i mir. Prema planu osiguranja, preko 100 policijskih službenika iz svih organizacijskih jedinica bit će angažirano tokom novogodišnje noći.Čerkez dodaje da je angažirana i zaštitarska agencija te je izrazio nadu kako će novogodišnja zabava proteći u miru.Također, cesta od Doma zdravlja na Bulevaru do Španskog trga bit će zatvorena za saobraćaj.

Lokacija nam ove godine bila izazov, a nekako moramo paziti da to bude centralna zona, kaže Čerkez

U Mostaru hladan dan pred najluđu noć, građane će iza Gimnazije zabavljati Saša Matić

Praznično vrijeme ne donosi svima osjećaj sreće. Za nemali broj ljudi ovo doba godine predstavlja posebno težak period. Nažalost, najveselije doba godine ima i svoju drugu, tamnu stranu. Obično se u ovo doba bilježi veći broj psihijatrijskih intervencija, ali i povećan broj suicida, kao i raznih oblika nasilja.<h2>Tužni blagdani </h2>Tako umjesto radosti, praznično vrijeme može pojačati osjećaj tuge, praznine i izolacije.

Da blagdanska i praznična tuga nije rijetkost, potvrđuje u razgovoru za „Dnevni avaz“ Vildana Zrnanović-Hasanović, klinički psiholog i psihoterapeut.- Da, praznici se često opisuju kao vrijeme radosti, bliskosti i zajedništva. Ipak, u psihološkoj praksi vidimo da oni imaju i svoju drugu stranu, onu o kojoj se rjeđe govori. Praznici ne stvaraju emocije ni iz čega, oni pojačavaju ono što već nosimo u sebi. Kada su u nama tuga, usamljenost ili osjećaj gubitka, upravo tada oni postaju glasniji – kaže Zrnanović-Hasanović.Kao psiholog i psihoterapeut, ističe, svake godine u ovom periodu susreće ljude kojima praznici nisu odmor, već napor.- Posebno su to oni koji nisu kod kuće. Oni koji su daleko od porodice, koji nemaju gdje da se vrate ili čiji se pojam doma s vremenom promijenio. U psihološkom smislu, dom nije samo mjesto, to je onaj osjećaj sigurnosti i pripadanja. Kada tog osjećaja nema, praznici ga ne mogu nadomjestiti, oni ga samo učine dodatno vidljivijim. Još teži su praznici za one koji su doživjeli gubitke. Gubitak voljene osobe, odnosa, porodice kakva je nekada bila – iznosi naša sagovornica.<h2>Proces žalovanja</h2>Datumi i rituali, kaže, nose snažnu emocionalnu memoriju, pa se tuga upravo tada često vraća, iznenada i snažno.- Elizabet Kubler-Ros (Elisabeth Kübler-Ross) je jednostavno i tačno rekla: „Tuga ne nestaje, ona se mijenja“. I to je važno zapamtiti, jer ono što se javlja tokom praznika nije nazadovanje, već dio procesa žalovanja. Mnogi u ovom periodu nose i dodatni teret krivice. Krivice jer nisu radosni. Jer im se ne ide na okupljanja. Jer se osjećaju „drugačije nego prije“ – priča nam Zrnanović-Hasanović.<h2>Dozvola da ne budemo veseli ako to nismo</h2>Zrnanović-Hasanović kaže da društvena očekivanja često ostavljaju malo prostora za autentičnost, a emocionalna disonanca tj. potreba da izgledamo bolje nego što se osjećamo dodatno iscrpljuje.- Važno je reći jasno i stručno: anksioznost, tuga, povlačenje ili emotivna osjetljivost tokom praznika nisu znak slabosti. Kako je Karl Rodžers (Carl Rogers) govorio: „Paradoks je u tome da se promjena događa tek onda kada prihvatimo sebe takvima kakvi jesmo“. Mentalno zdravlje ne prati kalendar niti se povinuje društvenim narativima o obaveznoj sreći. Možda je najveći dar koji sebi možemo dati tokom praznika dozvola da ne budemo veseli ako to nismo, da budemo tužni ako tugujemo, da se povučemo ako nam je to potrebno i da potražimo podršku bez srama – zaključuje ova stručnjakinja.

Mentalno zdravlje ne prati kalendar niti se povinuje društvenim narativima o obaveznoj sreći, kaže Zrnanović-Hasanović

Jačaju osjećaji tuge, izolacije i psihičke krize: Praznična tuga nije rijetkost

Skupštinski zastupnici u Hercegovačko-neretvanskom kantonu jučer su glatko usvojili rebalans budžeta u iznosu od 426.313.000 KM, ali je zasjedanje, praktično, proteklo u sjeni presude Ustavnog suda FBiH prema kojoj je HNK ostao bez okvirno 13 miliona KM.Podsjetimo, Ustavni sud FBiH je, odlučujući po apelaciji federalnog premijera Nermina Nikšića, osporio član 74. Zakona o vodama HNK kojim je bila propisana posebna naknada za vode koja se uplaćuje u budžet HNK.<h2>Fokus vlasti </h2>Iako se rebalansom, prema riječima predsjedavajućeg Skupštine Džafera Alića, uglavnom usklađuju rashodi, prvenstveno u dijelu plaća i naknada zaposlenih u obrazovanju, policiji i drugim budžetskim korisnicima, fokus vlasti je, zapravo, usmjeren na znatno veći problem – gubitak između 12 i 15 miliona KM godišnje po osnovu naknada za korištenje voda.Odluku Ustavnog suda FBiH, dopredsjedavajući Kantonalne skupštine Tomislav Martinović ocijenio je kao „vrlo neugodan momenat“.- Proglašenje neustavnim članka koji tretira obavezu elektroprivredama da plaćaju određen dio naknade za korištenje voda koji se u proračunima ovog kantona kretao od 10 do 16 miliona, ovisno kakva je bila hidrološka godina. To nam je napravilo veliki problem i dovelo nas u poziciju da nismo mogli utvrditi prijedlog budžeta što nam je bila intencija. U razdoblju koje je pred nama trebamo vidjeti kako ćemo riješiti taj problem - naveo je Martinović.<h2>Izazovna godina </h2>Da presuda Ustavnog suda FBiH dodatno komplicira planiranje budžeta, potvrdio je i ministar finansija HNK Adil Šuta, istakavši da će naredna 2026. godina finansijski biti izazovna. Posebno je naglasio činjenicu da se na području HNK nalazi gotovo cjelokupni hidroenergetski potencijal Federacije BiH, ali da Kanton od toga nema direktne finansijske koristi.Iako Vlada, kako je utvrdio, uredno izmiruje obaveze i nije posezala ni marke za zaduženjima, ostaje otvoreno pitanje na koji način će HNK nadomjestiti višemilionski gubitak prihoda i osigurati fiskalnu stabilnost u 2026. godini.

U razdoblju koje je pred nama trebamo vidjeti kako ćemo riješiti taj problem, naveo je Martinović

Sa zasjedanja: Uskraćeni za značajan prihod

Skupštinski zastupnici usvojili rebalans: Presuda Ustavnog suda zaustavila budžet HNK za 2026. godinu

- Mi smo u potpunosti spremni implementirati sve promjene koje su definisane zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju u tekstu koji je utvrdila Federalna vlada. Ako u januaru bude usvojen Prijedlog izmjena i dopuna Zakona u oba doma Parlamenta FBiH u identičnom tekstu, penzioneri će već 5. februara dobiti svoje penzije obračunate u skladu s novim zakonskim rješenjem.<h2>Invalidsko osiguranje</h2>Ovo je u razgovoru za „Dnevni avaz“ izjavio Halil Subašić, direktor Federalnog zavoda PIO/MIO, s kojim smo razgovarali o izmjenama i dopunama Zakona o PIO, koji je Federalna vlada utvrdila u formi Prijedloga na sjednici od 23. decembra i po skraćenom postupku uputila u parlamentarnu proceduru, odnosno o tome kakve sve promjene za sadašnje i buduće penzionere donosi predloženo zakonsko rješenje.Subašić naglašava da Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o PIO/MIO, u tekstu koji je predložila Vlada FBiH, ima nekoliko novina koje zahtijevaju ozbiljne pripreme u Federalnom zavodu za penzijsko i invalidsko osiguranje.- Prema trenutno važećem Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju, imali smo jednoobrazan način obračuna minimalnih starosnih penzija za sve korisnike koji su ostvarili pravo na teritoriji Bosne i Hercegovine. Novi zakon predviđa izmjenu postojećeg člana 81., uvodeći šest nivoa minimalne penzije na način da najniža starosna penzija zavisi od dužine penzijskog staža i određuje se u procentu od prosječne penzije isplaćene za decembar prethodne godine, usklađene u godini ostvarivanja prava. Rasponi se kreću u procentima od 65 posto do 95 posto od prosječne penzije u zavisnosti od dužine trajanja penzijskog staža, s tim da se dužina trajanja penzijskog staža kreće od 15 do 40 godina u rasponima od po pet godina - navodi Subašić.Također, kako govori, u istom članu novog zakona izmjene se odnose na zajamčene i najviše penzije.- Ovome treba dodati i činjenicu da će usvajanjem novog zakona doći do promjena u načinu obračuna porodičnih i invalidskih penzija, te godišnjeg načina usklađivanja svih penzija uvođenjem polugodišnjeg perioda usklađivanja u odnosu na dosadašnji godišnji nivo koji se primjenjivao od 1. januara. Novim Prijedlogom zakona, penzije će se usklađivati dva puta godišnje. i to 1. 1. i 1. 7. za tekuću godinu. U Prijedlogu izmjena člana 82. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju predviđeni su izuzeci od najniže i zajamčene penzije i promjene u isplati razlike penzije. Sve ove promjene su uzete u obzir prilikom izrade korekcija programa za isplatu penzija - pojašnjava Subašić.Proces pripreme za implementaciju velikih sistemskih reformi, poput izmjena Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, uvijek je izuzetno zahtjevan i kompleksan. Za Zavod to, kako navodi, podrazumijeva ažuriranje informatičkog sistema, odnosno programiranje novih algoritama za obradu penzija prema novim zakonskim odredbama, kao i testiranje i provjeru.<h2>Različiti scenariji</h2>- Najveći izazov u ovakvim projektima je usklađivanje tehničkih priprema s dinamičnim zakonodavnim procesom. Zavod mora raditi na pripremama paralelno sa zakonodavnim procesom, bez konačnog i potpisanog teksta zakona. To zahtijeva veliku fleksibilnost, predviđanje različitih scenarija i neprekidnu komunikaciju s nadležnim ministarstvima, kako bi sve pripreme bile sinhronizirane s konačnim odlukama Parlamenta - podvlači Subašić.Poručuje da Zavod ostaje predan načelu kontinuiteta i sigurnosti isplate svih dospjelih primanja.- Svi napori ulažu se kako bi se građanima osiguralo da će promjene, kada nastupe, biti provedene glatko, a njihova prava zaštićena u skladu sa zakonom - zaključuje direktor Zavoda PIO/MIO.<h2>4,5 milijarde KM</h2>Ukupno povećanje penzija u 2026. godini iznosit će 17,2 posto, s tim da će januarsko usklađivanje iznositi 11,6 posto, dok će junsko usklađivanje iznositi dodatnih 5,6 posto. Za izmjene Zakona Vlada je morala osigurati dodatnih milijardu i sto miliona KM u budžetu, te je ukupni iznos planiran za isplate penzija u 2026. godini približno 4,5 milijarde KM.

Novi zakon predviđa izmjenu postojećeg člana 81., uvodeći šest nivoa minimalne penzije

Halil Subašić, direktor Federalnog zavoda PIO-MIO, za "Avaz": Sve je spremno za isplatu uvećanih penzija

Skupština Hercegovačko-neretvanskog kantona na današnjoj vanrednoj sjednici je usvojila rebalans budžeta za 2025. godinu u iznosu od 426.313.000 KM, kao i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o izvršenju budžeta HNK-a za 2025. godinu. Uoči današnjeg zasjedanja predsjedavajući Kantonalne skupštine Džafer Alić izjavio je novinarima da su izmjene i dopune budžeta za ovu godinu, uglavnom, naslonjene na usklađivanje rashoda, prvenstveno, u dijelu plaća i naknada zaposlenih u sektorima obrazovanja i policije, ali i ostalim budžetskim korisnicima.<h2>Plate i doprinosi</h2>-Razlika od šest miliona KM će biti raspoređena kako bi se iznivelisale određene stvari u platama i doprinosima. Jedan veliki dio je izazvan potpisivanjem kolektivnih ugovora za državne službenike, odnosno, povećanjem osnovice od 1.oktobra-rekao je Alić.U vezi Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudskim taksama s tarifom, koji je, također, usvojen, Alić je naveo da se radi o pilot-projektu koji vodi Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV), a vezano je za online uplate i takse u sudovima. -Kroz ovaj projekt obuhvaćen je sud u Mostaru i neophodno je izmijeniti Zakon kako bi se taj projekt mogao primijeniti u Mostaru, a nakon toga, vjerovatno i u svim sudovima u Kantonu-naveo je Alić.Time se, dodao je, daje mogućnost da se cijeli proces uplata ubrza, odnosno, da se u relevantne propise uvede mogućnost bezgotovinskog plaćanja sudskih taksi, što će da doprinese stepenu pravne sigurnosti i dostupnosti pravosuđa građanima, u skladu sa strateškim dokumentima, principima digitalne transformacije javne uprave i općim interesom modernizacije javnih usluga. Zamjenik predsjedavajućeg Skupštine HNK-a Tomislav Martinović je, kada je riječ o rebalansu budžeta, naglasio da se radi o usklađivanju prihoda s rashodima i dijelom korigiranja unutrašnjih stavki. Ustvrdio je da se najveći dio korekcija odnosi na Ministarstvo obrazovanja zbog prekoračenja od nekih pet miliona KM.-Naravno, imamo vrlo neugodan moment koji se dogodio pretkraj ove godine donošenjem presude Ustavnog suda Federacije BiH o Zakona o vodama, kojeg je donio ovaj Kanton, odnosno, proglašenje neustavnim članka koji tretira obavezu elektroprivredama da plaćaju određen dio naknade za korištenje voda koji se u proračunima ovog kantona kretao od 10 do 16 miliona, ovisno kakva je bila hidrološka godina. To nam je napravilo veliki problem i dovelo nas u poziciju da nismo mogli utvrditi prijedlog budžeta što nam je bila intencija. U razdoblju koje je pred nama trebamo vidjeti kako ćemo riješiti taj problem-naveo je Martinović.Ministar finansija HNK, Adil Šuta osvrnuvši se na rebalans budžeta naveo je da je Vlada HNK u februaru ove godine mijenjala koeficijente za sve državne službenike i namještenike, dok je u sektoru obrazovanja riješen problem štrajkova te da je 1.oktobra povećana osnovica svim budžetskim korisnicima.<h2>Planiranje budžeta</h2>-Redovno izmirujemo obaveze, nemamo tekućih problema, nismo se zadužili nijedne marke kako bi isplatili svoje obaveze, vodimo računa o budžetu, efikasno i efektivno ga trošimo. Bit će izazovna 2026.godina u vezi planiranja budžeta, jer kao što ste svjedoci u prethodnom periodu se dogodilo ono što smo najavljivali kao rizik, a to je presuda Ustavnog suda FBiH na Zakon o vodama koji je godišnje nosio od 12 do 15 miliona i sigurno predstavlja dodatni izazov-rekao je Šuta.Zbog tih okolnosti, Vlada HNK nije mogla realizovati plan, da usvoji budžet za 2026. do kraja ove godine.Na pitanje kako planiraju nadomjestiti ta sredstva, Šuta je naglasio kako uprkos činjenici da se na području HNK nalazi gotovo cjelokupni hidroenergetski potencijal Federacije BiH, Kantona od toga nema direktne finansijske koristi. Dodao je da će Vlada, u skladu s pozitivnim zakonskim propisima, raditi na donošenju novih i izmjeni postojećih zakonskih rješenja kako bi se osigurala fiskalna stabilnost, uz realno planiranje budžeta i odgovoran ulazak u 2026. godinu.

Zbog presude Ustavnog suda FBiH nakon čega je HNK ostao bez oko 13 miliona KM Kantonalna vlada nije mogla utvrditi prijedlog budžeta za 2026.

Skupština HNK usvojila rebalans budžeta za ovu godinu u iznosu od 426.313.000 KM

Kasa Hercegovačko-neretvanskog kantona siromašnija je za gotovo 13 miliona maraka nakon što je Ustavni sud FBiH, odlučujući po apelaciji federalnog premijera Nermina Nikšića, nedavno donio presudu kojom se utvrđuje da član 74. Zakona o vodama HNK nije u skladu sa Ustavom FBiH.&nbsp;Sada već osporenim članom je bila propisana posebna naknada za vode koja se uplaćuje u budžet HNK. Po osnovu tog prihoda u kasu HNK se na godišnjem nivou slijevalo gotovo 13 miliona KM.<h2>Razvojni projekti</h2>Ministar finansija HNK Adil Šuta u razgovoru za „Dnevni avaz“ ocijenio je kako je ta odluka Ustavnog suda FBiH vrlo zabrinjavajuća. - U trenutku kada su skoro pa završene sve aktivnosti vezane za izradu budžeta za 2026. godinu, kada je Nacrt budžeta za 2026. godinu prošao skupštinske procedure donesena je odluka Ustavnog suda FBiH. Ovakva odluka predstavlja ozbiljan udar na budžet HNK i realizaciju mnogih razvojnih projekata u HNK - kazao nam je Šuta.Nažalost, naglasio je, u narednom periodu će biti prisiljeni preispitati određene budžetske stavke i značajno ih smanjiti kako bi ublažili negativne posljedice.- Posebno naglašavam da ono što je zakonima definisano neće biti predmet analize i smanjivanja. O tome koje budžetske stavke će se preispitati ne bih detaljnije govorio u ovom trenutku, jer su u procesu analize i pripremanje odgovora na nastalu situaciju, a s ciljem ublažavanja posljedica - rekao nam je Šuta.<h2>Posebna naknada</h2>Dodao je da posebna naknada definisana Zakonom o vodama Hercegovačko-neretvanskog kantona, tačnije koncesiona naknada, predstavlja četvrti po veličini prihod u budžetu HNK te potvrdio da HNK u 2026. godini ostaje bez 12 do 13 miliona KM. - Samo u 2024. godini od ove naknade je uprihodovano blizu 12,1 milion KM, a u 2023. godini 14,6 miliona KM, te prosječan procent učešća u strukturi ukupnih prihoda od 2020. do 2024. godine od ove naknade iznosi 4,68 posto - kazao je Šuta.<h2>Redovno izmirivanje obaveza</h2>Podsjetio je javnost na to da je i 2014. godine Nikšić u svojstvu premijera podnio apelaciju Ustavnom sudu FBiH.- Ista je povučena dolaskom premijera Fadila Novalića, te je na taj način omogućeno da se redovno izmiruju obaveze i razvija Hercegovačko-neretvanski kanton u cjelini - rekao je Šuta.

Koje budžetske stavke će se preispitati ne bih detaljnije govorio u ovom trenutku, jer su u procesu analize

Nakon što je Ustavni sud FBiH uvažio apelaciju premijera FBiH: Ostajemo bez 13 miliona KM

U predizbornoj kampanji 2020. godine za lokalne izbore u Mostaru, koji su održani nakon punih 12 godina zastoja, svim političkim akterima su bila „puna usta“ priče o konačnom rješavanju ruševnih objekata. Nažalost, od tada, pa još jednog kruga izbornog procesa u Mostaru, u kojem su, opet, „mostarski kosturi“ bili nezaobilazna priča, nijedan ratom devastirani objekat od 57, koliko su ih gradske vlasti „pobrojale“, nije zasjao u novom ruhu.<h2>Bez vlasti</h2>Mostar tako lagano ulazi u četvrtu poratnu deceniju s neslavnom titulom grada s najviše ratnih ruševina. Iako su vidljive u gotovo cijelom gradu, najviše ih je u Titovoj ili Glavnoj ulici, koja danas podsjeća na galeriju aveti. Tako gradske vlasti godinama ponavljaju priču o razlozima zbog kojih se nisu ozbiljno uhvatili ukoštac s ovim problemom, od činjenice da je Mostar više od deceniju bio bez zakonodavne vlasti do neriješenih imovinsko-pravnih odnosa, administrativnih začkoljica...

Predsjednik Gradskog vijeća Đani Rahimić potvrđuje da se najveći broj ruševnih i devastiranih objekata nalazi u Titovoj ulici, počevši od Grkovića kuće, Više djevojačke škole, Dokića kuće, Zemaljske banke, znane kao zgrada Komiteta, do „Razvitka“ gdje su, kaže, za svaki objekt analizirali imovinsko stanje i pri čemu su naišli na brojne probleme i prepreke.Naprimjer, govori, za zgradu NAME ili ZEME, u gruntu, odnosno ZK izvatku je upisan teret iz 1800 i neke godine. Navodi da su za svaki od tih objekata pokrenuli rješavanje imovinsko-pravnih odnosa , ali da cijela priča nimalo nije jednostavna.- Koliko god se čini apsurdno, po godinu traje provođenje postupka od grunta, katastra, pravobranioca, Službe za nekretnine, svi imaju svoje nadležnosti koje se nekad prepliću ili su nejasne, pa imate harmonizaciju. Nažalost, sve to traje predugo. Ili, Viša djevojačka škola se vodi kao državna imovina, dok Grad po nalogu inspekcije uredno finansira održavanje, pa, čak, plaća i kazne. To je apsurdna situacija i pokrenuli smo aktivnosti da se to riješi. Sve je, nažalost, u toj priči jako komplikovano - kaže za „Dnevni avaz“ Rahimić.<h2>Ozbiljan napredak</h2>Na to ukazuje i gradonačelnik Mostara Mario Kordić, naglašavajući da neki objekti nisu u vlasništvu Grada, dok se, s druge strane, očekuje da ih Grad obnovi.- Kada zatražimo dozvole, onda smo pod odlukom zabrane raspolaganja i prometovanja državnom imovinom. To je poprilično šizofrena i frustrirajuća priča. Idemo pojedinačno objekt po objekt, ali ne mogu vas razveseliti da ćemo imati ozbiljan napredak dok neke stvari ne riješimo, a koje nisu u našim rukama - kaže Kordić za „Avaz“.<h2>Mučno i teško</h2>Prije skoro godinu Gradska administracija je najavila uklanjanje ruševnih objekata, što je izazvalo burne reakcije u javnosti, jer su na popisu bili objekti od značaja za Mostar, kao i nacionalni spomenici BiH. Iz Gradske uprave su, potom, pojasnili da nisu imali namjeru uklanjati takve objekte već utvrditi vlasništvo što je bio prvi korak u tom procesu.- Sve je to „zapelo“ u elaboratima i silnim pravnim procedurama. Vrlo teško i mučno se mičemo u tome - dodaje Kordić.

Sve je, nažalost, u toj priči jako komplikovano, kaže Rahimić

Mostarska Glavna ulica kao galerija aveti

Grad ulazi u četvrtu poratnu deceniju s neslavnom titulom: Mostar razrušen 30 godina od kraja rata

U trenutku kada se Kanton Sarajevo suočava s nizom otvorenih problema i ozbiljnom finansijskom dubiozom, pres-konferencija premijera Kantona Sarajevo Nihada Uka, održana u petak, bila je fokusirana na isticanje rezultata rada Vlade. Dok su se nizale ocjene o uspješnom upravljanju, izostalo je suočavanje s ključnim problemima koji opterećuju budžet i direktno utječu na kvalitet života građana – od studentskih protesta i sigurnosnih propusta u studentskim domovima, do budžetskih izazova i drugih otvorenih pitanja u Kantonu Sarajevo, koje su posljednjih dana izazvale snažne reakcije javnosti. <h2>Niz laži </h2>Iako je morao - premijer o tome nije govorio, a izostanak suočavanja s ovim temama ostavio je više pitanja nego odgovora. Profesor na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu i politički analitičar, Enver Kazaz, analizirajući i sumirajući izneseno na Ukovoj „presici“ kaže da je Vlada Kantona Sarajevo ove godine pokazala potpunu nesposobnost, čak, kako navodi, nesposobnost da organizira budžet na pravi način.- Napravila je čitav niz promašaja i njeni ministri su „zaglavljivali“, da tako kažem, i zatvorski, zbog različitih oblika sumnjivih radnji. I, umjesto da bude rekonstruirana na početku godine, Vlada je ostala u istom sastavu, rušeći i dalje povjerenje građana u Trojku i rušeći kompletan imidž građana - kaže prof. Kazaz.Komentira kako nikad, zapravo, nije bilo u Sarajevu toliko podozrivosti prema potezima neke vlade te da je premijer Uk držao veoma lošu propagandu.- I vidim da se u Našoj stranci ne znaju ponašati u medijima, uopće. Naime, šta ta propaganda podrazumijeva kada čitate njegove izjave? Moglo bi se reći da je Sarajevo rajsko mjesto gdje nema siromaštva, gdje je zdravstveni sistem izvanredan, gdje su socijalna davanja basnoslovna. Naredao je, dakle, čitav niz laži i to veoma providnih, zaboravljajući da Kanton Sarajevo duguje različitim povjeriocima, da srednje škole duguju dobavljačima, da je njegova ministrica Hota-Muminović uvela neku vrstu žestoke cenzure u obrazovanje, a on se hvalio kako učenici dobijaju besplatan javni prevoz. Dakle, sistem koji je srušen, dobio je najpozitivnije moguće ocjene - govori Kazaz.Kaže da su jedina dva ministra koja mogu dobiti prolaznu ocjenu Enis Hasanović, koji je proširio esencijalnu listu lijekova i Adnan Šteta. Svi drugi su, navodi, u toj Vladi pokazali izrazitu nesposobnost.- I nikakve Ukove laži ne mogu opravdati činjenicu da je ove godine promašen budžet, a taj rekordni najavljen za sljedeću godinu nije ništa drugo nego predizborna ubleha. Jednom riječju, preporučujem Uku - ne da podnese ostavku nego da izvrši doživotnu političku likvidaciju, jer će koštati Trojku narednih izbora i dovesti SDA na vlast. SDA nije potrebna nikakva medijska borba za vlast, dovoljna im je nesposobnost Uka i njegovih ministara - ističe prof. Kazaz.<h2>Budžetski šou </h2>Ekonomski analitičari upozoravaju da dug Kantona Sarajevo i dalje ozbiljno opterećuje budžet te da budžetski „šou“ od planiranih gotovo dvije milijarde KM odražava probleme umjesto uspjeha. Podsjetimo, ministar finansija u Vladi Kantona Sarajevo Afan Kalamujić kazao je da je trenutni dug ove Vlade 800 miliona KM, najavivši refinansiranje dijela duga kako bi se smanjile kamate i oslobodila dodatna sredstva za građane.- Vlada Kantona Sarajevo se i prošli put hvalila rekordnim budžetom pa onda „otkrila Ameriku“ tokom godine da, ustvari, nemaju dovoljno prihoda da ga finansiraju i dalje se zaduživali. Očito planiraju isto, a te floskule o reprogramiranju duga ne znače ništa, jer se dug svejedno mora vratiti. Svako odgađanje samo znači da se ukupan dug povećava i da se na kraju mora platiti još više. Očito je da Vlada Kantona Sarajevo, ne samo što je do sada katastrofalno upravljala javnim novcem, nego u tome ne vidi nikakav problem i nastavlja jednako planirati i u budućnosti - nerealne budžete i deficite koje će privremeno pokrivati zaduženjima, a naravno na kraju će posljedice trpiti građani - komentira za „Avaz“ ekonomski analitičar Igor Gavran.Uništeni studiji, propala akademska zajednica, zarobljeno visoko obrazovanje- Vrlo je jasno da su uslovi studenata u studentskim domovima katastrofalni, da se nije uložilo od rata naovamo gotovo ništa i vrlo jasno - nebriga o visokom obrazovanju i studiranju pokazuje strah ove vlasti od kritičkog mišljenja i kritičkog obrazovanja. Nije slučajno da je ministrica za nauku, visoko obrazovanje i mlade bila u pritvoru, nisu slučajne afere koje se događaju, kao npr. s dekanom Stomatološkog fakulteta. Mi imamo zarobljeno visoko obrazovanje, uništene studije i propalu akademsku zajednicu. Zato je direktno odgovorno Ministarstvo za nauku, visoko obrazovanje i mlade u posljednjih nekoliko mandata, a ministrica Mesihović je bila ubjedljivo najgora – podvlači prof. Kazaz.

Iz bolnice u Bihaću za "Avaz" nakon smrti mladića: Čekamo nalaz obdukcije, pozivamo MUP i Tužilaštvo da sve ispitaju

Krajinović za "Avaz": Prava zima se vraća, od sutra obilna kiša i snijeg

Evropska unija od januara diže "zeleni zid": Bh. vlasti nisu zaštitile izvoznike od udara CO2 takse

Završena rasprava, uskoro usvajanje novog zakona: Ko sve može biti njegovatelj

Kod vozača iz Tomislavgrada pronađen kokain

Prvi januar tužni podsjetnik na tragediju kod Posušja

Saša Matić Mostarce uveo u 2026. godinu

Decembarske penzije stižu 5. januara, a uvećane 5. februara

U Mostaru hladan dan pred najluđu noć, građane će iza Gimnazije zabavljati Saša Matić

Jačaju osjećaji tuge, izolacije i psihičke krize: Praznična tuga nije rijetkost

Skupštinski zastupnici usvojili rebalans: Presuda Ustavnog suda zaustavila budžet HNK za 2026. godinu

Halil Subašić, direktor Federalnog zavoda PIO-MIO, za "Avaz": Sve je spremno za isplatu uvećanih penzija

Skupština HNK usvojila rebalans budžeta za ovu godinu u iznosu od 426.313.000 KM

Nakon što je Ustavni sud FBiH uvažio apelaciju premijera FBiH: Ostajemo bez 13 miliona KM

Grad ulazi u četvrtu poratnu deceniju s neslavnom titulom: Mostar razrušen 30 godina od kraja rata

KS između samohvale i dubioze: Ukova Vlada dovela Kanton na prosjački štap

Iz bolnice u Bihaću za "Avaz" nakon smrti mladića: Čekamo nalaz obdukcije, pozivamo MUP i Tužilaštvo da sve ispitaju

Krajinović za "Avaz": Prava zima se vraća, od sutra obilna kiša i snijeg

Evropska unija od januara diže "zeleni zid": Bh. vlasti nisu zaštitile izvoznike od udara CO2 takse

Završena rasprava, uskoro usvajanje novog zakona: Ko sve može biti njegovatelj

Kod vozača iz Tomislavgrada pronađen kokain

Prvi januar tužni podsjetnik na tragediju kod Posušja

Saša Matić Mostarce uveo u 2026. godinu

Decembarske penzije stižu 5. januara, a uvećane 5. februara

U Mostaru hladan dan pred najluđu noć, građane će iza Gimnazije zabavljati Saša Matić

Jačaju osjećaji tuge, izolacije i psihičke krize: Praznična tuga nije rijetkost

Skupštinski zastupnici usvojili rebalans: Presuda Ustavnog suda zaustavila budžet HNK za 2026. godinu

Halil Subašić, direktor Federalnog zavoda PIO-MIO, za "Avaz": Sve je spremno za isplatu uvećanih penzija

Skupština HNK usvojila rebalans budžeta za ovu godinu u iznosu od 426.313.000 KM

Nakon što je Ustavni sud FBiH uvažio apelaciju premijera FBiH: Ostajemo bez 13 miliona KM

Grad ulazi u četvrtu poratnu deceniju s neslavnom titulom: Mostar razrušen 30 godina od kraja rata

KS između samohvale i dubioze: Ukova Vlada dovela Kanton na prosjački štap