Meso u mesnicama, trgovinama i na pijacama nikada nije bilo skuplje. Tako kilogram junetine bez kosti sada košta 25 KM, a lani je ta cijena iznosila oko 20 KM, dok se prije dvije godine to meso moglo pronaći po cijeni od 14 KM.Mljeveno meso se prije godinu moglo kupiti i za 9 KM po kilogramu, a sada je i više od 20 KM. <h2>Ni blizu potreba</h2>Pileći file po kilogramu je prije pola godine koštao 12 KM, a trenutna cijena tog mesa je 15 KM. Posebno skupa je janjetina, koja se može rijetko i pronaći i čija se cijena kreće od 25 do 30 KM po kilogramu. Također, sve je skuplje suho ili dimljeno meso, čija se cijena kreće i do 50 KM po kilogramu, pa i više u zavisnosti od vrste mesa i trupa mesa od kojeg se spravljaju ti proizvodi. Predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača mlijeka i mesa Srednjobosanskog kantona Amir Bulut kaže kako su cijene mesa takve zbog niza faktora. Prije svega, naglašava, naša proizvodnja je uništena.

- Uvoz mesa je deset puta veći od izvoza. Samo lani je uvoz mesa iznosio više od 600 miliona KM. Federacija BiH jeste podigla proizvodnju, ali to ni izbliza ne zadovoljava naše potrebe. Sve dok ne podignemo domaću proizvodnju situacija će biti takva, jer, nažalost, meso se većinom uvozi iz Evropske unije gdje je došlo do poskupljenja - kaže Bulut za „Dnevni avaz“.Predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača FBiH Admir Kahriman naglašava da je u zemljama Evropske unije došlo do pada proizvodnje mesa za 30 posto, što se, kaže, odrazilo i na prostor BiH.- Došlo je i do poskupljenja mesa u Evropi, a zbog pada proizvodnje manje ga ima i u prodaji i automatski se to prelilo na BiH, a i potražnja, naravno, diktira cijenu svakog proizvoda - govori Kahriman za „Avaz“.<h2>Silna borba</h2>Na tržištu je više od 70 posto uvoznog mesa, a Kahriman ističe da se domaća proizvodnja guši na sve načine.

- Nijedno ministarstvo ne želi da prihvati kao činjenicu to da smo kao Udruženje, takoreći, potrošili zube posljednjih 10 godina pričajući da moramo raditi na sistemskom povećanju proizvodnje. Nažalost, za to nema sluha, a uprkos silnoj borbi i trudu naših farmera, mnogi gube volju da održe proizvodnju - podvlači Kahriman.<h2>Zašto je proizvodnja manja</h2>Bulut ukazuje na to da se u Federaciji BiH do 2021. godine proizvodilo približno 20.000 tovnih junadi, a prošle godine, ta brojka je, kaže, pala na 3.000.- Mislim da ćemo ove godine dostići broj od gotovo 10.000, ali to, zaista, nije ni blizu potreba. Nažalost, enorman je uvoz, a to što imamo uslove za ekstra proizvodnju teško da išta znači kada vlasti ništa konkretno nisu uradile o tom pitanju - objašnjava Bulut.Nijedno ministarstvo ne želi da prihvati da već 10 godina upozoravamo kako se mora raditi na sistemskom povećanju proizvodnje&nbsp;

Na tržištu je više od 70 posto uvoznog mesa

Cijene mesa bez kočnica

Nakon ročišta koje je jučer održano, Općinski sud u Mostaru je u cijelosti, saznaje „Avaz“, uvažio prijedlog Tužilaštva Hercegovačko-neretvanskog kantona i donio rješenje prema kojem je pritvor prema Danijelu Barnjaku Bartuloviću (31) produžen za još dva mjeseca. Ova informacija je potvrđena za „Avaz“ iz Kantonalnog tužilaštva Hercegovačko-neretvanskog kantona u Mostaru. Barnjak Bartulović se osnovano sumnjiči da je počinio krivično djelo Teška krivična djela protiv opće sigurnosti ljudi i imovine iz čl. 328. st. 1 KZ FBiH u vezi sa KD Izazivanje opće opasnosti iz čl. 323. st. 1 u vezi sa KD Oštećenje tuđe stvari iz čl. 293. KZ FBiH, a sve u vezi čl. 54 KZ FBiH. Sud je utvrdio da je prijedlog za produženje pritvora osnovan zbog razloga postojanja okolnosti koje ukazuju na opasnost od bjekstva, kao i jer naročite okolnosti opravdavaju bojazan da će ponoviti krivično djelo za koja se može izreći kazna zatvora u trajanju od tri godine ili teža kazna. Također, pritvor mu je produžen zbog vanrednih okolnosti jer se radi o krivičnom djelu za koje se može izreći kazna zatvora od 10 godina ili teža kazna, a koje je posebno teško s obzirom na način izvršenja ili posljedice krivičnog djela ako bi puštanje na slobodu rezultiralo stvarnom prijetnjom narušavanja javnog reda. Podsjetimo, Barnjak Bartulović je osumnjičen da je 26.novembra oko 3.40 sati u Ulici fra Didaka Buntića podmetnuo požar na službenom vozilu Škoda Superb gradonačelnika Mostara, Marija Kordića. On je, podsjetimo, u Tužilaštvu HNK je u cijelosti priznao izvršenje krivičnih djela koja mu se stavljaju na teret. Kao motive za izvršenje ovog krivičnog djela naveo je lično nezadovoljstvo budući da je već duže vrijeme tražio zaposlenje usljed čega se osjećao marginaliziranim u društvu. Inače, dosadašnji tok istrage je pokazao da je Barnjak Bartulović sam učestvovao u podmetanju požara.Osumnjičeni je, inače, borac u tajlandskom boksu, a kao učesnik velikih međunarodnih muay-thai događaja prisustvovao je raznim konferencijama i prijemima, između ostalog, i kod Kordića.- Želim naglasiti da je osoba protiv koje se vodi istraga jednom ranije bila dio delegacije koju sam primio još 2022. godine, no nakon tog susreta nikada više nisam imao nikakav kontakt s njim. U tom smislu, nema nikakve osnove za bilo kakvu pretpostavku o mojoj povezanosti s ovim događajem - naveo je, između ostalog, Kordić na svom Fb profilu, 28. novembra.

Dosadašnji tok istrage pokazao da je Danijel Barnjak Bartulović sam učestvovao u podmetanju požara

Bokseru koji je zapalio vozilo gradonačelnika Mostara produžen pritvor za još dva mjeseca

Više od 54 posto djece i mladih uzrasta od 14 do 25 godina bilo je podložno neprimjerenoj komunikaciji jednom ili više puta s potpuno nepoznatom osobom posredstvom digitalnih uređaja. Posebno alarmantno je to da je 85 posto djece i mladih komuniciralo s nepoznatom osobom, 15 posto djece je poslalo sliku nepoznatoj osobi, a svako četvrto dijete je pristalo da se uživo sastane s potpuno nepoznatom osobom koju su upoznali posredstvom interneta.<h2>Šta djeca rade </h2>Pokazali su to rezultati posljednjeg, nedavnog, istraživanja Centra za sigurni internet BiH, koje je za „Dnevni avaz“ podijelila direktorica ove organizacije Amela Efendić. Kako nam je kazala, čak, 83 posto ispitanika nisu prijavili nasilje kojem su bili izloženi, a svi podaci koje su dobili, naglasila je, prilično su uznemirujući.- Nažalost, 43 posto djece provede više od pet sati na internetu, a 15 posto njih to čini više od osam sati dnevno, što je strašno. Uglavnom pristupa internetu s mobitela njih 98 posto. Više od 90 posto njih kaže da im roditelji ne ograničavaju nikakav pristup digitalnim uređajima, a 50 posto djece kaže da roditelji ne znaju šta rade na internetu. Još je gore to da je više od 90 posto djece reklo kako smatraju da nastavnici ne znaju šta djeca rade na internetu i u slučaju da sumnjaju da su žrtve nasilja ili da jesu žrtve nasilja na internetu, samo sedam posto djece bi se obratilo nastavnicima, a roditeljima svako drugo, što ipak ohrabruje - iznijela nam je Efendić.

Zabrinjavajuće je to da 12 posto djece ne bi nikome reklo da su žrtve nasilja, a pogotovo to da njih više od 65 posto ne bi prijavilo policiji.- Strašno u svemu tome je da djeca imaju jako puno profila na društvenim mrežama. Više od 50 posto djece i mladih ima više od devet profila na društvenim mrežama... Svi ovi podaci su nas jako uznemirili i, zapravo, pošto se Centar bavi edukacijom i prevencijom, nama su poražavajući. Pogotovo kada je riječ o tome koliko vremena provode na internetu i koliko nastavnici i roditelji malo znaju o tome. Mi godinama radimo na tome i još nismo dosegli dovoljno veliki broj ni mladih ni roditelja ni opće populacije da bismo efikasno utjecali na njihovo korištenje interneta i na to na koji ga način koriste. Imamo i pozitivnih podataka, naravno, o tome koliko smo spriječili neprimjerenih komunikacija, koliko smo uspjeli da utječemo na to da djeca sigurnije koriste internet, ali s druge strane, smatram da su ovi podaci iz istraživanja alarmirajući - naglasila je Efendić.Zabrinjava, navela je, da naše vlasti i donosioci odluka, koji bi trebalo da kreiraju politike na kojima će se više raditi na digitalnoj medijskoj pismenosti, gotovo ništa ne čine.- Nikako da uspijemo objasniti i naučiti naše donosioce odluka koliko je važna prevencija u digitalnom okruženju i postupanje za svu našu djecu. To apsolutno nije prioritet, a djeca bi trebala biti prioritet - poručila je Efendić.Edisu Demić, sociologinju i pedagoginju, predsjednicu Udruženja „Dignitet“, ne iznenađuju podaci iz istraživanja Institucije ombudsmena za djecu u Republici Srpskoj u tekućoj školskoj godini, koje je pokazalo da je svako treće dijete od nepoznate osobe primilo poziv, poruku ili čak prijedlog da se sretnu uživo.<h2>Neprikladan sadržaj</h2>- To važi za cijelu BiH. Alarmi su već odavno upaljeni, a, nažalost, postajemo društvo gdje se prave vrijednosti koje nisu društveno dobre. Danas je najteže biti dijete. Djeca se susreću s različitim izazovima u stvarnom, ali i digitalnom okruženju. Kada komuniciramo s djecom, otvoreno nam kažu da primaju takve poruke, ali istovremeno iznose opravdanje da oni to blokiraju. Često primjećujemo da pričaju kao da se nekome drugom nešto dogodilo, u smislu da su primili neki neprikladan sadržaj, a u suštini govore o ličnom iskustvu. Mnogima je to teško izustiti i potičemo ih kroz različite sadržaje da progovore o svemu tome i da zatraže zaštitu - kazala je Demić za „Avaz“.

Naglasila je da veliku ulogu imaju roditelji, koji su o tom pitanju, kako je navela, u svojevrsnom zastoju.- Jedni se previše zaštitnički odnose prema djeci i ne žele ozbiljno sagledati situaciju, a drugi zanemaruju djecu. A djeci treba objasniti zašto nešto nije dobro i zašto nije društveno prihvatljivo. Nažalost, mehanizmi zaštite su nam diskutabilni i sistemski se sve to gura pod tepih - mišljenja je Demić.<h2>4.500 prijava</h2>- Od 2010. godine imamo SOS liniju za prijavu neprimjerenog sadržaja i svakog oblika nasilja online. Više od 4.500 prijava smo do sada zaprimili posredstvom te linije – kazala nam je Efendić. Centar, inače, ima potpisane sporazume s FUP-om, MUP-om RS i Policijom Brčko distrikta BiH.Jedni se previše zaštitnički odnose prema djeci i ne žele ozbiljno sagledati situaciju, a drugi zanemaruju djecu.Alarmi su već odavno upaljeni, a, nažalost, postajemo društvo gdje se prave vrijednosti koje nisu društveno dobre.

Svi ovi podaci su nas jako uznemirili i, zapravo, pošto se Centar bavi edukacijom i prevencijom, nama su poražavajući, kaže Efendić

Istraživanje pokazalo da su djeca sve nesigurnija: Predatori vrebaju djecu

Na magistralnoj cesti M-17 na južnom izlazu iz Mostara jutros se dogodila saobraćajna nesreća u kojoj su učestvovali vozilo TAM i Golf 5.Nakon sudara, automobil Golf je završio na boku, a srećom, prema prvim informacijama, povrijeđenih osoba nije bilo.Na licu mjesta su uviđaj obavili pripadnici Policijske uprave Mostar.Zbog ove nesreće saobraćaj se odvijao jedno vrijeme usporeno.

U nesreći učestvovalo i vozilo marke TAM

Nesreća u Mostaru: Golf završio na boku

Porodično zajedništvo, ljubav i mir, poruke su koje su jučer širom BiH izdvajali građani kao suštinu Božića. Svaki vjerski blagdan i praznik tradicionalno donosi podsjetnike na ono temeljno - život, mir, zajedništvo. Zajedništvo porodice, društva, naroda. S oltara su jučer upućivane poruke ljubavi i mira, ali i važne pouke. Nadbiskup vrhbosanski, monsinjor Tomo Vukšić u prigodnom intervjuu za „Dnevni avaz“ je ukazao na stalne poruke Božića svim ljudima i katolicima i onima koji to nisu da Božić nije samo kršćanski, nego općeljudski blagdan.Jer, vrijednosti koje nosi – mir, pomirenje, prijateljstvo, solidarnost, oprost i dobrota – zajedničke su svim ljudima. Nažalost, stvarnost je daleko od tih idealnih poruka. Građani BiH ispraćaju još jednu turbulentnu godinu obilježenu stalnim krizama, političkim previranjima, prepucavanjima, strahovima, odlasku mladih, neispunjenim obećanjima, stagnacijom.A godina na izmaku, baš kako je rekao uvaženi nadbiskup, tek je nastavak prethodnih. To najbolje pokazuje dubinu problema: kriza nije prolazna, nego održavana. Održavana neodgovornošću onih koji odlučuju, dok se građanima nude fraze, a mladima prešutna poruka da budućnost potraže negdje drugdje. Posebno je važno nadbiskupovo upozorenje da Evropska unija nije karitativna ustanova.Ona ne prima države iz sažaljenja, nego na temelju uređenih institucija, vladavine prava i odgovornog odlučivanja. A upravo tu BiH godinama stoji u mjestu. Zato Božić ne bi smio ostati samo kratki emotivni predah. Ako vrijednosti koje slavimo ne postanu kriterij političkog djelovanja i društvene odgovornosti, one ostaju prazna simbolika. A simbolika ne gradi državu, ne zadržava ljude i ne približava nas Evropi.

Posebno je važno nadbiskupovo upozorenje da Evropska unija nije karitativna ustanova

Svečano euharistijsko slavlje povodom Božića u katedrali Srca Isusova u Sarajevu

Ljubav i mir

Tri osobe su povrijeđene u saobraćajnoj nesreći koja se večeras oko 17,40 sati dogodila na magistralnom putu M-17 nedaleko od benzinske pumpe Hifa u južnom dijelu Mostara.Kako je za "Avaz" potvrđeno iz MUP-a Hercegovačko-neretvanskog kantona, u nesreći su učestvovala dva automobila, a povrijeđenim se ukazuje pomoć u bolnici te stepen njihovih povreda nije još utvrđen.Saobraćaj je na tom dijelu puta bio potpuno obustavljen, a trenutno se odvija naizmjenično. Uviđaj na licu mjesta obavljaju pripadnici Policijske uprave Mostar nakon čega će biti poznato više informacija.

U nesreći su učestvovala dva automobila, a povrijeđenim se ukazuje pomoć u bolnici te stepen njihovih povreda nije još utvrđen

U teškoj saobraćajnoj nesreći kod Mostara tri osobe povrijeđene

U Savezu udruga umirovljenika FBiH pozdravili su to što je Federalna vlada, napokon, utvrdila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o PIO/MIO i po skraćenom postupku ga uputila u parlamentarnu proceduru.- Kažemo napokon jer smatramo da je sve to, da tako kažem, moglo ići normalnijim tokom. Na koncu, prema dogovoru s oba Saveza, to je trebalo uraditi još prije dva mjeseca, kako bi se i u parlamentarnoj proceduri sve moglo završiti na vrijeme i kako bismo već danas, možda, mogli imati sve završeno. Međutim, treba reći da ovaj novi Zakon popravlja opće stanje za većinu umirovljenika, posebno za one koji su časno, pošteno i čestito zaslužili svoje mirovine radeći 40 i više godina - kazao je za „Dnevni avaz“ Marinko Jovanović, predsjednik Saveza.

Vlada FBiH usvojila izmjene Zakona o PIO-u: Penzije će rasti 17 posto

Značajan napredak, naglasio je, ogleda se u činjenici da će penzije od 1. januara rasti za 11,6 posto, a potom, drugim redovnim usklađivanjem, za 5,6 posto.- Ozbiljna je to povišica i poboljšanje u ovoj teškoj situaciji. Međutim, ponavljam, volio bih da se ovo ranije desilo, jer su ljudi iscrpljeni nagađanjima i manipuliranjima u vezi s ovim izmjenama i dopunama Zakona, dok, s druge strane, inflacija galopira, a divljanju cijena u zadnjih godinu nema kraja - naveo je Jovanović.Vjeruje kako se neće dogoditi da dođe do bilo kakvog zastoja u parlamentarnoj proceduri i da će se Zakon početi primjenjivati, kako je i dogovoreno i rečeno, od 1. januara 2026. godine.

Značajan napredak, naglasio je, ogleda se u činjenici da će penzije od 1. januara rasti za 11,6 posto, a potom, drugim redovnim usklađivanjem, za 5,6 posto

Marinko Jovanović, predsjednik Saveza udruga umirovljenika FBiH: Novi Zakon popravlja opće stanje za većinu umirovljenika

Radnici lukavačke Koksare su odlučili prekinuti radnički neposluh.&nbsp; Da se situacija smirila, potvrdio je za „Avaz“ stečajni upravnik, Almir Bajrić.Kazao je da su radnici shvatili ozbiljnost situacije i da imaju odgovornost.

Dramatično stanje u "Koksari" Lukavac: "Radnici neće svojim rukama ugasiti peći i izvršiti kolektivni suicid

Proizvodnja u okviru postojećih kapaciteta će biti nastavljena. Bajrić je rekao da će radnici dobiti decembarske plaće.Podsjetimo, nakon što je kompanija H&amp;P iz grupacije Pavgord najavila gašenje proizvodnje i zatražila gašenje peći lukavačke Koksare, radnici su stupili u radni neposluh.Koksna baterija više nije ugrožena i za sada nema prijetnje od ekološke katastrofe.

Kazao je da su radnici shvatili ozbiljnost situacije i da imaju odgovornost

Radnici lukavačke Koksare su odlučili prekinuti radnički neposluh

Redžo Mehić, predsjednik Saveza udruženja penzionera FBiH, nakon jučerašnje sjednice Vlade FBiH na kojoj su utvrđene izmjene i dopune Zakona o PIO/MIO, podsjetio je na njihovu dvogodišnju borbu u vezi s ovom svojevrsnom mini reformom penzionog sistema.Kako je naveo, Upravni odbor ove krovne organizacije je u decembru 2023. godine, analizirajući materijalni i socijalni položaj penzionera Federacije BiH zaključio da se to može početi poboljšavati jedino izmjenama i dopunama Zakona o PIO/MIO, posebno članova Zakona koji se odnose na usklađivanje penzija.- Na izvještajnoj sjednici Skupštine Saveza u maju 2024. godine delegati su podržali i zadužili UO da pokrene pregovore s Vladom Federacije na ovom planu. Bili su to u početku veoma teški razgovori i trebalo je više od godinu i po da dođemo do prijedloga Vlade za izmjene i dopune Zakona o PIO/MIO - rekao je Mehić za „Dnevni avaz“.U Savezu gaje uvjerenje da će oba doma Parlamenta FBiH uvažiti prijedlog Federalne vlade, koja je, naglasio je Mehić, garant obezbjeđenja sredstava i tako osigurati da se, prema izmjenama i dopunama Zakona o PIO/MIO, penzije usklađuju od 1. januara naredne godine.- U ime svih penzionera Federacije BiH odajemo priznanje Vladi FBiH, zahvaljujemo na saradnji i razumijevanju , te očekujemo kontinuiranu saradnju i u narednom vremenu na planu stalnog poboljšanja materijalnog i socijalnog položaja penzionera Federacije BiH, koji su daleko od zadovoljavajućih – rekao je Mehić.

Očekujemo kontinuiranu saradnju i u narednom vremenu, kaže Mehić

Redžo Mehić za "Avaz": Nakon naše dvogodišnje borbe odajemo priznanje Federalnoj vladi

U hotelima našeg jedinog grada na moru, Neuma, planuli su novogodišnji aranžmani. Tako su gotovo svi veliki hoteli koji su organizirali doček Nove godine rasprodali svoje aranžmane inostranim turoperatorima, a gosti, uglavnom, dolaze iz Slovenije i Austrije.<h2>Popunjeni hoteli</h2>Osim dočeka Nove godine i reprize novogodišnje noći, njihov aranžman od četiri, pet noćenja uključuje i jednodnevne izlete do Mostara i Dubrovnika. Kaže to za „Dnevni avaz“ Nikola Prkačin, direktor Turističke zajednice Neum, ističući da će u tom gradu boraviti i značajan broj domaćih gostiju.

- Osim u jednom dijelu hotela, veći broj naših građana će boraviti u Neumu i u svojim objektima, tako da za novogodišnje praznike očekujemo značajnu posjetu, što do sada nije bio slučaj. Činjenica je da su dva, tri hotela radila za Novu godinu, ali je sada ta cijela priča podignuta na jednu veću razinu i svi hotelski aranžmani su popunjeni – govori nam Prkačin.Kraj godine je uvijek prilika za sumiranje rezultata, a Prkačin ocjenjuje da je ova turistička sezona bila izazovna.- Kada se podvuče crta, mjesta zadovoljstvu itekako ima. Činjenica je da sezona nije bila rekordna, ali je bila jako dobra, pogotovo kada uzmemo u obzir sva kretanja i previranja u svijetu, koja se, jasno, odražavaju na turizam - ističe Prkačin.

Da su smještajni kapaciteti u neumskim hotelima popunjeni, vidljivo je i po rezultatima popularnih internetskih platformi za oglašavanje smještaja. Međutim, sudeći prema tim rezultatima, velika je potražnja i za privatnim smještajem, s obzirom na to da je popunjenost tih kapaciteta više od 83 posto.Razlog za to, kažu turistički radnici iz Neuma, najviše se ogleda u činjenici da su brojni građani iz BiH, ali i šire rezervisali smještaj u tom gradu kako bi doček Nove godine proslavili u Dubrovniku, gdje će na Stradunu nastupiti Dino Merlin.

Austrijanci i Slovenci napunili hotele. Očekujemo značajnu posjetu, kaže Prkačin

Kako je naš jedini grad na moru postao „in“ destinacija: Merlin u Dubrovniku, noćenja u Neumu

Gužve u trgovačkim centrima, na pijacama, kao i prometni čepovi dokaz su da je predblagdanska kupovina uveliko počela. Tako građani koji slave katolički Božić širom BiH obavljaju posljednje pripreme za blagdanski sto. Kao i svake godine, najviše se troši na hranu i poklone, a zbog silnih poskupljenja, mnogi će ove godine imati skromniju trpezu, poput mostarske penzionerke, Ankice.<h2>Skromni darovi </h2>- Da, napravila sam računicu i činjenica je da je sve skuplje nego lani. Ovaj Božić će me koštati 300 KM, računajući ručak i poklone. Obitelj nije velika kao nekad, pa ćemo priuštiti skromne darove. Najvažnije je da su od srca. Što se tiče ručka, bit će to klasika, ništa pretjerano - kazala nam je ona.

Trgovkinja na popularnoj mostarskoj „Tržnici“ Janja Čondrić uz sezonsko voće i povrće u ovo doba godine prodaje kiseli kupus, koji priprema prema tradicionalnoj recepturi. Njen kupus je jučer, za vrijeme naše posjete ovoj pijaci, bio među najtraženijim proizvodima.- Tradicija se poštuje, pa je božićni ručak bez sarme nezamisliv - govori Čondrić za „Avaz“.Njena bliža porodica sa sedmero članova će se zajedno okupiti za blagdanski sto, a uz sarmu, na trpezi će biti obavezno, kako priča, pečenje i to od nekoliko vrsta mesa, ali i pite. Neizostavni su suhi kolači, koje ova vrijedna trgovkinja, sama spravlja i to nekoliko vrsta.<h2>Blizu 1.000 KM</h2>- Na stolu, naravno, mora biti i meza, kao i nekoliko vrsta pića, a na kraju svega, bit će i torta. Nekakav prosjek blagdanske košarice bit će 700 KM, a s poklonima, sigurno, blizu 1.000 KM. Opet, ništa to nije pretjerano. Pa, računam da je samo za meso koje će mi trebati za pečenje, kao i faširano te suho i pršut potrebno 300 KM. Gdje su sirevi, kajmak, sastojci za kolače, sokovi. Pri tome, imam svoj kupus, krompir, domaće vino i slično. Skupo jeste, ali, ipak je Božić. Uz obitelj, dolazi rodbina, susjedi, sve ih treba lijepo dočekati - kaže nam Čondrić.

Sudeći prema cijenama na pijacama, mesnicama i trgovinama, blagdanska trpeza je iz godine u godinu sve skuplja. Građanima gotovo ništa ne znače ni posebne ponude, kada je, naprimjer, kilogram svježe janjetine po akcijskoj cijeni 25 KM, a kilogram janjećeg pečenja 40 KM. Istu cijenu kao i svježa janjetina ima junetina. Suho meso koje se prodaje na tezgama, kažu trgovci, slabo se prodaje, a cijene mu se kreću od 24 KM do 40 KM, pa i više.Kilogram suhih kolača košta između 25 i 30 KM, ali, naprimjer, orasi u jezgri se prodaju po cijeni od, čak, 25 KM po kilogramu!<h2>Voće i povrće</h2>Kada je riječ o voću, kruške i jabuke se prodaju po cijeni od 3 KM po kilogramu. Kivi košta 4 KM, a limun ima cijenu od 5 KM. Povrće je još skuplje. Najjeftiniji je kupus koji košta 2,5 KM po kilogramu, a kiseli je 6 KM. Mrkva je 3 KM, paprike i zelena salata su 5 KM, a prasa i prokulice 6 KM. Kupus „raštika“ i mladi luk su, čak, 8 KM.

Računam da je samo za meso koje će mi trebati za pečenje, kao i faširano te suho i pršut potrebno 300 KM, kaže Čondrić

Predblagdanske gužve i povećana potrošnja: Cijela plaća ode za Božić

Gradsko vijeće Mostara na današnjoj sjednici je gotovo jednoglasno usvojilo Nacrt budžeta za 2026.godinu u iznosu od 97,3 miliona što je za 44,3 miliona KM manje od lanjskih prihoda.Gradonačelnik Mario Kordić je nakon sjednice GV-a izjavio kako je važno što prije odraditi tehnički dio, odnosno, javnu raspravu, kako bi do sredine februara bio usvojen budžet.- To bi bilo vrlo važno, ali za tu cijelu priču trebat će političke volje i razumijevanja i shvaćanja da smo mi ovdje zbog ljudi, a ne zbog politike i nekakve retorike i medija kako bi se prepucavali na nekoj dnevnoj bazi - kazao je Kordić.Naveo je kako je privid da sve funkcionira, ali da ne može kriti kako postoje problemi.- To ne mogu kriti. Ne mogu reći da je sve u redu i bajno kad nije. Poprilično loše sustav funkcionira, jer imamo izazova i na političkoj razini u Gradu Mostaru i različitih pogleda na neke stvari i zbog toga onda različitih pokušaja, opstrukcija počevši od javnih poduzeća do bilo koje druge teme - rekao je Kordić.Na naše pitanje šta je to za njega najveći izazov kazao je da su to javna preduzeća, posebno, komunalna. Podsjetio je na to da se ranije krenulo u konsolidaciju tih preduzeća iz dva razloga, prije svega racionalnijeg korištenja budžetskih sredstava.- Drugi razlog je da integracijski pokažemo da možemo živjeti kao jedinstven grad i da nema razloga da imamo dva, tri, pet komunalnih poduzeća kao što smo imali u prošlosti. Međutim, izgleda da ne gledamo svi isto na te stvari i trenutno smo u fazi formiranja dvije radne jedinice kad je JP „Komunalno“ u pitanju, jer se u zadnje dvije godine patimo i građani vide da stvari ne funkcioniraju onako kako bi trebale. Rezultat je vidljiv na terenu, a to je da čistoća nije na zavidnom nivou - istakao je Kordić.Rekao je i da u je u masi problema prisutan i onaj koji se tiče percepcije razvoja grada Mostara.- Naime, svjedočite da sa kantonalne razine imamo poprilično ozbiljan pritisak Ministarstva građenja kad je u pitanju Prostorni plan Grada Mostara koji je donesen davne 2012. godine. Sad se te odluke preispituju i spore,a mediji su tu našli prostor da prave klimu kakvu ne treba praviti – naveo je Kordić.Također, osvrnuo se i na to da su odlukom visokog predstavnika u BiH blokirane dvije industrijske zone Gajevi i Miljkovići za koje, kazao je, postoji nevjerovatan interes.- Utemeljene su 2012.godine, kada je i Tešanj utemeljio svoju zonu, Zenica dvije, Tuzla, svi gradovi s ponosom gledaju svoje industrijske zone, a u Mostaru se to ne dešava. Jer, dok su oni gradili svoje industrijske zone, mi smo bili bez Gradskog vijeća. Vijeće smo dobili 2020.godine, a 2022. godine dolazi odluka o blokiranju državne imovine. Na to sve skupa dolazi pritisak medija i javnosti da mi tobože ilegalno koristimo državnu imovinu, ali je rezultat svega toga da danas i Gajeve i Miljkoviće imate potpuno prazne, odnosno da objekti koji su izgrađeni stoje. Potencijal je ogroman, ali nas neko mora pustiti da radimo, a ne stalno praviti afere oko svega i svačega i anti-investicijsku klimu u Mostaru, a tome svjedočimo. Pomalo sve to frustrira, ali teško se boriti protiv sedme sile u svijetu - zaključio je Kordić.

Potencijal je ogroman, ali nas neko mora pustiti da radimo, a ne stalno praviti afere oko svega i svačega

Kordić: To ne mogu kriti, ne mogu reći da je sve bajno kad nije

Godinama prisutna, kontinuirana poskupljenja sve snažnije guše standard građana ove zemlje, u kojoj mjesečna primanja većine stanovništva ne dosežu ni minimum potreban za dostojanstven život. Cijena potrošačke korpe premašila je 3.350 KM, pa je s prosječnom plaćom od 1.600 ili najnižom od 1.000 KM moguće pokriti tek 47,78, odnosno 29,8 posto troškova života četveročlane porodice.Razlika se ne pokriva štednjom, jer štednje nema. Pokriva se, uglavnom, zaduživanjem, nenamjenskim i kartičnim kreditiranjem tekućih potreba. Da je tako, pokazuju i podaci Centralne banke BiH, prema kojima, čak, 1,48 milijardi KM iznosi godišnji rast kredita registrovan kod sektora stanovništva. U tom kreditnom zaduženju dominiraju nenamjenski potrošački krediti, kao i stambeni.Građani, praktično, žive od mjeseca do mjeseca, a u godini na izmaku tek rijetki imaju osjećaj završetka. Većina osjeća umor i to onaj od stalnih poskupljenja, gotovo bez predaha i stvarne stagnacije. Dok se na kraju godine sabiraju bilansi, građani BiH zbrajaju dugove. Međutim, najveći poraz ove godine nije samo rast cijena, nego tišina sistema. Dok se raspravlja o procentima, metodologijama izračuna, usklađivanjima, formulama, građani računaju dane do plaće. I tu nastaje jaz koji se sve više produbljuje, onaj između politike i stvarnog života.A, dok krivicu za inflatorne pritiske i silna poskupljenja svi u lancu prebacuju s jednih na druge - trgovci na dobavljače, oni na državu, a država na svemir, na koncu se sve svali na leđa građana. Sudeći prema najavama, ta leđa će već u narednoj godini nositi i dodatni teret rasta cijena struje i lančanih poskupljenja, koja, u pravilu, izazove.

Građani, praktično, žive od mjeseca do mjeseca, a u godini na izmaku tek rijetki imaju osjećaj završetka

Tišina sistema

Upozorenje ministra finansija Hercegovačko-neretvanskog kantona, Adila Šute, izneseno pred skupštinskim zastupnicima početkom mjeseca, o tome kako postoji finansijski rizik vezan za apelaciju koju je prema Ustavnom sudu FBiH podnio federalni premijer, Nermin Nikšić, pokazalo se tačnim.Tako je Ustavni sud FBiH odlučujući o zahtjevu premijera FBiH, za utvrđivanje ustavnosti člana 74. Zakona o vodama Hercegovačko-neretvanskog kantona, donio presudu kojom se utvrđuje da član 74. Zakona o vodama Hercegovačko-neretvanskog kantona nije u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.<h2>Osporeni član</h2>Spornim, odnosno, presudom osporenim članom je propisana posebna naknada za vode koja se uplaćuje u budžet HNK. Po osnovu tog prihoda u kasu HNK se na godišnjem nivou slijevalo oko 13 miliona KM.Ta sredstva su označavala četvrti po veličini prihod koji HNK ostvaruje. U obrazloženju presude, koja je dostupna na stranici Ustavnog suda FBiH, između ostalog je navedeno:Zakonom o koncesijama koji je donio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine utvrđen je predmet regulisanja, te utvrđeni načini i uslovi pod kojima se domaćim i stranim pravnim licima mogu dodjeljivati koncesije između ostalog za eksploataciju prirodnih resursa u oblastima koje su isljučivo u nadležnosti Federacije Bosne i Hercegovine, te postupak za dodjelu koncesije. Iz naprijed navedenog činjeničnog stanja proizilazi, da se voda iz vještačkih akumulacija Jablanica, Grabovica i Salakovac, koristi kao prirodno bogatstvo u komercijalne svrhe, bez ugovora o koncesiji, te da je Skupština Kantona u Zakonu propisala posebnu naknadu za korištenje vode iz koje proizilazi da ista ima prirodu koncesijske naknade koja se naplaćuje bez postojanja ugovora o koncesiji, odnosno bez valjanog pravnog osnova. Federacija Bosne i Hercegovine je u skladu sa Zakonom o vodama nadležna za upravljanje vodama I. kategorije u koje spadaju vještačke akumulacije Jablanica, Grabovica i Salakovac, te je s tim u vezi navedenim Zakonom propisala posebne vodne naknade koje se smatraju javnim prihodom i raspoređuju se kao takve, kao i naknadu koja se naplaćuje po osnovu Zakona o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda preduzeća ostvarenog korištenjem hidroakumulacionih objekata-stoji u presudi.Također, navedeno je da je upravljanje vodama strateški cilj svake države zbog ogromnog značaja ovog prirodnog bogatstva.- Ova problematika se ne može uređivati na ovaj način, posebno ne propisivanjem posebne naknade kojom se kompenzira eventualno nepostojanje ugovora o koncesiji-navedeno je.<h2>Sedam hidroelektrana</h2>Zakon o vodama u HNK je usvojen 2013.godine. Na području HNK se nalazi sedam hidroelektrana koje su do tada u ukupnom iznosu, u najboljoj hidrološkoj godini uplaćivale kantonu, maksimalno, oko 1,4 miliona KM po osnovu federalnog zakona, dok su općine po osnovu potopljenog zemljišta ubirale višemilionska sredstva.Nikšić je, podsjetimo, još na kraju svog prvog mandata prema Ustavnom sudu FBiH podnio istu apelaciju, ali je taj zahtjev kasnije povukao njegov nasljednik, Fadil Novalić.Dok će HNK „debelo“ osjetiti posljedice ove presude, korist od nje imat će elektroprivredna preduzeća, pogotovo, „Elektroprivreda BiH“.

Utvrđuje se da član 74. Zakona o vodama HNK nije u skladu sa Ustavom FBiH, stoji u presudi

Ustavni sud FBiH uvažio Nikšićevu apelaciju: HNK ostaje bez višemilionskog prihoda!

Nakon što je gotovo 29 godina zarađivao „hljeb sa sedam kora“, Rahman Muminović je proteklog mjeseca otišao u zasluženu penziju. Još se, kaže nam, nije navikao na činjenicu da je zatvorio veliko životno poglavlje. Muminović je cijeli svoj radni vijek proveo u Rudniku „Kakanj“, pogonu Begići-Bištrani, ali uprkos teškim uslovima, nijedan dan nije izbivao s posla.Zdravstvenu knjižicu, priča nam, nije morao ovjeravati i ponosan je na to da je skoro tri decenije njegovog rada u jami prošlo bez dana bolovanja.<h2>Svako jutro </h2>- I sada ustajem svako jutro u pola pet. Nikako da se naviknem na to da sam se, što se kaže, riješio tih obaveza. Jer, svako jutro sam ustajao u ta doba kako bih iz Visokog gdje živim stizao do Haljinića, do svog radnog mjesta. Svaki dan sam prelazio 52 kilometra, ali mi to nije teško padalo. Jedino mi je bilo teško voziti tokom zime, jer magla je trajala sve do proljeća, pa znate kako je voziti kada ne vidite metar ispred sebe, ali kasnio na posao nisam – priča Muminović za „Dnevni avaz“.U rudniku je, govori, prošao sve faze poslova u podzemnoj eksploataciji, od NK radnika, pratioca nadzornika vjetrenja, dežurnog nadzornika širokog čela i smjenskog nadzornika ventilacije, do pozicije zamjenika poslovođe.

- Na zadnjoj poziciji sam proveo devet godina, a kao da je jučer bilo kada sam 7. januara 1997. godine zaradio svoju prvu nadnicu – kaže Muminović.O sebi ne voli puno pričati, ali ističe da voli zapjevati, ali i pomagati drugima. Nije, kaže, došao novi radnik, a da mu on nije pružio podršku.<h2>Treća smjena</h2>- Svaki početak u rudarstvu nosi strah. Nikad ne znaš kada te, ne daj Bože, može nešto zadesiti. Jer, ti si u dubini, u zemljinoj kori, gdje vrebaju mnoge opasnosti... Najteže mi je bilo raditi treću smjenu, ali sve se to podnijelo. Danas su u Rudniku „Kakanj“ jako dobri uslovi, jama Begići-Bištrani je jedna od najuređenijih u Federaciji BiH – ističe on.Svim svojim kolegama je čestitao Dan rudara, zaželjevši im, prije svega, da ih zdravlje posluži i da ih sreća prati do odlaska u penziju.- Svaki svoj izlazak iz jame sam doživljavao kao ponovno rođenje. Ne znam kako bih vam to opisao. Kada izađete i ugledate bijelo nebo, kao da si novi čovjek – zaključuje Muminović.<h2>Bavi se peradarstvom</h2>Iako je penzionerske dane namjeravao kratiti pčelarstvom, to je za sada u drugom planu.- Iskreno, čekam otpremnine od Rudnika, a u međuvremenu sam se počeo baviti peradarstvom. Nabavio sam 40 koka. Hoću da sam aktivan s jedne strane, a s druge da se štagod i zaradi – kazuje nam Muminović.

Kada izađete iz jame i ugledate bijelo nebo, kao da ste se ponovo rodili, kaže bivši rudar Muminović

Rahman Muminović, rudar iz Kaknja: Nikada nisam bio na bolovanju, i sada ustajem u pola 5!

Nakon što na sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH sredinom ovog mjeseca nije usvojeno negativno mišljenje Ustavnopravne komisije o prijedlogu zakona o državnoj imovini, praktično je tim postupkom omogućen ostanak tog predloženog zakonskog rješenja u daljnjoj parlamentarnoj proceduri.<h2>Politička volja </h2>Tako je Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma PSBiH zadužena da izradi novo mišljenje o prijedlogu zakona o državnoj imovini.&nbsp;Međutim, dok se čeka na taj zakon, dok nema političke volje ni saglasnosti za to, na čekanju su brojne investicije „teške“ više od 15 milijardi eura.

U međuvremenu, na sceni su prisutne brojne zloupotrebe državnog zemljišta, a brojne nevladine organizacije su od OHR-a zatražile da ne pristupaju nikakvom ublažavanju važeće zabrane raspolaganja državnom imovinom dok ne bude donesen zakon. S druge strane, napokon je raspisan novi konkurs za izbor članova Državne komisije za koncesije, kojoj je mandat istekao prije pet godina. Navodno, ovaj put, a nakon što su prethodno „padali“ konkursi zbog neslaganja predstavnika iz RS, ta procedura bi mogla biti iznesena do kraja, jer i u tom entitetu imaju interes kako bi određene projekte priveli kraju, poput Buk Bijele.Pravni stručnjak Nurko Pobrić, prof. ustavnog prava kaže da je pitanje šta ta komisija može uraditi bez zakona o državnoj imovini.<h2>Druga pitanja</h2>- Ta komisija može uraditi nešto što je više tehničke prirode, ako su u pitanju, naprimjer, projekti vezani za izgradnju nekog puta ili slične investicije. Dakle, nepostojanje zakona o državnoj imovini je problem, a Ustavni sud BiH je naložio da taj zakon mora donijeti Parlamentarna skupština BiH. U tom zakonu bila bi regulisana i druga pitanja, recimo šta spada u entitetsku imovinu ili šta se može prenijeti iz državne imovine, ko može prenijeti – kaže Pobrić.Prof. Pobrić nam potvrđuje da je zakon o državnoj imovini nesumnjivo jedan od najvažnijih zakona koji treba usvojiti Parlamentarna skupština BiH od Dejtona do sada te da je to, zapravo, jedno od najtežih pitanja u političkom smislu.Kaže da nije siguran šta po tom pitanju može uraditi visoki predstavnik u BiH, Kristijan Šmit (Christian Schmidt).<h2>Šmit najavio korekcije</h2>- Nisam siguran da Šmit ima, da tako kažem, hrabrosti da nametne tu odluku, jer objektivno njegova pozicija je u zadnje vrijeme oslabila. On je najavio da će napraviti neke korekcije u Zakonu o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom, da će, zapravo, izuzeti neke slučajeve. Mislim da je to neko rješenje koje je trenutno možda najočekivanije u smislu da omogući izvođenje nekih investicionih zahvata, a da će kompletan zakon o državnoj imovini vjerovatno sačekati neko vrijeme – podvlači prof. Pobrić.

Cijene mesa bez kočnica

Bokseru koji je zapalio vozilo gradonačelnika Mostara produžen pritvor za još dva mjeseca

Istraživanje pokazalo da su djeca sve nesigurnija: Predatori vrebaju djecu

Nesreća u Mostaru: Golf završio na boku

Ljubav i mir

U teškoj saobraćajnoj nesreći kod Mostara tri osobe povrijeđene

Marinko Jovanović, predsjednik Saveza udruga umirovljenika FBiH: Novi Zakon popravlja opće stanje za većinu umirovljenika

Radnici lukavačke Koksare su odlučili prekinuti radnički neposluh

Redžo Mehić za "Avaz": Nakon naše dvogodišnje borbe odajemo priznanje Federalnoj vladi

Kako je naš jedini grad na moru postao „in“ destinacija: Merlin u Dubrovniku, noćenja u Neumu

Predblagdanske gužve i povećana potrošnja: Cijela plaća ode za Božić

Kordić: To ne mogu kriti, ne mogu reći da je sve bajno kad nije

Tišina sistema

Ustavni sud FBiH uvažio Nikšićevu apelaciju: HNK ostaje bez višemilionskog prihoda!

Rahman Muminović, rudar iz Kaknja: Nikada nisam bio na bolovanju, i sada ustajem u pola 5!

Investicije "teške" 15 milijardi eura zakočene

Cijene mesa bez kočnica

Bokseru koji je zapalio vozilo gradonačelnika Mostara produžen pritvor za još dva mjeseca

Istraživanje pokazalo da su djeca sve nesigurnija: Predatori vrebaju djecu

Nesreća u Mostaru: Golf završio na boku

Ljubav i mir

U teškoj saobraćajnoj nesreći kod Mostara tri osobe povrijeđene

Marinko Jovanović, predsjednik Saveza udruga umirovljenika FBiH: Novi Zakon popravlja opće stanje za većinu umirovljenika

Radnici lukavačke Koksare su odlučili prekinuti radnički neposluh

Redžo Mehić za "Avaz": Nakon naše dvogodišnje borbe odajemo priznanje Federalnoj vladi

Kako je naš jedini grad na moru postao „in“ destinacija: Merlin u Dubrovniku, noćenja u Neumu

Predblagdanske gužve i povećana potrošnja: Cijela plaća ode za Božić

Kordić: To ne mogu kriti, ne mogu reći da je sve bajno kad nije

Tišina sistema

Ustavni sud FBiH uvažio Nikšićevu apelaciju: HNK ostaje bez višemilionskog prihoda!

Rahman Muminović, rudar iz Kaknja: Nikada nisam bio na bolovanju, i sada ustajem u pola 5!

Investicije "teške" 15 milijardi eura zakočene