<p>U zgradi Parlamenta BiH jučer je počela sjednica Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira (PIC), koji bi trebao imenovati novog visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH. Na sjednici iza zatvorenih vrata članovi UO iz SAD-a, Njemačke, Velike Britanije, Francuske, Italije, Kanade, Japana, EU i Turske kao predstavnice Organizacije islamske saradnje (OIC), odlučit će i hoće li nasljednik Kristijana Šmita (Christian Schmidt) poziciju preuzeti u punom kapacitetu ili s reduciranim ovlaštenjima, odnosno bonskim ovlastima u ladici.</p><p>- Ne bi bilo prvi put da međunarodna zajednica ponovo zauzme kurs restriktivnog međunarodnog intervencionizma u BiH. Takvih epizoda je bilo. Međutim, bonske ovlasti se neće ukinuti u pravnom smislu, već će se donijeti politička odluka o načinu njihove upotrebe. Za ukidanje bonskih ovlasti je potrebna nova bonska konferencija, gdje bi se takav stav zauzeo. Oko toga nema konsenzusa, ali oko načina korištenja vjerovatno bude – kazao je za “Avaz” pravni ekspert Nedim Ademović.</p><p>On dodaje da od bonskih ovlaštenja ne zavisi postojanje Ureda visokog predstavnika, već su one samo stvar tumačenja vlastitih ovlaštenja pojedinog visokog predstavnika i političkog tijela koje stoji iza njega, odnosno PIC-a. Teoretski, dodaje, PIC može zauzeti i radikalniji stav od bonskih ovlaštenja, ako smatra da je to nužno radi očuvanja civilnih aspekata Dejtonskog mirovnog sporazuma.</p><p>- Bonske ovlasti su i dalje nužne. Ono što međunarodna zajednica ne shvata jeste da su etno-nacionalisti i secesionisti toliko jaki u BiH da bi rizikovali možda i novi sukob radi ostvarenja svojih ciljeva, ako se ne bi plašili kazne međunarodne pravde. Samo Ustavni sud BiH, ali u sinergiji s OHR-om, kojem bi dao legitimitet da pusti međunarodni nalog za intervencijom, trenutno čuva ovu državu. Nemojmo zaboraviti da je visoki predstavnik i dalje glavni savjetnik međunarodnih vojnih snaga u BiH – ističe Ademović.</p>

Samo Ustavni sud BiH u sinergiji s OHR-om trenutno čuva ovu državu

Ademović: Princip pravne države i demokratije

Pravni ekspert Nedim Ademović za “Avaz”: Bonske ovlasti se neće ukinuti

<p>Sjednica Upravnog odbora Vijeća za provođenje mira (PIC) počela je jučer u Sarajevu, a rasprava o nasljedniku Kristijana Šmita (Christian Schmidt) održat će se danas. Dilema je ko će i s kojim ovlastima biti novi visoki predstavnik u našoj zemlji.</p><p>Uvjet za ukidanje OHR-a je agenda 5+2, a nju Vijeće za implementaciju mira (PIC) nije promijenilo ni u mandatu „najtišeg“ visokog predstavnika Valentina Incka (Inzko). Tada su budžet i broj uposlenika OHR-a bili značajno reducirani, a argumenata za ukidanje OHR-a je bilo više. Povoljnije su čak bile i okolnosti, ističe za „Avaz“ viši asistent na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu Harun Išerić. </p><p>- Mislim da smo izuzetno daleko od ispunjavanja agende 5+2 i iz te perspektive ne postoje razlozi da se OHR ukine. Ono što je još bitnije, OHR postoji na osnovu Aneksa 10 Dejtonskog sporazuma, kojeg su potpisale BiH, tadašnja SRJ, Hrvatska, FBiH i RS. On nema rok trajanja i njegovo, odnosno eventualno ukidanje OHR-a može biti rezultat samo novog dogovora strana. Do tada, postoji pravna obaveza međunarodne zajednice da OHR postoji – kaže Išerić. </p><p>Podsjeća da je OHR s razlogom uspostavljen i predstavlja jednu od ključnih komponenti Dejtonskog sporazuma i ustavno-pravnog poretka BiH, kao institucija spremna da omogući efikasno funkcioniranje institucija, kada je ono dovedeno u pitanje. U slučaju reduciranja njegovih ovlasti ili gašenja, Išerić naglašava potrebu da se nadležnosti koje ima OHR prenesu na institucije države.</p><h2>Jačati državu</h2><p>- Zagovaram da ove instrumente, koje danas ima visoki predstavnik, a koje se u pravu prepoznaju kao moći kojima se militantno štite demokratija, vladavina prava i stabilnost institucija, kroz ustavne amandmane prenesu na Ustavni sud BiH. Ako nemamo OHR-a da na taj način štiti BiH, a vidjeli smo koliko je ta zaštita bila značajna u prošlosti, Ustavni sud mora imati te alate u svojim rukama – ističe Išerić. </p><p>Upravljanje lokalnim procesima se mora prenijeti, ne samo na političare, već i na institucije, u konkretnom slučaju na Ustavni sud BiH, navodi on. Ta institucija to može kroz mogućnost da zabrani rad stranaka ili diskvalifikuje političare koji podrivaju ustavni i pravni poredak BiH. Ne možemo dozvoliti da OHR ode, a da nijedna institucija ne preuzme njegove nadležnosti, jer takva konstrukcija za državu BiH može biti pogubna, dodaje on. </p><h2>Iskustva drugih </h2><p>Upravo je ulozi i intervencijama međunarodne zajednice u državama poput Kipra, Sjeverne Irske i BiH posvećena doktorska disertacija, koja je nedavno odbranjena na Pravnom fakultetu u Sarajevu, objašnjava Išerić. </p><p> - Glavni zaključak je da sistem doživi propast, kada međunarodna zajednica digne ruke i ponaša se kao da se nje ne tiče nešto u čemu je aktivno sudjelovala u pregovorima, i bila dio nametanja rješenja – zaključuje Išerić.  </p><p>- Ako ste sudjelovali u nametanju rješenja u postkonfliktnim društvima, onda morate sudjelovati u provođenju tog rješenja, a ako dođe do toga i u njegovom preispitivanju. Ona je bila dio procesa dogovaranja i mora ostati dio procesa izvršenja – kaže Harun Išerić. &nbsp;</p><h2>Međunarodna zajednica mora završiti mandat</h2><p>Kada se zagovara veće angažovanje međunarodne zajednice, to nije nikakvo podrivanje suvereniteta ili priča o BiH kao nesposobnoj državi. To je insistiranje da međunarodna zajednica izvrši svoj mandat do kraja, objašnjava on.</p>

Dilema je ko će i s kojim ovlastima biti prvi čovjek OHR-a

Išerić za "Avaz": Veći angažman stranaca nije podrivanje suvereniteta

<p>Poruku da bh. političari trebaju preuzeti odgovornost za budućnost zemlje i donošenje odluka bez stranih intervencija slušamo od osnivanja OHR-a, izjavio je za „Avaz“ zastupnik u Evropskom parlamentu i član Odbora za vanjske poslove (AFET) EP Tonino Picula. Podsjeća da je OHR trebao biti privremeno tijelo dok domaći političari ne „sazriju i preuzmu punu odgovornost za sudbinu zemlje“.</p><h2>Hronične slabosti</h2><p>- Međutim, znamo da se to nikad nije dogodilo. Upravo je Kristijan Šmit (Christian Schmidt), kao osmi visoki predstavnik, naznačio čak i povratak aktivnije uloge međunarodne zajednice u BiH, jer punih 10 godina nijedan visoki predstavnik prije njega nije konzumirao pravo na bonske ovlasti. Sjećamo se njegovog prethodnika koji je nametnuo Odluku o zabrani negiranja genocida sedmicu prije odlaska s dužnosti. Šmit je od početka htio igrati aktivniju ulogu, da pomogne da se institucije u BiH razviju do razine da će asistencija sa strane biti što manja – dodaje Picula.</p><p>Naglašava da je OHR dio Dejtonskog sporazuma, na to su pristali svi potpisnici. A 30 godina poslije zemlja nije funkcionalna i OHR je potreban BiH. Odobravanje statusa kandidata za članstvo u EU za BiH je bilo prilika za historijsko odvajanje dejtonske prošlosti u korist evropske budućnosti, ali BiH ne napreduje na evropskom putu. Picula smatra da su uzrok hronične slabosti dejtonske strukture, a ne prisustvo OHR-a. </p><p>- Duže vremena BiH je teško upravljiva država i prostor na kojem političari djeluju na način – moj dobitak mora biti tvoj apsolutni gubitak. Država se tako ne može voditi i onda je jasno da je uloga visokog predstavnika neophodna. Ako je OHR anahrona institucija, onda je to i Dejtonski sustav, sam po sebi. Hoće li dejtonski poredak profunkcionirati ako se jedna od njegovih ključnih komponenti eliminira?! To je moje pitanje. Jedine „mišiće“ koji mogu prevenirati ozbiljniju krizu u BiH, kao što su bili pokušaji Milorada Dodika sve ovo vrijeme, međunarodna zajednica ima u OHR-u. OHR koji bi bio samo nijemi promatrač loših trendova, sigurno nije dobar ni za BiH, ni za njezinu šansu da se makne iz stagnacije – ističe Picula.</p><h2>Vakuum situacija</h2><p>Na izboru visokog predstavnika sučeljavaju se interesi Evrope i SAD-a, potvrđuje naš sagovornik, te podsjeća da su BiH i Zapadni Balkan napredovali samo onda kada su Vašington i Brisel bili na istoj strani. Picula je komentirao i zajednički zahtjev bivših visokih predstavnika Bilta (Bildt) i Petriča (Petritsch) da OHR bude ukinut.</p><p>- Mislim da bi se onda stvorila vakuum situacija u kojoj ne bi bilo moguće intervenirati. Aneks 4 Dejtonskog sporazuma vrlo precizno govori o odgovornostima. To je vrlo kompliciran sustav, koji pod pritiskom drži različite kategorije političara, ali još ima smisla - kaže Picula.</p><h2>Politički pritisak</h2><p>Vidjeli smo to i nedavno, prilikom procesuiranja Dodika. Problem je promjena geopolitičke klime, a Dodik je očito uspio u SAD-u izlobirati i skinuti veliki dio tereta političkog pritiska sa sebe. Sad, ako ne bi bilo OHR-a, nisam siguran kako bi se i ta evropska agenda BiH mogla realizirati. To bi bila zemlja u kojoj bismo imali različite, još više suprotstavljene i geopolitičke, političke i ekonomske interese. Nisam siguran da postoji snaga koja bi to mogla sinhronizirati u korist BiH i njenih građana, zaključuje Picula.</p>

Mislim da bi se onda stvorila vakuum situacija u kojoj ne bi bilo moguće intervenirati, naglasio je


Picula: Šmit je od početka htio igrati aktivniju ulogu

Tonino Picula za „Avaz“: OHR kao nijemi promatrač loših trendova nije dobar za BiH 

<p>Članovi Gorske službe spašavanja, stanica Foča sinoć su na Magliću locirali i sa ove surove planine evakuirali trojicu državljana Velike Britanije, koji su tokom povratka s vrha izgubili stazu i uputili poziv u pomoć. Akcija je započeta pozivom spasiocima iz PU Foča u 21.40 sati.</p><p>- Dobijamo informaciju da su tri engleska državljanina na Magliću zalutala i da su uputili poziv za pomoć. Krenuli su na Trnovačko jezero i s jezera da penju Maglić. Kada su popeli vrh dan je bio na izmaku i donose odluku da siđu najkraćom i najopasnijom stazom, sjeverozapadnom stranom na Prijevor. I pored toga što nisu imali adekvatnu opremu uspjeli su pomoću sajli da savladaju jedan dio Maglića, ali su kasnije izgubili stazu. Pronađeni su na 2.000 metara nadmorske visine. Svi su dobro i bez povreda. U ovoj akciji su učestvovali i češki planinari, koji su bili na Magliću. Akciju smo završili u 01.20 sati. Zahvaljujemo se Policijskoj upravi Foča i JZU Dom zdravlja Foča – navode u izvještaju iz GSS Foča.</p>

Tokom povratka s vrha izgubili stazu i uputili poziv u pomoć

Gorski spasioci iz Foče na Magliću spasili trojicu britanskih državljana: Pronađeni na 2.000 metara nadmorske visine

<p>Ko će biti novi visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH i s kakvim ovlastima će preuzeti ovu poziciju, pitanja su na koja odgovore trebaju dati ambasadori Vijeća za implementaciju mira (PIC), koji danas počinju dvodnevno zasjedanje u Sarajevu. Iako dio evropskih država, među kojima su Velika Britanija, Njemačka i Francuska, novog visokog predstavnika žele vidjeti u punom mandatu i s dosadašnjim ovlaštenjima, sve su glasniji pozivi bh. političarima da preuzmu odgovornost za sudbinu svoje zemlje i da miješanje OHR-a ne očekuju. Jesu li političari u BiH spremni za to, dodatna je nepoznanica.</p><h2>Domaći političari</h2><p>Zastupnik u Predstavničkom domu PSBiH Saša Magazinović (SDP) kaže da domaći političari i danas imaju najveću odgovornost za BiH, ali da to ne znači da od mehanizma koji štiti mir, ustavni poredak i Dejtonski sporazum treba odustati.</p>

<p>- Ovdje su se teze okrenule naopako, jer nije problem u tome što je međunarodna zajednica prisutna u BiH, nego činjenica da dio domaćih političara radi protiv države BiH. Najveći zagovornici smanjenja ovlasti ili zatvaranja OHR-a među domaćim političarima su upravo oni koji svojim djelovanjem svakodnevno dokazuju zašto OHR još treba u BiH. Koncept ispunjavanja 5+2 uslova za zatvaranje OHR-a ima cilj da domaći političari na kraju procesa preuzmu potpunu odgovornost i treba ostati dosljedan ispunjavanju tih uslova – kaže Magazinović.</p><p>Njegov kolega Safet Kešo (SDA) podsjeća da međunarodna zajednica dugi niz godina očekuje od domaćih aktera da se dogovore, ali smatra da je to pogrešan pristup, kao najočiti primjer navodeći aktuelnu vlast koja duže od dvije godine nije u stanju da usvoji dva evropska zakona i imenuje pregovarača o članstvu u EU.</p><p></p>

<p>- Trojka, SNSD i HDZ su beznadežan slučaj i s njima nije moguć nikakav napredak. Njima se volan potpuno oteo iz ruku, a država funkcionira samo zahvaljujući elementima sistema koji je uspostavljen ranije. Ako međunarodna zajednica želi prepustiti poluge odlučivanja domaćim akterima, mora znati da su oni simbol paralize države, najtežih ustavnih kriza, najvećih koruptivnih afera i oslonac na njih je put u propast države i njenog evropskog puta – kaže Kešo.</p><h2>Oktobarski izbori</h2><p>Uvjeren je da će oktobarski izbori donijeti novi raspored snaga, ali smatra da stvari neće biti drugačije ako se ne uklone ključni blokatori evropskog puta BiH.</p><p>- Ovi koji zagovaraju secesiju, koji su otvoreni neprijatelji BiH i EU. Domaći faktor bi proradio ako bi se odlučno primijenile bonske ovlasti i izabrao visoki predstavnik koji ima zdrav i jasan odnos prema BiH, njenom suverenitetu, evropskom i NATO putu, državnoj imovini. Reduciranje ovlaštenja OHR-a bilo bi nova greška međunarodne zajednice, jer bi to dalo krila secesionističkim snagama i onima koji zagovaraju nove etničke podjele u BiH, a to je izvor novih sigurnosnih prijetnji za BiH, Balkan, pa i cijelu Evropu. Onaj ko radi na tome, radi protiv sigurnosti EU – ističe Kešo.</p><p>Delegat u Domu naroda PSBiH i predsjednik HDZ-a 1990 Ilija Cvitanović vjeruje da će ambasadori PIC-a izabrati visokog predstavnika koji razumije unutrašnje odnose u BiH i u kojem pravcu zemlja treba ići.</p>

<p>- Siguran sam da bi ozbiljniji i odgovorniji političari bili spremni preuzeti odgovornost i riješiti ključna politička pitanja u BiH. Nažalost, ovi koji vladaju u proteklih 20 godina jasno pokazuju da nisu spremni napraviti iskorak, razumjeti jedan drugog i učiniti BiH državom ravnopravnih, zadovoljnih naroda, koji su spremni usmjeriti BiH ka evropskom putu – dodaje Cvitanović.</p><h2>Krajnje vrijeme</h2><p>- Smatrala sam i prije, a i sada smatram da je krajnje vrijeme da domaći političari preuzmu odgovornost za budućnost naše domovine. Do sada to nisu mogli, jer je dio njih prizivao međunarodno djelovanje. Zato je bitno da se ove godine podrže oni političari koji znaju, mogu i hoće da naprave progresivni iskorak na našem EU i NATO putu – kaže Marina Pendeš (HDZ), delegatkinja u Domu naroda PSBiH.</p>

<h2>Preuzimanje odgovornosti</h2><p>Delegat u Domu naroda PSBiH Želimir Nešković (SDS) smatra da je OHR trebao biti zatvoren mnogo ranije, jer bi da tada i domaći političari preuzeli veću odgovornost. Podsjeća da ni prisustvo OHR-a nije pomoglo dogovorima o brojnim pitanjima.</p>

<p>- OHR je imao ulogu da u pojedinim momentima nalije vodu na mlin onome kome je to bio interes i kako je i OHR-u odgovaralo. Njegovo imenovanje će biti bez potvrde Vijeća sigurnosti, što automatski dovodi u pitanje legitimitet visokog predstavnika, ali ne očekujem korištenje bonskih ovlaštenja, već smanjenje kapaciteta i aktivnosti OHR-a. Ogromna odgovornost pada na lidere koji će nositi teret vlasti poslije oktobra. Ako ne dođe do promjena, BiH nastavlja puževim korakom, koji nije odgovarajući za ulazak u EU ni za napredak BiH. Potrebni su novi ljudi, reorganizovane institucije i promjene u ovoj zemlji – kaže Nešković.&nbsp;&nbsp;</p>

S kakvim će ovlastima visoki predstavnik preuzeti ovu poziciju, pitanja su na koja odgovore trebaju dati ambasadori Vijeća za implementaciju mira

Sve češći pozivi bh. političarima da preuzmu veću odgovornost: Može li BiH bez OHR-a?

<p>Uoči sjednice Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira sve su glasnije poruke da domaći političari moraju preuzeti odgovornost za sudbinu ove zemlje, i da ne trebaju računati na aktivan angažman OHR-a i nametanje odluka od budućeg visokog predstavnika. Traže to od bh. vlasti predstavnici američke i evropske administracije, bivši i odlazeći visoki predstavnici, na reformama insistiraju i predsjednik Evropskog vijeća Antonio Košta (Costa) i mnoštvo međunarodnih zvaničnika, koji nikako da shvate apsurdnu situaciju u kojoj se vlast, koja ih je obećavala, danas pravi gluha i slijepa.</p><p>Dok na svaki spomen dvaju ključnih zakona i imenovanja pregovarača ošamućena padne po jedna ptica s grane, zaboravljaju međunarodni zvaničnici da su dogovor i kompromis u BiH već decenijama raritet. Politički programi se ne zasnivaju ni na unutarnjim, ni na evropskim integracijama, napretku, razvoju, boljem i lakšem životu građana, već na neostvarenim ciljevima iz prošlosti i staroj izreci „nek' komšiji crkne krava“, koje nam stalno lebdi iznad glava. Politički uspjesi ovdje se ne mjere usaglašenim zakonima i njihovim efektima, već podmetanjem klipova pod točkove autobusa u kojem skupa putujemo, a ne znamo ni pravac, ni odredište, već samo to da svako malo završavamo u kanalu. Da smo skloni dogovorima, zar bi nam i za jedinstvenu valutu, koju danas svi volimo imati u džepu, trebala odluka OHR-a?! Za jedan pasoš, registarske tablice, zastavu, Graničnu policiju, Izborni zakon i pola himne također. Zar bismo se brukali tako dugo, pa da se s jednim iz Evrope decenijama fotografiraju tri naša predsjednika?!    </p><p>Kabadahijama koje su okolnosti u kojima živimo, usavršen sistem izbornih krađa i uplašeni, ucijenjeni i kupljeni birači, promovirali u političke elite, članstvo u EU ne izgleda kao šansa, već predstavlja opasnost. Zato ni dvije milijarde razloga iz Plana rasta nisu dovoljan motiv da se pokrenu i isporuče rezultat. Ni stotine hiljada građana koji odlaze iz BiH, jer na njihov dogovor više ne mogu čekati. Ni činjenica da smo godinama među evropskim prvacima u siromaštvu i korupciji. Evropsko dno je idealan ambijent za one koji nas drže tu, svjesni da njima nigdje drugdje, nikada nije i neće biti bolje. Svoje su pozicije, vidjeli smo to, spremni braniti svim sredstvima, a na građanima je, a ovih dana i na ambasadorima PIC-a, koliko će ih svojim odlukama u tome ohrabriti, jer odgovornost se može očekivati samo od odgovornih ljudi.&nbsp;</p>

Politički uspjesi ovdje se ne mjere usaglašenim zakonima i njihovim efektima, već podmetanjem klipova

Nek' komšiji crkne krava

<p>Sutra u Sarajevu počinje dvodnevna sjednica Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira, na kojoj bi trebao biti imenovan novi visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH. Jednako važna tema je i hoće li novi visoki predstavnik zadržati pravo na korištenje Bonskih ovlasti.</p><p>Uoči sjednice UO PIC-a danas se oglasio i bivši visoki predstavnik Valentin Incko (Inzko). Njegovo otvoreno pismo članovima prenosimo u cjelosti.</p><h2>Politička obaveza</h2><p>"Tri puta mjeri, jednom reži", kaže stara narodna poslovica koja mi prvo padne na pamet nakon čitanja medijskih izvještaja o zakulisnim pregovorima o sudbini OHR-a i bonskih ovlaštenja. Stoga, od srca molim sve političke faktore koji trenutno odlučuju o budućnosti OHR-a, da barem pet puta izmjere, prije nego što presijeku dragocjeni alat koji je bezbroj puta u prošlosti rješavao probleme i sprječavao sukobe u ovoj napaćenoj zemlji.</p><p>Otkako sam prije skoro pet godina napustio poziciju visokog predstavnika, suzdržavam se od medijskih nastupa kako ne bih ometao rad svog nasljednika i Vijeća za implementaciju mira. Međutim, danas osjećam ljudsku, moralnu i političku obavezu da odgovorim na zahtjeve i tvrdnje da "OHR treba zatvoriti jer je prepreka evropskom putu" ili da "prisustvo OHR-a blokira i sprečava dogovor među domaćim političkim akterima".</p><p>Iz mog iskustva iz prve ruke, kao 12-godišnjeg visokog predstavnika u BiH, mogu reći da visoki predstavnik sigurno nije prepreka na putu ka EU, naprotiv, ako se to od njega zatraži, mogao bi čak i ubrzati put ka EU. Međutim, sile destrukcije smeta prisustvo visokog predstavnika jer on u konačnici može iskoristiti bonska ovlaštenja za rješavanje svojih trajnih blokada u državnim institucijama.</p><p>Odgovorno tvrdim da su domaći lideri, u prisustvu OHR-a, imali bezbroj prilika za kompromise i demonstriranje „lokalnog vlasništva“. Međutim, i nažalost, dogovor se ne može postići ako smo stalno suočeni s ultimatumima ili politikom secesije. Kao tužan primjer mogla bi poslužiti državna himna, gdje se toliko godina nije bilo moguće dogovoriti o tekstu, koji opisuje samo prirodne ljepote. Shodno tome, do danas ne postoji tekst, samo melodija. Ili uzmite zajednički, besplatni sigurnosni broj 112, koji je Evropska unija uspostavila 1991. godine, a koji Republika Srpska godinama nije odobravala do nedavno, kao navodni simbol unitarizma. Isto tako, bilo je šest bezuspješnih pokušaja da se usvoji zakon o zabrani negiranja genocida i umanjivanja ratnih zločina ili veličanja osuđenih ratnih zločinaca. Postoje brojni daljnji primjeri blokada.</p><p>Lično, preferirao sam domaći sporazum, a moji 'šefovi' iz PIC-a su se također energično protivili korištenju Bonskih ovlasti 'osim kao krajnje sredstvo', i tako smo uglavnom funkcionirali. Međutim, koristio sam Bonske ovlasti u svojim posljednjim sedmicama da zabranim veličanje ratnih zločinaca i negiranje genocida jer sam bio duboko svjestan da je to sjeme za novi rat u toj zemlji. Osim toga, imao bih problema i sa samim sobom. Moja savjest mi nije davala mira.</p><p>Međutim, dogovori o brojnim pitanjima nisu bili mogući. O određenim temama okvir za diskusiju uopće nije postojao. Trenutni budžeti su usvojeni u zadnji čas krajem decembra. Ili su neke teme odmah skinute s dnevnog reda.</p><p>A posljednjih mjeseci, medijski aktualno pitanje - državna imovina - nije pitanje za vlasti u Republici Srpskoj.</p><p>Stoga, ako neko odbija bilo kakvu raspravu o državnoj imovini, kao što to godinama čini predsjednik RS-a Milorad Dodik, onda je kristalno jasno da se u BiH ne može postići dogovor o državnoj imovini, niti se može usvojiti domaći zakon kojim bi se riješilo ovo vrlo zahtjevno pitanje.</p><p>Shodno tome, čak je i djeci osnovnoškolskog uzrasta u BiH jasno da Dodik i njegovi partneri žele 'otjerati' visokog predstavnika i bonska ovlaštenja, kako bi se zemlja sama od sebe raspala zbog nemogućnosti funkcioniranja. Ali je podjednako jasno da to neće ići glatko bez barem ograničenog sukoba, ako ne i ozbiljnog rata.</p><p>Vrlo je jasna i putanja njegovih lobističkih ugovora. Ugovori vrlo otvoreno zagovaraju uklanjanje ključnih međunarodnih mehanizama koji trenutno čuvaju dejtonski poredak u Bosni i Hercegovini - OHR, bonska ovlaštenja i prisustvo EUFOR-a. Time se država slabi u njenim temeljima i u konačnici jasno vodi ka nezavisnoj Republici Srpskoj.</p><p>Stoga, u ovom trenutku, nemam drugog izbora nego da vam se obratim i (javno) pošaljem SOS civilizovanom svijetu i moćnicima koji preoblikuju bosanski kaput, ili još gore, 'luđačku košulju', da sve vrlo pedantno prouče prije nego što se nanese nepovratna šteta. Pitam se, i pitam ponovo, hoće li međunarodna zajednica nagraditi secesionistički projekat 30 godina nakon mukotrpnih napora izgradnje mira? Nakon toliko uspjeha zajedničkih napora, poput stvaranja od tri ratom iskusne vojske, jedne zajedničke vojske i Ministarstva odbrane, što se činilo nezamislivim nakon Daytona, zajedničkih pasoša, jedinstvenih registarskih tablica, granične policije itd. Hoće li to poslati poruku svijetu da tri nacije i njeni divni ljudi ne mogu živjeti zajedno na ovom komadu prelijepe zemlje!? Naravno da mogu, vjerujte mi! Ili, kako će onda multietnička Evropa preživjeti, ili SAD sa svim nacijama i ljudima koji su stigli u Ameriku iz cijelog svijeta? Secesija bi također značila da se genocid i ratni zločin, da se genocid isplati, da su Karadžić i Mladić pobjednici, a majke Srebrenice, ne, cijelo čovječanstvo gubitnici?</p><h2>Odbija se diskusija</h2><p>Dalje, hoće li međunarodna zajednica sada nagraditi osobu koja već 15 godina odbija bilo kakvu diskusiju o temi državne imovine? Osobu koja ovu ključnu temu pakuje u lobistički projekat i krije od investitora činjenicu da ovo pitanje uopće nije riješeno? Ovo je prevara i američkih investitora!</p><p>Stoga, molim Vijeće za implementaciju mira i njihove lidere da vrlo ozbiljno preispitaju činjenice u vezi s ovom napaćenom zemljom i njenim divnim ljudima prije nego što bude prekasno, jer je BiH, nekada uspješna priča i ponos međunarodne zajednice, trenutno na dobrom putu ka katastrofi. Zadržite sve instrumente i koristite ih! Čak i ako ih OHR ne bi koristio, Bonske ovlasti moraju biti dostupne. U suprotnom, OHR će biti kao još jedna nevladina organizacija koja će s vremena na vrijeme izražavati zabrinutost.</p>

Jednako važna tema je i hoće li novi visoki predstavnik zadržati pravo na korištenje Bonskih ovlasti

Incko pisao članovima UO PIC-a: Pet puta mjerite, prije nego što režete dragocjeni alat koji je bezbroj puta rješavao probleme u ovoj zemlji

<p>U eri snažnih turbulencija na globalnom tržištu, njihovih posljedica na domaću, ali i ekonomije zemalja u koje su građani BiH najčešće odlazili “trbuhom za kruhom”, te kontinuiranog rasta troškova života u BiH, gdje je cijena potrošačke korpe već iznad 3.400 KM, učenicima i studentima sve je teže odabrati njihov životni poziv. Svaki odabir kompliciraju i devalviranje znanja, nepotizam, korupcija i zapošljavanje podobnih umjesto sposobnih.</p><p>Mladi arhitekta Aldin Mešan, predsjednik Udruženja Studentski centar Sarajevo, potvrđuje da je nekada put bio jasniji, a da je danas tržište rada mnogo neizvjesnije i mijenja se brže nego ikada.</p><h2>Tržište rada</h2><p>- Najtraženija i često najplaćenija zanimanja trenutno su vezana za informacione tehnologije, zdravstvo, ali i brojne zanatske profesije za kojima postoji velika potražnja. Danas je zanatska profesija postala više cijenjena od inžinjerstva. Međutim, ono što je traženo danas ne mora nužno biti traženo za deset godina, zbog čega smatram da je mladima teško procijeniti u šta vrijedi ulagati svoje vrijeme, trud i obrazovanje – kaže Mešan. </p><p>I sam je tek zakoračio na tržište rada, svjestan da uspjeh ne zavisi samo od izbora zanimanja, već i spremnosti da se stalno uči, usavršava i prilagođava promjenama. </p><p>- Arhitektura je zahtjevna i odgovorna profesija koja traži godine obrazovanja, kontinuirano usavršavanje i veliku posvećenost. U razgovoru s kolegama, većina njih danas se pitaju da li će njihov trud, znanje i odgovornost biti adekvatno vrednovani kroz primanja i mogućnost samostalnog života. Upravo zbog toga mladi više ne razmišljaju samo o tome šta vole raditi, nego i o tome može li im odabrana profesija osigurati stabilnu budućnost – ističe Mešan.</p><p>Stručni saradnik za odnose s javnošću Agencije za rad i zapošljavanje BiH, Boris Pupić kaže da već duži niz godina ekonomisti i pravnici, te socijalni radnici, profesori engleskog jezika, psiholozi i politolozi čine najveći broj nezaposlenih, među visokoobrazovanima u BiH. </p><p>- Još imamo hiperprodukciju tog kadra. Posebno pravnika i ekonomista. Iako se po broju oglasa najviše i traže na tržištu u BiH, njihov broj kontinuirano raste na evidencijama nezaposlenih. Sa srednjom školom mnogo je gimnazijalaca, ekonomskih i mašinskih tehničara, medicinskih sestara … - kaže Pupić. </p><h2>Kvalitetna karijera</h2><p>Najtraženiji i najplaćeniji su radnici u IT sektoru – IT developeri, programeri, sistemski inžinjeri.</p><p>Profesorica Ekonomskog fakulteta UNSA, Amila Pilav-Velić kaže da su danas najbolje plaćena zanimanja koja kombiniraju specijalizirana stručna znanja s razvijenim digitalnim i komunikacijskim vještinama.</p><p>- Mladima bih savjetovala da ne biraju profesiju isključivo prema trenutnoj plati. Dugoročno će najveću vrijednost imati sposobnost kontinuiranog učenja, interdisciplinarnost, kritičko razmišljanje, timski rad i komunikacijske vještine. Upravo će kombinacija stručnih kompetencija i prilagodljivosti omogućiti kvalitetnu karijeru i u BiH i na međunarodnom tržištu rada. Umjesto koje je zanimanje najplaćenije, mladi bi trebali razmišljati o tome kako da postanu stručnjaci koji mogu stvarati vrijednost u različitim okruženjima i sektorima – ističe Pilav-Velić.</p><h2>Ni Njemačka nije što je nekad bila</h2><p>Agencija za rad i zapošljavanje BiH posreduje u zapošljavanju kadrova u BiH u Sloveniji, te medicinskih radnika u Njemačkoj. Međutim, interesovanje bh. građana za odlazak u Njemačku naglo pada. Nekada je u ovu zemlju odlazilo 1.000 – 1.100 medicinara iz BiH, prošle godine ih je to učinilo samo 64, a ove godine do kraja maja 10.</p><p>- Problem su cijene smještaja, inflacija, plate koje to ne prate, a u BiH je puno lakše naći posao nego prije 10 godina. Što se tiče Slovenije, idu sva zanimanja, od početka 2013. do danas najviše vozači, građevinski radnici, varioci, armirači, zidari, bravari, fasaderi. S tim da u posljednje četiri godine imamo blagi pad – kaže Pupić.</p><p>&nbsp;&nbsp;</p>

Svaki odabir kompliciraju i devalviranje znanja, nepotizam, korupcija i zapošljavanje podobnih umjesto sposobnih

Mešan: Teško procijeniti. Pilav-Velić: Pametno birati. Pupić: Velika produkcija 

U godinama stalnih poskupljenja i globalnih izazova: Mladima sve teže odabrati najperspektivnija zanimanja

<p>Ministri evropskih poslova Francuske i Njemačke Benjamin Hadad (Haddad) i Ginter Krihbaum (Gunther Krichbaum) borave u Sarajevu, uoči sjednice Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira u BiH (PIC). Na sjednici 4. i 5. juna će PIC odlučivati o imenovanju novog visokog predstavnika u BiH, ali i ovlaštenjima koja će imati nasljednik Kristijana Šmita (Christian Schmidt). </p><p>Hadad je najavio podršku evropskoj perspektivi regije, ali u kakvom ambijentu ambasadori PIC-a dolaze na sjednicu, najbolje pokazuje dio njegove objave na X-u. U objavi je naveo da se ne smije “dopustiti da se suparničke sile miješaju u naše susjedstvo, kako bi poticale nestabilnost”. </p><p>- Potrebno je naći visokog predstavnika koji će biti usmjeren na to da potakne lokalne političare da preuzmu veću odgovornost. To je faza koja je nužna kako bi BiH jače zakoračila prema evropskim integracijama, a to ne ide bez lokalnog vlasništva nad procesom donošenja odluka - rekao je.</p><h2>"Ne" zatvaranju </h2><p>Predsjedavajući Delegacije Evropskog parlamenta za BiH i Kosovo Davor Ivo Stier, navodi da je logično da Evropljanin bude na čelu institucije i pomogne zemlji u tranziciji koju popularno nazivamo – od Dejtona do Brisela. Zatvaranje OHR-a u ovom trenutku bi bilo preradikalno i ne bi bilo dobro za stabilnost zemlje, ali ne treba misliti da se sve nastavlja po starom, kaže za “Avaz” </p><p>On očekuje da domaći političari pokažu više zrelosti u donošenju odluka o sudbini zemlje, dok Evropa u novom međunarodnom poretku mora preuzeti veću odgovornost za vlastitu sigurnost, bez oslanjanja na protekciju SAD-a, što je bio slučaj proteklih decenija. </p><p>- Paralelni proces mora se dogoditi i u BiH. Nakon Dejtona, ide faza preuzimanja odgovornosti za budućnost vlastite države. U tom kontekstu će biti mandat i uloga novog visokog predstavnika. Dodatni je pritisak na bh. političku scenu da se prestane kriti iza OHR-a, te da ne blokiraju sve odluke već da aktivno traže dogovor – ističe Stier. </p><h2>Trampov OHR</h2><p>Viši analitičar Evropske inicijative za stabilnost (ESI) iz Berlina, Adnan Ćerimagić podsjeća da o izboru novog visokog predstavnika ne bismo ni razgovarali da nije bilo snažne inicijative predsjednika Donalda Trampa (Trump). </p><p>- Njegov cilj bio je što brža smjena Šmita i imenovanje osobe koja bi jasnije odražavala američku viziju djelovanja u BiH - sposobnost razgovora sa svim političkim akterima, uljučujući i Banju Luku, traženje rješenja kroz pregovore, a ne kroz nametanje odluka korištenjem bonskih ovlasti - kaže Ćerimagić.</p><p>Očekuje se da novi visoki predstavnik olakša postizanje političkih dogovora, ali i da ne blokira rješavanje pitanja koje Vašington trenutno smatra jednom od ključnih prepreka ostvarivanju svojih strateških interesa u BiH, poput pitanja državne imovine, objašnjava Ćerimagić.</p><p>SAD spremne da podrže i evropskog kandidata, koji bi ispunjavao kriterije. Ćerimagić kaže da se posljednjih sedmica među članicama UO PIC-a intenzivno razgovara, a da je jedna od ključnih dilema mandat budućeg visokog predstavnika, te da li bi fokus njegovog djelovanja trebao ostati na ispunjavanju agende „5+2“ ili bi se prvenstveno trebao baviti pitanjem državne imovine. </p><p>- Razgovara se i o načinu korištenja bonskih ovlasti, da li bi njihova primjena zahtijevala konsultacije ili čak formalno odobrenje UO PIC-a. Razmatra se mogućnost vremenskog ograničavanja mandata, kao i opcije koje bi uslijedile nakon isteka tog perioda - produženje mandata, izbor novog visokog predstavnika ili zatvaranje, odnosno transformacija OHR-a u neki novi institucionalni okvir. </p><p>Evropa trenutno ne može djelovati u BiH bez podrške SAD-a, ali istovremeno među evropskim partnerima raste nepovjerenje prema stvarnim namjerama Vašingtona, jer administracija često i naglo mijenja svoje stavove, a odluke se ne doživljavaju uvijek kao rezultat dugoročnih strateških ili državnih interesa, već individualnih političkih ili finansijskih kalkulacija, ističe Ćerimagić.</p><h2>BiH će postojati i nakon OHR-a</h2><p>Važno je podsjetiti da je BiH postojala i prije OHR-a i bonskih ovlasti, te će nastaviti postojati i kada taj ured jednog dana bude zatvoren ili transformiran. Postoje ozbiljne indicije da će se priroda OHR-a i bonskih ovlasti mijenjati, ali iskustvo posljednjih godina pokazuje da, u trenucima kada su ustavni i institucionalni poredak BiH bili pod snažnim pritiscima, uključujući one iz Banje Luke 2021., 2022. i 2025. godine, bonske ovlasti nisu korištene kao instrument zaštite države.&nbsp;</p>

Osim o imenu, u toku su intenzivne konsultacije i o mandatu međunarodne institucije

Uoči važne sjednice PIC-a i izbora novog visokog predstavnika: Ostaje li OHR snažan ili postaje ljuštura?

<p>SAD podržavaju nastavak postojanja OHR-a, ali uz precizno definiran mandat i znatno reducirano korištenje bonskih ovlasti, odnosno uz pristup koji bi podsjećao na period mandata Valentina Incka. Ovo je za “Avaz”, uoči sjednice PIC-a i izbora novog Visokog predstavnika za BiH, izjavio viši savjetnik Instituta za razvojni utjecaj iz Vašingtona i bivši bh. diplomata, Adnan Hadrović.</p><p>- Vašington preferira kandidata za visokog predstavnika nad kojim ima značajan stepen političkog povjerenja i uticaja, kako bi, zajedno s američkom ambasadom u BiH, mogao štititi i promovirati američke interese u zemlji. To je posebno važno imajući u vidu očekivano snažnije prisustvo američkih investicija i intenziviranje ekonomskog angažmana SAD-a u BiH u narednom periodu – kaže Hadrović.</p><p>Dodaje da OHR predstavlja sastavni dio dejtonske ustavne strukture i kao takav ostaje dok se ne steknu uvjeti za njegovo zatvaranje, kroz ispunjavanje poznate formule „5+2“ ili kroz neku novu odluku i politički dogovor unutar Vijeća za implementaciju mira (PIC).</p><p>- Međutim, među ključnim međunarodnim akterima sve je prisutnija svijest da se institucija OHR-a nalazi u završnoj fazi svog postojanja. U prilog tome govori i činjenica da se vode intenzivne političke i diplomatske borbe oko toga ko će preuzeti funkciju visokog predstavnika i koja će država ili politički centar imati najveći uticaj na rad te institucije. Da ne postoji značaj OHR-a i potreba za kontrolom procesa njegovog eventualnog zatvaranja, takve političke i diplomatske borbe ne bi bile toliko izražene – ističe Hadrović, te dodaje da ključno pitanje nije hoće li OHR biti zatvoren, već pod kojim uvjetima, u kojem vremenskom okviru i na koji način će taj proces biti realiirvan.</p><p>- Mnogi procjenjuju da bi se to moglo dogoditi u naredne dvije godine, ako političke i sigurnosne okolnosti budu dozvoljavale takav razvoj događaja. Ono što je gotovo sigurno jeste da će SAD imati značajnu, a vjerovatno i ključnu ulogu u definiranju budućnosti OHR-a i ukupne međunarodne strategije prema BiH. Zbog toga daljnje jačanje političkih, ekonomskih i sigurnosnih odnosa između BiH i SAD-a predstavlja strateški interes za BiH. Takvo pozicioniranje moglo bi omogućiti zemlji da spremnije dočeka i iskoristi predstojeće geopolitičke i ekonomske promjene koje će oblikovati region u godinama koje dolaze – zaključuje Hadrović.</p>

Mnogi procjenjuju da bi se to moglo dogoditi u naredne dvije godine, ako političke i sigurnosne okolnosti budu dozvoljavale takav razvoj događaja

Adnan Hadrović iz Vašingtona za “Avaz”: OHR-a se nalazi u završnoj fazi svog postojanja

<p class="">OHR je garant razvoja i integracije BiH u EU, izjavio je za „Avaz“ nekadašnji član Predsjedništva RBiH, akademik Mirko Pejanović, povodom sve glasnijeg zagovaranja zatvaranja OHR-a i sve intenzivnijih rasprava o mandatu budućeg visokog predstavnika. Sjednica Vijeća za implementaciju mira (PIC), na kojoj bi trebao biti imenovan nasljednik Kristijana Šmita (Christian Schmidt), zakazana je za 3. i 4. juni u Sarajevu.</p><p>- Zagovaranje zatvaranja institucije visokog predstavnika predstavlja opasnost za stabilan razvoj i učvršćenje mira u BiH. Sve dok BiH ne provede reforme i ne ispuni uslove za članstvo u EU, nužno je prisustvo OHR-a – kazao je Pejanović za „Avaz“.</p><p>Dodaje da bez geopolitičkog okvira, uspostavljenog Dejtonskim sporazumom, nije moguće osigurati ubrzane integracije BiH u EU, te podsjeća da je visoki predstavnik, odlučnim mjerama krajem 2005. godine, zaustavio nosioce politika secesije RS-a i spriječio destrukciju ustavnog poretka BiH. </p><p>- Domaći i strani naučni radnici i istraživači su na međunarodnoj konferenciji Akademije nauka i umjetnosti BiH prošle godine zaključili da OHR treba nastaviti djelovati u BiH, u skladu s ovlaštenjima koje ima po Aneksu 10 Dejtonskog sporazuma – istakao je. </p><h2>Novi OHR</h2><p>- Svoju ulogu visoki predstavnik bi vršio unutar društvenih kretanja, koja su bitno izmijenjena promjenom geopolitičkih prilika u Evropi i svijetu. Tokom naredne decenije OHR bi u sinergiji sa specijalnim predstavnikom EU uspostavio jedinstvenu reformsku agendu u provođenju pregovora za članstvo BiH u EU – navodi Pejanović. </p><p>Ta agenda bi bila i obavezna osnova za koalicioni sporazum pobjedničkih stranaka u formiranju parlamentarne većine, nakon izbora u oktobru. Uspješno provođenje pregovora o članstvu BiH u EU pretpostavlja uvođenje evropske klauzule u Ustav BiH, ističe Pejanović.</p><p>- U takvom društvenom kretanju čuvat će se mir i osigurati ekonomski prosperitet za građane. Građani BiH žele graditi svoju budućnost u evropskoj BiH, državi vladavine prava i ekonomskog napretka – zaključuje Pejanović.</p><h2>Većina građana BiH podržava pristupanje EU</h2><p>Smatra da 70 posto građana žele da BiH postane članica EU, te da visoki predstavnik međunarodne zajednice i specijalni predstavnik EU imaju historijsku ulogu u osiguranju geopolitičkog okvira, u kojem će BiH u narednih 10 godina provesti reforme i dobiti poziv za članstvo u EU.</p>

OHR je garant razvoja i integracije BiH u EU

Pejanović: Zatvaranje OHR-a je opasnost za stabilan razvoj i mir u BiH

Akademik Mirko Pejanović za "Avaz": OHR potreban sve do prijema BiH u EU

<p>Pod udarom globalne energetske krize i nakon ponovnog izostanka mjera kojima bi se usporila, godišnja inflacija u BiH porasla je na 6,8 posto. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, cijene proizvoda i usluga za ličnu potrošnju u aprilu su porasle za 1,9 posto u odnosu na mart. Godišnji rast cijena više je nego zabrinjavajući, posebno kada se ima u vidu da poskupljenja traju već punih šest godina.</p><h2>Usluge prijevoza</h2><p>U odnosu na prošlu godinu, usluge prijevoza skuplje su za čak 25,9 posto, troškovi stanovanja i režijski izdaci za 11 posto, usluge u zdravstvu za 5,7 posto, a nastavlja se i rast cijena hrane, koje su veće za 2,6 posto i predstavljaju najveću stavku u mjesečnoj potrošačkoj korpi. </p><p>- Sve ovo podsjeća na situaciju u kojoj pas ganja vlastiti rep, jer ovo je jedna pošast koju niko ne kontroliše, ne može se zaustaviti, niti predvidjeti šta će biti sutra. Naše je samo da sliježemo ramenima i da plaćamo porez. Penzioner kad dobije penziju, prvo plati račune i lijekove, hranu kupi za ono što preostane, a sve ostalo su samo želje. Jednostavno, svijet jedva sastavlja kraj s krajem – kaže Redžo Omerbašić, predsjednik Kluba potrošača iz Odžaka.</p><p>Profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Aziz Šunje kaže da je BiH izložena žestokom inflatornom udaru, čiji epilog zavisi od razvoja situacije na Bliskom istoku. S rastom cijena nafte, poskupljenja su lančana, pojašnjava, ali se cijene ne mogu “zidati” tek tako i moraju biti kontrolirane i od samih trgovaca. </p><h2>Gašenje sistema</h2><p>Dodatni ekonomski i udar na standard građana donosi i gašenje velikih industrijskih sistema, te firmi povezanih s njima. Profesor Šunje više puta je ukazivao na nekompetentnost aktuelne vlade. </p><p>- Izborna je godina, a problem je što jedna politička garnitura iza sebe ostavlja nešto što ona naredna mora rješavati. Vlada FBiH najavljuje zaduženje od blizu 1,6 milijardi maraka, ali ne vidim nikakav osmišljen red koraka. Zaduženje ima smisla, ako realiziraš određenu investiciju. Na porodičnoj razini uzmeš kredit da bi platio stan, ali da uzmeš kredit kako bi platio struju, to ne bi imalo smisla – ističe profesor Aziz Šunje.</p><h2>Reforme stoje</h2><p>- Zaduženja koja su na liniji krpljenja budžeta su apsurdna, a ovo što radi Vlada FBiH su zaduženja koja nisu investicijskog karaktera. A ne radi ništa da reže troškove, iako ima toliko prostora da se to učini, kako ne bi bilo ni potrebe za zaduženjima. Sve reforme stoje, a evropski put je u blokadi – kaže Šunje.</p>

Sve ovo podsjeća na situaciju u kojoj pas ganja vlastiti rep, jer ovo je jedna pošast koju niko ne kontroliše, kaže Omerbašić

Sve veći jaz između bogatih i siromašnih

Inflacija porasla na 6,8 posto: Život još skuplji, građani jedva sastavljaju kraj s krajem

<p>Najnovije klimatske projekcije Ujedinjenih nacija za narednih pet godina pokazuju da ćemo biti svjedoci snažnim posljedicama klimatskih promjena, imati sve toplije godine, a time i sve ekstremnije vremenske nepogode poput poplava, suša i toplotnih valova.</p><p>Prema podacima klimatske agencije UN-a i Meteorološkog ureda Velike Britanije, vrlo je moguće da prosječna globalna temperatura do 2030. godine poraste za više od 1,5 stepeni Celzijusa.</p><h2>Više šuma </h2><p>- Povećanje temperature za više od 1,5 stepeni je ogromno. Duboko smo u periodu klimatskih promjena, o čemu svjedoče blage zime i vruća ljeta, kad temperature obaraju nove rekorde. Nažalost, postavili su neke ciljeve do 2050., ali zbog ratova, trgovinskih embarga i ostalog, oni neće biti ostvareni. Zbog trke za profitom i želje za razvojem, za rastom od 3-4 posto, što znači 3-4 posto manje šuma, rijeka i ostalog – kaže za „Avaz“ profesor Šumarskog fakulteta u Sarajevu Dalibor Ballian.</p><p>Osim ekstremnim vremenskim prilikama, rast temperature prijeti i postojećim zalihama vode. Ballian kaže da BiH na globalnom planu puno učini, ali na lokalnom mora podizati što više šuma, koje će nam sačuvati vodu i čist zrak. U protivnom, brže nego što očekujemo, stanovnici BiH mogu ostati bez dovoljno pitke vode.</p>

<h2>Ljudski faktor</h2><p>- Problem je voda. Mi smo mala zemlja sa specifičnom geološkom strukturom, jer imamo zonu krša, vapnenaca, gdje voda brzo prodire u zemlju i nestaje. Imamo i prekrasne rijeke, izvore i moramo ih sačuvati podizanjem šuma. Gdje imamo šumu, imamo i vodu, ali ako šume nastavimo sjeći, s požarima kojima je najčešći uzrok ljudski faktor, s izgradnjom hidrocentrala, vode ćemo imati sve manje. Mi već u Sarajevu imamo noćne, u Tuzli i dnevne redukcije, jer izvori vode nisu izdašni kao što su bili. Imamo i sve više zagađenih izvora, pa je pitke vode sve manje, a potrošnja je sve veća – ističe profesor Ballian.</p><h2>Manje pitke vode</h2><p>Iako ih danas dovoljno ne cijenimo, vodu i čist zrak smatra glavnim resursima ovog podneblja. S projektima pošumljavanja, zaštite šuma i prevencijom zagađenja, BiH pitku vodu može iskoristiti kao izvozni i razvojni potencijal.</p><p>- Stalno govorimo o migrantskoj krizi, ali ako analizirate odakle oni dolaze vidite da su to zemlje koje imaju sve manje pitke vode – zemlje Sahela, subsaharskog pojasa, gdje se pustinje šire svakodnevno, a temperature idu i preko 50 stepeni. Ljudi jednostavno bježe iz nepovoljnih životnih uvjeta – kaže prof. dr. Dalibor Ballian.</p>

Povećanje temperature za više od 1,5 stepeni je ogromno, kaže Ballian

Projekcije UN-a o posljedicama klimatskih promjena: Bez zaštite šuma i rijeka i BiH ostaje bez pitke vode

<p>Uprkos odlukama stranačkih organa SDS-a, kao najveće opozicione stranke u RS-u, da je Branko Blanuša njihov kandidat za predsjednika RS-a, zajednički nastup na izborima u pitanje dovode zahtjevi PDP-a, odnosno Pokreta „Sigurna Srpska“ (PSS), da njihov predsjednik Draško Stanivuković treba biti zajednički kandidat za ovu poziciju.</p><h2>Organi SDS-a </h2><p>I u svom posljednjem istupu Blanuša je kazao da će, uprkos činjenici da je CIK BiH odbila učešće SDS-a na izborima dok ne izmire ranije dugove, SDS izaći na izbore za sve nivoe vlasti, te da on ostaje kandidat za predsjednika entiteta.</p><p>- Organi SDS-a, Glavni odbor i Skupština, donijeli su odluke o kandidaturama i te odluke nisu promijenjene! U skladu s tim odlukama, ja sam kandidat SDS-a za predsjednika RS-a. S obzirom na čitavu situaciju, konačnu potvrdu i odluku o kandidaturama za dvije inokosne funkcije donijet će Glavni odbor SDS-a u nedelju, 7. juna – kazao je Blanuša.</p><p>Član Predsjedništva PDP-a Nenad Vuković kazao je za „Avaz“ da razgovori predstavnika dviju stranaka još traju, te se nada dogovoru o zajedničkom nastupu opozicije na oktobarskim izborima. Konkretnije informacije očekuje nakon sjednice Predsjedništva SDS-a u utorak.</p><h2>Usložnjavanje situacije </h2><p>- Lično se uzdržavam od pojedinačnog predlaganja, kako ja vidim ko bi trebao biti kandidat, jer ne želim da doprinosim usložnjavanju situacije u opoziciji koja nije baš jednostavna. Važno je reći da sva istraživanja pokazuju da je, ako bude dogovora, pobjeda pred nama. S druge strane, vrlo je jasno da je, ako ne bude sporazuma i ako bude više kandidata opozicije za pojedinačne funkcije, ponovna pobjeda SNSD-a vrlo izvjesna – kazao je Vuković za „Avaz“.</p><h2>Željno očekivane promjene</h2><p>Vuković dodaje da su svi željni promjena. </p><p>- Zato očekujem dogovor, da lideri opozicionih partija iz RS-a pametno privedu razgovore kraju, dogovore se o svemu, da snažno uđemo u kampanju i da u oktobru imamo željno očekivane promjene – ističe Vuković.&nbsp;</p>

Organi SDS-a, Glavni odbor i Skupština, donijeli su odluke o kandidaturama i te odluke nisu promijenjene, kaže Blanuša

Blanuša: Konačna potvrda 7. juna. Vuković: Situacija u opoziciji nije jednostavna 

Opozicione stranke u RS-u još bez dogovora: Bez zajedničkih kandidata izvjesna nova pobjeda SNSD-a

<p>Ispred upravne zgrade Nove željezare Zenica danas počinju svakodnevni protesti Sindikata u terminu od 13 do 16 sati, zbog neisplaćivanja otpremnina za 80 penzioniranih radnika, regresa za zaposlene, ali i činjenice da vrijeme curi, a najavljene sjednice Parlamenta FBiH i Vladinog zakona o preuzimanju Željezare još nema.</p><p>- Osnovni zahtjev je da ukažemo Vladi FBiH da što prije zakažu sjednice Predstavničkog i Doma naroda, jer je sve manje vremena. Drugo, regres nije isplaćen i ja ću prvi da podnesem tužbu, a tako ću savjetovati i ostale radnike. Povod je i stalno spletkarenje, prebacivanje krivice na drugog, trećeg ili petog, te pokušaji uprave da bukvalno zavade radnike – kazao je za „Avaz“ predsjednik Sindikata NŽZ&nbsp;Rašid Fetić.</p><h2>Otvaranje stečaja</h2><p>Vlada FBiH je 14. maja utvrdila Prijedlog zakona o postupku vanredne uprave u privrednom društvu Nova Željezara Zenica d.o.o. Zenica od posebnog sistemskog značaja za FBiH, najavljujući njegovo usvajanje po hitnoj proceduri. Međutim, do danas nema ni najava održavanja hitnih sjednica Predstavničkog i Doma naroda, a zabrinutost radnika raste zbog najavljenog ročišta pred Općinskim sudom u Zenici, na kojem će 25. juna biti razmatrani uvjeti za otvaranje stečaja u NŽZ.</p><p>- Imamo informaciju da zakon koče isti koji su kočili odluku o zaštiti domaće proizvodnje u Vijeću ministara BiH, odnosno HDZ. Nismo ni na jednoj strani, ne trebaju nam lažna obećanja, već djela. Ovaj zakon ne smije niko blokirati. Nama je došlo 5 do 12, a zaista je vremena malo, jer 25. juni je jako blizu. Ako u ovoj sedmici ne bude sjednice, bojim se da je ovo kraj. Sačekat ćemo ovu sedmicu i onda ćemo morati razmišljati i o nekim radikalnijim stvarima – dodaje Fetić.</p><p>Predsjednik Sindikata metalaca ZDK Kenan Mujkanović ističe da prijedlog za stečaj mora biti povučen, jer njegovim otvaranjem prestaju ugovori o radu za blizu 1.900 radnika, što bi bio i kraj nadanjima da će proizvodnja ponovo biti pokrenuta. Sudu će danas biti upućena urgencija da odbije prijedlog za stečaj ili da ročište prolongira za 30 dana.</p><h2>Zbog ljudi </h2><p>- Prema našim informacijama, hoda se po Sarajevu, lobira kod političkih stranaka, obilaze se strane ambasade, jer znaju kakav je ulog u pitanju. Sindikat trpi ogromne pritiske, pogotovo kolega Rašid. Nastojimo se politički kompromitovati, iako nikad nigdje nismo išli po pamet, a ovo radimo isključivo zbog ljudi – dodaje Mujkanović.</p><p>Nada se da Vladin prijedlog zakona o preuzimanju NŽZ nije „šarena laža“ radnicima, te ocjenjuje da je NŽZ najgore moguće pitanje koje bi neko normalan mogao izabrati za predizbornu kampanju, a da ne misli da ga dovede do kraja.</p><p>- Očekujem u ovoj sedmici konkretna dešavanja, iako znamo kakav je način donošenja odluka u ovoj zemlji i šta su politika i interesi. Moramo zahtijevati hitno reagovanje, jer je vremena sve manje. Sindikat ima snage, ali sve ima svoje vrijeme. Našim ljudima je teško objasniti, pogotovo kada se bombarduju dezinformacijama s ciljem da se raspamete. Zato im treba objašnjavati da im stečaj nije dobra opcija, u što ih ubjeđuju, jer će s otvaranjem stečaja završiti na birou – naglašava Mujkanović.</p><h2>Bojazan od zakona</h2><p>Dok naši reporteri dokumentiraju svakodnevne transporte iz kruga NŽZ iz uprave tvrde da se radi o uobičajenom poslovanju i kompenzacijama unutar Grupacije Pavgord u vlasništvu Gordana Pavlovića. Mujkanović kaže da bez dokaza ne može optužiti bilo koga da radi nešto nezakonito.</p><p>- Međutim, ako ne radiš ništa nezakonito čemu onda tolika bojazan od zakona?! Imao sam priliku pročitati zakon koji u članu 116 kaže da Sud može tražiti reviziju svih finansijskih izvještaja, reviziju plaćanja između povezanih društava, analitiku transfernih cijena... To bi nama dalo odgovor da li tu u stvari ima vještačkog napuhavanja cijena, kompenzacija po niskim ili previsokim cijenama i tako dalje. Desetine puta smo se obraćali upravi i stečajnom upravniku. I nama je čudno kad je u pitanju odvoz te robe. Zašto će na kolutovima u krugu Željezare naljepnice Pavgord, a i nama je rečeno da je to žica koja ide njima kao kompenzacija za koks koji su nam isporučili dok su držali Koksaru – kaže Mujkanović.</p>

Osnovni zahtjev je da ukažemo Vladi FBiH da što prije zakažu sjednice Predstavničkog i Doma naroda, jer je sve manje vremena, kaže Fetić

Kamioni pored skladišta u krugu Željezare

Radnici Nove željezare Zenica danas kreću u proteste: Vrijeme za spas Željezare ističe

<p>Savez bh. udruženja u Austriji Consilium Bosniacum danas je u Beču, povodom Dana bijelih traka, organizirao program u okviru kojeg je postavljena upečatljiva instalacija o Prijedoru. Program je realiziran na jednom od najfrekventnijih bečkih trgova Maria-Theresien-Platzu, kojim svakodnevno prolaze hiljade ljudi - građana Austrije i turista iz cijelog svijeta.</p><p>- U srcu Beča govorili smo o Prijedoru. O bijelim trakama. O logorima. O ubijenoj djeci. O masovnim grobnicama. O ljudima kojima je najprije oduzeto dostojanstvo, zatim sloboda, a mnogima i život - navode iz Saveza.</p><p>Prisutnima su se obratili ministar savjetnik u Ambasadi BiH Šaban Forić, predsjednik Saveza Consilium Bosniacum, Sanjin Jakić, umjetnica i autorica projekta „Prijedor ’92“ Anita Zečić, te pisac, logoraš i svjedok zločina Rezak Hukanović. Skup je moderirala Amila Hadžić.</p>

Pravni ekspert Nedim Ademović za “Avaz”: Bonske ovlasti se neće ukinuti

Išerić za "Avaz": Veći angažman stranaca nije podrivanje suvereniteta

Tonino Picula za „Avaz“: OHR kao nijemi promatrač loših trendova nije dobar za BiH

Gorski spasioci iz Foče na Magliću spasili trojicu britanskih državljana: Pronađeni na 2.000 metara nadmorske visine

Sve češći pozivi bh. političarima da preuzmu veću odgovornost: Može li BiH bez OHR-a?

Nek' komšiji crkne krava

Incko pisao članovima UO PIC-a: Pet puta mjerite, prije nego što režete dragocjeni alat koji je bezbroj puta rješavao probleme u ovoj zemlji

U godinama stalnih poskupljenja i globalnih izazova: Mladima sve teže odabrati najperspektivnija zanimanja

Uoči važne sjednice PIC-a i izbora novog visokog predstavnika: Ostaje li OHR snažan ili postaje ljuštura?

Adnan Hadrović iz Vašingtona za “Avaz”: OHR-a se nalazi u završnoj fazi svog postojanja

Akademik Mirko Pejanović za "Avaz": OHR potreban sve do prijema BiH u EU

Inflacija porasla na 6,8 posto: Život još skuplji, građani jedva sastavljaju kraj s krajem

Projekcije UN-a o posljedicama klimatskih promjena: Bez zaštite šuma i rijeka i BiH ostaje bez pitke vode

Opozicione stranke u RS-u još bez dogovora: Bez zajedničkih kandidata izvjesna nova pobjeda SNSD-a

Radnici Nove željezare Zenica danas kreću u proteste: Vrijeme za spas Željezare ističe

Dan Bijelih traka obilježen i u Austriji: U srcu Beča o logorima, ubijenoj djeci, masovnim grobnicama

Pravni ekspert Nedim Ademović za “Avaz”: Bonske ovlasti se neće ukinuti

Išerić za "Avaz": Veći angažman stranaca nije podrivanje suvereniteta

Tonino Picula za „Avaz“: OHR kao nijemi promatrač loših trendova nije dobar za BiH

Gorski spasioci iz Foče na Magliću spasili trojicu britanskih državljana: Pronađeni na 2.000 metara nadmorske visine

Sve češći pozivi bh. političarima da preuzmu veću odgovornost: Može li BiH bez OHR-a?

Nek' komšiji crkne krava

Incko pisao članovima UO PIC-a: Pet puta mjerite, prije nego što režete dragocjeni alat koji je bezbroj puta rješavao probleme u ovoj zemlji

U godinama stalnih poskupljenja i globalnih izazova: Mladima sve teže odabrati najperspektivnija zanimanja

Uoči važne sjednice PIC-a i izbora novog visokog predstavnika: Ostaje li OHR snažan ili postaje ljuštura?

Adnan Hadrović iz Vašingtona za “Avaz”: OHR-a se nalazi u završnoj fazi svog postojanja

Akademik Mirko Pejanović za "Avaz": OHR potreban sve do prijema BiH u EU

Inflacija porasla na 6,8 posto: Život još skuplji, građani jedva sastavljaju kraj s krajem

Projekcije UN-a o posljedicama klimatskih promjena: Bez zaštite šuma i rijeka i BiH ostaje bez pitke vode

Opozicione stranke u RS-u još bez dogovora: Bez zajedničkih kandidata izvjesna nova pobjeda SNSD-a

Radnici Nove željezare Zenica danas kreću u proteste: Vrijeme za spas Željezare ističe

Dan Bijelih traka obilježen i u Austriji: U srcu Beča o logorima, ubijenoj djeci, masovnim grobnicama