S dolaskom proljeća raste broj požara na otvorenom, a iz općinskih i gradskih uprava, vatrogasnih i jedinica civilne zaštite upozoravaju da je nepropisno paljenje vatre i zakonom kažnjivo.<h2>Ljudski faktor</h2>Ipak, nisko rastinje na brdu Žuč u utorak je zahvaćeno požarom, izgorjelo je gotovo 50 hektara trave i niskog rastinja kod Stoca, dok je u TK istovremeno zabilježeno 9 ovakvih intervencija. Na prostoru HNK – u Mostaru, Čapljini i Konjicu prošlog vikenda registrirano je čak 16 požara, u Zapadnohercegovačkom, od 6. do 8. marta prijavljena su 24.Proljetno čišćenje poljoprivrednih parcela spaljivanjem korova svakog proljeća donosi mnogo posla vatrogasnim službama. &nbsp;- Iako se često misli da su visoke temperature i suša glavni uzrok, statistika vatrogasnih službi pokazuje da u najvećem broju slučajeva ovakve požare uzrokuje čovjek. Građani često pale suho granje, korov i ostatke s njiva, kako bi očistili svoje parcele. Međutim, takve radnje nerijetko se obavljaju bez potrebnog nadzora i bez preduzimanja osnovnih mjera zaštite. Dovoljno je da zapuše vjetar i da se vatra proširi na suho rastinje, pa da se mali plamen u vrlo kratkom vremenu pretvori u požar koji zahvata veće površine – upozorava Ajdin Zahiragić, inžinjer sigurnosti, zaštite na radu i zaštite od požara.<h2>Zakonske zabrane</h2>Dodaje da, osim što uništavaju travu, šumski podmladak i poljoprivredne površine, požari niskog rastinja mogu ugroziti i stambene i pomoćne objekte, životinje pa čak i ljudske živote. Građani još nisu svjesni zakonskih posljedica ovakvog ponašanja.- Propisi iz oblasti zaštite od požara jasno zabranjuju nekontrolisano paljenje korova, trave i drugog gorivog materijala na otvorenom prostoru. Za osobe koje pale vatru na otvorenom prostoru bez nadzora ili bez preduzimanja potrebnih mjera zaštite predviđene su novčane kazne. Kazne za fizička lica mogu iznositi od nekoliko stotina pa do 1.000 KM, zavisno od okolnosti i posljedica. Ako takvo ponašanje dovede do većeg požara ili ugrožavanja ljudi i imovine, protiv počinioca se može pokrenuti i krivični postupak zbog izazivanja opće opasnosti – ističe Zahiragić.Umjesto spaljivanja preporučuje pravilno odlaganje ili kompostiranje biljnog otpada, jer proljetni požari nisu problem samo vatrogasaca, nego i cijelog društva.

Propisi iz oblasti zaštite od požara jasno zabranjuju nekontrolisano paljenje korova, trave

S temperaturama i radovima u polju raste i opasnost: Visoke kazne za proljetno paljenje na njivama

Ramazan je najbolja prilika za jačanje vlastite discipline i samokontrole i najbolji način da svedemo račun sa samima sobom, kaže Kerim ef. Imamović, imam džemata Bogušići kod Goražda.Ovo prelijepo mjesto s okolicom i s džamijom na uzvišenju iznad sela, ima približno 300 domaćinstava, a na teravijama i dnevnim namazima uglavnom su stariji, koji ne odustaju, brojeći još svega nekoliko dana do Bajrama.<h2>Odabrana noć</h2>Mladi imam ukazuje na uvjete u kojima su vjernici u BiH dočekali ramazan i u kojima dočekuju veliki blagdan.- Pomislimo bar u onim prediftarskim trenucima, dok je ispred nas većinom velika iftarska sofra s dva-tri jela u ponudi, u kakvom su stanju naša braća i sestre u Palestini i Gazi, kao i na drugim mjestima u svijetu. Sigurno bi bili zadovoljni i s mnogo manje od onog što mi imamo u ovom trenutku. Zato budimo Allahu zahvalni na svemu što nam daje, u našoj domovini, slobodnima na svom komadu zemlje, što nismo izloženi ratnim iskušenjima i što u miru provodimo ovaj mubarek mjesec, na dostojanstven i lijep način – kaže Imamović.S posebnim emocijama muslimani iščekuju Lejletul-kadr, 27. noć ramazana u kojoj je počela objava Kur'ana, za koju se vjeruje da je vrednija od 1.000 mjeseci. U najodabranijoj noći u islamskom kalendaru praštaju se grijesi, primaju dove, a meleci se spuštaju na zemlju.- Tih 1.000 mjeseci je duže od 83 godine, pa zamislimo kad bismo te noći jedan namaz obavili, kao da smo ga 83 puta obavljali. Zamislimo samo koji je to značaj i koja je to milost od Boga. Zašto je ne bismo iskoristili? – ističe Imamović.<h2>Sigurnije društvo</h2>Dok ramazanski dani prolaze u postu, molitvama, dobrim djelima i bliskijim vezama među ljudima, imam džamije u Bogušićima poziva da takve osobine zadržimo i u ostatku godine.- Mislim da mnogo pomaže što se pred ramazan šejtani zatvaraju u okove, pa to donosi mir u društvu. Vidimo da možemo funkcionisati na taj način, da možemo biti dobri jedni prema drugima, pomoći svom komšiji, bratu, pa zašto takvi ne bismo ostali i nakon ramazana?! Naše društvo bi bilo ljepše, bolje i sigurnije za živjeti – kaže Kerim ef. Imamović.S POSEBNIM emocijama muslimani iščekuju Lejletul-kadr, 27. noć ramazana u kojoj je počela objava Kur'ana.

dimo Allahu zahvalni na svemu što nam daje, u našoj domovini, slobodnima na svom komadu zemlje, kazao je

Kerim ef. Imamović, imam džemata Bogušići kod Goražda: Pomoći komšiji i biti dobri možemo i nakon ramazana

Na današnjoj sjednici Gradskog vijeća Goražde usvojena je odluka da jedna od ulica u ovom gradu dobije ime dr. Dušanke Vujasić, doktorice stomatologije koja je tokom najtežih ratnih dana ostala u opkoljenom gradu.Kada su u maju 1992. godine prve granate počele padati na Goražde, dr. Vujasić odlučila je ostati u Domu zdravlja i pomagati sugrađanima. Rođena Beograđanka u Goražde je došla nekoliko godina ranije. Dr Vujasić poginula je 27. aprila 1993. godine tokom jednog u nizu granatiranja Ratne bolnice, zajedno s kolegom Hasanom Imamovićem. Bila je u šestom mjesecu trudnoće.- Ovdje sam prije svega zbog pacijenata i ljudi ovoga grada. I drago mi je što sam s njima i što mogu pomoći ljudima u svakom pogledu, i kao stomatolog, i u drugim domenima. Ostaću sa njima. Bilo je prilike da sam mogla otići iz ovog grada, i sada ima mogućnosti za to, ali želim biti sa njima – kazala je tokom rata novinarima.Inicijativu za imenovanje ulice pokrenuo je predsjedavajući Gradskog vijeća Dženis Ćulov prošle godine, ističući humanost koje je dr. Vujasić pokazala na početku rata 1992. godine. - Istina je da je dr. Dušanka Vujasić ovo priznanje zaslužila i mnogo ranije, ali je važno da smo danas kao zajednica donijeli odluku da njeno ime trajno ostane upisano u mapu našeg grada - kazao je Ćulov.Ovom odlukom dr. Dušanka Vujasić postaje prva žena koja je dobila ulicu u Goraždu od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Planirano je da na godišnjicu njene pogibije 27. aprila bude upriličeno i otkrivanje table s nazivom ulice.

Kada su u maju 1992. godine prve granate počele padati na Goražde, dr. Vujasić odlučila je ostati u Domu zdravlja i pomagati sugrađanima

Beograđanka koja je ostala u opkoljenom gradu: Goražde dobija ulicu dr. Dušanke Vujasić

Značajan rast cijena goriva, uzrokovan ratom na Bliskom istoku, dešava se u najgorem trenutku, u jeku proljetne sjetve na parcelama u BiH. Istovremeno, očekivana lančana poskupljenja već skupih prehrambenih proizvoda ponovo skreću pažnju na značaj domaće proizvodnje hrane, suočene s brojnim problemima.<h2>Vlast ne razmišlja</h2>Cijene goriva diktiraju sve ostale cijene, podsjeća Admir Kahriman, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača FBiH.

- Očekujemo rast cijena gnojiva i sadnog materijala zbog cijene transporta. Vjerovatno će biti „klimavo“. Svake godine jad i čemer, jer nemamo sistemskih mjera države kada su u ovakve situacije u pitanju. Ni nakon rata na našim prostorima, pandemije COVID-a, pa rata u Ukrajini, BiH nije shvatila značaj domaće proizvodnje hrane. Mislim da ni ovaj rat neće opametiti našu vlast, jer to je vlast koja živi od danas do sutra i ne razmišlja sistemski i dugoročno, pa su i građani i poljoprivrednici ostavljeni na milost i nemilost, a sve na kraju pada na leđa krajnjeg potrošača – kaže Kahriman.Prehrambena sigurnost vlastitog stanovništva najvažnija je obaveza za svaku državu, kaže predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, Stojan Marinković. On dodaje da svake godine doživljavamo krize, one prirodne nekako i prevladamo, a neprirodne mnogo teže posljedice ostavljaju.- Nažalost, tako je i s ovim poskupljenjem goriva u špicu potreba poljoprivrednika. Nije nam nimalo trebalo. Suočavamo se s još jednim od brojnih izazova, a ohrabrujuće je jedino što nam vremenske prilike idu u prilog – kaže Marinković.<h2>Gdje su podsticaji?</h2>Više od 400 miliona KM godišnje, iz budžeta svih nivoa vlasti, izdvaja se za podsticaje u poljoprivredi, ali proizvođači se konstantno bore za opstanak, a ukupna proizvodnja stagnira ili pada. Samo u prošloj godini za hranu iz uvoza izdvojili smo više od 5,5 milijardi KM.

- Upozoravali smo da je najbolji put da se uredi vanjskotrgovinsko poslovanje, bez obzira na potpisane sporazume. Sporazumi to dozvoljavaju, ali je problem u nedostatku političke volje i sloge da se uvedu zaštitne mjere. Objašnjenja da to ne smijemo zbog nekakvog trgovinskog rata s Evropom su iscrpljena, jer oni daleko više robe izvoze oni nama, nego mi njima. Zato nam naše subvencije „pojedu“ dobavljači repromaterijala, mašina i svega ostalog i „pojedu“ ih dampinške cijene prekomjerno uvezene robe, koju možemo sami da proizvedemo. Negativne efekte prekomjernog uvoza ni njemačka privreda ne bi mogla pokriti – dodaje Marinković.Dok se u narodu stiče utisak da poljoprivrednici samo kukaju, a dobijaju, pojašnjava, evidentno je da podsticaji u BiH služe samo za preživljavanje, a ne za napredak.- Ako naš seljak vidi da svoju robu može prodati po fer tržišnoj cijeni, on će podići proizvodnju, uložiti, kreditno će se zadužiti i svašta nešto. U ovim neizvjesnim okolnostima, u situaciji da, čim se pojavi potreba za prvim paradajzom, nama stižu vagoni, a naš čovjek uložio cijelu zimu, potrošio brdo para i energenata, mora dati ispod cijene. To je totalno destruktivno – ističe Marinković.

Podsticaje nam „pojedu“ dobavljači, dok građani ovise o hrani iz uvoza, kažu poljoprivrednici uoči proljetne sjetve

Ovogodišnja sjetva bit će za farmere zahtjevna

Cijene goriva zbog iranskog rata dižu i troškove sjetve: Poskupit će gnojivo i sadni materijal

Ističu i posljednji rokovi da BiH ispuni potrebne uvjete i otvori pregovore o članstvu u EU, ali sudeći prema dosadašnjoj pasivnosti, blokadama i nebrizi za evropsku perspektivu građana, činjenici da smo u izbornoj godini, kao i trenutnim političkim odnosima unutar vladajuće koalicije, sve smo bliže gubitku još godinu.<h2>Podrška Brisela</h2>Brisel i Delegacija EU u BiH već mjesecima, kao i prethodnih godina, pokušavaju učiniti sve što je moguće da pomognu građanima BiH i podrže njihovu želju da država uđe u EU. Građani i privreda trebaju upravo od vladajuće koalicije na državnom nivou, kako u Vijeću ministara, tako i u Parlamentarnoj skupštini BiH, tražiti odgovore zbog čega nije voljna poduzeti nužne korake – kaže viši analitičar Evropske inicijative za stabilnost (ESI) iz Berlina Adnan Ćerimagić.

- Dosadašnji odgovori, poput tvrdnji da koalicija ne postoji, da se čeka nova, ili da su zahtjevi EU preteški, nisu uvjerljivi – navodi Ćerimagić.<h2>Prilika za glasove</h2>Podsjeća da je od marta 2024. koalicija na državnom nivou donosila zakone i odluke, od onih koje su vezane za budžet do modernizacije Oružanih snaga BiH, pa se pita zašto se ne radi na EU putu, ako se već moglo odlučivati i o takvim temama. Istovremeno, ono što EU traži od BiH na putu prema članstvu uporedivo je s onim što je traženo od Ukrajine ili Moldavije, dok su kriteriji vezani za Plan rasta slični onima za Srbiju i Kosovo.- Zašto politički akteri u BiH ne prepoznaju put prema unapređenju situacije u zemlji i stjecanju podrške građana na izborima kroz ispunjavanje EU zahtjeva i saradnju na osnovu Plana rasta? Naprotiv, čini se da upravo u odgađanju EU puta do nakon izbora i formiranja novih vlasti, kao i u međusobnim optuživanjima o tome ko je kriv za zastoj, bh. političari vide priliku za dobijanje glasova - ističe Ćerimagić.<h2>Bez kvoruma za evropske integracije</h2>Koliko je iskrena opredijeljenost aktuelnih vlasti za EU put, pokazuje i informacija da je sjednica Zajedničke komisije za evropske integracije Parlamentarne skupštine BiH, koja je trebala biti održana u ponedjeljak, odgođena zbog - nedostatka kvoruma.Komisija je, između ostalog, trebala razmatrati i izvještaj o preduzetim aktivnostima u vezi s izradom i provođenjem Plana reformi za provođenje Plana rasta za Zapadni Balkan. Apsurdna situacija dokaz je potpune paraliziranosti bh. institucija, ali i neodgovornosti, bahatosti, nerada vlasti, kojima i ovakva BiH omogućava status i privilegije, kakve u zemlji članici EU vjerovatno ne bi mogli očekivati.Brisel i šef Delegacije EU u BiH Luiđi Soreka čine sve što je moguće da pomognu građanima BiH i podrže njihovu želju da država uđe u EU.

EU čini najveće napore da podrži BiH, ali je evropski put u rukama vladajućih

Delegacija EU u BiH: Maksimalna borba za BiH

Porazni rezultati koalicije na vlasti: Hoće li BiH napredak na EU putu čekati do 2027.?

Zbog rata na Bliskom istoku, poremećaja u lancima snabdijevanja i napada na naftna postrojenja, cijene goriva rastu, a građani strepe od lančanih poskupljenja i ukupnih posljedica, koje će ovisiti o tome koliko će rat SAD i Izraela s Iranom potrajati. Vlasti u BiH još jednu globalnu krizu, iako najavljivanu, dočekale su nespremne. Magacini robnih rezervi nisu popunjeni, jasnog plana na koji način zaštititi najsiromašnije nema, pa se tek nakon što smo se ponovo našli na udaru čuju inicijative o smanjenju ili privremenom ukidanju akciza na gorivo.&nbsp; &nbsp;- Vlast potcjenjuje svaku krizu i svaku tragediju - poplave, zaraze, desetine mrtvih u nesrećama gdje je uzrok ljudski faktor, nestašice, inflaciju, stanje zdravstva ... Mogu još da nabrajam, ali znaju to građani, ili se i oni prave da ne znaju. Neznanje, nemar, neodgovornost i sebičnost, prije svega. Obraza nema, za javni interes ne pita – kaže ekonomistica Svetlana Cenić.

Podsjeća da su robne rezerve uništene i pokradene, a u ovoj situaciji trebalo bi osigurati barem rezerve goriva.- A rezervi nema. Rast cijena goriva znači rast cijena svega i tu bilo kakvo ograničavanje cijena, znači nestašice. Pod uslovom i da rebalansiraju budžete i preusmjere pare da se hitno stvore rezerve, bitno je gdje i po kojoj cijeni. Robne rezerve služe, između ostalog, za stabilizaciju cijena na tržištu. O ostalim mjerama možemo diskutovati, ali ne vjerujem u bilo šta, pogotovo u izbornoj godini – ističe Cenić.

Profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Aziz Šunje kaže da posljedice zavise od toga koliko će trajati i kako će se završiti sukob na Bliskom istoku.- Ne ide na dobro. Zapadne zemlje su pustile rezerve nafte na tržište, kako bi smanjile cijene, a na domaćem terenu mi ne možemo učiniti ništa, jer mi nemamo robnih rezervi. Vidite kakva nam je država, to nije dostatno za bilo šta, a, s druge strane, rezerve mogu odgoditi problem, ali ne i riješiti ga. Imamo mnogo prostora da unaprijedimo vlastitu proizvodnju hrane, ali u ovoj vladi niko se ne bavi onim čime se treba baviti – ističe profesor Šunje.

U ovoj vladi niko se ne bavi onim čime se treba baviti, ocjena je stručnjaka

Cijene hrane u FBiH ne prate svjetski trend sniženja: Špinat skup kao meso

Još jedna kriza koju smo dočekali nespremni: Slijede lančana poskupljenja pa nestašice

S početkom rata Izraela i SAD s Iranom u potpunosti su se obistinile sve procjene na koji način bi se on mogao odvijati, od širenja napada na američke baze u regiji do zatvaranja Hormuškog moreuza, kazao je za „Avaz“ vanjskopolitički analitičar Denis Avdagić. Sve ostalo je totalna nepoznanica, ali ako kriza potraje još 2-3 sedmice, naš sagovornik, osim poskupljenja, očekuje čak i nestašice nafte.- Ne moramo nužno govoriti da Hrvatska i BiH neće imati goriva, ali možemo da će cijena biti previsoka, pogotovo za one koji dnevno moraju praviti veliku kilometražu. Upravo to moraju raditi logistički lanci, jer nama hrana nije više u nekom krugu oko gradova, kao što je bila prije 30 ili 50 godina. Sad je to po 1.000 ili 2.000 kilometara daleko. To su problemi koje možemo imati ako sukob potraje duže od najavljenog – kaže Avdagić. <h2>Nezgodna pitanja</h2>Nije saglasan s ocjenama da su SAD i Izrael potcijenili snagu i fleksibilnost Irana, ali u konfuziji nekonzistentnih informacija nije jasno šta je uopće konačan cilj operacije. - &nbsp;Lako ćete potapati brodove, sporokrećuće mete, koje nemaju nikakvu odbranu. Lako ćete uništiti njihovu avijaciju, s obzirom na to da je ona bila prilično slaba i zastala u prošlom stoljeću. Protuzračne odbrane i nisu imali, jer je 12-odnevnom ratu Izrael devastirao. Međutim, Revolucionarnu gardu ne možete samo tako ukloniti. Ili ćete gađati sve sigurnosne snage, uključujući policiju? Tu je hrpa nezgodnih pitanja, da ni na jedno nismo dobili odgovor. Cilj je fluidan, pa je jedan dan to smjena režima, drugi dan režim koji pristaje na saradnju, pa ponovo vraćanje na priču o nuklearnom potencijalu – ističe Avdagić. &nbsp;&nbsp;&nbsp;Upravo nejasna vizija rata i nedostatak plana za sutra ostavljaju mnogo razloga za zabrinutost, pa se s izjavama američkog predsjednika mijenjaju cijene nafte na berzama. Avdagić podsjeća da SAD nisu iskoristile svoj puni potencijal u napadima na Iran.<h2>Sve nejasno</h2>- Ozbiljnije procjene govore da SAD ima najmanje 15.000 operativno spremnih „Tomahawka“. Treba ih dopremiti, ali to nije nemoguće. Šta ako sutra upotrijebi hiljade takvih raketa, uz ozbiljnije bombardiranje „Letećim tvrđavama“ B52? Zato je sve nejasno. Imaju mogućnost ozbiljnijeg djelovanja, a ono se ne događa. Kao da gledamo usporenu snimku rata, a s terena nam nedostaje puno informacija. Sad smo na trećini ili pola puta, kako je na početku najavljeno, a ništa nam nije jasno – dodaje Avdagić.Prema njegovim riječima, ni najozbiljniji vojni analitičari još ne mogu prognozirati gdje ovo može završiti.

Ozbiljnije procjene govore da SAD ima najmanje 15.000 operativno spremnih „Tomahawka“, kaže Avdagić

Vanjskopolitički analitičar Denis Avdagić za "Avaz": SAD nisu iskoristile puni potencijal

Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) pozdravlja usvajanje seta finansijskih zakona u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, koji će građanima i privredi naše&nbsp;zemlje donijeti&nbsp;ogromnu&nbsp;korist.Usvajanjem prijedloga zakona iz oblasti bankarstva, platnih usluga, elektronskog novca, mikrokreditnog sektora, zaštite korisnika finansijskih usluga, kao i zakona o računima za plaćanje napravljen je izuzetno značaj korak ka ispunjavanja regulatornih pretpostavki za integraciju Bosne i Hercegovine u Jedinstveno evropsko platno područje (SEPA).Pristupanje Bosne i Hercegovine SEPA području omogućit će jednostavnije, brže i jeftinije izvršavanje prekograničnih platnih transakcija sa državama članicama Evropske unije.&nbsp;Za privredu ovo&nbsp;znači niže transakcijske troškove, brži obrt kapitala i veću predvidljivost poslovanja.&nbsp;Bankarskom sektoru povećava konkurentnost i otvara dodatni prostor za razvoj savremenih digitalnih finansijskih proizvoda.&nbsp;Građanima SEPA donosi brže i povoljnije transakcije, bez višednevnog čekanja, te znatno veću finansijsku fleksibilnost.Za Bosnu i Hercegovinu pridruživanje SEPA-i jedan je od&nbsp;najznačajnijih strateških projekata koji doprinosi modernizaciji platnog prometa,&nbsp; jačanju njegove sigurnosti i transparentnosti, te ubrzava digitalizaciju finansijskih usluga.&nbsp;Centralna banka Bosne i Hercegovine očekuje da isti set zakona usvoji i Dom naroda Parlamenta&nbsp;Federacije BiH, kao i da Narodna skupština Republike&nbsp;Srpske prihvati slične zakonske izmjene koje je predložila Vlada Republike Srpske.Na ovaj način&nbsp;Bosna i Hercegovina nastavit&nbsp;će proces usklađivanja domaćeg regulatornog okvira sa standardima i praksama Evropske unije što će osigurati brz ulazak u Jedinstveno evropsko platno područje (SEPA).

Građanima i privredi naše zemlje donijeti ogromnu korist, navodi se u saopćenju

CBBiH pozdravlja usvajanje ključnih zakona za pristupanje SEPA u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH

Ko pripremi iftar postaču, imat će nagradu kao i on, sadržaj je jednog od hadisa, koji u ramazanu dobiva svoj puni smisao.Na području Medžlisa Islamske zajednice Višegrad mubarek mjesec i priprema iftara prilika je za okupljanja povratnika, ali i za posjete udaljenijim mjestima, starijim i bolesnim povratnicima, koji do džamija ne mogu doći. <h2>Dijeliti hranu</h2>- Najveći sevap po našoj tradiciji je dijeliti hranu i za to slijedi najveća nagrada na ovom i budućem svijetu. U proteklim danima ramazana mi smo organizovali teravije u Carevoj džamiji u Višegradu i džamijama u Međeđi i Kaošticama. Naše džematlije se vikendima okupljaju i u džamijama u Vlahovićima, Dobrunu i još nekoliko mjesta, što nam daje još veću snagu i moral – kazao je za „Avaz“ Hasan ef. Skorupan, glavni imam MIZ Višegrad.Osim što je mjesec posta i molitve, ramazan je i mjesec dobročinstva i širenja dobra među ljudima. U Višegradu je dočekan koncertom „Kad ramazan dolazi“, koji je uoči ramazana organiziran u Domu kulture „Ivo Andrić“. Osim gostiju iz Priboja, Novog Pazara i Prijepolja, prisustvovale su mu i komšije srpske nacionalnosti, što je poslalo važnu poruku iz grada koji se u medijima često nije spominjao po dobru.

- Željeli su s nama podijeliti tu radost, jer ramazan je univerzalna priča, koja ne pripada samo muslimanima, već svim ljudima bez obzira na vjeru i naciju. Imamo jako dobre refleksije i mogu s vama podijeliti vijest da će na našem sljedećem ovakvom druženju učestvovati i kulturno-umjetničko društvo iz Višegrada, čiji su članovi izrazili želju da učestvuju i da zajednički napravimo ovakvu manifestaciju – ističe Skorupan.<h2>Mir do zore</h2>Komentirajući iskušenja kojima je posljednjih godina izložen cijeli svijet, razaranja Ukrajine, Gaze, danas Irana i Bliskog istoka, naš sagovornik kaže da svi ti događaji čovjeka kao da ostavljaju bez nade.- Međutim, ramazan nam vraća nadu u dobro među ljudima. Čovjek smisao ne vidi samo u materijalnom, već i u ovoj duhovnoj hrani, tražeći način kako da se približi Bogu. To će učiniti dobrim djelima, pomažući drugome, bez obzira na vjeru i naciju i tada je pod istinskim blagoslovom. Dolazi nam i 27. noć ramazana, noć vrednija od 1.000 mjeseci, u kojoj je počela objava Kur'ana. U njoj je mir sve do zore. Nadamo se da će ta zora osvanuti ramazanski u srcima svih ljudi i da zavlada mir. To bi bio puni smisao – kaže Hasan ef. Skorupan.&nbsp;&nbsp;

Mjesec dobročinstva i širenja dobra među ljudima

Glavni imam MIZ Višegrad Hasan ef. Skorupan za "Avaz": Ramazan nam vraća nadu u dobro među ljudima

Generalni direktor „Elektroprivrede BiH“ Sanel Buljubašić za „Dnevni avaz“ kaže da su poslovni rezultati ovog preduzeća bolji od planiranih.- Mi objektivno više ne možemo imati raspoložive sve blokove u termoelektranama, kao što je nekad bio slučaj. Za zatvaranje postojećeg energetskog bilansa nedostaje oko milion tona uglja. Prognozirani gubitak za 2025. popravili smo za desetak miliona, tako što smo proizvodnju u našim rudnicima stabilizovali na nekih 3,2 miliona tona - kaže Buljubašić.„Svaki naredni korak“, kako navodi, „moramo praviti uz pomoć Vlade FBiH, kojoj smo dostavili program i očekujemo da, s ciljem očuvanja energetskog bilansa, bude razmotren narednih dana“.U trenutnim okolnostima, s nižom cijenom struje za građane, FBiH nedostaju dodatne količine, a izgradnja novih objekata usporena je zabranom raspolaganja državnom imovinom.- Ako želimo izgraditi nove objekte, a želimo i moramo, posebno hidro i vjetroelektrane, moramo donijeti poseban zakonski okvir. Inače nećemo imati ni baznu proizvodnju energije – ističe Buljubašić.To, upozorava, dugoročno može biti problematično, s obzirom na to da je BiH u Parizu 2017. godine potpisala sporazum kojim se obavezala da 2050. godine prestaje s proizvodnjom energije iz uglja.

U EPBiH očekuju da Vlada narednih dana razmotri njihov program

Buljubašić: Stabilizovana proizvodnja u rudnicima

Sanel Buljubašić: Federaciji BiH treba više struje

Gubitak „Elektroprivrede BiH“ u poslovnoj 2025. godini iznosio je 52,39 miliona KM, čime je nastavljen trend uzrokovan sušnim godinama na hidroelektranama, nedovoljnim isporukama uglja, padom ukupne proizvodnje i rastom potrošnje.<h2>Od izvoznika do uvoza</h2>Ključni problem „Elektroprivrede BiH“ je pad proizvodnje 1.000 GWh, što predstavlja gubitak od blizu 14 posto ukupnog potencijala, ocjenjuje za “Avaz” stručnjak u oblasti energetike, član Evropske akademije nauka i umjetnosti i univerzitetski profesor iz Tuzle, Nedim Suljić.&nbsp;Osnovne uzroke vidi u dotrajalosti blokova termoelektrana, stanju u rudnicima i nedostatku investicija u nove kapacitete, poput nikad završenog Bloka 7 TE Tuzla.

- BiH je decenijama bila jedini izvoznik struje u regiji, a danas, čim nastupi suša ili ispadne veći blok u Tuzli ili Kaknju, postajemo uvoznici. Naša energetska nezavisnost je ugrožena, jer je BiH, a posebno EP BiH, upala u tehnološku zamku. Oslonili smo se na postrojenja čiji je radni vijek bio skoro do 2020. godine, a neuspjeh projekta Bloka 7 ostavio je sistem bez čvrstog oslonca – kaže Suljić.Naglašava da je energetska neovisnost FBiH “na respiratoru” i da će bez hitnog uvođenja 500 ili više megavata struje iz obnovljivih izvora vjetra i sunca, koji bi bili u vlasništvu države, BiH do 2030. godine postati trajno energetski ovisna zemlja.<h2>„Peglanje“ cijene</h2>- Zbog manje proizvodnje, EPBiH nema viškova koje bi prodavala na berzi po visokim cijenama, a taj novac je decenijama “peglao” nisku cijenu struje za domaćinstva. Plate i troškovi u rudnicima rastu, dok efikasnost rada pada. U svjetskoj energetici, rudnici su ili visoko automatizovani, ili se zatvaraju. Kod nas su oni postali socijalne ustanove s niskom produktivnošću. Moderni površinski kopovi u svijetu mjere produktivnost u tonama po radnom satu, a naši rudnici se guše u zastarjeloj opremi i ogromnom administrativnom aparatu. Plate moraju rasti zbog inflacije, ali bez rasta količina iskopanog uglja svaka marka rasta plate direktno povećava gubitak EPBiH. To je matematički neodrživ balans – ističe Suljić.On smatra da država hitno mora masovno podstaći i građane da postanu proizvođači-potrošači, jer bi panel na svakom krovu u FBiH smanjio pritisak na EPBiH.

Razvoj energetskog sektora ne može se planirati kroz četverogodišnje političke mandate

Akademik Nedim Suljić o rupama u sistemu: Energetska neovisnost BiH na respiratoru

Hormuški moreuz sve češće se spominje u ratnim izvještajima s Bliskog istoka, gdje je jučer potopljeno nekoliko brodova, a već nekoliko dana stižu i informacije da iranska vojska minira ovaj prolaz. Miniranje moreuza, jedne od najvažnijih trgovinskih arterija svjetske ekonomije, kroz koji se odvija promet gotovo petine nafte i ukapljenog plina u svijetu, mogao bi dovesti i do mnogo težih i dugotrajnijih posljedica po svjetsku ekonomiju.- Zatvaranje Hormuza, napadi na naftne infrastrukture, tvornice vode, na sve moguće vojne ciljeve, to je sve očekivano i planirano u strategijama i jedne i druge strane. To su sve vrlo stari scenariji na koje se upozoravalo desetljećima, a sposobnosti za njih su godinama razvijane. Jedino što je novo jeste da je neko prije dvije sedmice ocijenio da su svi ti rizici prihvatljivi i da su sve štete uredu – kaže vojni analitičar i urednik portala Obrana i sigurnost (OBRIS) iz Zagreba Igor Tabak.Nasuprot izvještajima Vašingtona i Tel Aviva da su iranska mornarica, pa i kompletna vojska, uništene, Tabak kaže da glavnina iranske mornarice nije koncentrirana u nekoliko većih brodova, već u hiljadama malih glisera s teškim mitraljezima, raketnim bacačima ili minama. Ona je i namijenjena zaustavljanju transporta kroz Hormuz.- Ako se tjesnac minira, bit će potrebno puno vremena da ga se deminira. To je opasan posao, koji traži mir ili rad pod zaštitom. Brodove u prolazu se može oštetiti i na puno drugih načina. To ima posljedice na premije rizika koje brodari moraju plaćati i što je rizik veći to je manje isplativo ploviti. Hormuz nije samo pitanje izvoza nafte i plina, već i raznih proizvoda koji se dobiju rafiniranjem – sumpora, azotnih gnojiva, sirovina za hemijsku industriju, poljoprivredu i u pitanju su ozbiljni procenti. Jako puno stvari je stalo i u uvozu, ne samo hrane - naglašava Tabak.Ocjenjuje da će biti jako teško sakriti posljedice, ako čvrsta blokada ovog moreuza potraje još koju sedmicu. Pojedine zemlje u Zaljevu će morati zatvarati proizvodnju, jer neće imati skladišnih kapaciteta, a kad jednom stanu, za ponovno pokretanje izvoza, posebno za ukapljeni plin, trebalo bi puno vremena, pojašnjava Tabak.

Glavnina iranske mornarice nije u nekoliko većih brodova, već u hiljadama glisera s teškom artiljerijom

Vojni analitičar Igor Tabak za "Avaz": Brodove moguće oštetiti i bez miniranja Hormuza

Tek globalne krize, poput one kojoj svjedočimo ovih dana, primoraju nas da pažljivije analiziramo sadržaj naših frižidera i magacina robnih rezervi, a s novim rastom cijena goriva i posljedično svih ostalih proizvoda i usluga velikom broju stanovnika BiH realno prijeti glad. Ocjena je to ekonomiste i bivšeg bh. diplomate Draška Aćimovića, koji kaže da s krizama svake dvije godine - pandemijom koronavirusa 2020., početkom rata u Ukrajini 2022., napadom Izraelu na Gazu 2024., te ratom na Bliskom istoku ove godine, kriza postaje konstantna i predvidljiva.<h2>Posljedice tek slijede</h2>- Mi smo nespremni, a toliko puta smo apelovali da se naprave rezerve goriva, gasa i hrane – kaže Aćimović.Nakon poskupljenja goriva, posljedice krize na Bliskom istoku građani BiH će tek osjetiti. Aćimović podsjeća da, uprkos povremenim izjavama kojima se najavljuje skori završetak, rat na Bliskom istoku može potrajati i tri mjeseca.- Predsjednik SAD ima zakonsku mogućnost da 60 plus 30 dana podržava vojnu akciju, bez saglasnosti Kongresa. On će vjerovatno iskoristiti taj rok da ostvari planirane ciljeve. Na sve to berze će reagovati i slobodno možemo reći da će biti još gore. Političari ne rade preventivno i sistemski, već sada izlaze s prijedlozima ad hoc mjera. BiH pod hitno treba Krizni štab, svaka država ga je uvela. Ponovo se mora aktivirati tijelo koje smo imali dok je gospodin Radončić bio ministar sigurnosti BiH, jer ovo su stvari koje pogađaju cijelu državu – dodaje Aćimović. &nbsp;<h2>Gladni na spavanje</h2>Prema izvještajima Svjetske banke, gotovo 800.000 građana BiH je na ivici gladi, a sa svakim novim poskupljenjem taj broj raste. Aćimović predlaže jedan od načina za ublažavanje posljedica. - Oslobodite penzionere i ljude slabog materijalnog stanja plaćanja komunalnih usluga. To donosi spas, jer svi penzioneri plate račune, pa onda kupe nešto da jedu. Više od 800.000 ljudi odlazi gladno na spavanje. Nije rješenje otvoriti javne kuhinje, već njima treba sistemska pomoć. Međutim, svjesno se ljude tjera u glad – ističe Aćimović. <h2>Prodati službene automobile</h2>Njihov tačan broj niko ne zna, ali se procjenjuje da se u BiH, na različitim nivoima vlasti, koristi više od 12.000 službenih automobila na različitim nivoima vlasti. Troškovi njihovog korištenja i održavanja mjere se stotinama miliona maraka i rastu.- Vlasti ne žele da se odreknu tih svojih privilegija, troškovi rastu, pa se novac uzima od bolesnih, socijalno ugroženih, od kategorija kojima je to najpotrebnije. U ovom momentu hitno se mora prodati bar 30 posto svih auta, pa taj novac usmjeriti za nabavku goriva, koje je prvenstveno potrebno našim hitnim službama, te za subvencije siromašnima.&nbsp;

Posljedice krize na Bliskom istoku građani BiH će tek osjetiti, kaže Aćimović

Aćimović: Više od 12.000 službenih automobila

Ekonomista i bivši bh. diplomata Draško Aćimović za "Avaz": BiH pod hitno treba Krizni štab

Sedamnaestogodišnja djevojka, koja je teško povrijeđena 12. februara 2026. godine u tramvajskoj nesreći koja se dogodila u Sarajevu, još je na liječenju u Općoj bolnici "Prim. dr. Abdulah Nakaš".Ali iz ove medicinske ustanove u srijedu, 11. februara, saopćene su predivne vijesti.Povrijeđena djevojka je u potpunosti stabilna.To je za "Avaz" kazao direktor Opće bolnice "Prim. dr. Abdulah Nakaš" prof. dr. Ismet Gavrankapetanović.- Na odjeljenju fizikalne terapije se provodi dalji medicinski tretman. Pacijentici planiran otpust kući - rekao je Gavrankapetanović.Podsjetimo, u stravičnoj tramvajskoj nesreći poginuo je 23-godišnji Erdoan Morankić dok su još tri osobe lakše povrijeđene.

Na odjeljenju fizikalne terapije se provodi dalji medicinski tretman, pacijentici planiran otpust kući, rekao je Gavrankapetanović

Lijepe vijesti: Djevojka povrijeđena u tramvajskoj nesreći uskoro izlazi iz bolnice

Sjećanja su još uvijek svježa i bolna, gubici nenadoknadivi, a tragovi tragedije iz oktobra 2024. godine su i danas vidljivi golim okom. Ipak, prema riječima Semira ef. Jahića, ramazan i na području Donje Jablanice budi najljepše osjećaje kod vjernika.- U ovom slučaju situacija je kakva jeste, da su kod ljudi sjećanja još uvijek svježa, raštrkani smo i u borbi smo za povratak i za normalizaciju života, ali možemo reći da je ramazan došao u ovom dijelu godine da nas razgali. Naravno, nije to ramazan kakvi su bili prije ove katastrofe, ali osjeti se da ga ima. Ramazan nam vraća vjeru u dobrotu ljudi i bolje sutra – kazao je za „Avaz“ imam džemata Donja Jablanica.Džamija u Donjoj Jablanici, koja ostaje simbol katastrofe, još uvijek nije obnovljena, jer se nalazi u zoni visokog rizika. Čekaju se potrebne saglasnosti, ali ezani na ovom području nisu utihnuli. - Vjerski život je organiziran tako što su formirani punktovi u sklopu džemata relativno blizu ovom naselju. Imamo mesdžid u Djevoru, oko kilometar i po od Donje Jablanice i džamiju u Glogošnici, nepuna dva kilometra odavde, koja je na neki način postala bazno mjesto džemata. Naravno, nije to osjećaj kao u svojoj džamiji, ali sve je ovo naše i sve je ovo sastavni dio džemata. To je još ova godina, a već naredne godine ćemo, ako obnova džamije ne bude moguća, tražiti alternativu, neko mjesto u Donjoj Jablanici gdje će se moći obavljati namazi. U kontaktu smo s nadležnima i tražimo najbolje rješenje. Nadamo se povratku naše džamije u njen puni sjaj, vjerovatno ćemo dočekati i to – kaže Jahić za "Avaz".Pustimo ramazanu da nas odgaja, njegova je poruka iz ovog ranjenog mjesta.- Pustimo ramazanu da izvlači najbolje verziju nas, natječimo se u dobru, živimo islam i ramazan u njihovoj punini. Vidimo šta se dešava u svijetu, da sve ide u kontra pravcu, pa se nadamo da će i to, i sve ovo biti jedan ružan san, ružan period u našoj historiji koji ćemo pamtiti. Ramazan nas podsjeća da i u vremenima nemira i nepravde vjernik ne smije izgubiti nadu. Post nas uči strpljenju, smirenosti i povjerenju u Allahovu pravdu. Naša je zadaća da budemo ljudi koji šire dobro, milost i mir među ljudima. Jer poslije svake teškoće dolazi olakšanje, a poslije tame dolazi svjetlo – ističe Semir ef. Jahić.

Raštrkani smo i u borbi smo za povratak i za normalizaciju života, ali možemo reći da je ramazan došao u ovom dijelu godine da nas razgali

Semir ef. Jahić, imam iz Donje Jablanice: Sjećanja su svježa, ali ramazan nam vraća vjeru

„Hammerer Aluminium Industries“ novi je dioničarski partner „Aluminij Industrije“ iz Mostara, objavila je Abraham Grupa, navodeći da će iskustvo i strateška vizija HAI, dodatno učvrstiti tržišnu poziciju mostarske kompanije. Sporazum o partnerstvu, odnosno prodaji dijela „Aluminij Industrije“ potpisali su predsjednik MT Abraham Grupe, Amir Gross Kabiri i direktor HAI, Rob van Gils. Očekuje se da stručnost „Hammerer Aluminium Industriesa“ u području recikliranja aluminija i lijevanja proizvoda s visokim udjelom recikliranog materijala proširi „Aluminijeve“ kapacitete recikliranja, kako bi odgovorio na tržišnu potražnju za održivim aluminijskim proizvodima.<h2>Važan igrač</h2>- Partnerstvo naših grupacija pozicionirat će Aluminij među vodeće evropske pogone za taljenje i recikliranje aluminija, osiguravajući stabilnu i održivu proizvodnju aluminija u kontinentalnoj Evropi – izjavio je Kabiri.- HAI je važan igrač na tržištu, raspolažu s kapitalom i mislim da je ovo dobar smjer. Aluminij nije jednostavan model poslovanja, jer su tu u pitanju različiti resursi koji se koriste u velikim količinama – od električne energije do boksita. Sve to vodi upravo u pravcu ovog što HAI radi, a to je reciklaža. Reciklaža je budućnost – kazao je za “Avaz” dr. Damir Novotny, jedan od najpoznatijih hrvatskih ekonomskih analitičara.Podsjeća da se aluminij koristi u sve više grana industrije, od avio i automobilske do vojne, te da ukupna geopolitička situacija uvjetuje i promjene u ekonomiji, pa nestabilan istok Evrope i Bliski istok i industrijske kapacitete koncentriraju bliže centralnoj Evropi. &nbsp;<h2> </h2>

<h2>Zahtjev iz EU</h2>- Ni „Aluminij“ u Mostaru, ni cijela BiH, nisu dovoljno veliki kapaciteti za globalna tržišta. Treba to spustiti na regionalno i lokalno tržište. „Hammerer“ grupacija nije prevelika, pa to ima smisla, jer oni mogu imati dugoročni interes da se kvalitetnije pozicioniraju u BiH. To je u blizini, u Austriji i objektivno je to dobra ideja. BiH je idealna za razvoj industrijskih postrojenja, ne primarno aluminijuma, već sekundarnog recikliranja i proizvodnje iz reciklata. EU nas tjera na reciklažu, a što smo bliže Evropi, to će biti manji trošak za okoliš. Jačanjem kompanija poput HAI-a, koje se bave recikliranjem, kultura prikupljanja otpada će jačati i u BiH. Prije 20-ak godina i u Hrvatskoj se otpad bacao na sve moguće strane, a sad se to ipak prikuplja, sortira i poznajem barem desetak privatnih kompanija koje se time ozbiljno bave – ističe Novotny. <h2>Uloga u Južnoj interkonekciji</h2>„Hammerer Aluminium Industrija“ (HAI grupa) osnovana je 2007. godine. Kompanija posluje na devet lokacija u Austriji, Njemačkoj, Rumuniji, Poljskoj i Južnoj Koreji i ima gotovo 1.800 zaposlenih. U 2024. godini ostvarila je ukupan promet od blizu 823 miliona eura. MT Abraham Grupa je na nedavno održanom Transatlantskom samitu o sigurnosti snabdijevanja plinom potpisala memorandum s kompanijom Atlantic-See LNG Trade, što je prvi korak ka osiguranju dvadesetogodišnjeg ugovora o uvozu plina putem buduće Južne plinske interkonekcije za „Aluminij Industriju“.Kako je navedeno u informaciji, koja je izazvala burne reakcije, plin će se koristiti u planiranoj kombiniranoj plinsko-parnoj elektrani, koja treba osigurati stabilno snabdijevanje električnom energijom primarne proizvodnje aluminija u „Aluminijevoj“ talionici.<h2>Na vlastima je da proces bude kontroliran</h2>Zbog toga što podrazumijeva recikliranje materijala, ali i činjenice da veliki dio Hercegovine ovisi o proizvodnji aluminijuma u Mostaru, pozitivno mišljenje o sporazumu s austrijskim partnerom ima i profesor Mašinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Azrudin Husika.

- Nekada se aluminij izvozio u trupcima, a sada ga neke firme prerađuju i izvoze i na taj način mu daju dodatnu vrijednost. To znači nova zapošljavanja. Projekt treba pozdraviti, jer više ne vrijedi ona paradigma da industrijski kapaciteti automatski znače ugroženu okolinu. Danas su novi obrasci razvoja, a za proizvodnju aluminija iz recikliranog aluminija treba puno manje energije, tako da je to značajno manje energetski intenzivno – kaže profesor Husika.Kada je riječ o utjecaju na životnu sredinu, naglašava da nove investicije i privredni razvoj i zaštita okoliša danas nisu međusobno suprotstavljene stvari.- Dozvole u FBiH nemoguće je dobiti bez primjene najboljih raspoloživih tehnika. Ostaje da se vidi da li nadležno ministarstvo može da iznese taj proces na transparentan način. To je problem kod svih većih investicija u BiH, jer su nam institucije prilično slabe. Ovakve investicije smanjuju količinu otpada i povećavaju potražnju za recikliranjem. Ako neko krene u recikliranje aluminija, to će podstaknuti i druge materijale, tako da to može utjecati da počnemo s boljim upravljanjem otpadom – naglašava Husika.

S temperaturama i radovima u polju raste i opasnost: Visoke kazne za proljetno paljenje na njivama

Kerim ef. Imamović, imam džemata Bogušići kod Goražda: Pomoći komšiji i biti dobri možemo i nakon ramazana

Beograđanka koja je ostala u opkoljenom gradu: Goražde dobija ulicu dr. Dušanke Vujasić

Cijene goriva zbog iranskog rata dižu i troškove sjetve: Poskupit će gnojivo i sadni materijal

Porazni rezultati koalicije na vlasti: Hoće li BiH napredak na EU putu čekati do 2027.?

Još jedna kriza koju smo dočekali nespremni: Slijede lančana poskupljenja pa nestašice

Vanjskopolitički analitičar Denis Avdagić za "Avaz": SAD nisu iskoristile puni potencijal

CBBiH pozdravlja usvajanje ključnih zakona za pristupanje SEPA u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH

Glavni imam MIZ Višegrad Hasan ef. Skorupan za "Avaz": Ramazan nam vraća nadu u dobro među ljudima

Sanel Buljubašić: Federaciji BiH treba više struje

Akademik Nedim Suljić o rupama u sistemu: Energetska neovisnost BiH na respiratoru

Vojni analitičar Igor Tabak za "Avaz": Brodove moguće oštetiti i bez miniranja Hormuza

Ekonomista i bivši bh. diplomata Draško Aćimović za "Avaz": BiH pod hitno treba Krizni štab

Lijepe vijesti: Djevojka povrijeđena u tramvajskoj nesreći uskoro izlazi iz bolnice

Semir ef. Jahić, imam iz Donje Jablanice: Sjećanja su svježa, ali ramazan nam vraća vjeru

Šta donosi Kabirijev sporazum s Austrijancima: Širenje recikliranja u ’Aluminiju’ Mostar

S temperaturama i radovima u polju raste i opasnost: Visoke kazne za proljetno paljenje na njivama

Kerim ef. Imamović, imam džemata Bogušići kod Goražda: Pomoći komšiji i biti dobri možemo i nakon ramazana

Beograđanka koja je ostala u opkoljenom gradu: Goražde dobija ulicu dr. Dušanke Vujasić

Cijene goriva zbog iranskog rata dižu i troškove sjetve: Poskupit će gnojivo i sadni materijal

Porazni rezultati koalicije na vlasti: Hoće li BiH napredak na EU putu čekati do 2027.?

Još jedna kriza koju smo dočekali nespremni: Slijede lančana poskupljenja pa nestašice

Vanjskopolitički analitičar Denis Avdagić za "Avaz": SAD nisu iskoristile puni potencijal

CBBiH pozdravlja usvajanje ključnih zakona za pristupanje SEPA u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH

Glavni imam MIZ Višegrad Hasan ef. Skorupan za "Avaz": Ramazan nam vraća nadu u dobro među ljudima

Sanel Buljubašić: Federaciji BiH treba više struje

Akademik Nedim Suljić o rupama u sistemu: Energetska neovisnost BiH na respiratoru

Vojni analitičar Igor Tabak za "Avaz": Brodove moguće oštetiti i bez miniranja Hormuza

Ekonomista i bivši bh. diplomata Draško Aćimović za "Avaz": BiH pod hitno treba Krizni štab

Lijepe vijesti: Djevojka povrijeđena u tramvajskoj nesreći uskoro izlazi iz bolnice

Semir ef. Jahić, imam iz Donje Jablanice: Sjećanja su svježa, ali ramazan nam vraća vjeru

Šta donosi Kabirijev sporazum s Austrijancima: Širenje recikliranja u ’Aluminiju’ Mostar