Prijevremeni izbori za predsjednika RS u nedjelju će biti ponovljeni na 136 biračkih mjesta u 17 izbornih jedinica. Pravo glasa na ponovnim prijevremenim izborima imaju 84.474 birača, a prema trenutnim rezultatima kandidat SDS-a Branko Blanuša u prednosti je za 5.701 glas u odnosu na Sinišu Karana iz SNSD-a.<h2>Dobro raspoloženje</h2>- Prilično sam optimističan, s obzirom na rezultat s kojim se ide u ponovljene izbore, ali i stanje na terenu i raspoloženje ljudi. Naravno, kod nas ništa ne mora definitivno da utječe kako će ljudi glasati, jer poznato je čime se sve služi vladajući režim, a s terena imamo informacije da koriste sve mehanizme. Kupovina glasova, pritisci, ucjene, obećanja, sve ono na što smo navikli. Nastojat ćemo da dobro zaštitimo svako biračko mjesto – kazao je Blanuša za “Avaz”.Dane prije predizborne šutnje u subotu kandidat SDS-a za predsjednika RS provodi na terenu. Jučer je bio u Doboju, danas će posjetiti Zvornik, gdje građanima nastoji pojasniti svoje poglede na budućnost RS i odnose u BiH. - Osjećam dobro raspoloženje u narodu. Mislim da je narod željan promjene i drugačijeg stanja, prije svega drugačijeg odnosa prema njima – dodaje Blanuša. Osvrnuo se i na ponovno jačanje nacionalističke retorike i najave otcjepljenja RS, kao i reakcije s druge strane u državi koju veliki broj mladih želi napustiti ili je to već učinio.<h2>Poboljšati ekonomiju </h2>- Građani od novog predsjednika RS, ako ja budem izabran, mogu očekivati potpuno drugačiju atmosferu u BiH, kad su u pitanju ozbiljne političke teme. A mislim da su uređenje BiH, Ustav i Dejtonski sporazum ozbiljne teme. Više puta sam istakao da nam zaista ne trebaju nacionalistička retorika, podizanje nacionalnih tenzija i zatvaranje u nacionalne korpuse, a pogotovo ne u vezi s izbornim procesom ili dnevnopolitičke promocije pojedinih lidera. Treba nam ozbiljna politika u RS i cijeloj državi, u interesu svih stanovnika BiH, pa da država jednom stvarno krene naprijed. Narod hoće normalan dijalog i odnose, da u politici vidi i neke ljude koji gledaju kako da bude bolje, kako da se poboljša ekonomska situacija i da se u cijeloj državi bolje živi, da idemo prema evropskim integracijama, da imamo više investicija i projekata – ističe Blanuša. <h2>Nove izborne tehnologije su neophodne</h2>Blanuša je jučer održao pres-konferenciju ispred zgrade Tužilaštva u Doboju, s koje je zatražio informacije o istragama vezanim za ranije izborne prevare i krađe. Upućen je zahtjev da se predmeti iz 2020., 2022. i 2024. godine dovedu do kraja. &nbsp;- S obzirom na to kakvo smo društvo, nove izborne tehnologije su nam zaista neophodne. Trebalo bi da u oktobru budu primijenjene. Ono što može biti ljekovito za naš izborni proces je da oni koji su do sada učestvovali u izbornim prevarama i krađama, budu procesuirani i pravosnažno osuđeni. Mislim da je to najbolji lijek za integritet našeg izbornog procesa, da se takve stvari ne ponavljaju. Kad će to da urade naše tužilaštvo i sudovi, veliko je pitanje – naglašava Blanuša.

Treba nam ozbiljna politika u RS i cijeloj državi, u interesu svih stanovnika BiH

Branko Blanuša uoči izbora za predsjednika RS za "Avaz": Narod je željan promjena

Danas će u Sarajevu biti obilježena 18. godišnjica ubistva Denisa Mrnjavca, srednjoškolca kojeg su, pri povratku iz škole, 5. februara 2008. godine u tramvaju napala trojica maloljetnika. Od nanešenih teških povreda dan poslije je preminuo. Polaganjem cvijeća ispred njegove fotografije na tramvajskom stajalištu kod Američke ambasade, bit će odata počast nevinom dječaku čija je smrt trebala predstavljati prekretnicu u borbi protiv vršnjačkog nasilja i biti posljednja zbog koje tugujemo.- Bol ne može proći, već samo vremenom postaje jača i veća. Od trenutka kad se to desilo cijeli svijet i život je dobio jednu sasvim drugu dimenziju. To više nikad nije ono što je bilo do tog momenta – kazala je za “Avaz” Denisova majka, Ana Mrnjavac.6. februar u Kantonu Sarajevo proglašen je danom borbe protiv vršnjačkog nasilja. Ipak, uprkos obećanjima, izostaju konkretniji rezultati na sprječavanju ove pojave u cijeloj državi.- Vidimo da se ništa bitno, nažalost, nije promijenilo. Tragedije se i dalje dešavaju, jer očigledno niko nije ništa posebno uradio. Društvo i vlasti su trebali mnogo toga napraviti, prije svega da djeluju preventivno, a onda i represivno na one koji destruktivno djeluju među djecom u društvu. Žalosno je, jer ipak su to djeca, da se oni tako ponašaju, da su izrasli u tu kategoriju umjesto da se bave nekim lijepim stvarima – ističe Mrnjavac.Denisa Mrnjavca ubili su njegovi vršnjaci Nermin Sikirić (17), Ademir Lelović (18) i Berin Talić (19). Sikirić je osuđen na 15 godina zatvora, kao i Ademir Lelović koji mu je pomogao. Berin Talić je za pomaganje u ubistvu osuđen na 10 godina.

Tragedije se i dalje dešavaju, jer očigledno niko nije ništa posebno uradio, dodaje

Ana Mrnjavac, 18 godina nakon ubistva sina Denisa: Bol ne može proći, već samo vremenom postaje jača i veća

Manje od 24 sata od početka izborne šutnje, o ponovljenim izborima za predsjednika RS u nedjelju, Dodikovom prisustvu Molitvenom doručku u Vašingtonu, ali i novim najavama otcjepljenja RS, za “Avaz” govori predsjednik Kluba poslanika PDP-a u NSRS, Igor Crnadak. On smatra da je svakome jasno da je kandidat SDS-a Branko Blanuša pobjednik izbora i da su razmjere krađe glasova i zloupotreba bile ogromne.- Na 136 mjesta, na kojima su postojali neoborivi dokazi za malverzacije, izbori će se ponoviti, iako se to dešavalo i na stotinama drugih mjesta. Blanuša trenutno ima prednost od skoro 6.000 glasova, koju je ostvario na 95% biračkih mjesta. Male su šanse, samo teoretske, da se na preostalih 5% mjesta ta prednost izgubi. Ali, režim brani milionske profite iz korupcije i želi nastavak zaštite od istraga i optužnica, tako da je njihov motiv ogroman i zato su na sve spremni. Ipak, optimista sam, jer je narod poslao jasnu poruku da im je ove vlasti preko glave i da žele politike okrenute budućnosti, razvoju ekonomije i otvorenom ratu protiv korupcije – kaže Crnadak.<h2>Izborne malverzacije</h2>Brojni izvještaji s terena govore da će i ponovljeni izbori biti u sjeni izbornih malverzacija, jer iz pojedinih općina dolaze čak i podaci o iznosima koji se nude za svaki glas. Crnadak kaže da ih je najviše iz Doboja i Zvornika, iako ni Laktaši ne zaostaju mnogo.- Oni znaju da ih je narod odbacio i sada se služe najprizemnijim metodama i posebno pokušavaju iskoristiti one koji su u teškoj materijalnoj situaciji. Naš narod ne smije imati nikakve moralne dileme, neka sami odluče da li će uzeti novac, ali neka im je uvijek u glavi da je to njihov novac, da ne čine ništa loše ako ga uzmu. Što se tiče glasanja, niko ne zna kako ste glasali i zato birajte ono što je najbolje za vas i RS, bez ikakvog straha ili nelagode – poručuje Crnadak.<h2>"Selfi diplomatija"</h2>Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik, s članicom Predsjedništva BiH Željkom Cvijanović i v.d. predsjednika RS Anom Trišić Babić prisustvovao je Molitvenom doručku u Vašingtonu, odakle je poručio da mu je velika čast što prisustvuje ovom događaju. Crnadak to naziva “selfi diplomatijom” bez ozbiljnog državničkog djelovanja, iako boravak u Vašingtonu Dodik pokušava prikazati kao pobjedu.- Cvijanović, kao član Predsjedništva, ima mogućnost zakazivanja ozbiljnih sastanaka i vjerovatno će na neki od njih povesti Dodika. Koliko ja znam on nema zakazan nijedan zvaničan sastanak s administracijom, možda neko lobističko slikanje s pojedinim kongresmenima ili senatorima. Za mene je ova ambicija SNSD-a da glumi svjetsku diplomatsku veličinu posebno tragikomična. Oni su dogovorili s ruskim Ministarstvom inostranih poslova da baš dok oni borave u Americi stigne zvanična podrška Rusije SNSD-ovom kandidatu. Oni misle da je to visoka politika, ali to je na nivou političkog šibicarenja – ističe Crnadak.Na pitanje ima li zaista, kako tvrdi Dodik, RS podršku 15 zemalja za nezavisnost, Crnadak odgovara da se SNSD ponaša po onoj “poslije mene potop” i da su spremni sve za sobom uništiti ako oni nisu na vlasti.- Nezavisnost ne podržava čak ni Srbija i s tim se ne smijemo igrati. Najviši nivo patriotizma je da RS sačuva Dejtonski sporazum i konačno dobije slobodne i efikasne institucije, koje će raditi za građane, a ne za vladajuću oligarhiju – kaže Igor Crnadak.

On smatra da je svakome jasno da je kandidat SDS-a Branko Blanuša pobjednik izbora i da su razmjere krađe glasova i zloupotreba bile ogromne

Igor Crnadak za “Avaz”: Uzmite vaš novac, ali birajte ono što je najbolje za vas i RS


U posljednjih nekoliko godina 11 kontrolora letenja napustilo je Agenciju za pružanje usluga u zračnom saobraćaju BiH (BHANSA), od kojih je osam prekid radnog odnosa zatražilo u posljednjih godinu dana.Odlazak ključnog kadra intenziviran je uprkos činjenici da su finansijskim planom za ovu godinu predviđena značajna poboljšanja materijalnog statusa operativnog osoblja, uključujući povećanja primanja za kontrolore leta i drugo operativno osoblje i do 25 posto u odnosu na 2025. godinu. <h2>Sigurnost neupitna</h2>- Osam kontrolora u posljednje vrijeme jeste napustilo BHANSA-u i to će stvoriti određene izazove u organizaciji rada i planiranju smjena. Međutim, uvjeren sam će se odgovarajućim mjerama sigurnost i kontinuitet zračnog saobraćaja zadržati na najvišem nivou – kazao je za “Avaz” predsjednik Sindikata kontrolora letenja u BiH Vinko Malnar.Dodaje da je uprava Agencije uspjela uvjeriti troje kontrolora, koji su bili izrazili želju za odlaskom, da ostanu na svojim pozicijama. Malnar naglašava da sindikati i uprava, predvođena Davorinom Primorcem, kroz socijalni dijalog nastoje poboljšati materijalni status uposlenih.

- Pozdravljam napore uprave da unaprijedi materijalna i radna prava svih uposlenika, posebno kontrolora. To može i bolje, jer i ove plate sada, nakon povećanja, značajno su niže od plata kontrolora u regionu – Hrvatsku i Srbiju. Ne želim o ciframa, ali ovi ljudi su otišli da rade za 4-5 puta veće plate. Mi smo svjesni da primanja preko noći ne mogu narasti i da je to dugotrajni proces zvani politika, a treba shvatiti da to nije posao za koji kadrove možete naći na birou. Prema informacijama koje ja imam, oblasni kontrolor letenja u Portugalu ima platu oko 250.000 eura, u Švicarskoj oko 220.000 eura. Niko nije nerealan da u BiH to očekuje, ali mislim da to trebaju biti iznosi koji su bar približni onima u Srbiji, gdje je životni standard isti ili za nijansu bolji nego u BiH – ističe Malnar.<h2>Odštetne klauzule</h2>U BHANSA-i trenutno radi više od 55 kontrolora letenja. Iz Agencije su potvrdili odlazak osam kontrolora.- BHANSA poštuje individualne profesionalne odluke svojih zaposlenika svjesna globalnih tržišnih okolnosti i konkurentnosti međunarodnog tržišta rada. Istovremeno je BHANSA, u skladu s važećim stipendijskim ugovorima, aktivirala odštetne klauzule za kontrolore letenja koji napuštaju sistem, čime se štite ulaganja Agencije u školovanje i stručno osposobljavanje kadra – naveli su iz BHANSA-e.<h2>Od 5.000 do 8.000 KM</h2>Kako saznajemo, plaće uposlenih u BHANSA-i, prije najavljenog povećanja od 25 posto, prošle godine su iznosile 5.000 - 8.000 KM, njihove kolege u Srbiji i Hrvatskoj zarađuju od 6.000 do 9.000 eura.<h2>Javni oglas</h2>BHANSA je objavila oglas za izbor, stručno osposobljavanje i prijem u radni odnos kandidata za kontrolore zračnog prometa, čime se otvara mogućnost zapošljavanja nove generacije stručnjaka u jednom od najodgovornijih i najzahtjevnijih zanimanja.Javni oglas namijenjen je kandidatima koji posjeduju najmanje srednju stručnu spremu te izražene sposobnosti logičkog razmišljanja, prostorne i vizualne percepcije, planiranja, koncentracije i donošenja odluka pod pritiskom.

U posljednjih godinu dana osam stručnjaka tražilo prekid radnog odnosa 

Kontrolori leta: Jedan od najzahtjevnijih poslova

Pritisak veliki, a pomaka nema: Kontrolori letenja daju otkaze zbog malih plaća

U postupku koji se pred Sudom BiH, zbog navodnih ratnih zločina vodi protiv generala Armije BIH Atifa Dudakovića, vještaci medicinske struke u ponedjeljak su prezentirali izvještaj prema kojem Dudaković nije sposoban aktivno pratiti i učestvovati u sudskom postupku. Sudsko vijeće dalo je rok od sedam dana u kojem se Tužilaštvo i odbrana trebaju izjasniti o nalazu vještaka.Par dana kasnije stranka Snaga naroda objavila je vijest da se predsjednik ove stranke i ministar unutrašnjih poslova FBiH Ramo Isak sastao s generalom Dudakovićem i pružio mu podršku. “Ministar unutrašnjih poslova Federacije BiH Ramo Isak ugostio je heroja odbrane Bosne i Hercegovine, generala Atifa Dudakovića. – Dajemo punu podršku našem Dudaku u njegovoj trenutnoj borbi i nadamo se brzom ozdravljenju, rekao je Isak” – navodi se u informaciji, koju su prenijeli pojedini bh. portali. Kako je za “Avaz” pojasnio branilac optuženog, advokat Asim Crnalić, radi se o dezinformaciji, koju prate fotografije nastale prije dvije godine, a general Dudaković je trenutno na terapijama u Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu.- General Dudaković nije bio u posjeti kod ministra unutrašnjih poslova FBiH Rame Isaka i ta informacija šteti mom branjeniku u postupku koji se vodi pred Sudom BIH. Fotografije koje su objavljene uz ovu vijest stare su više od dvije godine – kazao je Crnalić za “Avaz”.

Fotografije koje su objavljene uz ovu vijest stare su više od dvije godine, kazao je Crnalić

Objavljena dezinformacija i stare fotografije: “Snaga naroda” i Ramo Isak nanijeli štetu generalu Dudakoviću u postupku pred Sudom BIH

U skladu s odlukom CIK-a BiH, dio građana RS u nedjelju će izaći na 136 biračkih mjesta u 17 lokalnih zajednica u kojima su izbori poništeni, te donijeti konačnu odluku ko će narednih mjeseci obavljati dužnost predsjednika RS. Prema trenutnim rezultatima, kandidat SDS-a Branko Blanuša ima 201.387 glasova i u prednosti je za 5.701 glas ispred Siniše Karana iz SNSD-a, za kojeg je glasalo 195.686 birača.- Potrebno je obezbijediti što pravedniji izborni proces, da posao članova biračkih odbora i posmatrača bude u skladu sa zakonom i da se ljudima, kojima se uskratilo pravo glasa, to ne ponovi. Nadam se da se neće ponoviti raniji trendovi, da ljudi izlaze u manjem broju i vjerujem da je gnjev ljudi zbog ovolike izborne krađe takav da će u velikom broju izaći da glasaju. Očekujem da iskoriste svoje biračko pravo i da glasaju taj dan, a ne da nam se ponove izborne krađe, u najvećem procentu krađe identiteta, što je najviše bilo izraženo u Bratuncu, Zvorniku, Doboju i Laktašima – kazao je za “Avaz” potpredsjednik SDS-a, Želimir Nešković.U SDS-u očekuju pobjedu Blanuše, iako su uvjeti pod kojima izlaze na ponovljene izbore mnogo teži za njih.- Nije nam omogućeno da akreditujemo nove posmatrače, nije omogućeno da imamo korištenje tehničkih izmjena Izbornog zakona, niti da se koristi prozivanje, imenom i prezimenom, birača na biračkom mjestu, kako bi se osigurala adekvatna identifikacija birača. I dalje ostaje mogućnost da neko drugi uđe umjesto čovjeka koji treba da glasa, onaj ko je zadužen za identifikaciju može da ga pusti i da izvrši krađu identiteta – dodaje Nešković.Bez obzira na zakon, pravila CIK-a i posmatrače na biračkim mjestima, građani BiH, bez novih tehnologija na biračkim mjestima građani BiH ni u oktobru ove godine neće dočekati prve poštene i transparentne izbore. Nešković se slaže s takvom konstatacijom, naglašavajući da se tehničke izmjene Izbornog zakona i nabavka skenera i druge opreme moraju sprovesti.- Pravedne i fer izbore definitivno nećemo imati ako se ne sprovede javna nabavka uređaja, koji su osnov tehničkih izmjena. Ako to ne bude obezbjeđeno mislim da će u oktobru rezultat i volja naroda biti upitni. Pitanje je u kojem pravcu će se opozicione stranke u RS odlučiti da idu. Sačekajmo određene stvari koje se tiču tog predizbornog perioda – kaže Nešković. Komentirajući ponovno zaoštravanje retorike i nove najave otcjepljenja RS, Nešković podsjeća da je SNSD tako radio i u ranijim kampanjama, kako bi izazvao strah kod građana i skrenuo pažnju s mase problema u RS. - O toj nacionalnoj retorici SNSD-a najbolje govore njihovi potezi kojima razvlašćuju RS. Oni su ukinuli zakone usvojene u NSRS, koji su trebali da ojačaju institucije RS. Toliko o nacionalnoj politici Milorada Dodika i SNSD-a – naglašava potpredsjednik SDS-a Želimir Nešković.

Pravedne i fer izbore definitivno nećemo imati ako se ne sprovede javna nabavka uređaja, navodi

Potpredsjednik SDS-a Želimir Nešković za “Avaz”: Vjerujem da je gnjev ljudi zbog izborne krađe takav da će u velikom broju izaći da glasaju

Sve informacije govore da lukavačka “Koksara” broji svoje posljednje dane, ali njeni radnici, na čelu s predsjednikom Sindikalne organizacije Erminom Halilovićem, nastoje je spasiti. Nakon što je kompanija H&amp;P iz Zvornika, kao dio grupacije „Pavgord“, najavila povlačenje 22. februara, kompanija u stečaju objavila je javni poziv za preuzimanje njenih pojedinačnih dijelova. Ako zainteresiranih ne bude do 10. februara, lukavačku tvornicu očekuje početak postepenog gašenja njene koksne baterije.S druge strane, Halilović upozorava da gašenje “Koksare” ne smije biti opcija, jer bi se s njenim postrojenjem ugasilo i gotovo 500 radnih mjesta, a lančana reakcija u pitanje bi dovela i hiljade drugih u „Željezari“ Zenica i čitavom industrijskom lancu u BiH. Vapaj institucijama da osiguraju finansijsku podršku od 1 do 1,5 miliona KM mjesečno u narednih pola godine, posljednji je pokušaj da se spasi nekada veliki bh. izvoznik. Zvaničnici na svim nivoima vlasti zbog njenog kraja ne izgledaju pretjerano zabrinuti, zbog ekoloških problema kojima je kumovala za njom ne žali ni veći broj građana, pa će dio radnika, predvođenih mladim sindikalistom Halilovićem, očigledno posljednji napustiti brod koji tone u dugovima izazvanim višegodišnjim lošim upravljanjem i kriminalom.

Ermin Halilović grčevito se bori za prava radnika “Koksare”

Ermin Halilović: Odlučujuća bitka

Izmjene Izbornog zakona BiH godinama opterećuju političke odnose u BiH, a sudeći prema posljednjim izjavama predsjednika HDZ-a Dragana Čovića i dalje su jedan od ključnih prioriteta ove stranke.<h2>Brisel i Vašington</h2>Čović sada kao uvjet nastavku evropskog puta BiH postavlja osiguravanje “legitimnog predstavljanja” u Predsjedništvu BiH i domovima naroda, podržava preispitivanje Dejtonskog sporazuma i najavljuje da će izmjene Izbornog zakona biti teme susreta koje će delegacija HDZ-a u martu imati u Briselu i Vašingtonu. Dok Dodik i SNSD nastavljaju sa zagovaranjem revizije Dejtonskog sporazuma i secesije RS i s ukidanjem američkih sankcija ubiru prve plodove dugogodišnjeg lobiranja u SAD, dok najveća stranka kod Hrvata pojačava aktivnosti ka ispunjenju svojih, legitimnih političkih ciljeva, zvaničnici bh. stranaka sa sjedištem u Sarajevu djeluju ošamućeno i dezorijentirano. I ovaj put su u defanzivi, izostaju čak i reakcije na poteze koalicionih partnera u državnoj vlasti.Profesor na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu i politički analitičar Enver Kazaz smatra da Čović posljednjim izjavama najviše ide naruku Dodiku, te da bi “raspakivanjem” Dejtonskog sporazuma izgubili svi u BiH.- Takve izjave mogu samo iritirati Bošnjake, koji glasaju za hrvatskog člana Predsjedništva, da se homogeniziraju i nastave s tom praksom. Rješenje je bilo vrlo jednostavno – promijeniti Izborni zakon, ne na osnovama koje nudi HDZ, koje ipak podrazumijevaju neku novu teritorijalnu jedinicu. Postojalo je bezbroj varijanti, ali ni Izetbegović, ni Nikšić, ni Ćudić, ni Konaković, niko od lidera građanskih ili bošnjačkih partija nije shvatio u kakvoj se poziciji nalazi. Kandidatura nekredibilnog Slavena Kovačevića, a mislim na njegove manipulacije nacionalnim izjašnjavanjem, DF BiH u dovodi u vrlo nezgodan položaj - komentira Kazaz za “Avaz”.Dodaje da je takva kandidatura legitimna, ali da BiH kao država na instanci člana Predsjedništva ne dobija mnogo. Kazaz upozorava da ne shvatamo složenost konsocijacijskog modela u BiH, koji je rigidan i pun blokada, pa umjesto da se on liberalizira, pojedine stranke vode besmislene bitke u kojoj država gubi na međunarodnom, a posebno na unutrašnjem planu.

<h2>Komšićeva uloga</h2>- Odnosi hrvatske i bošnjačke politike su u najvećem mogućem sukobu. Na to upozoravam od 2010. i strašno mi je žao što se to ne shvata. Niko nije ojačao Čovićevu poziciju u hrvatskom političkom tijelu, kao što je to uradio gospodin Komšić. Čović koristi ozbiljne instrumente vlasti, dok Komšić figurira na vlasti, bez stvarne moći. Bošnjaci kao građani BiH su uhvaćeni u mentalnu zamku u kojoj se član Predsjedništva vidi kao neka svemoćna, važna simbolička figura. Zbog toga i nema ozbiljnih inicijativa iz probosanskih stranaka da se naprave promjene Izbornog zakona. Jedna od njih mogla bi biti elektorska, druga može biti izbor članova Predsjedništva u Parlamentu BiH, ali umjesto toga primjećujemo kratkovidost bošnjačke politike, sličnu onoj koju smo imali pri obaranju Aprilskog paketa 2006. godine. Propuštena politička prilika se nikad ne vraća, a lažni patriotizam nas vodi u najtežu institucionalnu i političku krizu – ističe profesor Kazaz.

Dok su zvaničnici u Sarajevu ošamućeni, Dodik i SNSD nastavljaju sa zagovaranjem secesije RS, a HDZ pojačava aktivnosti ka ispunjenju svojih ciljeva

Dodik i Čović: Dobili otvoren prostor za lobiranje

Dok SNSD i HDZ lobiraju, političko Sarajevo ošamućeno i defanzivno

Predstavnici stranaka opozicije u RS apsolutno su uvjereni da će kandidat SDS-a Branko Blanuša pobijediti na prijevremenim izborima za predsjednika RS, te da će njegova pobjeda biti potvrđena nakon ponovljenih izbora na 136 biračkih mjesta u nedjelju. Nakon što Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine danas oko 14 sati izmijeni podatke u aplikaciji za izborne rezultate i izbriše podatke sa biračkih mjesta na kojima su izbori poništeni, Blanuša će imati prednost od oko 6.000 glasova.Članica Predsjedništva SDS-a Aleksandra Pandurević kaže da pobjedu Blanuše najavljuju upravo rezultati iz kojih su izuzeti glasovi s biračkih mjesta na kojima su zabilježene nepravilnosti.- Ovaj put smo se dobro spremili. Imamo i članove biračkih odbora, i posmatrače, a naši aktivisti su zaduženi da spriječe izborne krađe. Sigurna sam da to neće moći ponoviti u obimu u kojem su to radili na izborima 23. novembra. Konačna pobjeda profesora Blanuše ne može biti ugrožena, bez obzira što oni sad uveliko hodaju s džakovima novca i pokušavaju kupiti glasove, pa su cijene glasova, kako nam ljudi kažu s terena, dostigle i 500 maraka, dok opozicionim biračima nude i po 300 KM samo da ne izađu taj dan na izbore. Mi poručujemo svima – uzmite novac, jer to je vaš novac kojeg su opljačkali, a izađite i glasajte za bolju budućnost RS i profesora Blanušu – kaže Pandurević.Ona je komentirala i ponovno intenziviranje secesionističke retorike iz SNSD-a. Kaže da radikalizacijom i podizanjem tenzija Dodik nanosi štetu i samoj RS i srpskom narodu.- Priču o samostalnosti RS Dodik “gusla” 20 godina, a rezultati izbora su pokazali da je ljudima više dosta te isprazne retorike. Jer što Dodik više priča o samostalnosti RS, nje je sve manje. Jasno je u ovom momentu, imali ste predsjednika Vučića koji je prije nekoliko dana gostovao u programu FTV, da RS za takav poduhvat ne bi imala čak ni podršku Srbije i da to što Dodik radi nisu iskrene namjere, već njegova predizborna kampanja koju su građani prozreli i prezreli. Što on više priča o nezavisnosti, oni su sve siromašniji, a njegovi prijatelji, porodica, kumovi sve bogatiji. Svi u RS su svjesni da je Dejtonski sporazum jedini garant opstanka RS i da svako ugrožavanje Dejtonskog sporazuma, pa i priča o nezavisnosti, jeste ugrožavanje RS. Jučer smo imali i izjave gospodina Dragana Čovića da je neophodna revizija Dejtona. Sigurno gospodin Čović nije bez aspiracija i prema teritoriji RS – ističe Pandurević.

Konačna pobjeda profesora Blanuše ne može biti ugrožena, poručila je

Aleksandra Pandurević za “Avaz”: Dejtonski sporazum jedini garant opstanka RS, nezavisna RS nema podršku čak ni Srbije

Ambasadorica Bosne i Hercegovine u Hrvatskoj, Elma Kovačević Bajtal sastala se s predsjednikom Hrvatske gospodarske komore Lukom Burilovićem. Na sastanku je istaknuta izrazito dobra bilateralna ekonomska saradnja Hrvatske i Bosne i Hercegovine, uz naglasak na potencijale njenog daljnjeg jačanja. Razgovaralo se i o mogućnostima snažnije zajedničke prisutnosti privrednika iz obje zemlje na sajmovima na trećim tržištima.

Prema informaciji iz HGK, Hrvatska je jedan od najvažnijih vanjskotrgovinskih partnera Bosne i Hercegovine, dok BiH u ukupnoj robnoj razmjeni Hrvatske sa svijetom zauzima peto mjesto. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, robna razmjena između dviju zemalja dosegla je 2024. godine 4,6 milijardi eura, a podaci za prvih deset mjeseci lani pokazuju blagi rast u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.- U kontekstu velikih globalnih promjena, nesigurnosti i poremećaja u međunarodnim dobavnim lancima, otvara se dodatni prostor za jačanje poslovne saradnje unutar regije i šireg okruženja. Relativna blizina tržišta, poznavanje poslovnih praksi te prepoznatljivost proizvoda predstavljaju važan poticaj daljnjem povezivanju i jačanju saradnje poduzetnika iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine – saopćeno je iz Hrvatske gospodarske komore.

Na sastanku je istaknuta izrazito dobra bilateralna ekonomska saradnja Hrvatske i Bosne i Hercegovine

Ambasadorica Kovačević Bajtal s predsjednikom Hrvatske gospodarske komore: Zajednički nastup privrednika na trećim tržištima

Vijećnici Gradskog vijeća Zenica usvojili su jučer urbanistički plan, s rješenjima koja definitivno onemogućavaju izgradnju spalionice na komunalni otpad u ovom gradu. Sjednici je prethodilo okupljanje članova Inicijative građana “Ne spalionici otpada u Zenici”, koji su sa transparentima u rukama dočekali vijećnike ispred zgrade Gradske uprave.&nbsp;Članovi inicijative energično su se usprotivili planovima vlasnika Nove željezare Zenica Ahmeda Hamzića i Gordana Pavlovića, upozoravajući na posljedice ovakvog projekta.- Ovo nije bio klasični protest već namjera da vijećnicima nježno ukažemo da je ovo pitanje od ključnog značaja za naš grad, njegovu bezbjednost i čuvanje zdravlja naših građana. Imali smo tekst Urbanističkog plana, koji čekamo punih 40 godina, u kojem se u jednoj rečenici spominjala mogućnost izgradnje postrojenja u kojem će se spaljivati otpad, ali to je na vrijeme uočeno, amandmanski izbačeno iz plana, tako da ovaj dokument, koji će biti na snazi u narednih 20 godina, onemogućava svaki pokušaj da se u Zenici napravi spalionica - kazala nam je aktivistkinja Eko foruma, Sanja Stević Mlađenović.

Prim. dr. Harun Drljević kaže da se Zeničanima, baš kad su se oslobodili Koksare i njenih zagađenja toksičnim benzolom, nudi spalionica otpada. Tako bi se jedno zlo zamijenilo drugim.- U Evropi je došlo do strašnog kočenja s izgradnjom spalionica, jer su vidjeli da ljudi u lokalnoj sredini masovno oboljevaju, posebno od zloćudnih bolesti. Mjerenjima emisija se konstatovalo da postoje jako visoke koncentracije PM1, toliko sitne da bez problema ulaze u naša pluća, u respiratornu membranu, ulaze u krvotok i čine dvije štete. Fizičku, jer se miješaju sa bjelančevinama plazme i prave jednu vrstu cementa i izazivaju infarkte srca i pluća. Svjetska literatura tu finu prašinu PM1 prepoznaje kao tzv. tihog ubicu – kaže Drljević.

Osim toga, čestice krvotokom dospijevaju do slezene, jetre i koštane srži, gdje se nakupljaju i izazivaju maligna oboljenja. Naš sagovornik pojašnjava da su u pitanju – dioksini, kao najotrovnije vještački stvorene materije, koji izazivaju zloćudne tumore. Drugi polutant iz spalionica su furani, vrlo destruktivni, kancerogeni elementi, koji izazivaju i sterilitet. Dioksini i furani izazivaju arterosklerozu, arterijsku hipertenziju i teška neurološka oštećenja.- Strašne su posljedice rada spalionica. Evropska unija i EBRD više ne daju pare za spalionice, jer to je zlo. Sad se traže druge destinacije van EU, zemlje kakva je BIH, koje imaju poroznu zakonsku regulativu, gdje je sankciona politika nikakva i gdje praktično postoji jedna koruptivna lokalna, kantonalna i federalna zajednica. Predviđa se da će u Zenicu dolaziti sto šlepera dnevno bjelosvjetskog otpada. Hoće li biti nuklearnog – ne znam, hoće li biti lijekova – hoće sigurno. I ko će kontrolisati šta će ulaziti i šta će se spaliti? Zato - ne spalionici – ističe Drljević.&nbsp;&nbsp;

Prim. dr. Harun Drljević kaže da se Zeničanima, baš kad su se oslobodili Koksare i njenih zagađenja toksičnim benzolom, nudi spalionica otpada

Usvojen Urbanistički plan: Građani Zenice protiv spalionice otpada

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine će sutra oko 14 sati izmijeniti podatke u aplikaciji za izborne rezultate za prijevremene izbore za predsjednika RS, a izmjena podrazumijeva brisanje podataka sa 136 biračkih mjesta u 17 osnovnih izbornih jedinica na kojima su izbori poništeni odlukom CIK-a BiH sa sjednice održane 24. decembra 2025. godine. Prema riječima Nenada Grkovića, državnog zastupnika Liste za pravdu i red, nakon sutrašnje korekcije rezultata, kandidat SDS-a Branko Blanuša imat će prednost od oko 6.000 glasova u odnosu na svog protukandidata Siniše Karana iz SNSD-a.- To jasno pokazuje da je raspoloženje ljudi u RS takvo da su su spremni za promjene i da će dati šansu opozicionom kandidatu, gospodinu Blanuši. Blanuša je sasvim novi tip političara, on je sve suprotno od onoga što imamo kod Milorada Dodika. To je univerzitetski profesor, čovjek ostvaren u svom poslu, jako uspješan, svjetski priznat, nije neko sa kupljenom i nekom sumnjivom diplomom, a po njegovom ponašanju i nastupima u medijima vidite da je to gospodin čovjek, za razliku od trenutnih političara na vlasti – kaže Grković.S približavanjem dana održavanja ponovljenih prijevremenih izbora iz SNSD-a ponovo jača secesionistička retorika. Predsjednik stranke Milorad Dodik jučer je ponovo govorio o “povoljnom međunarodnom okruženju” za nezavisnu RS, naglašavajući da će takvu odluku u roku od nekoliko dana priznati 15 država. Istovremeno, njegovi lobisti u SAD pozivaju američkog predsjednika Donalda Trampa (Trump) da ponovo razmotri Dejtonski sporazum i da je “pravo na samoopredjeljenje RS”, o kojem govori Dodik, važno za stabilnost Evrope i slobodu vjeroispovijesti kršćana i Jevreja. - To je standardna priča Milorada Dodika svaki put pred izbore. Kad se osjeća ugroženo, nesigurno i kad zna da gubi, onda pojača tu nacionalnu retoriku i nada se da će se neko iz FBiH na tu retoriku “upecati”. Srećom, mnogi političari su postali svjesni da, odgovarajući na njegove provokacije, u stvari samo njemu pomažu i podižu mu rijetki. Još uvijek postoje pojedini političari u FBIH, koji prihvate Dodikovu lopticu, jer i njima odgovara da podgrijavaju atmosferu u BIH. Ipak, mislim da je svim normalnim i dobronamjernim ljudima u BiH takve retorike više preko glave. Ljudi su željni novih rješenja, novih ideja i nekih novih ljudi, pa mu ovaj put neće proći, iako je zapeo iz petnih žila da ponovo izazove neku krizu, isprovocira nemili događaj. Ljudi su se osvijestili i ovaj put neće upasti u tu njegovu zamku – ističe Grković.

Ljudi su se osvijestili i ovaj put neće upasti u tu njegovu zamku, ističe Grković

Nenad Grković za “Avaz”: Svaki put pred izbore Dodik želi da ponovo izazove krizu, ovaj put mu neće proći

Stanje u Radioteleviziji Bosne i Hercegovine postaje sve teže, a konstantni apeli menadžmenta, sindikata, intelektualaca, novinara, svih građana ove zemlje koji su svjesni njenog značaja i uloge u jednoj evropskoj državi, kakvom želimo biti, kao da nailaze na gluhe uši aktuelnih vlasti. Pred očima im se urušava jedan od stubova države – Javni RTV servis BiH i bilo je potrebno da se angažuje kompletna međunarodna zajednica da se zaustavi ukidanje BHRT-a. Svojim odnosom prema situaciji u BHRT-u i upozorenjima uposlenih demonstriraju i vlastiti odnos prema državi, te zbunjenost, nesposobnost i bezidejnost u rješavanju barem jednog u nizu nagomilanih problema. Situacija u BHRT ogledalo je vlasti, sadašnjih kao i onih prije njih, ali činjenica da se i ovaj put pomoć traži i očekuje od predstavnika međunarodne zajednice samo pojačava osjećaj sramote i bespomoćnosti.Tako su u Predsjedništvo BiH otišli ambasadori najutjecajnijih država. Diplomate Kvinte: Ujedinjenog Kraljevstva Džulijan Rajli (Julian Reilly), Francuske Fransoa Delmas (François Delmas), Njemačke Alfred Granas (Grannas) i Italije Sarah Eti Kastelani (Castellani), otpravnik poslova u Ambasadi SAD Džon Ginkel (John), šef Delegacije EU u BiH i specijalni predstavnik EU u BiH ambasador Luiđi Soreka (Luigi Soreca).Iako su toga itekako svjesni, zvaničnicima međunarodne zajednice na sto je ponovo došla informacija da ova država nije u stanju osigurati primjenu vlastitog zakona – Zakona o Javnom RTV servisu BiH. Šef Delegacije EU i specijalni predstavnik EU u BiH, Luiđi Soreka upozorio je da bi nestanak ili kolaps BHRT-a predstavljao veliki korak unazad za BiH, da je stabilan, funkcionalan i istinski nezavisan javni RTV sistem dugogodišnji prioritet Evropske unije u BiH, da je osiguravanje održivog, predvidivog i zakonitog modela finansiranja hitno i da se više ne može odgađati.“Bilo je i većih problema, pa ih nismo riješili” – citat je iz popularnog stripa „Alan Ford“, u kojem kao da je smješten jedini odgovor koji bh. zvaničnici u ovom trenutku mogu ponuditi. Zato je odluka visokog predstavnika jedino rješenje, jer se od domaćih vlasti ništa dobro više i ne može očekivati.

Dok se vlastima BiH pred očima urušava jedan od stubova države, morala se uključiti međunarodna zajednica

Bilo je i većih problema

Na jednoj od narednih sjednica Vlade Brčko distrikta BiH bit će usvojen Nacrt zakona o vrijednosnim papirima, što je prvi korak ka uspostavi berze Brčko distrikta BiH.Projekt osnivanja Berze inicirao je tim američkih investitora, predvođenih nekadašnjim prvim zamjenikom visokog predstavnika i supervizorom za Brčko, Rafi Gregorianom (Raffi).<h2>Strani stručnjaci</h2>Prema riječima gradonačelnika Siniše Milića, finalna verzija zakona trebala bi biti usvojena do godišnjice proglašenja Distrikta, 8. marta, a nakon toga slijedi izrada drugih zakonskih rješenja koja trebaju da prate uspostavu berze.- To su, prije svega, zakoni koji bi trebali da omoguće i poreske olakšice u smislu oslobađanja na određen period, na godinu ili dvije, poreza na dobit svih koji se registruju za poslovanje na našoj berzi. Ona bi trebala biti međunarodna, a u samoj komisiji koja bi nadgledala rad berze, uz domaće članove, bila bi i dva međunarodna stručnjaka – kazao je Milić za “Avaz”.

Objasnio je da su u timu američkih investitora ljudi koji dobro poznaju situaciju u BiH.- Nama svakako godi njihova procjena da je Brčko distrikt u ovom trenutku najstabilnije područje za jedan ovakav finansijski poduhvat od koga bi direktnu korist mogla imati cijela BiH, jer ulazak američkog kapitala sigurno znači i povjerenje u institucije i možda dugoročno nagovještava stabilnost cijelog ovog prostora – naglašava Milić.Podsjetimo, inicijativa za osnivanje Berze Brčko distrikta BiH ozvaničena je 20. novembra prošle godine, na svečanosti kojoj su prisustvovali investitori iz SAD, predstavnici Brčko distrikta BiH, zamjenik visokog predstavnika i supervizor za Brčko Luis Krišok (Louis Crishock), otpravnik poslova Ambasade SAD Džon Ginkel (John)... koja je okončana simboličnim rukovanjem Milića i Gregoriana.<h2>Evropa i SAD</h2>Uz Južnu interkonekciju projekt Berze se tumači i kao još jedna najava snažnijeg angažmana SAD u BiH.Gregorian je najavio da će berza biti veoma primamljiva za investitore u BiH, Evropi i SAD, a u njenom rukovodstvu bit će stručnjaci iz BiH i inostranstva.Milić kaže da se o kapitalu do ovog trenutka najmanje govorilo, jer prioritet je stabilan zakonski okvir koji bi privukao investitore.<h2>Sve rješavamo na principu dogovora</h2> Projekt osnivanja Berze Brčko, na određen način, predstavlja i lekciju za cijelu BiH, slaže se Milić.- Brčko je do jučer proglašavano neuralgičnom tačkom, a mi smo ovdje napravili bazični konsenzus, iako je riječ o istim političkim opcijama koje imamo na nivou entiteta ili BiH. Političke razlike ostavljamo po strani, dajući i vremenu da i ono utječe na rješavanje problema oko kojih se ne slažemo, a radimo na onom što je od zajedničkog interesa. Opredijeljeni smo da očuvamo autoritet institucija u kontekstu u kojem je on doveden u pitanje na nivou BiH. Sve rješavamo na principu dogovora i konsenzusa – poručuje Milić.<h2>Milijarde zarobljene jer nemaju gdje biti plasirane</h2>- Prema procjenama američkih investitora milijarde su zarobljene u BiH, zbog nemogućnosti njihovog plasmana. Ljudi se opredjeljuju da viškove novca čuvaju na bankama ili ulažu u nekretnine, a na ovaj način im se omogućava da trguju na berzi i dođu do novog kapitala. Zaista je veliki interes investicionih fondova i pravnih lica iz regiona. Neka dinamika govori da bi berza mogla profunkcionisati do kraja godine – ističe Milić.

Poreske olakšice za sve koji se registruju za poslovanje na našoj berzi, kaže Milić

Još jedan strateški projekt s investicijama iz SAD: Berza Brčko donosi milijarde

Vijeće Evropske unije usvojilo je uredbu o obaveznoj, postepenoj zabrani uvoza ruskog ukapljenog prirodnog plina (LNG) i plina iz plinovoda. Sve članice EU podržale su takvu odluku, protiv su glasale samo Mađarska i Slovačka, dok je Bugarska bila suzdržana.- Oslobađamo se štetne ovisnosti o ruskom plinu i u duhu solidarnosti i saradnje poduzimamo veliki korak prema autonomnoj energetskoj uniji – izjavio je ministar energetike&nbsp;Kipra, Mihael Damjanos (Michael), čija zemlja predsjedava Vijećem EU.<h2>Rok do 1. marta</h2>Uredbom je predviđeno da šest sedmica nakon što stupi na snagu, više neće biti moguće sklapati ugovore o uvozu ruskog plina, dok je za one koji su na snazi odobren prijelazni period. Potpuna zabrana uvoza LNG-a stupit će na snagu od početka 2027., a plina iz plinovoda od jeseni 2027. godine. Za kršenje pravila EU predviđene su kazne od najmanje 2,5 miliona eura za fizička lica i najmanje 40 miliona eura za kompanije. Do 1. marta ove godine države članice EU moraju pripremiti nacionalne planove za diverzifikaciju snabdijevanja plinom i identificirati potencijalne izazove u zamjeni ruskog plina.

- EU je donijela stratešku odluku, a to ide u korist SAD, da se trajno smanji potrošnja ruskog plina. Na primjeru Njemačke smo vidjeli da je moguće da se u roku od godinu dana preorijentira s ruskog na plin koji dolazi iz Nizozemske, tako da to objektivno nije nemoguće – komentirao je za „Avaz“ Damir Novotny, ekonomski analitičar iz Zagreba.Kao država kandidat za članstvo u EU, BiH se mora prilagoditi evropskim pravilima, pa projekt Južne plinske interkonekcije iz dana u dan dobija na značaju.Novotny pojašnjava da u terminal na Krku stiže plin iz Sjeverne Afrike, SAD, ali najviše iz Katara i Alžira, tako da su alternativni izvori za BiH dostupni.<h2>Političke odluke</h2>- Ključno je da se BiH poveže s jugom, a ne lancima iz Rusije, Mađarske i Srbije. Da se BiH priključi strateškim pravcima, koji dolaze preko Jadrana. Širit će se i terminal na Krku – ističe Novotny.Prema njegovim riječima, plinifikacija je jedno od rješenja osiguravanja stabilnih izvora energije, ako se ne želi vratiti na ugalj, kojeg ima u BiH i na Kosovu.- U BiH se sve svodi na političke odluke, pa i ono jednostavno postaje komplicirano, poput otvaranja mosta na Savi. Vremena nema, treba donositi odluke i priključiti se energetskim blokovima koji se formiraju na Jadranu – ističe ekonomski analitičar iz Zagreba.

EU donijela stratešku odluku, a to ide u korist SAD, da se trajno smanji potrošnja ruskog plina, kaže Novotny

Južna interkonekcija je ključna: BiH nema vremena za čekanje

Nik Teunisen (Nick Teunissen) je holandski umjetnik, pisac, kolumnista, politički komentator, režiser i glumac. Rođen je 1982. godine u Amsterdamu i imao je samo 13 godina kada je počinjen genocid u Srebrenici. Njegova ljubav prema Bosni rezultirala je i međunarodnom predstavom „One Way Ticket“ kao i knjigom „Tražeći Esmira“, koju je napisao nakon što je vidio fotografiju mladića Esmira Mujčića, ubijenog u srebreničkom genocidu, te odlučio potražiti njegovu porodicu. Knjiga je do sada objavljena na tri jezika.<h2>Bosanska porodica</h2>Teunisen za „Avaz“ govori zašto je BiH njegova druga domovina, kako je Srebrenica ostavila dubok trag u njegovom životu, te kako vidi situaciju u BiH danas.Brojni građani su napustili ili napuštaju Bosnu i Hercegovinu, a Vi ste odlučili doći u Sarajevo. Šta Vas je navelo na takvu odluku?- Većina moje bosanske porodice porijeklom su iz Sarajeva, Višegrada i Srebrenice. Tokom godina, prihvatili su me kao jednog od svojih i duboko su na mene utjecali svojim životima i pričama. Njihova prošlost, posebno njihova iskustva tokom rata, pokazala mi je koliko su Bosanci jaki. Preživjevši ove strahote, izašli su iz svega toga i dalje kao duboko brižni ljudi koji, prije svega, vole, a ne mrze. Za mene to predstavlja pravi duh Bosne. Njihova upornost i duhovna snaga su nešto čemu se duboko divim i što smatram pravom dušom evropskog humanizma. Dok živimo u vremenu u kojem se fasada kolektivnog Zapada ruši, svijet je konačno u stanju u potpunosti shvatiti diplomatske i političke mehanizme ovog zla koje je haralo Bosnom tokom 90-ih. Biti tako blisko povezan s ljudima koji su se borili protiv ove banalnosti zla i koji su se zauzeli za čovječanstvo, čini me izuzetno sretnim. Kao umjetnik, osjećam se obaveznim da podržim njihovu borbu protiv nepravde. U mnogo čemu, bosanska svijest je u suprotnosti s bezdušnošću režima moje vlastite zemlje rođenja. Ona je skliznula u kukavičluk podržavanja genocida i aparthejda, čije se porijeklo može pratiti sve do bosanskog genocida.Srebrenica je ostavila poseban trag na Vašem umjetničkom radu, a zapravo i na cijelom Vašem životu. Šta Vas pokreće da istrajete u očuvanju istine od zaborava?- Kao dijete, imao sam mnogo bosanske djece izbjeglica koja su pohađala nastavu u mojoj srednjoj školi. Dok je rat bjesnio, postali smo bliski prijatelji. Njihove lične priče često su bile u suprotnosti sa slikama i izvještajima koje bismo vidjeli na holandskoj televiziji i čitali u novinama. Kao djeca, jednostavno nismo mogli shvatiti razlike između onoga što se čulo i onoga što se izvještavalo. To nas je potpuno zbunjivalo i baš kao što su to učinili vama kao Bosancima, izdalo je i nas kao djecu. S druge strane, to je mnogima od nas pomoglo da otkrijemo predrasude koje su postojale u mainstream medijima. Ukratko, veliki dio propagande Slobodana Miloševića je direktno kopiran i distribuiran širom naše zemlje. Danas su ovi narativi duboko ukorijenjeni u holandskom društvu. Srpski nacionalistički priručnik utro je put svom pandanu cionizmu, koji je sada u srcu holandske vlade. Na njenom čelu je ultranacionalistički političar Gert Vilders (Geert Wilders). On je jednostavno kopirao Miloševićevu ideološku teoriju, preimenovao njen retorički stub nekom novom rasističkom semantikom i promijenio njen duhovni centar iz Beograda u Tel Aviv. Budući da veliki dio holandskog društva glasa za njegov fašizam, potrebno je to suprotstaviti istini, pričajući pravu priču. Onu koja se tako đavolski gura pod tepih. Ne samo Srebrenica, već i Sarajevo, Višegrad... Srećom, mnogi mladi Holanđani vide dalje od vela dezinformacija. Uz pomoć društvenih mreža, zaobilaze korporativne medije i počinju sami istraživati. Stoga je važnije nego ikad ispričati priču o Bosni i njenoj borbi za čovječanstvo. Posebno u svjetlu nedavnih svjetskih događaja.<h2>Podjela vlasti </h2>Kako vidite situaciju u BiH danas? Posebno uporne pokušaje političara da revidiraju historiju i pretvore ratne zločince u heroje?- Iz društvene perspektive, snažno vjerujem u bosanski narod i njegovu budućnost. Njihova historija pokazuje nastavak mira, intelekta i ljubavi prema čovječanstvu. Suprotno svim historijskim i nedavnim narativima propagandnih mašina. Iz političke perspektive, nedavni politički događaji su na najnižem nivou ikada. Općenito, smatram Dejtonski mirovni sporazum diplomatskom gnusobom pred Bogom i ljudima. To je izdaja stoljetne multietničke tradicije Bosne i direktna nagrada ratnim zločincima, s pola zemlje za njihov genocid. Podijelio je Bosnu po etničkim i vjerskim linijama i učvrstio strukturu aparthejda koja traje već 30 dugih i mučnih godina. De facto, držeći bosanski narod kao taoca i navodeći ga na lažno uvjerenje da je sve nekako “njihova vlastita krivica”. U kombinaciji s politikama pomirenja euroatlantske zajednice, struktura se održava slabom. Omogućava različitim posrednicima da naknadno zloupotrebljavaju svoj utjecaj kako bi iskorištavali zemlju. Američka vlada je najveći predator. Ona smanjuje aranžman podjele vlasti kako bi koristila svojim interesima. Izgradnja plinovoda je primjer toga. Bosna je njihova postkolonijalna imovina. Njihovo smirivanje lokalnih političkih nasilnika, poput ukidanja sankcija ili bliske saradnje s bivšim eksploatatorima robovskih radnika u koncentracionim logorima, pokazuje da pravi interes za društvo nije na listi. Nisam pesimista. Trenutna promjena u geopolitici mogla bi lako napraviti ogromnu razliku u narednim godinama. Ne nužno nagore, a Bosna ima mnogo intelektualnog kapitala da to iskoristi.<h2>Kako je radio pokojni Lord Pedi Ešdaun</h2>Oštro ste kritizirali Evropu zbog njenog stava prema BiH. Šta joj konkretno zamjerate?- Rat u Bosni je uglavnom bio evropska izdaja. Mehanizmi koji su instalirani nakon rata, poput Ureda visokog predstavnika, nakratko su korišteni za pokretanje pravog liberalnog društva zasnovanog na građanima, s dobrim i profesionalnim diplomatama na čelu, kao što je pokojni Lord Pedi Ešdaun (Peddy Ashdown). Njihov rad doveo je do pobjeda obnovljenih bosanskih građana na Evropskom sudu za ljudska prava 2009. godine, proglasivši Dejton direktno diskriminirajućim prema vlastitim građanima. Kasniji visoki predstavnici nisu učinili ništa da to implementiraju, obično uz mantru “prvo biste trebali glasati da nacionaliste izbacite”. Nešto što se politički ne može učiniti unutar same podjele vlasti, što lišava najmanje 400.000 ljudi bilo kakvog stvarnog političkog utjecaja. Evropa stoji po strani i sve to ponovo posmatra sa ugodne udaljenosti, iako ima Bonske ovlasti da to pogura naprijed. Uz to, neliberalni izborni udar njemačkog diplomate Kristijana Šmita (Christian Schmidt) u ime HDZ-a doveo je sve do najniže tačke. U međuvremenu, Evropa čini sve da umiri grabežljivog susjednog predsjednika Srbije Aleksandra Vučića zbog njegovog litija i oružja, uprkos tome što je Srbiju pretvorio u Bjelorusiju Balkana, njegovom hibridnom ratovanju u Bosni i napadima na Kosovo. Da ne spominjemo evropsku podršku miješanju hrvatskih nacionalista u Bosnu i ponovno rasplamsavanje zajedničkog zločinačkog poduhvata Herceg Bosne.&nbsp;

Smatram Dejtonski mirovni sporazum diplomatskom gnusobom pred Bogom i ljudima

Teunisen: Snažno vjerujem u bosanski narod i njegovu budućnost

Branko Blanuša uoči izbora za predsjednika RS za "Avaz": Narod je željan promjena

Ana Mrnjavac, 18 godina nakon ubistva sina Denisa: Bol ne može proći, već samo vremenom postaje jača i veća

Igor Crnadak za “Avaz”: Uzmite vaš novac, ali birajte ono što je najbolje za vas i RS

Pritisak veliki, a pomaka nema: Kontrolori letenja daju otkaze zbog malih plaća

Objavljena dezinformacija i stare fotografije: “Snaga naroda” i Ramo Isak nanijeli štetu generalu Dudakoviću u postupku pred Sudom BIH

Potpredsjednik SDS-a Želimir Nešković za “Avaz”: Vjerujem da je gnjev ljudi zbog izborne krađe takav da će u velikom broju izaći da glasaju

Ermin Halilović: Odlučujuća bitka

Dok SNSD i HDZ lobiraju, političko Sarajevo ošamućeno i defanzivno

Aleksandra Pandurević za “Avaz”: Dejtonski sporazum jedini garant opstanka RS, nezavisna RS nema podršku čak ni Srbije

Ambasadorica Kovačević Bajtal s predsjednikom Hrvatske gospodarske komore: Zajednički nastup privrednika na trećim tržištima

Usvojen Urbanistički plan: Građani Zenice protiv spalionice otpada

Nenad Grković za “Avaz”: Svaki put pred izbore Dodik želi da ponovo izazove krizu, ovaj put mu neće proći

Bilo je i većih problema

Još jedan strateški projekt s investicijama iz SAD: Berza Brčko donosi milijarde

Južna interkonekcija je ključna: BiH nema vremena za čekanje

Holandski umjetnik, pisac i režiser Nik Teunisen za "Avaz": Važnije je nego ikad ispričati priču o Bosni i njenoj borbi za čovječanstvo

Branko Blanuša uoči izbora za predsjednika RS za "Avaz": Narod je željan promjena

Ana Mrnjavac, 18 godina nakon ubistva sina Denisa: Bol ne može proći, već samo vremenom postaje jača i veća

Igor Crnadak za “Avaz”: Uzmite vaš novac, ali birajte ono što je najbolje za vas i RS

Pritisak veliki, a pomaka nema: Kontrolori letenja daju otkaze zbog malih plaća

Objavljena dezinformacija i stare fotografije: “Snaga naroda” i Ramo Isak nanijeli štetu generalu Dudakoviću u postupku pred Sudom BIH

Potpredsjednik SDS-a Želimir Nešković za “Avaz”: Vjerujem da je gnjev ljudi zbog izborne krađe takav da će u velikom broju izaći da glasaju

Ermin Halilović: Odlučujuća bitka

Dok SNSD i HDZ lobiraju, političko Sarajevo ošamućeno i defanzivno

Aleksandra Pandurević za “Avaz”: Dejtonski sporazum jedini garant opstanka RS, nezavisna RS nema podršku čak ni Srbije

Ambasadorica Kovačević Bajtal s predsjednikom Hrvatske gospodarske komore: Zajednički nastup privrednika na trećim tržištima

Usvojen Urbanistički plan: Građani Zenice protiv spalionice otpada

Nenad Grković za “Avaz”: Svaki put pred izbore Dodik želi da ponovo izazove krizu, ovaj put mu neće proći

Bilo je i većih problema

Još jedan strateški projekt s investicijama iz SAD: Berza Brčko donosi milijarde

Južna interkonekcija je ključna: BiH nema vremena za čekanje

Holandski umjetnik, pisac i režiser Nik Teunisen za "Avaz": Važnije je nego ikad ispričati priču o Bosni i njenoj borbi za čovječanstvo