<p>Komitet za prevenciju mučenja, nehumanog tretmana i kažnjavanja Vijeća Evrope (CPT) pozvao je vlasti u BiH, a posebno ministarstva unutrašnjih poslova FBiH, RS i kantona, kao i Ministarstvo sigurnosti BiH, da usvoje Strategiju za iskorjenjivanje zlostavljanja od policije.</p><p>Poziv je uslijedio nakon posjete zatvorskim i ustanovama socijalne zaštite BiH u septembru 2024. godine i zabrinjavajućih podataka koji su tokom posjete prikupljeni, a dio je izvještaja s čak 132 preporuke kako zaustaviti rasprostranjene slučajeve prebijanja, zlostavljanja i ponižavanja ljudi u policijskom pritvoru i unaprijediti stanje u zatvorima i domovima u BiH.</p><h2>Zavod Pazarić</h2><p>U izvještaju su navedeni i konkretni primjeri fizičkog zlostavljanja uhapšenih od policijskih službenika, koji su se odnosili na šamaranje, udarce rukama, nogama, policijskim palicama, kundakom pištolja ili puške po različitim dijelovima tijela. Osoba s kojom je delegacija CPT-a razgovarala u KPZ-u Banja Luka navela je da je bila izložena višestrukim udarcima bejzbol palicom po različitim dijelovima tijela. Kao glavni akteri ovih djela identifikovani su pripadnici Jedinica za specijalne intervencije MUP-ova KS i TK, Žandarmerije RS i Specijalne antiterorističke jedinice policije RS.</p><p>U ustanovama socijalne zaštite istaknuta je potreba za prevencijom zlostavljanja kroz unapređenje selekcije, obuke i nadzora osoblja, ali i za poboljšanjem uvjeta života štićenika. CPT je posebno zainteresiran za ishode istraga o Zavodu Pazarić u vezi sa 32 slučaja nasilja među štićenicima u 2023. i četiri slučaja u prvih osam mjeseci 2024. godine. Uvjeti u paviljonima IV i V Zavoda u Višegradu opisani kao nehumani, nakon što su štićenici pronađeni potpuno goli ili u prljavoj posteljini prekrivenoj urinom i fekalijama. Preporučeno je da se svim zaposlenima u domovima Pazarić, Drin i Višegrad stalno ukazuje da je svaki oblik zlostavljanja štićenika, uključujući verbalno zlostavljanje, neprihvatljiv.</p>

<p>- I Ombudsmeni za ljudska prava kroz svoje specijalne izvještaje o stanju u ustanovama za izvršenje krivičnih sankcija i socijalnim ustanovama za zbrinjavanje osoba s intelektualnim poteškoćama stalno ukazuju na probleme. Vlasti u BiH jesu uložili značajna sredstva u proteklih 15 godina u unapređenje stanja, kapacitete, infrastrukturu, ali veća je zabrinutost za segment postupanja institucija, jer se očito nije dovoljno pažnje posvetilo jačanju ljudskih kapaciteta, edukaciji, izgradnji standarda zasnovanih na ljudskim pravima. Ozbiljno se postavlja pitanje preispitivanja kvalifikacije rada i postupanja osoblja, te nedostatka procedura, podzakonskih akata – kazala je za “Avaz” ombudsmenka za ljudska prava BiH Jasminka Džumhur.</p><p>Ona najavljuje češće, ubuduće i nenajavljene posjete ustanovama, kako bi se osiguralo poštivanje standarda, a važnim smatra i saradnju sa srodnicima osoba smještenih u njima, te ih poziva da kontaktiraju instituciju Ombudsmena u slučaju potrebe. Džumhur kaže da takvu mogućnost češće koriste porodice osuđenika. Slučajevi nasilja, kako kroz izvještaje CPT-a, tako i povremeno kroz medijske izvještaje iz pojedinih ustanova, konstantno se ponavljaju. Džumhur naglašava da je odgovornost najprije na rukovodstvima tih ustanova.</p><h2>Reakcija ministara</h2><p>- Najveća odgovornost je svakako na resornim ministarstvima, koja imaju dužnost i obavezu da vrše nadzor. Kada govorimo o ustanovama socijalne zaštite, a to su ustanove za smještaj osoba s mentalnim teškoćama, kao i ustanove za zbrinjavanje starih lica i djece bez roditeljskog staranja, u FBiH nema inspektora socijalne zaštite, pa se otvara pitanje ko uopšte vrši nadzor nad radom ovih ustanova. Upravni i nadzorni odbori često su produžena ruka vlasti. U takvom stanju veoma je važno da su ombudsmeni uspostavili nacionalni preventivni mehanizam i da ćemo im posvetiti veću pažnju. Neće više biti samo najavljene posjete, ali je veoma važno da resorna ministarstva postanu partneri i reaguju na naše izvještaje, kao što odmah trebaju reagovati i na izvještaj CPT-a – ističe Džumhur.     </p><p>Zaključuje da s ovim izvještajima imamo “dijagnozu”, imamo i kompetentne ljude koji mogu ponuditi “terapiju”, te da vlastima treba dati šansu da promijene stanje u ovim ustanovama.</p><h2>Primjeri dobre prakse</h2><p>Istaknuti su primjeri dobre prakse u postupanju, među kojima je profesionalno i zakonito postupanje službenika Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) prilikom hapšenja, uz proporcionalnu upotrebu sile, kao i pozitivan primjer poštivanja prava pritvorenika u Državnom zatvoru BiH, kad su u pitanju pravo na izlazak iz ćelija i osiguravanje adekvatnih uvjeta boravka.</p><h2>Posjeta nizu institucija</h2><p>Tokom posjete, delegacija je obišla niz institucija, uključujući policijske stanice u Sarajevu, Tuzli, Kalesiji, Banja Luci, Doboju i Višegradu, pritvorsku jedinicu u prostorijama Policijske stanice Novo Sarajevo i Zalužani, te sjedište Sudske policije u Sarajevu. Od zatvorskih ustanova, posjećeni su Državni zatvor Bosne i Hercegovine, kao i zatvori u Tuzli, Zenici, Istočnom Sarajevu, Banja Luci i Doboju. Od ustanova socijalnog staranja, delegacija je obišla Zavod za socijalnu i zdravstvenu zaštitu Drin u Fojnici, Zavod za socijalnu i zdravstvenu zaštitu, odgoj i obrazovanje Pazarić i Dom za osobe sa invaliditetom u Višegradu. Konačno, posjetili su i imigracijske pritvorske centre, uključujući prostorije Granične policije i prostor za zadržavanje u ograničenoj zoni Aerodroma Sarajevo i Imigracijski pritvorski centar u Lukavici.</p>

Izvještaja s čak 132 preporuke kako zaustaviti rasprostranjene slučajeve prebijanja, zlostavljanja u policijskom pritvoru i unaprijediti stanje u zatvorima i domovima u BiH

Masovno nasilje i ponižavanje u zatvorima i domovima

<p>Iako ljubitelji zimskih sportova na Vlašiću još uvijek čekaju prve ovogodišnje snježne padavine, planina ne gubi na popularnosti, a brojni turisti i ovog vikenda uživaju u svim čarima ove planinske destinacije.&nbsp;</p><p>U Ski centru Babanovac, atmosfera je i dalje živa, a posjetitelji uživaju u različitim aktivnostima koje nisu nužno povezane sa snijegom.</p><p>Posjetioci na Vlašiću imaju priliku da se opuste na čistom planinskom zraku, uživa u raznovrsnoj gastronomskoj ponudi ili se upusti u neke druge aktivnosti, poput jahanja konja ili šetnje po planinskim stazama. Iako snijeg još uvijek nije prisutan, ljubitelji prirode, mira i tišine dolaze na Vlašić kako bi uživali u svim onim stvarima koje ova destinacija nudi tokom zime, čak i kada skijaške staze još nisu u punom pogonu.</p><p>Skijaši i sankaši ipak nisu potpuno lišeni svoje omiljene zabave, jer su staze za sankanje i skijanje na Babanovcu i dalje u dobrom stanju, iako očekuju dolazak snijega za punu funkcionalnost skijališta.</p><p>Za ljubitelje prirode i one koji žele da pobjegnu od gradske buke, Vlašić nudi idealne uslove za opuštanje. Planinski ambijent i gastronomska ponuda također su neizostavni dio ovog vikenda, pa tako turisti mogu uživati u domaćim specijalitetima i toplim napicima, što je pravo uživanje u hladnijim zimskim danima.</p><p>Ovaj vikend, kao i mnogi prethodni, mnogi su odlučili provesti na Vlašiću, gdje mogu uživati u svim ljepotama prirode, bez obzira na to što snijeg još nije stigao.</p>

U Ski centru Babanovac, atmosfera je i dalje živa, a posjetitelji uživaju u različitim aktivnostima koje nisu nužno povezane sa snijegom

Iako još nema novog snijega, Vlašić i dalje privlači brojne posjetioce

<p>Nezadovoljni zbog činjenice da ni nakon brojnih najava i višemjesečnog angažmana Radne grupe, koja je radila na pripremi prijedloga zakonskog rješenja, borački dodatak nije postao dijelom ovogodišnjeg budžeta FBiH, dio braniteljske populacije najavljuje proteste.&nbsp;</p><p>Konačnu odluku donijet će 14. februara u Konjicu, gdje će održati i protestnu šetnju.</p><h2>1,50 KM po mjesecu</h2><p>Ministar za boračka pitanja FBiH Nedžad Lokmić kazao je “Avazu” da borački dodatak ne predstavlja samo materijalnu, već i moralnu satisfakciju za doprinos u odbrani zemlje.</p><p>- Radna grupa je predložila iznos od 1,50 KM po mjesecu provedenom u borbi. Trenutno se prikupljaju mišljenja nadležnih institucija i javnosti. Do sada smo zaprimili jedno pozitivno mišljenje, dok još čekamo mišljenja Ministarstva finansija i Ministarstva pravde, zbog čega sa zvaničnim prijedlogom prema Vladi Federacije BiH još nismo mogli ići – kazao je Lokmić.</p><p>Podsjetimo, za uvođenje boračkog dodatka za više od 383.000 bivših pripadnika Armije RBiH, MUP-a RBiH i HVO-a, s iznosom od 1,5 KM za svaki mjesec proveden u odbrani, neophodno je osigurati blizu 235 miliona KM, što je gotovo 57 posto budžeta kojim Ministarstvo trenutno raspolaže.</p><p>Iz budžeta Federalnog ministarstva za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata redovno se isplaćuju sve boračke naknade, od invalidnina do egzistencijalnih naknada, koje se svake godine postepeno povećavaju. S druge strane, nije prihvaćena inicijativa da ovo pravo dobiju samo bivši branitelji koji u međuvremenu nisu riješili svoju egzistenciju.</p><h2>Sporan iznos</h2><p>- Kad Vlada FBiH odredi visinu boračkog dodatka, prijedlog će biti upućen prema Parlamentu, gdje će se nastojati pronaći najprihvatljivije rješenje visine dodatka, s ciljem da zadovoljimo potrebe što većeg broja korisnika. Nikada nismo bili bliže usvajanju ovog zakona. Sporna je visina iznosa i o tome ćemo razgovarati kako bismo, ako bude potrebno, pronašli dodatna rješenja – ističe Lokmić.</p><p>Tvrdi da priča o boračkom dodatku nije završena i da će se, kakav god bude stav Vlade, tražiti dodatna rješenja u smislu primjene, ali i osiguravanja potrebnih sredstava.</p><h2>"Molim naše časne borce za malo strpljenja"</h2><p>- Razumijem pritiske i očekivanja boraca i svjestan sam koliko su ova pitanja važna.</p>

Borci idu na proteste

<p>Ovim putem molim naše časne borce za malo strpljenja. Vjerujem da ćemo zajedničkim radom i dijalogom doći do rješenja koja će biti pravična i korisna za sve. U ovom trenutku cilj nam je da situaciju rješavamo odgovorno i transparentno, posebno imajući u vidu da borački dodatak obuhvata više od 380.000 boraca – kaže Lokmić.</p>

Kad Vlada FBiH odredi visinu boračkog dodatka, prijedlog će biti upućen prema Parlamentu, gdje će se nastojati pronaći najprihvatljivije rješenje

Ministar Nedžad Lokmić o najavama protesta boraca: Borački dodatak ide u Parlament

<p>Laboratorij za molekularno genetička i forenzička ispitivanja Veterinarskog instituta Univerzitet u Sarajevu – Veterinarski fakultet potvrdio je u četvrtak influencu ptica kod jednog uginulog labuda.&nbsp;</p><p>Ovu informaciju potvrdio je za "Avaz" prodekan za naučnoistraživački rad Veterinarskog fakulteta, prof. dr. Teufik Goletić.</p><p>- Uzorci, uključujući briseve i leš labuda, uzeti su s područja jezera Modrac, u općini Lukavac, Tuzlanski kanton. Na toj lokaciji uginuo je veći broj labudova. Laboratorijski je, u uzetim uzorcima potvrđeno da je uginuli labud bio inficiran virusom influence ptica. Molekularnom podtipizacijom i patotipizacijom ustanovljeno je da se radi o visokopatogenoj influenci ptica A/H5N1 - kazao nam je Goletić.</p><p>S ciljem zaštite domaće proizvodnje, Veterinarski fakultet Univerziteta u Sarajevu podsjeća subjekte koji drže perad na potrebu jačanja biosigurnosnih mjera. Zbog cirkulacije virusa u regiji, pojava influence kod divljih ptica na području Bosne i Hercegovine, u narednom periodu, smatra se vrlo izglednom. S Fakulteta također podsjećaju građane, ako primjete uginule jedinke ili divlje ptice koje se neuobičajeno ponašaju - ne bježe i ne pokazuju strah od ljudi, da ih zbog vlastite sigurnosti ne diraju, već da takve slučajeve odmah prijave najbližoj veterinarskoj stanici.</p><p>- H5N1 je podtip virusa influence ptica, uzročnik ptičje gripe, bolesti koja je kod peradi poprimila pandemijski oblik. Osim peradi ovaj virus uzrokuje infekcije i drugih vrsta životinja, a povremeno i ljudi - pojašnjava profesor Goletić.</p>

Osim peradi ovaj virus uzrokuje infekcije i drugih vrsta životinja, a povremeno i ljudi, pojašnjava profesor Goletić

Profesor Teufik Goletić za "Avaz": Influenca H5N1 potvrđena kod labudova u Tuzlanskom kantonu

<p>Prema podacima Udruženja dijaliziranih i transplantiranih bolesnika FBiH, u prošloj godini u ovom entitetu obavljeno je samo 16 transplantacija organa. Stotine pacijenata koji čekaju spas gube svaku nadu i pripremaju proteste, kao očajnički pokušaj da se nešto promijeni.</p>

<p>- Mislim da je u pitanju inferiornost menadžera kliničkih centara da rade transplantacije. Kad smo protestirali 2019. godine tražili smo da Vlada FBiH zasjeda i donese određene odluke. Oni zaista jesu donijeli zaključke, pored ostalih da kliničkim centrima u Sarajevu i Tuzli transplantacija treba biti prioritet. Međutim, oni to do danas nisu shvatili ozbiljno i zato transplantaciju imamo kao incident – kaže predsjednik Udruženja Tomislav Žuljević.</p><h2>Veliki pad</h2><p>Veliki pad evidentan je u broju kadaveričnih transplantacija, presađivanja organa klinički mrtvih osoba, jer je prošle godine postojao samo jedan donor i obavljene su transplantacije njegovih jetre i dva bubrega. Obavljeno je i 13 transplantacija uz pomoć živih donora. Žuljević pojašnjava da je u FBiH blizu 2.000 pacijenata na dijalizi.</p><p>- Iako bi bilo realno da se jedna trećina ili minimalno 600-700 pacijenata transplantira, na transplantaciju čeka njih oko 170. Ne smijemo zaboraviti one koji čekaju transplantaciju srca i jetre, njih je oko 50. Njihova jedina šansa je transplantacija, dok bubrežni bolesnici dijalizom kupuju vrijeme. Porazno je da oko 400 pacijenata svake godine premine, ne dočekavši transplantaciju. Sad će godina kako je zadnji pacijent pozvan s Liste čekanja na transplantaciju i možete zamisliti kako je ljudima koji su na dijalizi svaki drugi dan – ističe Žuljević, te dodaje da će zbog ovakve situacije na proljeće biti organizirani protesti.</p><p> </p><h2>Šalju pacijente u Italiju i Rusiju</h2><p>Predsjednica Donorske mreže u BiH, akademkinja Halima Resić prošlu godinu ocjenjuje kao katastrofalno lošu.</p>

<p>- Uzroka ima mnogo, ali i mogućnosti da se to promijeni. U FBiH je potrebna veća podrška i jači angažman menadžmenata kliničkih centara. Kod kadaveričnih transplantacija treba nam veći broj transplant koordinatora, ljudi koji razgovaraju s porodicama i osiguravaju pristanak. U RS treba početi raditi transplantacije, a ne slati pacijente u Bjelorusiju i Italiju, jer su transplantacije koje se rade u inostranstvu skuplje za fondove, a posebno za pacijente. Pacijenti nakon transplantacije ostaju napušteni i moraju se zaduživati i prikupljati novac humanitarnim akcijama da bi mogli otići na kontrole, platiti terapije koje su obavezni koristiti dok su živi – ističe Resić.</p>

Možete zamisliti kako je ljudima koji su na dijalizi svaki drugi dan, kaže Žuljević

Čekajući spas godišnje umire gotovo 400 pacijenata

Odgovorni nemaju sluha, najavljeni protesti: Čekajući spas godišnje umire gotovo 400 pacijenata

<p>Nakon što je u Centru za obuku MUP-a RS u Zalužanima kod Banje Luke otvoren ured Centra za borbu protiv terorizma MUP-a Mađarske, izostale su reakcije državnih institucija ili su one do ovog trenutka javnosti ostale nepoznate. Profesor Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu Armin Kržalić kaže da se ne radi samo o tehničkom pitanju policijske obuke, jer ovaj događaj otvara ključno političko i ustavno pitanje - ko u BiH vodi međunarodnu sigurnosnu politiku, država ili entiteti?</p><p>- Prema Ustavu BiH, međunarodna sigurnosna saradnja je nadležnost države. Kada strani sigurnosni organi sklapaju aranžmane direktno s entitetskim institucijama, mimo Ministarstva sigurnosti i Vijeća ministara BiH, to predstavlja zaobilaženje državnog sistema i slabljenje institucionalnog autoriteta BiH. Zato je potpuno opravdano pitanje zašto ministar vanjskih poslova ili predsjedavajući Vijeća ministara nisu pozvali ambasadora Mađarske na razgovor. Takav potez ne bi bio diplomatski incident, već standardna praksa radi razjašnjenja nadležnosti i poštovanja suvereniteta države – kaže profesor Kržalić. </p><p>Dodaje da šutnja institucija šalje opasnu poruku da je paralelna sigurnosna politika prihvatljiva i da građani imaju pravo znati ko je nadležan za međunarodnu policijsku saradnju, kakav je mandat stranih službi i da li se u konkretnom slučaju djeluje u skladu s Ustavom i zakonima BiH.</p><p>- Problem nije saradnja s Mađarskom, već činjenica da se ona odvija mimo države. Borba protiv terorizma traži jedinstven sistem, jasnu koordinaciju i političku neutralnost. Sve drugo vodi fragmentaciji sigurnosnog sektora i pretvaranju sigurnosti u sredstvo dnevne politike. Ako BiH želi biti ozbiljan međunarodni partner, mora jasno reći - međunarodna policijska saradnja ide kroz državne institucije, ili ne ide nikako – ističe Kržalić.</p>

Takav potez ne bi bio diplomatski incident, već standardna praksa radi razjašnjenja nadležnosti i poštovanja suvereniteta države, rekao je

Armin Kržalić o otvaranju mađarskog centra u Banjoj Luci: Zašto Konaković ili Krišto nisu pozvali ambasadora Mađarske na razgovor?  

<p>Kompanija “Kapital BH”, u vlasništvu uspješnog poduzetnika Hajriza Brčvaka, postala je vlasnik stare zgrade Nogometnog saveza BiH, u centru Starog Grada, samo nekoliko koraka od ulaza u sarajevski Bezistan.</p><p>Investicija vrijedna 4.555.000 KM potvrđena je iz NSBiH, uz informaciju da će ova sredstva biti iskorištena za nova ulaganja Saveza u infrastrukturne projekte. </p><h2>Njemačka i Austrija</h2><p>Brčvak za “Avaz” otkriva planove vezane za ovu lokaciju, ali i druge projekte u BiH.</p><p>- Tu će biti stanovi, apartmani s pet zvjezdica. Tu će biti i naša kancelarija, vjerovatno centrala, a u jednom dijelu će biti još jedan restoran, mog prijatelja koji ima poznate restorane u Crnoj Gori. Bit će to lijepo, pozitivno iznenađenje i malo drugačija ponuda u Sarajevu. Mnogi Bosanci znaju za “Staru čaršiju” u Starom Baru, jedan restoran s odreskom za koji mislim da je daleko najbolji. U Sarajevu će se otvoriti “Sarajevska čaršija”, za ljubitelje stakea, sarme i dobrih ćevapa, iako ih već ima dosta – kaže Brčvak za "Avaz".&nbsp;&nbsp;</p><p>Biznismen rođen u Bijelom Polju važi za jednog od najuspješnijih na Balkanu. Vlasnik je niza kompanija u Njemačkoj i Austriji s gotovo 1.600 zaposlenih, u Crnoj Gori ima oko 300, a u BiH oko 500 radnika. To nije i konačan broj.</p><p>- Mi u Bosni imamo dosta zemlje. Smatram da će cijene vjerovatno rasti još i da će biznis s građevinom biti unosan. Imamo već nekoliko lijepih lokacija za koje pripremamo projekte. To su Vraca, Bjelašnica, Trebević, motel “Čavljak” smo prije nekoliko godina kupili od Hidrogradnje. Tu smo kupili i neku zemlju. Kao što vidite, većinom idem po brdima, a s ovom zgradom sam se približio gradu i centru – uz osmijeh dodaje Brčvak.</p>

<p>Biznismen rođen u Bijelom Polju svoju poslovnu imperiju počeo je stvarati prije 15 godina, s jednim uposlenim i jednim vozilom. Danas ima više od 20 kompanija. Njegova kompanija jedna je od tri najveće koje se bave izgradnjom infrastrukturnih mreža za optičke kablove za internet i radi za najveće operatere. Poznata je i po evropskom rekordu jer je za samo 24 sata izgradila 10 kilometara optičke infrastrukture i na mrežu priključila više od 1.100 korisnika.</p><h2>Pametni ljudi iz BiH</h2><p>- Kada je posao počeo da se širi, vidio sam šansu da ljudi iz BiH ne moraju svi doći u Njemačku, već možemo i u Bosni nešto da radimo. Počeli smo prije osam ili devet godina i imamo dosta mladih ljudi. Kad dođu Nijemci, kad ih nekad povedem da im pokažem šta mi to radimo, oduševe se, jer to su mladi ljudi, mnogo inžinjera, mnogo pametne radne snage. U Bosni naši radnici prave projekte, planiraju, imamo administraciju, call agente, IT sektor, sada i umjetnu inteligenciju. To je moj neki uspjeh. Sve što se dešava u ovom poslu mi radimo. U Njemačkoj smo postali i operateri i nudimo svoje usluge klijentima – ističe Brčvak.</p><p>Iako ga mediji smatraju jednim od najuspješnijih na Balkanu, skromni poduzetnik kaže da poznaje mnogo pametnijih i boljih od sebe.</p><h2>Mi nismo ništa bez Njegove nafake, a ako imamo i berićet, to je onda sve</h2><p>Brčvak je poznat i po humanitarnom radu, a stanovnici naše zemlje još se sjećaju 40 automobila koje je, nakon poplava, donirao porodicama u Jablanici.</p><p>- Svi mi imamo svoje misije i samo me strah hoćemo li ih ispuniti na način kako to Gospodar od nas očekuje. Mi nismo ništa bez Njegove nafake, a ako imamo i berićet, to je onda sve. Ako nekome nešto date ili ćete dati, možda ste zbog njega sve to i dobili. Ne daješ svoje, nego si to što imaš dobio upravo zbog onoga kome ćeš pomoći. Ne želim da me ljudi po tome poznaju, jer ko bismo mi bili kada nam Gospodar ne bi dao i ko zna zbog koga je od tih ljudi nama data nafaka. To Allah najbolje zna. Volio bih kada bi me, umjesto ljudi, Gospodar na Sudnjem danu prepoznao po tome – kaže poduzetnik i humanista Hajriz Brčvak.</p>

Zgrada NSBiH kod Bezistana kupljena za 4,5 miliona KM

Hajriz Brčvak otkriva planove za Sarajevo: U Ferhadiji gradi apartmane s pet zvjezdica, a na Vracama, Bjelašnici, Trebeviću i druge objekte

<p>Nakon niza najava, obećanja i višemjesečnih priprema budžet FBiH usvojen je bez planiranih sredstava za demobilizirane borce u ovom entitetu.</p><p>Prijedlogom Radne grupe i Ministarstva za boračka pitanja FBiH, borački dodatak u iznosu od 1,5 KM za mjesec proveden u odbrani države trebalo je dobiti 383.494 borca za šta je bilo potrebno osigurati 234 miliona KM. </p><p>S druge strane, dio braniteljske populacije od početka predlaže da borački dodatak iznosi 5 KM po mjesecu provedenom u OS BiH, ali da ovo pravo ostvari gotovo 50.000 bivših pripadnika ARBiH, MUP-a i HVO-a, koji od rata nisu na drugi način riješili svoja egzistencijalna pitanja. Prema procjenama, za to bi iz budžeta trebalo izdvojiti blizu 50 miliona KM.</p>

<p>Na kraju, za razliku od RS, ovu naknadu u FBiH neće dobiti niko pa bi, sudeći prema najavama, nakon poljoprivrednika i prijevoznika, na ulice mogli izaći i ratni veterani.</p><p>- Imamo redovnu skupštinu udruženja 14. februara u Konjicu, najavili smo i protestnu šetnju. Na toj skupštini ćemo donijeti odluku. Planirano je da proteste održimo krajem februara, na godišnjicu naših protesta iz 2018. godine, ali ide ramazan, pa ćemo ih odgoditi za polovinu marta. Tačan datum ćemo odrediti na sjednici, ali definitivno idemo u proteste na pravu adresu pred Vladu FBiH, to su premijer Nermin Nikšić i ministar Nedžad Lokmić – kaže za “Avaz” Hamza Krkalić iz Udruženja “Kamp boraca”.</p>

Definitivno idemo u proteste na pravu adresu pred Vladu FBiH, to su premijer Nermin Nikšić i ministar Nedžad Lokmić, kaže Krkalić

<p>Nakon informacija iz Brisela da je Evropska komisija usvojila viznu strategiju s mjerama koje bi trebale voditi ka rješavanju problema profesionalnih vozača iz Bosne i Hercegovine i zemalja regiona, prijevoznici su odlučili nastaviti s blokadama graničnih prelaza.</p><p>Na večerašnjem sastanku, kojem su prisustvovali prijevoznici iz Srbije i Bosne i Hercegovine, zaključeno je da se protesti nastavljaju. Ova informacija potvrđena je za "Avaz" iz Konzorcija Logistika BiH.</p><p>Prijevoznici iz Bosne i Hercegovine zahtijevaju hitan sastanak s premijerima entiteta, kao i s predsjedavajućom Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, kako bi se pronašlo konkretno i hitno rješenje za probleme s kojima se suočavaju u svakodnevnom radu.</p>

Soreka: Evropska komisija usvojila prvu viznu strategiju, olakšice posebno važne za vozače iz BiH

<p>Podsjećamo, Evropska komisija je danas usvojila prvu Viznu strategiju Evropske unije, čiji je cilj jačanje sigurnosti, ali i olakšavanje zakonitih putovanja, saopćio je šef Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini Luiđi Soreka (Luigi Soreca).</p><p>- Ovo je posebno važno za profesionalne vozače iz Bosne i Hercegovine i regiona Zapadnog Balkana, ali i za druge kategorije, poput umjetnika na turnejama ili sportista - poručio je Soreka.</p>

Prijevoznici iz Bosne i Hercegovine zahtijevaju hitan sastanak s premijerima entiteta, kao i s predsjedavajućom Vijeća ministara Bosne i Hercegovine

Na sastanku u Beogradu donesena odluka: Blokade granica se nastavljaju!

<p>I nakon informacija iz Brisela da je Evropska komisija usvojila viznu strategiju s mjerama koje bi trebale voditi ka rješenju problema profesionalnih vozača iz BiH i zemalja regiona prijevoznici nastavljaju s blokadom granica. Zaključeno je to na popodnevnom sastanku članova uprave konzorcija Logistika BiH.</p>

<p>- Za sada nema nikakvih promjena i nećemo ništa detaljnije da komentarišemo. Prijevoznici ostaju na granicama, dok drugačije plenum ne odluči. Večeras imamo sastanak s kolegama iz Srbije u Beogradu, na kojem ćemo analizirati informacije koje smo do sada dobili i nakon sastanka ćemo se oglasiti - kazao je za Avaz Edin Čaušević, član konzorcija Logistika BiH.</p>

Prijevoznici ostaju na granicama, dok drugačije plenum ne odluči

Edin Čaušević za "Avaz": Prijevoznici ostaju na granicama, večeras sastanak u Beogradu

<p>Na prijedlog Ministarstva vanjskih poslova, Vijeće ministara BiH usvojilo je odluku o utvrđivanju visine osnovice za obračun plaća u diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH u 2025. godini. Plaće bh. diplomatskom osoblju rastu.</p><h2>Švedska i UAE</h2><p>Odlukom se utvrđuje osnovica za zaposlene u 53 postojeća, te 10 DKP koji su u fazi formiranja, na osnovu baze podataka Međunarodne komisije UN-a za državnu službu, uključujući, među ostalim, objavljene indekse UN-a o troškovima života, objavljeno je nakon sjednice. </p><p>Prema podacima “Avaza”, plaće će rasti u većini DKP-a, dok se za uposlene u Australiji, Češkoj, Indoneziji, Iranu, Izraelu, Japanu, Jordanu, Kanadi, Kataru, Kini, Libiji, Makedoniji, Švedskoj i UAE iznosi osnovice nisu mijenjali. </p><p>Vijeće ministara je u februaru 2023. utvrdilo koeficijente za diplomatsko-konzularno osoblje. U ovisnosti o vremenu provedenom na poziciji i ocjeni rada iz resornog ministarstva, koeficijenti ambasadora iznose od 4,2 do 5,05. </p><p>Ministar savjetnik – generalni konzul ima koeficijent od 3,55 – 4,31, savjetnik i konzul od 3,25 do 4,25, a sekretar i vicekonzul 2,93 do 3,48. Plaće drugog i trećeg sekretara obračunavaju se po koeficijentima 2,72 – 3,23, odnosno 2,51 – 2,98, a atašea 2,3 – 2,57. Konzularni radnici imaju koeficijente 2-2,46. </p><h2>Zemlje regiona</h2><p>Nakon povećanja osnovice, osnovne plaće bh. ambasadora u svijetu iznosit će od 5.455 KM u Italiji ili Egiptu, 6.875 u Izraelu, 7.400 u Velikoj Britaniji, 7.421 u Japanu, 7.476 u Njujorku do 7.850 u Švicarskoj. Iako se, u poređenju s uvjetima u BiH, radi o primamljivim iznosima, na destinacijama u svijetu situacija je drugačija.</p><p>Osoblje DKP-a BiH je daleko manje plaćeno i u poređenju sa zemljama regiona, a o ostalim naknadama i troškovima, te uvjetima rada da i ne govorimo. </p><h2>Konaković nakon tri godine mandata priznao da niko ne želi da radi</h2><p>O problemima u DKP mreži BiH na godišnjoj konferenciji za novinare prije nekoliko dana je govorio i ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković. Tri godine nakon preuzimanja dužnosti on je saopćio da je sistematizacija radnih mjesta “iz vremena</p>

<p>Jadranka Prlića” (ministar vanjskih poslova BiH od 1997. do 2001. godine, op.a.).</p><p>Predsjedavajuću Borjanu Krišto i Vijeće ministara BiH, čiji je dio, optužio je da ne želi dati saglasnost na novu sistematizaciju. Istovremeno, priznao je nedostatak kadrova, te da na pojedinim destinacijama u bh. diplomatiji niko ne želi da radi.</p><p>Istakao je primjer Njemačke, gdje su na oglas za popunjavanje 12 radnih mjesta stigle samo dvije prijave, a osnovni razlog su naknade, koje nisu dovoljne za stanarinu i ostale troškove života.&nbsp;</p>

Iznos osnovnog primanja za ambasadora u Egiptu je 5.455 KM, 6.875 u Izraelu, 7.400 u Velikoj Britaniji, 7.421 u Japanu, 7.476 KM u Njujorku

Zadržavaju kadar minimalnim povećanjima: Plaće ambasadora od 5.455 u Italiji do 7.850 KM u Švicarskoj

<p>Pola željezničke infrastrukture u BiH je nesigurno i zastarjelo, upozorava Evropska komisija u svom posljednjem izvještaju o stanju u BiH. Zbog nedovoljnih ulaganja entitetskih vlada, željeznica ne može omogućiti odgovarajući međunarodni tranzit, navodi se u izvještaju, uz podsjećanje da BiH treba uskladiti svoje zakone s četvrtim željezničkim paketom EU, posebno u smislu otvaranja tržišta željezničkog saobraćaja.</p><h2>Nema ulaganja </h2><p>- Evropska komisija je napisala “uputstvo za upotrebu” za ljude u BiH o pitanju željeznica. Kroz Plan rasta svim zemljama je predviđeno po milijardu eura, primarno za željezničku i infrastrukturu za transport električne energije između Grčke i Evrope. Shvatili su da se tu ništa ne ulaže. Suština četvrtog paketa željezničkog zakonodavstva u EU je vrlo prosta – otvoriti tržište da svako može da vozi voz željeznicom i da plati korištenje. Neophodno je i razdvajanje upravljanja infrastrukturom i prevoznih operacija, jer jedno je održavanje pruge, a drugo organizacija prevoza, u što se mogu uključiti i stranci – kaže ekonomski analitičar Zoran Pavlović.</p><h2>Smanjen prevoz</h2><p>U izvještaju Pavlović vidi i poruku da ljudi koji trebaju raditi na postavljenim ciljevima o tome nemaju pojma. Upozorava da se u oblasti željeznica ništa ne unapređuje.</p>

<p>- Što je ostalo od prije rata to i danas vozi. Čak ni vozovi koje smo imali za Olimpijadu 1984. nisu u saobraćaju, jedan je valjda nedavno pušten u pogon. Evropska komisija je namijenila ozbiljna sredstva za modenizaciju pruga. Željeznica je žila kucavica jedne zemlje, a kamioni su nužno zlo. Ako to vlade u oba entiteta ne razumiju, to samo povećava troškove poslovanja i gubimo konkurentnost naše privrede – ističe Pavlović.</p>

<p>Iz „Željeznica FBiH“ priznali su da je višedecenijsko nedovoljno ulaganje u željezničku infrastrukturu osnovni razlog loših uvjeta u kojima se odvija poslovanje i organizacija rada „Željeznica FBiH“. Prema podacima ovog preduzeća, obim prevoza roba, prije svega prema i iz velikih industrijskih sistema, smanjio se u posljednjih 10 godina za više od 30 posto (2017. godine prevezeno je 8,8 miliona tona, naspram 5,8 miliona tona u 2025. godini). Posljedično, prihod koji se ostvaruje od prevoza roba i putnika, nije dovoljan da kompenzira nedostatno ulaganje u željeznice.</p><h2>Spori vozovi</h2><p>Na pojedinim dijelovima pruga saobraćaj se odvija uz uvođenje laganih vožnji kao preventivne mjere, s ciljem usklađivanja s ostvarenim stepenom održavanja željezničke infrastrukture.</p><p>Aktuelni nivo održavanja posljedica je izostanak adekvatnog izdvajanja za tekuće održavanje i podrške za investicije, što dovodi do dalje degradacije željezničke infrastrukture, kažu iz „Željeznica FBiH“.</p>

Evropska komisija je namijenila ozbiljna sredstva za modenizaciju pruga, do vlasti je da li će iskoristiti

Porazni podaci EU o stanju željeznica u BiH: Što je ostalo od prije rata to i danas vozi

<p>Danas će u Briselu biti predstavljena nova vizna strategija Evropske unije, a u njenom fokusu bit će stroga primjena pravila 90/180 dana.&nbsp;</p><p>Očekuje se da po prvi put u institucijama EU bude otvoreno pitanje dugotrajnog boravka u EU za profesionalce, koji se zbog posla moraju kretati između više država članica, a među kojima su i profesionalni vozači iz trećih zemalja, uključujući BiH i region, koji već četvrti dan blokiraju prevoz roba na granicama sa EU.</p><p>- Danas se očekuje od Evropske komisije predstavljanje vizne strategije. Ona nije zakonodavni prijedlog, već daje određene smjernice. Moći ćemo je detaljnije komentirati nakon objave. Međutim, prije godinu dana sam na Vanjskopolitičkom odboru pred povjerenicom Kos otvorio temu prijevoznika sa Zapadnog Balkana, a u pronalasku rješenja je sigurno potreban dijalog zemalja regije s Komisijom i državama članicama – izjavio je za “Avaz” zastupnik u Evropskom parlamentu i šef Delegacije Evropskog parlamenta za odnose sa BiH i Kosovom, Davor Ivo Stier.</p>

Prijevoznici treći dan blokiraju granične terminale, u Srbiji gubici 100 miliona eura dnevno

<p>Upravo od dijaloga ovise i rokovi u kojima bi se pokušalo doći do rješenja, dok štete izazvane blokadama rastu iz sata u sat.</p><p>- Ovdje se na vrlo konkretnom slučaju mogu mjeriti gubici zbog toga što zemlje Zapadnog Balkana još nisu integrirane u EU. Međutim, ne može se čekati do punopravnog članstva i potrebno je naći praktična rješenja postupnom integracijom. To je pristup koji zagovaram u EP – ističe Stier.</p>

Danas se očekuje od Evropske komisije predstavljanje vizne strategije, izjavio je Ivo Stier 

Šef Delegacije EP za odnose s BiH i Kosovom za "Avaz": Za rješenje prijevoznika potreban dijalog zemalja regije s Evropskom komisijom i državama članicama

<p>Počasni konzul BiH, Amir Šahinović i predsjednik Australijsko-bosanskohercegovačke privredne komore Haris Jackman sastali su se sa Piterom Marfijem (Peter Murphy), generalnim direktorom Ragbi saveza Novog Južnog Velsa i Keri Čikarovski (Kerry Chikarovski), direktoricom odbora Ragbi saveza Novog Južnog Velsa.&nbsp;</p><p>Njima je uručeno pismo Ragbi saveza Bosne i Hercegovine, što je prvi korak ka uspostavljanju saradnje između dvije ragbi organizacije.</p><p>-  Cilj je podrška Bosni i Hercegovini na njenom putu ka kvalifikacijama za Olimpijske igre u Brisbane 2032. godine. Želio bih izraziti iskrenu zahvalnost Ragbi savezu Novog Južnog Velsa na njihovoj otvorenosti, podršci i ohrabrenju bosanskom ragbiju dok zajedno radimo na ostvarenju ovog sna - kazao je Šahinović.</p>

Cilj je podrška Bosni i Hercegovini na njenom putu ka kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo u ragbiju za žene 2026. godine

Podrška učešću BiH u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo

Šahinović s predstavnicima Ragbi saveza Novog Južnog Velsa: Podrška učešću BiH u kvalifikacijama za OI u Brizbejnu 

<p>Šef Delegacije Evropske unije i specijalni predstavnik EU u Bosni i Hercegovini Luiđi Soreka (Luigi Soreca) nije često prisutan u medijima, ali kada se oglasi veoma je jasan, precizan i direktan u svojim porukama bh. zvaničnicima, posebno kada je riječ o obavezama naše zemlje na putu ka članstvu u EU.&nbsp;</p><p>Ovaj put, u ulozi donosioca dobrih vijesti, javnosti se obratio s potvrdom da je Evropska komisija odobrila novi paket pomoći Zapadnom Balkanu iz Plana rasta, te da će prva tranša iz ovog paketa stići i u BiH.</p><p>Bespovratna sredstva od 16 miliona eura za projekte vodoopskrbe i prečišćavanja otpadnih voda u Lukavcu i Velikoj Kladuši, za tehničku pomoć u rehabilitaciji hidroelektrane u Jajcu, rekonstrukciju i proširenje sistema vodosnabdijevanja i otpadnih voda u Tešnju projekti su iz paketa pomoći vrijednog 171 milion eura za infrastrukturu i preduzeća na Zapadnom Balkanu. Soreka je na ovaj način aktuelizirao pomalo zaboravljenu temu, te podsjetio na jedan od najznačajnijih vanjskopolitičkih prioriteta države. Poručio je da bi, ispunjavanjem obaveza iz svoje Reformske agende, BiH dobila šansu i za znatno veća ulaganja.</p><p>Ambasador Soreka je pravnik, ekspert za sigurnost i migracije, koji je karijeru započeo u Ministarstvu unutrašnjih poslova Italije. Od 2007. do 2013. bio je zadužen za međunarodnu dimenziju migracija u okviru Generalnog direktorata za pravosuđe i unutrašnje poslove Evropske komisije na koordinaciji pokretanja i implementacije Dijaloga o liberalizaciji viznog režima sa zemljama zapadnog Balkana, uključujući BiH. Od 2018. do 2022. obavljao je dužnost ambasadora EU u Albaniji. Potom je imenovan za specijalnog izaslanika EU za vanjsku dimenziju migracija pri Evropskoj službi za vanjske poslove u Briselu, do preuzimanja mandata šefa Delegacije i specijalnog predstavnika EU u BiH.</p>

Soreka je na ovaj način aktuelizirao pomalo zaboravljenu temu, te podsjetio na jedan od najznačajnijih vanjskopolitičkih prioriteta države

Luiđi Soreka: Donosilac dobrih vijesti

<p>Teretni saobraćaj na svim graničnim prijelazima između BiH i Hrvatske u potpunoj je blokadi, zbog protesta prijevoznika, a isto je i na granicama Srbije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije prema EU.</p><p>Iako se nadaju brzom rješenju, prijevoznici se pripremaju i za duži boravak u blizini graničnih prijelaza. Ekonomske štete se gomilaju, kolone kamiona na granicama postaju sve duže, a ako blokade potraju, građani BiH mogu očekivati nestašice određenih proizvoda u trgovinama.</p><h2>Bolji uvjeti</h2><p>- S obzirom na to da je kabina kamiona naša spavaća soba, smjenjivali smo se tokom noći. Jedni spavaju, drugi dežuraju, kao u vojsci. Imamo grijanje u kabinama, kao što bismo spavali i na utovarima. Idemo dalje. Danas smo obezbijedili malo bolje uslove, napravili kontejnere i tako dalje. Napravit ćemo mi to sebi, da možemo ostati malo duže, jer očekujemo da ćemo biti primorani da ostanemo duže – kazao je “Avazu” Igor Beben, predsjednik Udruženja drumskih prijevoznika RS.</p>

<p>Samo na graničnom prijelazu Gradina – Jasenovac do jučer je formirana kolona s više od 150 kamiona, uključujući i one koji učestvuju u blokadi. Beben ne očekuje duže kolone, jer sve kompanije su već upoznate s informacijom da se granice blokirane i niko više i ne vrši robe.</p><p>– Sad imamo u povratku naše kamione, koji su se zadržali u EU. Oni će se vraćati i pridruživati – pojašnjava Beben i dodaje da je na graničnim prijelazima približno 5.000 kamiona.</p><p>Predsjednik Udruženja međunarodnih cestovnih prijevoznika pri Vanjskotrgovinskoj komori BiH Žarko Brković kazao nam je da prijevoznici ostaju istrajni u svojim zahtjevima da se regulira njihov boravak na prostoru EU i otkloni diskriminacija zbog koje im je onemogućen rad.</p><p><br></p>

<p>- Organizovali smo dežurstva. Moja firma je sinoć u Bosanskom Brodu bila dežurna. Mijenjamo se, imamo smjene. Imamo dobru saradnju s policijom, Graničnom policijom, pa i carinom. Ne povlačimo se i ostajemo do konačnog rješenja problema, jer i ranije smo imali podršku naših vlasti, a ništa od toga nije bilo. Juče smo imali informaciju da se nešto u Briselu radi na tome, ali to će potrajati i mi ostajemo u protestima do daljnjeg - kaže Brković za “Avaz”.</p><p>Ministar komunikacija i prometa BiH Edin Forto jučer je kazao da je uputio zvaničnu inicijativu potpredsjedniku Vlade Hrvatske Olegu Butkoviću s ciljem pronalaženja rješenja za evidentiranje profesionalnih vozača u šengenskom prostoru.</p><p>Inicijativa se odnosi na ciljano i proporcionalno prilagođavanje primjene Entry/Exit Sistema (EES) za profesionalne vozače u međunarodnom cestovnom prijevozu. Ovim prijedlogom bi se zadržala puna kontrola i sigurnost granica, te spriječile nesrazmjerne posljedice po prometni sektor i lance snabdijevanja.</p><h2>Ministri ne rade</h2><p>- Predložili smo pilot-rješenje prema kojem bi se ulasci i izlasci i dalje evidentirali, ali bi se dio radnih ulazaka profesionalnih vozača privremeno izuzeo iz kvote 90/180 dana, bez stvaranja ikakvog sigurnosnog rizika - poručio je ministar Forto.</p><p>Prijevoznici, međutim, ne vjeruju prijedlozima i na granicama čekaju trajno rješenje.</p><p>- To je samo priča. Davno su se oni trebali boriti za nas, ali primaju plate, a ne rade ništa. Mi smo tu, po našoj procjeni, sigurno još 7 do 10 dana. Nismo mi neka država s velikim magacinima ili robnim rezervama da bismo to mogli izdržati i ako ovo potraje desetak dana, sigurno će biti praznih marketa – kaže Beben.</p>

<h2>75.000 kamiona iz regiona</h2><p>Prema informacijama logističkih udruga, u koordiniranim akcijama sudjeluje gotovo 75.000 kamiona iz BiH, Srbije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije koji su se organizirano zaputili prema graničnim prijelazima kako bi zaustavili robni promet sve dok ne bude postignut dogovor o njihovim zahtjevima.</p><h2>EK prati situaciju</h2><p>Do sada se Evropska komisija oglasila kako pomno prati situaciju i radi na mogućim rješenjima koja bi profesionalnim vozačima omogućila duži boravak u Schengen zoni ili drugačiji režim tretmana, no konkretnih dogovora o izmjeni pravila još nema.</p><h2>Ugroženi milioni tona robe</h2><p>Organizatori protesta upozoravaju da blokada transporta može ugroziti milione tona robe te direktno pogoditi ekonomije svih uključenih država, posebno imajući u vidu da se velika većina robne razmjene Zapadnog Balkana obavlja cestovnim prijevozom prema EU.</p>

Masovno nasilje i ponižavanje u zatvorima i domovima

Iako još nema novog snijega, Vlašić i dalje privlači brojne posjetioce

Ministar Nedžad Lokmić o najavama protesta boraca: Borački dodatak ide u Parlament

Profesor Teufik Goletić za "Avaz": Influenca H5N1 potvrđena kod labudova u Tuzlanskom kantonu

Odgovorni nemaju sluha, najavljeni protesti: Čekajući spas godišnje umire gotovo 400 pacijenata

Armin Kržalić o otvaranju mađarskog centra u Banjoj Luci: Zašto Konaković ili Krišto nisu pozvali ambasadora Mađarske na razgovor?

Hajriz Brčvak otkriva planove za Sarajevo: U Ferhadiji gradi apartmane s pet zvjezdica, a na Vracama, Bjelašnici, Trebeviću i druge objekte

Borci idu na proteste

Na sastanku u Beogradu donesena odluka: Blokade granica se nastavljaju!

Edin Čaušević za "Avaz": Prijevoznici ostaju na granicama, večeras sastanak u Beogradu

Zadržavaju kadar minimalnim povećanjima: Plaće ambasadora od 5.455 u Italiji do 7.850 KM u Švicarskoj

Porazni podaci EU o stanju željeznica u BiH: Što je ostalo od prije rata to i danas vozi

Šef Delegacije EP za odnose s BiH i Kosovom za "Avaz": Za rješenje prijevoznika potreban dijalog zemalja regije s Evropskom komisijom i državama članicama

Šahinović s predstavnicima Ragbi saveza Novog Južnog Velsa: Podrška učešću BiH u kvalifikacijama za OI u Brizbejnu

Luiđi Soreka: Donosilac dobrih vijesti

Prijevoznici se ne povlače s granica: Bit će praznih marketa

Masovno nasilje i ponižavanje u zatvorima i domovima

Iako još nema novog snijega, Vlašić i dalje privlači brojne posjetioce

Ministar Nedžad Lokmić o najavama protesta boraca: Borački dodatak ide u Parlament

Profesor Teufik Goletić za "Avaz": Influenca H5N1 potvrđena kod labudova u Tuzlanskom kantonu

Odgovorni nemaju sluha, najavljeni protesti: Čekajući spas godišnje umire gotovo 400 pacijenata

Armin Kržalić o otvaranju mađarskog centra u Banjoj Luci: Zašto Konaković ili Krišto nisu pozvali ambasadora Mađarske na razgovor?

Hajriz Brčvak otkriva planove za Sarajevo: U Ferhadiji gradi apartmane s pet zvjezdica, a na Vracama, Bjelašnici, Trebeviću i druge objekte

Borci idu na proteste

Na sastanku u Beogradu donesena odluka: Blokade granica se nastavljaju!

Edin Čaušević za "Avaz": Prijevoznici ostaju na granicama, večeras sastanak u Beogradu

Zadržavaju kadar minimalnim povećanjima: Plaće ambasadora od 5.455 u Italiji do 7.850 KM u Švicarskoj

Porazni podaci EU o stanju željeznica u BiH: Što je ostalo od prije rata to i danas vozi

Šef Delegacije EP za odnose s BiH i Kosovom za "Avaz": Za rješenje prijevoznika potreban dijalog zemalja regije s Evropskom komisijom i državama članicama

Šahinović s predstavnicima Ragbi saveza Novog Južnog Velsa: Podrška učešću BiH u kvalifikacijama za OI u Brizbejnu

Luiđi Soreka: Donosilac dobrih vijesti

Prijevoznici se ne povlače s granica: Bit će praznih marketa