<p>Na prijedlog načelnika Spasilačke službe Wolf, Nenada Ikonića, uz saglasnost imama i osiguranje pripadnika Policijske stanice Foča, danas je iz harema Aladža džamije uklonjeno veliko osušeno stablo, koje je prijetilo sigurnosti vjernika i gostiju u kompleksu, ali i prolaznika i automobila na saobraćajnici pored džamije. Dosta zahtjevna i rizična akcija protekla je bez problema.</p>

<blockquote class="instagram-media" data-instgrm-captioned data-instgrm-permalink="https://www.instagram.com/reel/DXo-eDFDWSR/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" data-instgrm-version="14" style=" background:#FFF; border:0; border-radius:3px; box-shadow:0 0 1px 0 rgba(0,0,0,0.5),0 1px 10px 0 rgba(0,0,0,0.15); margin: 1px; max-width:540px; min-width:326px; padding:0; width:99.375%; width:-webkit-calc(100% - 2px); width:calc(100% - 2px);"><div style="padding:16px;"> <a href="https://www.instagram.com/reel/DXo-eDFDWSR/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" background:#FFFFFF; line-height:0; padding:0 0; text-align:center; text-decoration:none; width:100%;" target="_blank"> <div style=" display: flex; flex-direction: row; align-items: center;"> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 40px; margin-right: 14px; width: 40px;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 100px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 60px;"></div></div></div><div style="padding: 19% 0;"></div> <div style="display:block; height:50px; margin:0 auto 12px; width:50px;"><svg width="50px" height="50px" viewBox="0 0 60 60" version="1.1" xmlns="https://www.w3.org/2000/svg" xmlns:xlink="https://www.w3.org/1999/xlink"><g stroke="none" stroke-width="1" fill="none" fill-rule="evenodd"><g transform="translate(-511.000000, -20.000000)" fill="#000000"><g><path d="M556.869,30.41 C554.814,30.41 553.148,32.076 553.148,34.131 C553.148,36.186 554.814,37.852 556.869,37.852 C558.924,37.852 560.59,36.186 560.59,34.131 C560.59,32.076 558.924,30.41 556.869,30.41 M541,60.657 C535.114,60.657 530.342,55.887 530.342,50 C530.342,44.114 535.114,39.342 541,39.342 C546.887,39.342 551.658,44.114 551.658,50 C551.658,55.887 546.887,60.657 541,60.657 M541,33.886 C532.1,33.886 524.886,41.1 524.886,50 C524.886,58.899 532.1,66.113 541,66.113 C549.9,66.113 557.115,58.899 557.115,50 C557.115,41.1 549.9,33.886 541,33.886 M565.378,62.101 C565.244,65.022 564.756,66.606 564.346,67.663 C563.803,69.06 563.154,70.057 562.106,71.106 C561.058,72.155 560.06,72.803 558.662,73.347 C557.607,73.757 556.021,74.244 553.102,74.378 C549.944,74.521 548.997,74.552 541,74.552 C533.003,74.552 532.056,74.521 528.898,74.378 C525.979,74.244 524.393,73.757 523.338,73.347 C521.94,72.803 520.942,72.155 519.894,71.106 C518.846,70.057 518.197,69.06 517.654,67.663 C517.244,66.606 516.755,65.022 516.623,62.101 C516.479,58.943 516.448,57.996 516.448,50 C516.448,42.003 516.479,41.056 516.623,37.899 C516.755,34.978 517.244,33.391 517.654,32.338 C518.197,30.938 518.846,29.942 519.894,28.894 C520.942,27.846 521.94,27.196 523.338,26.654 C524.393,26.244 525.979,25.756 528.898,25.623 C532.057,25.479 533.004,25.448 541,25.448 C548.997,25.448 549.943,25.479 553.102,25.623 C556.021,25.756 557.607,26.244 558.662,26.654 C560.06,27.196 561.058,27.846 562.106,28.894 C563.154,29.942 563.803,30.938 564.346,32.338 C564.756,33.391 565.244,34.978 565.378,37.899 C565.522,41.056 565.552,42.003 565.552,50 C565.552,57.996 565.522,58.943 565.378,62.101 M570.82,37.631 C570.674,34.438 570.167,32.258 569.425,30.349 C568.659,28.377 567.633,26.702 565.965,25.035 C564.297,23.368 562.623,22.342 560.652,21.575 C558.743,20.834 556.562,20.326 553.369,20.18 C550.169,20.033 549.148,20 541,20 C532.853,20 531.831,20.033 528.631,20.18 C525.438,20.326 523.257,20.834 521.349,21.575 C519.376,22.342 517.703,23.368 516.035,25.035 C514.368,26.702 513.342,28.377 512.574,30.349 C511.834,32.258 511.326,34.438 511.181,37.631 C511.035,40.831 511,41.851 511,50 C511,58.147 511.035,59.17 511.181,62.369 C511.326,65.562 511.834,67.743 512.574,69.651 C513.342,71.625 514.368,73.296 516.035,74.965 C517.703,76.634 519.376,77.658 521.349,78.425 C523.257,79.167 525.438,79.673 528.631,79.82 C531.831,79.965 532.853,80.001 541,80.001 C549.148,80.001 550.169,79.965 553.369,79.82 C556.562,79.673 558.743,79.167 560.652,78.425 C562.623,77.658 564.297,76.634 565.965,74.965 C567.633,73.296 568.659,71.625 569.425,69.651 C570.167,67.743 570.674,65.562 570.82,62.369 C570.966,59.17 571,58.147 571,50 C571,41.851 570.966,40.831 570.82,37.631"></path></g></g></g></svg></div><div style="padding-top: 8px;"> <div style=" color:#3897f0; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:550; line-height:18px;">Pogledajte ovu objavu na Instagramu.</div></div><div style="padding: 12.5% 0;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: row; margin-bottom: 14px; align-items: center;"><div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(0px) translateY(7px);"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; height: 12.5px; transform: rotate(-45deg) translateX(3px) translateY(1px); width: 12.5px; flex-grow: 0; margin-right: 14px; margin-left: 2px;"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(9px) translateY(-18px);"></div></div><div style="margin-left: 8px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 20px; width: 20px;"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 2px solid transparent; border-left: 6px solid #f4f4f4; border-bottom: 2px solid transparent; transform: translateX(16px) translateY(-4px) rotate(30deg)"></div></div><div style="margin-left: auto;"> <div style=" width: 0px; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-right: 8px solid transparent; transform: translateY(16px);"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; flex-grow: 0; height: 12px; width: 16px; transform: translateY(-4px);"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-left: 8px solid transparent; transform: translateY(-4px) translateX(8px);"></div></div></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center; margin-bottom: 24px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 224px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 144px;"></div></div></a><p style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; line-height:17px; margin-bottom:0; margin-top:8px; overflow:hidden; padding:8px 0 7px; text-align:center; text-overflow:ellipsis; white-space:nowrap;"><a href="https://www.instagram.com/reel/DXo-eDFDWSR/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:normal; line-height:17px; text-decoration:none;" target="_blank">Objavu dijeli Dnevni avaz (@dnevniavaz)</a></p></div></blockquote>
<script async src="//www.instagram.com/embed.js"></script>

<p>- Radilo se o stablu suhe lipe, koje se suši već dvije godine i koje je zaista ugrožavalo i automobile, i prolaznike. Svako malo, posebno kad je jak vjetar, neka grana padne. Na Nenadovu inicijativu, došao je sa svojom ekipom i šest sati radi na uklanjanju. Ne želi ništa, sve o svom trošku, prava solidarnost ... od srca hvala – kazao nam je imam Aladža džamije i glavni imam Medžlisa IZ Foča, Miralem ef. Hodžić.</p>

Dosta zahtjevna i rizična akcija protekla je bez problema

Video / Članovi Spasilačke službe Wolf iz Foče u haremu Aladža džamije: Uklonjeno stablo koje je prijetilo sigurnosti vjernika i prolaznika

<p>Sljedeća žrtva nemara, nesposobnosti, u konačnici i izdaje ekonomskih interesa BiH, nakon gašenja pogona Koksare i Nove Željezare Zenica, mogle bi biti entitetske željeznice. Gubitak posla, koji su imali zahvaljujući privrednim gigantima iz Lukavca i Zenice, teško će nadomjestiti, pa je strepnja gotovo 2.500 uposlenih u JP Željeznice FBiH i 1.670 njihovih kolega u Željeznicama RS.&nbsp;&nbsp;</p><h2>Smišljena katastrofa</h2><p>- Gotovo 60 posto prometa Željeznica RS išlo je od rudnika Omarska do Zenice. Rudnik je ugašen, gasi se Željezara i to je ogroman udar na prihode preduzeća. S Koksarom smo imali oko 5 miliona prihoda godišnje. Pokušavaju da nađu druge poslove, ali sumnjam da će takav gubitak moći nadoknaditi – kazao je za “Avaz” Dragan Peulić, predsjednik Samostalnog sindikata saobraćajno-transportne djelatnosti ŽRS.</p>

<p>S najavom gašenja Visoke peći u NŽZ, obustavljena je i proizvodnja željezne rude u Rudniku Nova Ljubija u Omarskoj kod Prijedora, glavnom snabdjevaču Željezare. Isti vlasnik, Gordan Pavlović i ovo preduzeće je doveo do stečaja, 570 zaposlenih, nakon štrajka glađu krajem marta, dobilo je plaće iz entitetskog Fonda solidarnosti i ostaju bez posla.</p>

<p>- Poslao sam pitanje upravi, koja još nije odgovorila, pošto nam još nije isplaćena plata. Svaki mjesec moramo prijetiti štrajkom ili praviti obustave zbog plate i doprinosa. Ako uplate dio plate, ima problema s doprinosima i zdravstvenim. Moje lično mišljenje je da je ovo smišljena katastrofa na nivou države i vlasti. Ne može politika dozvoliti jednom čovjeku da kupi tri preduzeća i da ih za nekoliko mjeseci uništi sva tri. Je li on paravan i je li to radila politika na vrhu? Tako ispada. Moćnici i država rade za svoje džepove, a ne za dobrobit građana BiH – mislim da je država kriva za takvo stanje – ističe Peulić.</p><h2>Nikad teže</h2><p>Željeznice FBiH su još 19. marta uputile hitan apel svim institucijama vlasti, upozoravajući na posljedice prestanka rada Željezare u Zenici. Zbog gašenja Koksare ovo preduzeće ostalo je bez 10 miliona KM prihoda godišnje. Izostanak blagovremene podrške i konkretnih mjera dovelo bi u pitanje poslovanje i egzistenciju 2.500 radnika Željeznica FBiH, saopćeno je iz kompanije, uz apel Vijeću ministara BiH da donese mjere zaštite domaće proizvodnje čelika.</p>

<p>- Od svog osnivanja Željeznice FBiH nisu bile u težem i delikatnijem položaju, i to ne svojom krivicom. Negativno naslijeđe, turbulentne promjene u bh. privredi, promjena tokova roba u domaćem i međunarodnom transportu, izostanak dugoročnog i optimalnog načina finansiranja i ulaganja u željeznički sektor, između ostalog, dovelo je Željeznice FBiH u nezavidnu situaciju da bude potencijalna kolateralna šteta – naveo je direktor ŽFBiH Mirza Hadžibegić.&nbsp;&nbsp;</p>

Samo zbog gašenja Koksare, Željeznice FBiH ostale su bez 10 miliona KM prihoda godišnje

Domino efekt Trojkinog pokapanja giganata: Željeznice naredna žrtva ekonomskog udara

<p>Mjesecima prije 1. maja bilo je jasno da radnici u BiH nemaju povoda za slavlje i optimizam, jer Međunarodni praznik rada dočekuju s bolnim gubicima stotina radnih mjesta u Koksari u Lukavcu, a u perspektivi i hiljada u Zeničkoj željezari i kompanijama povezanim s njom. Osim toga, s posljedicama rata na Bliskom istoku, te skokom cijena nafte s januarskih 2,3 na gotovo 4 KM po litru, te enormnim poskupljenjima hrane, prvomajski uranak u BiH bit će najskuplji ikada. S rekordnim cijenama goriva, mesa, povrća … uobičajena praznična trpeza mnogima će ostati nedostižna.</p><h2>Nema slavlja</h2><p>Predsjednica Sindikata trgovine BiH Mersiha Ferhatović-Beširović kaže da radnici nemaju mnogo razloga za slavlje, jer na naplatu dolaze posljedice opće anarhije u kojoj živimo. </p><p>- Dok druge zemlje, pa i one u našem okruženju, koje realno nisu puno ispred nas u razvoju, izlaze s mjerama kako bi građanima i radnicima olakšali krizu, famozni “nedostatak političke volje” nas ponovo ostavlja da se sami snalazimo. Bojim se da će nam uskoro i krug po gradu postati luksuz, a o nekom odlasku negdje da i ne razmišljamo. S druge strane, politička anarhija se preljeva i na ekonomiju, pa vidimo propadanje firmi i masovno izbjegavanje obaveza prema radnicima. Jer, kad može politika, može i kapital raditi šta hoće – kaže predsjednica Sindikata trgovine.</p><p>Dodaje da je radnicima u trgovini trenutno najveća briga hoće li dobiti tri slobodna dana, koliko ih po zakonu sljeduje za Praznik rada.</p><p>- Mi u Sindikatu trgovine već mjesecima čekamo pregovore o novom kolektivnom ugovoru za sektor trgovine, kojim smo se nadali barem malo povećati primanja radnika, ali kad država ne vodi računa o ljudima, bojim se da će vrijeme koje dolazi biti samo još teže – ističe Ferhatović-Beširović.</p><h2>Gube nadu</h2><p>Nakon gašenja Koksare u Lukavcu, te sličnog scenarija za Zeničku željezaru, članovi Sindikata metalaca FBiH Praznik rada dočekuju masovnim protestima, na koje su pozvali i kolege iz drugih granskih sindikata.</p><p>- U prvom planu je Željezara Zenica, ali je ukupna situacija u metalnom sektoru katastrofalna i svakim danom ide strmoglavo u nepovrat - kaže predsjednik Sindikata metalaca FBiH Almir Salihović, te navodi da se traži rasterećenje privrede, zaštita domaće industrije i stavljanje radnika u fokus.</p><p>- Gubi se i posljednji tračak nade koji se možda nazirao nakon odluke o povećanju minimalne plate na 1.000 KM. Međutim, nema kontinuiteta, a odluke su jalove, trome, neefikasne, nikakve, s vrlo malo empatije, a još manje odgovornosti. Isto kao da pričamo o lanjskom snijegu, bio je snijeg pa se otopio, bila Koksara, nema je, Nova Željezara pred gašenjem. Bojim se da će ovo sada uzrokovati veliki odron i odlazak radne snage iz realnog sektora o kojem svi pričaju punih usta – kaže predsjednik Sindikata metalaca FBiH Almir Salihović.</p>

Politička anarhija se preljeva i na ekonomiju, radnici jasno uprli prstom zbog jalovih i tromih odluka Trojke

Vlast ni na proteste u martu nije reagovala

Zahtjevi obespravljenih zbog Trojkine anarhije: Vlast mora služiti radnicima

<p>Poslanici Kluba SDA u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH podnijeli su zahtjev za sazivanje hitne sjednice ovog doma, na kojoj bi se razmatrala situacija nakon gašenja Željezare u Zenici, te donošenje mjera zaštite domaće proizvodnje čelika.</p><h2>Potpuna inertnost</h2><p>Predsjedavajući Kluba Šerif Špago kazao je za “Avaz” da očekuje da sjednica bude održana 29. aprila, prije ili nakon zakazanog redovnog zasjedanja, a na njoj bi se tražila odgovornost za gubitak gotovo 1.200 radnih mjesta u NŽZ, te više od 9.000 radnih mjesta u povezanim firmama, kao i načini da ona budu spašena.</p><p>- Već dva mjeseca od vlasti niko ništa ne poduzima. Odluka o uvođenju zaštitnih mjera povučena je s dnevnog reda Vijeća ministara, ministri iz HDZ-a nisu glasali za nju. Imali smo i informaciju da je Vlada FBiH dala saglasnost na tu odluku, pa je onda povukla. Prilika je da na sjednici Predstavničkog doma dođemo do relevantnih činjenica i da vidimo ko nije poduzeo mjere iz svoje nadležnosti – kazao nam je Špago.</p>

<p>On podsjeća na kašnjenje u obnovi pruge u Jablanici, što je stvorilo velike dugove u svim kompanijama koje koriste željeznički transport, te se plaši da je to bio početak kraha industrije, koja je strateški interes države.</p><p>- Imajući u vidu inertnost vlasti, federalne u kojoj su Trojka i HDZ i državne u kojoj je i SNSD, želimo vidjeti je li to utjecaj uvozničkih lobija. Mislim da je na hitnoj sjednici prilika da sva javnost sazna ko je odgovoran i zašto, kao u nekim zemljama u okruženju, nisu uvedene zaštitne mjere koje su predviđene i našim zakonima - kaže Špago.</p><p>Prema njegovim riječima, za takve mjere u ovom trenutku je kasno, ali „bit će potrebne ako se bude dolazilo do nekih rješenja, koja predlaže Vlada FBiH s Energoinvestom i ako se nastavi proizvodnja“.</p><p>- Bojim se da su ljudi u institucijama nedorasli i ne razumiju tu problematiku, pa sve prepuštaju tržištu, a znamo da se naše firme, bez pomoći države, teško mogu nositi s globalnim proizvođačima čelika i drugih proizvoda – ističe Špago.  </p><h2>Alarm za nadležne</h2><p>Poslanik Branislav Borenović smatra da se BiH nalazi u dosta zabrinjavajućoj situaciji, ali i da entitetske vlasti ne mogu biti abolirane od odgovornosti.</p>

<p>- Zabrinjavajuća situacija s dosta kontroverzi i nedovoljno informacija, ali svakako alarm za nadležne institucije, posebno u FBiH. Činjenica je da dolazi u pitanje značajan broj radnih mjesta u jednoj od najvažnijih industrijskih grana, što može imati negativne konsekvence za šira privredna kretanja u BiH. Razumijem potrebu pojedinih poslanika da zaštite domaću proizvodnju i dobiju adekvatne odgovore od relevantnih institucija – kaže Borenović.</p><p>KAŠNJENJE u obnovi pruge u Jablanici je stvorilo velike dugove u svim kompanijama koje koriste željeznički transport, kaže Špago</p>

Već dva mjeseca od vlasti niko ništa ne poduzima, navode iz poslaničkog kluba

Željezara kao simbol borbe za prava radnika

Očekuje se hitna sjednica zbog gašenja Željezare: Traži se odgovornost za hiljade radnika bez posla

<p>Članovi svih 37 sindikalnih organizacija Sindikata metalaca FBiH Praznik rada provest će u Zenici, na skupu podrške kolegama iz Nove Željezare Zenica, uz jednoglasnu poruku da gašenje proizvodnje čelika nije opcija i da Željezara, kao temelj domaće industrije, mora biti spašena. Domaćini očekuju da ovo bude najmasovniji skup metalaca do sada.</p><h2>Prebrojavanje</h2><p>- Sad ćemo pokazati, zajedno s našim porodicama, koliko nam je stalo da ovaj gigant opstane. Imamo podršku Sindikata metalaca BiH i dolazak su najavile kolege od Bužima i Krupe, od Konjica do Tešnja i Gradačca. Bit će to skup na kojem ćemo se prebrojati, da vidimo koliko nas ima da spasimo ovo što imamo, ali i da pošaljemo poruku sadašnjim vlasnicima – kazao nam je predsjednik Sindikata NŽZ Rašid Fetić.</p>

<p>Nakon gašenja pogona, većina radnika od ponedjeljka će na prinudni godišnji odmor, ali dio njih ostaje u pogonima gdje vodi računa o stanju postrojenja, posebno Visoke peći, koja je u toplom režimu rada. Prvobitno, metalci su proteste zbog novonastale situacije bili planirali za 30. april u Sarajevu, ali odluka je promijenjena nakon sastanka s upravom i suvlasnicima NŽZ, na kojem je predstavnicima sindikata eksplicitno rečeno da visoka peć i proizvodnja čelika neće biti pokrenuta ni u slučaju da Vijeće ministara BIH donese mjere zaštite domaće proizvodnje čelika, ali da su spremni izaći ako Vlada FBiH ponudi neko rješenje.</p>

<p>- Što se nas tiče, nama topli režim Visoke peći, s ovim suvlasnicima, više ne znači ništa. Oni treba da se povuku. Vlada FBiH, koja je rekla da ima rješenje, treba da to preuzme. Danas smo dobili podršku i od Željeznica FBiH, Razvojne banke koja je spremna u punom kapacitetu da stane iza tog projekta. To je sad patriotski projekt broj jedan u državi i svi koji mogu nešto učiniti da to ponovo oživi, trebaju to uraditi, jer cijena pada željezare i rušenja tog sistema sto puta je veća od rada željezare, pa makar s nekakvim gubitkom u početku – kaže Kenan Mujkanović, predsjednik Sindikata metalaca ZDK.</p><h2>Desetine miliona</h2><p>Dodaje da suvlasnici Gordan Pavlović i Ahmed Hamzić više nisu partneri Sindikata i drže ih za riječ da će izaći iz Željezare ako Vlada FBiH ponudi rješenje. Kako je ranije pisao portal Capital, Pavlović je Željezaru od ArcelorMittala kupio za 10,7 miliona eura ili 20,8 miliona KM.</p>

<p>- Najpoštenije bi bilo da pošto su kupili da po toliko i prodaju, ali znajući da se radi o privatnicima koji će sigurno gledati da u ovoj situaciji izvuku nekakav ekstra profit, moguće je očekivati i nerazumne zahtjeve. Međutim, to ne ide u prilog ni njima, ni nama, ni državi, jer ovo se hitno mora riješiti. Svaki dan stajanja Visoke peći u ovom režimu može negativno utjecati na to postrojenje i drastično poskupiti ponovno pokretanje. Nije isto ako se to uradi za mjesec ili tri, jer razlika u koštanju pokretanja je nekoliko puta veća, a govorim o milionima, možda i desetinama miliona KM. Ovo je zadnji vagon zadnjeg voza. Sve je moglo i trebalo biti ranije, ali nije kasno, Željezara u narednih mjesec ili dva može biti ponovo pokrenuta – ističe Mujkanović.</p>

Radnici metalne industrije iz cijele FBiH izlaze na ulice za Praznik rada

Zenica će "gorjeti" za 1. maj

<p>Nakon još jednog neuspješnog pokušaja da na sjednici Vijeća ministara BiH budu usvojene dopune zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima i nacrt zakona o oduzimanju i upravljanju imovinom stečenom krivičnim djelom, Bosna i Hercegovina je sve bliže sivoj listi MONEYVAL-a.&nbsp;</p><p>Ministar pravde BiH Davor Bunoza povukao je ove zakone s dnevnog reda posljednje sjednice, nakon što su ministri iz SNSD-a Staša Košarac i Srđan Amidžić zaprijetili blokadom. Ovi zakoni su ključni da naša zemlja izbjegne sivu listu, koja bi dodatno zakomplicirala život privredi i građanima.</p><p>- Potencijalna reklasifikacija Bosne i Hercegovine na „sivu listu“ MONEYVAL-a nosila bi izražen reputacijski i operativni rizik, koji bi se mogao direktno odraziti na povećane troškove međunarodnih transakcija, strožije kontrole, duže vrijeme obrade plaćanja i oprezniji pristup korespondentskih banaka. Iako uzroci eventualne reklasifikacije nisu direktno vezani za poslovanje banaka, koje u velikoj mjeri primjenjuju savremene AML/CFT standarde, negativna percepcija države kao cjeline mogla bi imati realne i mjerljive posljedice po građane i privredu. Stoga je od ključne važnosti da Bosna i Hercegovina ostane snažno i kontinuirano usmjerena na otklanjanje identifikovanih slabosti, kako bi se umanjili reputacijski i finansijski rizici - kazao je za "Avaz" direktor Agencije za bankarstvo FBiH, Jasmin Mahmuzić.</p>

Stoga je od ključne važnosti da Bosna i Hercegovina ostane snažno i kontinuirano usmjerena na otklanjanje identifikovanih slabosti, rekao je 

Jasmin Mahmuzić za "Avaz": "Siva lista" MONEYVAL-a može povećati troškove transakcija

<p>Gašenje Koksare u Lukavcu i Željezare u Zenici predstavlja ne samo kraj jedne industrijske ere i svega onoga što je stvarano u bivšoj Jugoslaviji, već i ozbiljan ekonomski i tehnološki poremećaj za cijelu ekonomiju BiH, izjavio je za “Avaz” univerzitetski profesor iz Tuzle i član Evropske akademije nauka i umjetnosti, Nedim Suljić.&nbsp;</p><p>On tvrdi da će gašenje ovih industrijskih giganata pokrenuti opasan domino-efekat, koji će direktno pogoditi hiljade radnika i desetine hiljada članova njihovih porodica, prvenstveno transportni sektor i stotine malih i srednjih preduzeća, koja su poslovno bila vezana za njih.</p><p>- Ovi industrijski sistemi su decenijama bili okosnica bh. privrede. Samo doprinos Željezare u BDP-u BiH iznosio je blizu 3 posto. Industrijski lanac čelika i koksa nekada je generirao oko 1,5 milijardi KM izvoza godišnje, čime je cijela država na ogromnom gubitku. Po mom mišljenju, doveden je u pitanju ekonomski opstanak zemlje – kaže akademik Suljić.</p><p>Nakon što je u pitanje dovedeno, direktno i indirektno, oko 12.000 radnih mjesta, on najavljuje period velike nesigurnosti zbog očekivanog socijalnog udara, uz istovremeni pad uplata doprinosa u fondove i budžete. Najdirektnije će biti pogođena željeznička preduzeća u oba entiteta.</p><p>- Blizu 600 firmi u oblasti logistike, održavanja i energenata zavisi od rada Željezare u Zenici i njihova sudbina zavisi od brzine prilagođavanja novim tržištima ili uspjeha državne konsolidacije. S obzirom kako rade Vlada FBiH i Vijeće ministara BiH, mislim da nas očekuju veoma teški dani, pa i godine. Bez jasne i brze strategije države, prijeti nam trajna deindustrijalizacija i ekonomski slom, a ja ne vidim da vlade oba entitata, a pogotovo Vijeće ministara BiH imaju bilo šta konkretno ponuditi kao izlaz iz ove situacije, u koju smo došli zbog višegodišnje loše politike svih koji su sada i ranije bili u vlasti na entitetskom i na državnom nivou – ističe Suljić.</p>

Blizu 600 firmi u oblasti logistike, održavanja i energenata zavisi od rada Željezare u Zenici, kaže Suljić 

Nedim Suljić za "Avaz": Prijete nam trajna deindustrijalizacija i ekonomski slom

<p>Nakon 130 godina kičma industrijske proizvodnje u Bosni i Hercegovini uništena je. Ovo je najteži dan za radnike i sve koji su živjeli sa Zeničkom željezarom i od nje. Obustavljena je integralna proizvodnja čelika u Novoj Željezari Zenica. Trojka je uspjela sahraniti kompaniju koja je preživjela dva rata i agresiju. Uništenje privrednih giganata, Željezare i Koksare, kompanija koje su godinama na listama najvećih bh. izvoznika, uzdrmat će kompletnu ekonomiju države. Nije u pitanju samo nestanak gotovo 2.500 radnih mjesta, već i desetine miliona KM poreznih i drugih prihoda budžetima, a posebno lančani udar na stotine kompanija s ukupno više od 10.000 radnih mjesta, koje su direktno ili indirektno zavisile od Željezare i Koksare.&nbsp;&nbsp;</p><h2>Najgore za Lukavac</h2><p>Od gotovo 600 radnika Koksare 130 je uspjelo pronaći novi posao, dok ostali čekaju da počnu raditi u firmama koje su iskazale interes da ih prime. </p><p>- Slobodno možemo kazati da je šteta neprocjenjiva. U ovom trenutku je ne možemo izračunati zbog nedostatka podataka, jer kompletne informacije nismo dobijali od uprave. Imamo i desetak firmi koje su bile direktno vezane i više od 90 posto svog poslovanja ostvarivale s Koksarom. S obzirom na to da su izvozno orijentisani, te jedan od najvećih industrijskih giganata, automatski će se umanjiti punjenje budžeta. Najviše će biti pogođen grad Lukavac – kazao je za “Avaz” Edin Duraković, ministar privrede Tuzlanskog kantona.</p>

<p>Nova Željezara Zenica upošljava približno 1.900 radnika, a većina njih će od ponedjeljka na prinudni odmor. Nakon gašenja integralne proizvodnje čelika, plan uprave je da zadrži oko 400 uposlenih, dok je sudbina njih 1.500 neizvjesna. Posljedice zaustavljanja Visoke peći i proizvodnje čelika su zastrašujuće, a prema riječima premijera ZDK Nezira Pivića štete po cjelokupni sistem države tek će se sabirati.</p><h2>Ogroman novac</h2><p>- NŽZ državi je uplaćivala značajne iznose sredstava. PDV 32 miliona godišnje, za plate i doprinose oko 68 miliona godišnje, dok je za troškove željezničkog transporta izdvajala 25-30 miliona KM samo u prošloj godini. NŽZ sarađuje s 550 lokalnih firmi. Ukupna cirkulacija novca između dobavljača i kupaca iznosi gotovo 1,5 milijardi KM. To je ogroman novac koji je cirkulisao zahvaljujući NŽZ. Posebno je bitno da ova kompanija doprinosi ukupnom BDP-u države čak 2,5 posto. Zamislite šta će značiti za nedovoljno razvijenu državu da njen BDP padne za 2,5 posto – ističe Pivić.</p><p>On navodi da su i prihodi u kantonalni budžet iz NŽZ iznosili približno 16,68 miliona KM u posljednje četiri godine.</p><p>Nakon višemjesečnih apela s različitih adresa, protesta radnika i upozorenja da će posljedice biti katastrofalne, Vlada FBiH je tek u momentu gašenja pogona željezare najavila konsolidaciju i restrukturiranje. Činjenica da privredni giganti padaju domino efektom otvara prostor sumnjama da se radi o smišljenom ekonomskom udaru na državu. Pivić kaže da nema informacije kojima bi takvu tvrdnju potkrijepio, ali posljedice jesu ozbiljne.</p>

<p>- Posebno zabrinjava indolentnost FBiH, koja se apsolutno u ovaj problem nije unijela ni na najmanji mogući način. To zaista onda stvara sumnju u čitav ovaj proces. Ako imate egzaktne parametre i brojke, a da to njih apsolutno ne zanima, onda to zaista izaziva sumnju u sve moguće varijante. Najavljeni plan Vlade nije predočen javnosti, novi vlasnici kažu da uopšte nisu ni kontaktirani. Po meni, najveća greška je napravljena kada je Vlada FBiH dopustila da Mittal proda željezaru, jer vlasnik je osam posto kapitala, a u tom momentu je imala pravo preče kupnje. Ona ga nije iskoristila, a trebala je ako je mislila zaštititi ovako važnog giganta – ističe Pivić.</p>

Za plaće i doprinose u fondove je išlo gotovo 68 miliona godišnje

Preživjela dva rata i agresiju: Trojka ugasila Željezaru

<p>Bosna i Hercegovina sigurnim korakom korača ka zloglasnoj sivoj listi MONEYVAL-a. Propao je još jedan pokušaj da Vijeće ministara BiH usvoji dopune Zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima, te Nacrt zakona o oduzimanju i upravljanju nezakonito stečenom imovinom.</p><p>Ministri iz Dodikovog SNSD-a, Staša Košarac i Srđan Amidžić, zaprijetili su blokadom sjednice ako ministar pravde BiH Davor Bunoza (HDZ) ne povuče ove teme s dnevnog reda, što je Bunoza i učinio. Ovi zakoni su ključni uslov da BiH izbjegne sivu listu, koja bi značajno otežala život privredi i građanima.</p>

<p>- Ja ne mogu reći jesmo li blizu sivoj listi, jer smo dosta preporuka ispunili, ali određene preporuke nismo. Vjerujem da bi usvajanje ova dva zakona, koje je Ministarstvo pravde BiH pripremilo, znatno poboljšalo položaj BiH u pogledu ispunjavanja obaveza prema MONEYVAL-u. Zakon o oduzimanju i upravljanju nezakonito stečenom imovinom bi uz to bio i snažan alat u borbi protiv kriminala – kazao je za “Dnevni avaz” ministar Bunoza.</p><h2>Riječ eksperata</h2><p>Ekonomistica Svetlana Cenić smatra da za posljedice treba pitati prvenstveno Milorada Dodika i SNSD, koji je tražio da se povuku dva ključna zakona.</p>

<p>- Ako završimo na toj listi, neka objasni privrednicima, koji su već u teškoj situaciji, zašto im je život dodatno zakomplikovan i kod uvoza i izvoza. Jer, biti na toj listi znači da strane banke uvode strožije kontrole, transferi novca traju duže, skuplji su i ponekad se odbijaju. Za građane i firme to znači više papirologije i nerviranja. Strane investicije padaju, jer investitori izbjegavaju zemlje s reputacionim rizikom. Imat ćemo manje novih projekata, sporiji ekonomski rast, kreditiranje će biti skuplje, jer međunarodne finansijske institucije i banke dižu kamate i traže dodatne garancije – ističe Cenić.</p><p>Dodaje da će BiH biti percipirana kao država slaba i institucionalno nepouzdana u borbi protiv kriminala, da će sve utjecati i na pregovore o evropskim integracijama, te da strane banke mogu i zatvoriti račune domaćim bankama i smanjiti poslovanje s našom zemljom.</p><h2>Znat ćemo u junu</h2><p>BiH je trebala do februara ispuniti gotovo 70 preporuka Komiteta eksperata za procjenu mjera protiv pranja novca i finansiranja terorizma (MONEYVAL). Tada je istekao rok za njihovu implementaciju, koju nadzire MONEYVAL. Za juni je zakazana plenarna sjednica, na kojoj se očekuje zvanična odluka o tome hoće li BiH na sivu listu ili ne. Na teške posljedice koje bi nam to donijelo je „Avaz“ već upozoravao.</p>

<p>- Ulazak BiH na sivu listu FATF-a i MONEYVAL-a imao bi vrlo konkretne posljedice po građane i kompanije. Međunarodne platne transakcije bi bile usporene, skuplje i pod pojačanim nadzorom. To je posebno važno za veliki broj građana BiH, koji žive i rade u inostranstvu. Značaj njihovih transfera za domaću ekonomiju je velik – rekao je ranije za “Avaz” predsjednik Udruženja banaka BiH Edis Ražanica.</p><p>Dodatne provjere svih transakcija, povećana administracija, kašnjenja u plaćanjima i veći troškovi poslovanja ugrozili bi konkurentnost domaćih kompanija, investicije i ukupnu ekonomsku aktivnost.</p>

Teške posljedice će snositi privreda i građani

BiH sve bliže sivoj listi MONEYVAL-a

<p>Uz poznata i po ko zna koji put ponovljena osporavanja legitimiteta aktuelnog visokog predstavnika Kristijana Šmita (Christian Schmidt), delegacija Rusije tokom posjete Banjoj Luci obrušila se na OHR, dovodeći u pitanje nastavak njegovog djelovanja u BiH. Kancelarija visokog predstavnika u BiH mora da bude uklonjena, kazao je zamjenik ministra inostranih poslova Rusije Aleksandar Gruško nakon sastanka sa zvaničnicima RS. Istovremeno, na forumu o geopolitičkim dešavanjima u Evropi, ruski ambasador Igor Kalabuhov ponovio je kako je “neophodno očuvati izvorni Dejtonski sporazum”, te da su BiH potrebni unutrašnji dijalog, međusobno uvažavanje i spremnost na kompromis, a ne nametanje rješenja sa strane.</p><h2>Ključ deblokada</h2><p>Koordinirani napad na OHR, ključnu instituciju za deblokade i provedbu Dejtonskog sporazuma, za sada je bez odgovora iz Sarajeva. Ekspert za ustavno pravo, profesor Nurko Pobrić kaže da Gruškovo “mora” ne znači baš da OHR mora otići.</p>

<p>- Lično mislim da nam je visoki predstavnik, nažalost, potreban još neko vrijeme. OHR nam treba jer ovdje postoje takve političke opcije i snage da bez nekog arbitra mnoge stvari ne bi bile riješene. Uzmite primjer Doma naroda PSBiH, iako tu Šmit nije reagirao. Ovi ljudi što bježe sa sjednica ili ne dolaze, ustvari, vrše krivična djela. On ima pravo da dođe na sjednicu i glasa kako hoće, ali nema po Ustavu i poslovniku pravo da ne dolazi, da sruši kvorum i da oni što su ostali ne mogu ništa odlučivati. To je politički banditizam – kaže profesor Pobrić.    </p><p>Napadi na OHR nastavak su pokušaja protjerivanja stranaca iz BiH, od Komisije za nacionalne spomenike do stranih sudija u Ustavnom sudu BiH. Profesor Fakulteta političkih nauka UNSA Elvis Fejzić kaže da je uloga međunarodne zajednice u BiH predviđena Dejtonskim sporazmom, te podsjeća da ni proces povratka nije implementiran, niti je postao održiv.</p><h2>Drugi motivi</h2><p>- Nismo uspostavili stabilnu državu, jer se ona stalno nalazi u blokadama, a imajući u vidu da je mir stalno, kroz ove separatističke i secesionističke napade, ugrožen, potpuno je jasno zašto je OHR potreban. Simptomatično je da napadi na OHR uglavnom dolaze od snaga koje 15-ak godina produciraju blokade u vlasti i zagovaraju otvoreni ili tihi secesionizam. Upravo oni koji jesu prijetnja implementaciji mira i izgradnji stabilne države imaju problem s OHR-om. Znamo kakvi su odnosi Ruske Federacije i vlasti RS, preko kojih Rusija ovdje ima pojačan utjecaj, a evidentno je i da prešutno odobrava, pa čak i više od toga, ove secesionističke akcije RS. Neke od tih akcija su dobile i sudski epilog. Zato je jasno zašto je OHR trn u oku nekim političkim elitama – kaže Fejzić.</p><p>Podsjeća da slični napadi dolaze i od pojedinih stranaka iz FBiH, samo su motivi drugačiji. S druge strane, odlazak Šmita o kojem se sve glasnije govori, ne može imati veze s budućnošću OHR-a.</p>

<p>- To je nešto u što se ne može dirati, jer ključne stvari nisu završene. Civilna implementacija mira, izgradnja stabilne države i puna provedba povratka. A kako ćete se vratiti ako nemate posao, zdravstvenu njegu, obrazovanje na maternjem jeziku?! Zato OHR nije vezan za mandat bilo kojeg pojedinca, a članice PIC-a su tu da prosude. Imenovanje novog visokog predstavnika je sasvim ok, ali to ne znači zatvaranje OHR-a – ističe Fejzić.</p>

Ovo je nastavak pokušaja „protjerivanja“ stranaca iz BiH, od Komisije za nacionalne spomenike do Ustavnog suda

Visoki predstavnik za BiH Kristijan Šmit

Podmetanja politika koje prijete stabilnosti BiH: Koordinirani napad na Ured visokog predstavnika

<p>Sindikat doktora medicine i stomatologije u Tuzlanskom kantonu do kraja mjeseca će čekati stav Vlade u vezi s povećanjem koeficijenata za obračun plaća za ljekare specijaliste i subspecijaliste, a ako zahtjev Sindikata ne bude prihvaćen početkom maja stupit će u generalni štrajk. Odluku o stupanju u generalni štrajk usvojio je i Strukovni sindikat doktora medicine i stomatologije SBK, gdje slijedi postupak mirenja između vlade i sindikata.</p><h2>Očekuju pregovore</h2><p>U Kantonu 10 očekuje se početak pregovora o aneksu kolektivnog ugovora, a ako oni ne urode plodom, u štrajk će i doktori iz ovog kantona. Uz već najavljene radničke proteste i tinjajuće nezadovoljstvo dijela braniteljske populacije, te uposlenih u državnim institucijama i agencijama, naredne dane obilježit će i protesti uposlenih u zdravstvu.&nbsp; &nbsp;</p><p>- U oba kantona, TK i SBK, do štrajka je doveo nemar vlada koje pokušavaju zaobići Sindikat doktora u pregovorima o pravima doktora. Obje vlade su prava doktora stavile u kolektivne ugovore koji se odnose na ostale zdravstvene radnike, bez konsultacija sa sindikatima doktora, kojima zakon o reprezentativnosti daje pravo da zastupaju svoje članove. Do bijesa doktora je dovelo upravo to što ih vlada ignorira – kaže za „Avaz“ predsjednica Saveza strukovnih sindikata doktora medicine i stomatologije FBiH Marina Berberović.</p><p>Zbog neuporedivo lošijeg statusa u odnosu na evropske zemlje, pa i region, protekle godine obilježio je masovni odlazak zdravstvenih radnika iz BiH.</p><h2>Loš status</h2><p>- Međutim, kod nas je najveći problem omjer plaća unutar FBiH, gdje su razlike i 40-50 posto. Mi već tri godine od Vlade FBiH tražimo da dogovorimo koeficijente i najnižu satnicu, koji će vrijediti na području FBiH, ali imamo potpuno ignoriranje i zbog toga smo i u sudskom sporu. Mi danas od 10 kantona imamo 2 ili 3 koji imaju ujednačene koeficijente, svi drugi su različiti. To dovodi do nezadovoljstva, migracije doktora unutar FBiH, ali i do odlaska van BiH – ističe Berberović.</p>

<h2>U Sarajevu dogovor, ali borba ne prestaje</h2><p>Sindikat radnika u zdravstvu Kantona Sarajevo za sutra je najavio protestnu šetnju od „Vječne vatre“ do zgrade Vlade KS, ali je jučer postignut dogovor o povećanju plaća uposlenima u ovom kantonu.&nbsp;</p><p>- Obavještavamo vas da je nakon intenzivnih pregovora s pregovaračkim timom Ministarstva zdravstva, ZZO KS i Vladom KS postignut dogovor o povećanju plata. Ovo povećanje predstavlja rezultat našeg zajedničkog pritiska, istrajnosti i jedinstva koje smo pokazali u proteklom periodu.&nbsp;Naglašavamo da borba za dostojanstvo radnika u zdravstvu ovim ne prestaje – poručio je predsjednik Sindikata Senad Sadiković.&nbsp;</p>

Mi već tri godine od Vlade FBiH tražimo da dogovorimo koeficijente i najnižu satnicu, koji će vrijediti na području FBiH

Nemar vlada inicira štrajkove u nekoliko kantona

<p>Šokirani smo, zaprepašteni, ogorčeni ili sekundarno traumatizirani nakon vijesti o stravičnim slučajevima ubistava i samoubistava, ali svaki od tih slučajeva je specifičan, kazala je za "Avaz" psihologinja Nermina Vehabović-Rudež. Komentirajući događaje iz Višegrada i Srebrenika, koji su ponovo šokirali bh. javnost, Vehabović – Rudež kaže da su uzroci svake tragedije negdje duboko i iza informacija koje imamo u ovom trenutku.</p><p>- Nikad ne znate da li je neko bio ovisnik, je li imao neke psihičke smetnje, je li se sve desilo u afektu … puno je stvari koje trebamo uzeti u obzir kad hoćemo tražiti uzrok. To je najgori čin jedne osobe prema drugoj, posebno prema bliskoj osobi, ali nažalost dešava se. Možda više da pričamo kakvo nam je mentalno zdravlje sveukupno, gdje su frustracije i stresovi koji se kupe, šta porodice trpe, a ne prijavljuju – dodaje Vehabović – Rudež.</p><p>Podsjeća da smo svjedoci brojnih slučajeva nasilja u porodici, a mnogi od njih ostaju neprijavljeni, u nekim slučajevima žrtve nasilja čak i mole da takvi događaji ne budu prijavljeni.</p><p>- Ponekad i neliječeni ljudi, kojima nisu ni uspostavljene dijagnoze, počine takve zločine. Nisu prepoznati ili se zataškavalo. Živimo u 21. vijeku, ali i dalje vladaju tradicionalni stavovi da je sramota je otići psihologu ili psihijatru. Neću piti lijekove, jer postat ću ovisan – rečenica je koju čujemo i od obrazovanih ljudi. I onda se čudimo ubistvima – ističe Vehabović – Rudež.</p><p>Uz sve manjkavosti koje ima, ponekad očekujemo nemoguće od sistema kakav imamo, potvrđuje naša sagovornica, jer su u zadnje vrijeme procedure mnogo brže.</p><p>- Uvijek možemo biti budniji nego što jesmo, ali ne bih rekla da smo toliko loši u sistemu. Više je pitanje šta sistem nudi i kakve su ideje kako bi se ovaj život trebao živjeti. Mnogo je frustracija kod ljudi, mnogo mladih je frustrirano. Ima puno kocke i droge, toga ima i u drugim državama, samo treba vidjeti sisteme kojima ćemo raditi prevenciju. Kako ćemo udaljiti kockarnice, uz koje imamo i online klađenje, a ljudi svjedoče da je teže kockanje od droge. I kockarski dugovi ili nervoza mogu biti jedan od uzroka da postanem neuračunljiv u trenutku i da svaku prepreku nastojim ukloniti, bez razmišljanja o kome se radi. Ne bih rekla da sada imamo tolike propuste u sistemu. Više ih je u kvaliteti života. Želimo više nego što možemo. Svi žele veće plate, bolje živote, ljudi su u kreditima …- kaže psihologinja Nermina Vehabović-Rudež.</p>

 Rudež kaže da su uzroci svake tragedije negdje duboko i iza informacija koje imamo u ovom trenutku

Vehabović-Rudež za "Avaz": Mnogo je stresa i frustracija kod ljudi, zločin počine i oni kojima nisu uspostavljene dijagnoze 

<p>Vijesti crne hronike ponovo su na naslovnicama i u udarnim terminima bh. medija. Vijesti o stravičnim ubistvima najbližih, napadima na prosvjetnu radnicu, prolaznicu u Sarajevu, ponovo šokiraju i uznemiravaju javnost.</p>

Komšije o užasu u Srebreniku: Imali su veliku porodičnu tragediju, preminula su im djeca, niko nije slutio da će se ovako nešto desiti

<p>- Glavni okidač je socioekonomska situacija, siromaštvo i nemoć da se obezbjedi svojim najbližim normalan život. Drugo je politička situacija gdje realno živimo u podijeljenom društvu na klasu enormno bogatih, korumpiranih i politički uvezanih, gdje se ne cijene znanje, sposobnost i kvalifikacija, nego samo veza sa vladajućom strukturom. Najlakšim izlazom, nažalost, iz ovakve situacije čini se ubistvo svojih najbližih i na kraju samoubistvo. Psihološki smo jako nestabilno društvo gdje se i najmanji problem čini nerješiv i zato su posljedice ovakve kakve jesu – kaže sociologinja Smiljana Vovna.</p>

Novi detalji tragedije kod Višegrada: Otac ostavio oproštajno pismo prije nego što je ubio dijete i sebe

<p>Ona dodaje da su ovakvom ambijentu društvene mreže pretvorene u prozor u nemoral, prostituciju i banalnost života, koji za neke predstavlja jedini relevantan izbor i način kako treba da se ponašaju u realnom životu.</p>

Psihološki smo jako nestabilno društvo gdje se i najmanji problem čini nerješiv i zato su posljedice ovakve kakve jesu, rekla je

Sociologinja Smiljana Vovna za "Avaz": Siromaštvo, nemoć i politička situacija glavni okidači najtežih krivičnih djela

<p>Državljanka Austrije (65) smrtno je stradala u nesreći koja se u ponedjeljak dogodila tokom spusta kajakom na rijeci Tari kod Foče. Tragedija na lokalitetu Borovi desila se nakon prevrtanja više kajaka u kojima su se nalazili članovi grupe turista, ali su se ostali uspjeli spasiti iz nabujale rijeke.</p><p>Kako je "Avazu" potvrdio načelnik Spasilačke službe "Wolf" iz Foče, Nenad Ikonić, tijelo turistkinje pronađeno je jučer na lokaciji Milutinov kamen, oko dva kilometra nizvodno od Šćepan polja. </p><p>- Tara je poznata kao prelijepa, ali brza i snažna rijeka, posebno u danima intenzivnijih padavina i povećanog vodostaja. Zato turiste pozivamo na dodatni oprez, da u takvim situacijama skrate start i da na vožnju čamcima polaze s lokaliteta Grab - kazao nam je Ikonić.</p>

Tragedija na lokalitetu Borovi desila se nakon prevrtanja više kajaka u kojima su se nalazili članovi grupe turista

Austrijska državljanka poginula nakon prevrtanja kajaka na Tari

<p>Nakon što je Peter Mađar (Magyar) uvjerljivo porazio pouzdanog saveznika Moskve unutar EU, Viktora Orbana, građani Bugarske na vlast vraćaju bivšeg predsjednika Rumena Radeva, političara sklonog Kremlju, kojeg analitičari porede upravo s odlazećim predsjednikom Mađarske. Radev i nedavno osnovana stranka Napredna Bugarska u Parlamentu će imati 135 od 240 poslanika.</p><p>O tome šta je opredijelilo glasače da na izborima u dvije zemlje izaberu zagovornike potpuno suprotnih stavova prema Briselu, ali i razlikama zbog kojih Bugarska neće predstavljati novu kočnicu evropskim politikama, za “Avaz” govori politolog i politički analitičar iz Hrvatske, Davor Gjenero. </p><p>- Velika je razlika između Mađarske i Bugarske. U Mađarskoj je smjena administracije premijera Orbana i FIDESZ-a postala vjerojatnom nakon što se mađarski premijer u protekle četiri godine, od početka totalne invazije Rusije na Ukrajinu, iskazao kao glavni zagovornik interesa Rusije u Europskoj uniji, unatoč tome što Rusija nije uspostavila relevantnu "meku moć" u Mađarskoj. To da žele biti punopravni članovi EU bio je ključni motiv Mađara da u velikom broju izađu na izbore i glasaju za političke promjene. Za razliku od Mađarske, u Bugarskoj je meka moć Rusije izrazito velika i ona je usporediva samo s mekom moći Rusije u Srbiji. Nigdje drugdje u Europi Rusija nema niti približno takav kulturni i politički utjecaj, kao što ga ima u Bugarskoj. Izrazita politička fragmentiranost i iscrpljenost dugogodišnjom nemogućnošću formiranja stabilne parlamentarne većine presudila je u korist Radeva, a ruska potpora išla mu je izrazito u korist – kaže Gjenero. </p><p>Dodaje da će ruski režim nastojati iskoristiti buduću bugarsku vladu za utjecaj na Evropsko vijeće i evropske institucije.</p><p>- Ali je malo vjerojatno da bi bugarska opstrukcija zajedničkih europskih politika mogla biti i izbliza tako oštra i štetna po EU, kao što je to bila Orbanova politika. Bugarska kao vrlo siromašna država izrazito je ovisna o europskim fondovima, načelo vladavine prava i do sada nije bilo visoko vrednovano u Bugarskoj, a mogućnost uvjetovanja nove bugarske vlade od strane EU daleko je snažnije nego što je bilo u odnosu na Mađarsku – ističe Gjenero.</p>

Građani Bugarske na vlast vraćaju bivšeg predsjednika Rumena Radeva, političara sklonog Kremlju

Davor Gjenero za “Avaz”: Bugarska opstrukcija zajedničkih evropskih politika neće biti štetna po EU, kao što je to bila Orbanova politika

<p>Međunarodnom rezidualnom mehanizmu za krivične sudove upućen je novi zahtjev za puštanje na slobodu bivšeg komandanta VRS, ratnog zločinca Ratka Mladića, osuđenog na doživotnu kaznu zatvora. Oslobađanje je traženo zbog humanitarnih razloga i teškog zdravstvenog stanja u kojem se Mladić nalazi. Ministar pravde Srbije Nenad Vujić posjetio je Mladića u zatvoru, nakon čega je izjavio da je on slabo komunikativan i da je na sastanak s njim dovezen, ne u invalidskim kolicima, već u krevetu iz zatvorske bolnice.</p><h2>Sramotno za Srbiju</h2><p>Pozivanje na humanost i naricanje zbog zdravstvenog stanja monstruma, koji je u Srebrenici slavodobitno pozirao pred kamerama dok je hiljade srebreničkih mladića slao u smrt, porodice žrtava smatraju drskošću, ali i sramotom za Srbiju, njene vlasti i srpski narod.</p>

<p>Potpredsjednica Udruženja „Pokret majke enklava Srebrenica i Žepa“, Kada Hotić, Srebreničanka kojoj su u genocidu ubijeni sin, muž, braća i 56 članova uže i šire familije do danas je pronašla i ukopala samo par kostiju svoga sina. </p><p>- Mladić je osuđen na doživotnu kaznu. Nije mu se reklo, kad se razboli da će biti pušten, već doživotno. Neka umre tu, ako mu je vrijeme. Neka živi sto godina, šta me je briga, ali mu je tu mjesto. Začuđujuće da se Srbija, nakon ovolikih godina, nije odrekla zločinaca, što ga narod iz kog je potekao još podržava. Još nisu ozdravili, još nisu svjesni svojih zločina, pa da se makar postide. Gdje je moj sin, još mu ni sve kosti nisam našla, gdje su oni koji se još nisu ni pronašli, a on je naredio da odu u smrt?! I gdje bi on sad?! Dobio je kaznu, ako nema smrtne ima doživotna, pa nek odživi svoj život kakav je zaslužio. Opet će biti pod nadzorom ljekara, a mog Samira nema nigdje – kaže Hotić.  </p><h2>Istina i pravda</h2><p>O humanitarnim razlozima Mladić nije razmišljao u vrijeme počinjenja genocida u Srebrenici, teroriziriranja civila tokom opsade Sarajeva, etničkog čišćenja bh. gradova i zarobljavanja pripadnika snaga UN-a, za što je i osuđen, navodi predsjednik Saveza logoraša BiH, Seid Omerović. Istina i pravda na ovom svijetu moraju ličiti na nešto, naglašava.</p>

<p>&nbsp;Mislim da je suvišno da logoraši govore o puštanju Mladića na slobodu, jer za tako nešto nema nikakvog realnog osnova. Da se tu gradi nekakav čovječan odnos, a za stotine hiljada onih koji su truhnuli i koji su ubijeni u logorima nema takvog saosjećanja – ističe Omerović.</p>

Video / Članovi Spasilačke službe Wolf iz Foče u haremu Aladža džamije: Uklonjeno stablo koje je prijetilo sigurnosti vjernika i prolaznika

Domino efekt Trojkinog pokapanja giganata: Željeznice naredna žrtva ekonomskog udara

Zahtjevi obespravljenih zbog Trojkine anarhije: Vlast mora služiti radnicima

Očekuje se hitna sjednica zbog gašenja Željezare: Traži se odgovornost za hiljade radnika bez posla

Zenica će "gorjeti" za 1. maj

Jasmin Mahmuzić za "Avaz": "Siva lista" MONEYVAL-a može povećati troškove transakcija

Nedim Suljić za "Avaz": Prijete nam trajna deindustrijalizacija i ekonomski slom

Preživjela dva rata i agresiju: Trojka ugasila Željezaru

BiH sve bliže sivoj listi MONEYVAL-a

Podmetanja politika koje prijete stabilnosti BiH: Koordinirani napad na Ured visokog predstavnika

Nemar vlada inicira štrajkove u nekoliko kantona

Vehabović-Rudež za "Avaz": Mnogo je stresa i frustracija kod ljudi, zločin počine i oni kojima nisu uspostavljene dijagnoze

Sociologinja Smiljana Vovna za "Avaz": Siromaštvo, nemoć i politička situacija glavni okidači najtežih krivičnih djela

Austrijska državljanka poginula nakon prevrtanja kajaka na Tari

Davor Gjenero za “Avaz”: Bugarska opstrukcija zajedničkih evropskih politika neće biti štetna po EU, kao što je to bila Orbanova politika

Još jedan zahtjev za puštanje Mladića na slobodu: Gdje je bila humanost kad je Srebreničane slao u smrt

Video / Članovi Spasilačke službe Wolf iz Foče u haremu Aladža džamije: Uklonjeno stablo koje je prijetilo sigurnosti vjernika i prolaznika

Domino efekt Trojkinog pokapanja giganata: Željeznice naredna žrtva ekonomskog udara

Zahtjevi obespravljenih zbog Trojkine anarhije: Vlast mora služiti radnicima

Očekuje se hitna sjednica zbog gašenja Željezare: Traži se odgovornost za hiljade radnika bez posla

Zenica će "gorjeti" za 1. maj

Jasmin Mahmuzić za "Avaz": "Siva lista" MONEYVAL-a može povećati troškove transakcija

Nedim Suljić za "Avaz": Prijete nam trajna deindustrijalizacija i ekonomski slom

Preživjela dva rata i agresiju: Trojka ugasila Željezaru

BiH sve bliže sivoj listi MONEYVAL-a

Podmetanja politika koje prijete stabilnosti BiH: Koordinirani napad na Ured visokog predstavnika

Nemar vlada inicira štrajkove u nekoliko kantona

Vehabović-Rudež za "Avaz": Mnogo je stresa i frustracija kod ljudi, zločin počine i oni kojima nisu uspostavljene dijagnoze

Sociologinja Smiljana Vovna za "Avaz": Siromaštvo, nemoć i politička situacija glavni okidači najtežih krivičnih djela

Austrijska državljanka poginula nakon prevrtanja kajaka na Tari

Davor Gjenero za “Avaz”: Bugarska opstrukcija zajedničkih evropskih politika neće biti štetna po EU, kao što je to bila Orbanova politika

Još jedan zahtjev za puštanje Mladića na slobodu: Gdje je bila humanost kad je Srebreničane slao u smrt