<p>U okviru obilježavanja Međunarodnog dana sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, u Beču je održan tradicionalni Marš mira. U organizaciji Saveza bh udruženja u Austriji Consilium Bosniacum, u prisustvu velikog broja građana BiH, ali i državljana i predstavnika vlasti ove prijateljske zemlje, centralni komemorativni skup upriličen je na Heldenplatzu, gdje je odata počast žrtvama genocida u ratnoj tzv zaštićenoj zoni UN-a.</p>

<p>Prisutnima su se obratili Sanjin Jakić, predsjednik Saveza, Omar al Rawi, izaslanik gradonačelnika Beča, Paul Stich iz austrijskog parlamenta, Hasan Nuhanović i Janja Beč-Neumann.</p>

U organizaciji Saveza bh udruženja u Austriji

 Odata počast žrtvama genocida u Srebrenici

Video / Hiljade građana u Maršu mira u Beču: Odata počast žrtvama genocida u Srebrenici


<p>Sjedinjene Američke Države su najvažniji saveznik Bosne i Hercegovine i to tako treba i ostati, kaže za „Avaz“ Ismail Ćidić, stručnjak za vanjsku politiku i međunarodne odnose iz Vašingtona, komentarišući činjenicu da se članice Vijeća za implementaciju mira (PIC) duže od mjesec dana ne uspijevaju dogovoriti ko će biti naredni visoki predstavnik. </p><p>Vršilac dužnosti će do odluke PIC-a biti dosadašnji zamjenik Kristijana Šmita (Christian Schmidt) Amerikanac Luis Krišok (Louis Crishock). Dosadašnja nepisana praksa je bila da Evropljanin bude na čelu OHR-a, a da zamjenika postavlja SAD. Već se čuju ocjene da ovaj iskusni američki diplomata dužnost visokog predstavnika neće napustiti tako brzo. </p><p>Tokom posjete BiH, visoka predstavnica EU za vanjsku politiku i sigurnost Kaja Kalas (Kallas) izjavila je da je EU odlučna da pronađe snažnog kandidata, ali da se još radi na izboru jednog između “mnogo dobrih kandidata”, što oslikava već hroničnu evropsku neodlučnost i neslogu.  </p><h2>Loše po BiH</h2><p>- BiH nikada nije profitirala od transatlantskih raskola, bez obzira koliko oni na prvi pogled izgledali jednostavno ili kompleksno. Zabrinjavajuće je što se određene evropske države pokušavaju suprotstaviti SAD-u preko leđa BiH, jer se već duže vremena osjećaju frustriranim zbog odluka Trampove administracije, od carina, preko NATO-a, pa do Grenlanda i sličnih pitanja – kaže za “Avaz” Ismail Ćidić, stručnjak za vanjsku politiku i međunarodne odnose iz Vašingtona.</p>

<p>Zabrinjavaju i najave iz State Departmenta da bi SAD mogle preispitati svoju ulogu u međunarodnom prisustvu u BiH, upravo zbog evropske neodlučnosti u vezi s izborom novog visokog predstavnika.</p><p>- Svi mi koji zagovaramo snažniji, ali i pragmatičniji angažman SAD-a, zasnovan na principu jačanja obostranih interesa, istovremeno priželjkujemo da je ova prijetnja samo dio pregovaračkog procesa za imenovanje novog visokog predstavnika. Nije svaka američka inicijativa u BiH bila pozitivna, sjetimo se podrške Miloradu Dodiku 1998. ili podrške izmjenama Izbornog zakona 2022. godine, ali gotovo je nemoguće pronaći značajniju reformu, inicijativu ili projekt koji nije imao neku vrstu američke podrške. SAD su najvažniji saveznik BiH i to tako treba i ostati – smatra Ćidić.</p><h2>Dodikovo lobiranje</h2><p>Već duže vrijeme naš sagovornik upozorava da RS koristi lobističke firme u Vašingtonu kao vanjskopolitički alat, iako po Ustavu nema nadležnosti da ih koristi na takav način. Upozorava da u lobističke aktivnosti ulaže više nego neke od najbogatijih svjetskih kompanija.</p><p>- Nema sumnje da RS lobističkim kanalima popunjava vakuum koji ostavljaju zvaničnici BiH, ali treba biti objektivan i reći da BiH još ima puno više da ponudi i puno više adresa kojima se može obratiti. Ipak, BiH je nedovoljno prisutna u Vašingtonu. Nije dovoljno vanjsku politiku 21. stoljeća voditi metodama iz 19. stoljeća - ističe Ćidić.</p><p>Navodi da nije dovoljno imati diplomatsko predstavništvo i povremene radne sastanke, te da predstavnici BiH još imaju dovoljno vrata na koja mogu pokucati, ali da to često ne rade kada i kako bi trebali.</p><p>Trebali bi raditi na uspostavljanju novih prijateljstava i savezništava u svim porama američkog političkog života, naglašava Ćidić.</p>

BiH je na putu ka članstvu u EU, ali je Amerika najvažniji saveznik 

Duel EU i SAD-a preko leđa BiH

<p>Podaci Agencije za statistiku BiH pokazuju da su puzajuća poskupljenja konstanta, koja traje godinama, pa je na godišnjem nivou preživljavanje skuplje za 5,6 posto. Cijene hrane porasle su za 0,6 posto, stanovanja i režijskih troškova za 11,5, a prijevoza čak za 23,7 posto. </p><p>Ekonomistica Svetlana Cenić podsjeća da građani ne žive od prosjeka, već od onoga što svakodnevno kupuju.</p><p>- To je suština razlike između prosječne inflacije i inflacije koju osjećaju domaćinstva, posebno ona s nižim primanjima, koja najveći dio budžeta troše upravo na hranu i osnovne potrebe - ističe ona.</p>

<h2>Obmanjujuća statistika</h2><p>Cenić objašnjava da nije problem tih statističkih 0,6 posto, već što se tih 0,6 posto računa na cijene koje su već prethodno eksplodirale. Zato, ističe ona, statistika može da pokaže “stabilizaciju”, a da građani i dalje kupuju hranu po cijenama koje su dvostruko veće nego prije nekoliko godina.</p><p>Posljednji statistički izvještaji zaista mogu navesti na pogrešan zaključak da stanje i nije tako strašno, ali potpunu sliku siline inflatornog udara na kućne budžete građana možemo dobiti tek usporedbom sadašnjih, s troškovima nekoliko godina ranije, kaže ona.</p><h2>Vrijednost „stoje“</h2><p>Usporedba cijena osnovnih životnih namirnica pokazuje drastičan rast za samo pet godina i zabrinjavajući pad kupovne moći građana koji za 100 KM danas iz trgovine mogu ponijeti mnogo manje nego tada.</p><p>Ne postoji proizvod s liste osnovnih životnih namirnica čija cijena nije bitno drugačija. Od riže, brašna i hljeba, mlijeka i šećera, voća i povrća do putera, ili mesa koje je danas 100 posto skuplje. Zbog svega, ne trebaju čuditi ni izračuni sindikalne potrošačke korpe SSS BiH, koja za prošli mjesec iznosila 3.436,70 KM.</p><p>S prosječnom plaćom u FBiH od 1.700 KM moguće je pokriti manje od 50 posto troškova potrošačke korpe, dok minimalna plaća od 1.027 KM nije dovoljna ni za trećinu mjesečnih troškova četveročlane porodice.</p><p>- Građani su već odavno počeli da plaćaju cijenu koju statistika ne vidi. Odriču se mesa, voća, odjeće, putovanja, pregleda kod ljekara, svega što mogu. Pitanje više nije koliko mogu da izdrže, nego koliko dugo društvo može da funkcioniše, ako sve veći broj ljudi radi samo da bi preživio od prvog do prvog – ističe Cenić.</p>

Cijene osnovnih životnih namirnica drastično narasle za pet godina

Vrtoglav rast cijena hrane: Sve veća borba za potrošačku korpu 

<p>U rodnom Novom Travniku će u nedjelju, 12. jula, biti obilježen zlatni svećenički jubilej Franje Topića, jednog od omiljenih službenika Vrhbosanske nadbiskupije, promotora mira, dijaloga i zajedništva. Svetom misom zahvalnicom obilježit će 50 godina svećeničkog poziva, dugogodišnjeg predsjednika HKD „Napredak“, osnivača Fondacije „Ljudsko bratstvo“, te člana Evropske akademije nauka i umjetnosti. </p><p>Misi će prisustvovati građani svih vjera na što je, kako kaže, posebno ponosan. Topić poziva ljude da ne dižu tenzije, jer imamo u životu dovoljno problema. </p><h2>Zlatni jubilej</h2><p>- Čim se doživi 50 godina bilo čega, to je već značajno. Ne zove se slučajno zlatnim jubilejom. Nakon 50 godina mog svećeničkog poziva sjetio sam se nastavnica iz osmogodišnje škole koje su došle da mole moje roditelje da me odgovore, da ne idem u svećeničku gimnaziju. Bio sam odličan učenik i one su mislile da bih ja, k'o biva, mogao postati nešto drugo – kaže Topić za „Avaz“.</p><p>Pojašnjava da se u svemu što je radio uzdao u Božiju pomoć, a posebno je ponosan na kontinuirano promoviranje mira, dobra i dijaloga, te na rezultate HKD „Napredak“, koje je tokom opsade Sarajeva pod granatama organiziralo 87 koncerata i 37 izložbi, te osiguralo 403.000 obroka za sve gladne ljude. </p><h2>Značaj Zmajeva</h2><p>Iako iz današnje perspektive najčešće ne izgleda tako, nastup reprezentacije BiH na Svjetskom prvenstvu u nogometu je pokazao da ljudi nisu toliko podijeljeni, kaže Topić, i dodaje da su Zmajevi mnogo doprinijeli pomirenju.</p><p>- Zajedno se navijalo, čak su se zajedno isticale hrvatska i bh. zastava, a to je vrlo važno. I u Zagrebu, i drugim gradovima navijalo se za BiH. Čestitao sam nogometašima i Savezu, jer puno je ovo doprinijelo smanjivanju tenzija. Da hoće politički lideri, stvari bi se ovdje vrlo brzo poboljšale i pozivam ljude da ne „šilje“ stvari i ne prave tenzije, jer imamo u životu dovoljno problema i ne moramo ih stvarati i oko toga – dodaje Topić. </p><p>Imamo dovoljno povoda za nadu da će se jedinstvo sa sportskih terena i tribina prenijeti i na političku scenu, te da će neki drugi Ivan, Edin, Jovo i Nikola započeti zajedničku borbu za uspjehe i na političkom, ekonomskom i svakom drugom planu?</p><h2>Politički klinč </h2><p>- Ovakvo političko rješenje nije dobro. Treba osigurati i nacionalna, i pojedinačna prava, ali ovako s dva entiteta, pa i trećim entitetom, a to je Brčko, teško ide. Političari samo gledaju šta je interes njihove stranke. Evo u RS-u imamo opozicione stranke, pa se opet nisu ujedinile. Od početka zastupam kantonalno uređenje, koje je najnormalnije, a koje je bilo predviđeno u Vašingtonskom sporazumu u čijem stvaranju sam sudjelovao. To je švicarski model, s izbalansiranim osobnim i kolektivnim pravima – naglašava akademik Topić.</p><h2>Nacionalno pitanje&nbsp;&nbsp;</h2><p>O poziciji hrvatskog naroda mnogo se govori i ovih dana. Topić cijeni da će nacionalno pitanje u BiH još dugo biti važno i smatra da se to pitanje treba riješiti.</p><p>- Neki su političari to apsolutizirali, čovjek je puno više od nacionalne odrednice, ali mislim da treba omogućiti da Hrvati izaberu svog predstavnika. Nepotrebno je ovo što imamo, jer samo stvara dodatne tenzije. U BiH treba izbjegavati sve što ljude svađa. Znam da je politika u načelu borba protiv drugih, stranke se svagdje bore za vlast, ali kod nas je puno osjetljivije, jer su ovdje stranke nacionalne pa ispada da se narodi bore – dodaje Topić.</p>

Povodom obilježavanja 50 godina svećeničke službe

Monsinjor Franjo Topić: BiH je potreban švicarski model

<p>Prihodi od indirektnih poreza, naplaćeni s leđa osiromašenih građana, nezaustavljivo rastu i u prvom polugodištu su bili veći za 329 miliona KM u odnosu na isti period prošle godine. Samo u junu prikupljeno je više od 1,1 milijarde KM. </p><p>S gotovo šest milijardi KM, koliko je ubrala Uprava za indirektno oporezivanje BiH, uz sadašnji način raspodjele, entiteti imaju najviše razloga da zadovoljno trljaju ruke. S jedinstvenog računa FBiH je uplaćeno 2,8 milijardi, RS 1,5 milijardi KM, za finansiranje državnih institucija raspoređeno je 498 miliona, dok je Brčko distrikt BiH dobio 154 miliona KM.</p><h2>Uzrok rasta</h2><p>Apsurdno je da je silovit rast prihoda posljedica najvećim dijelom poskupljenja, a ne sposobnosti vlasti da ojača ekonomiju i suzbije sivo tržište. O kakvoj silini inflatornog udara na standard građana se radi dovoljno govori podatak da su poreski prihodi u pet godina porasli za više od dvije milijarde KM. </p><p>Profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Muharem Karamujić pojašnjava da je u pitanju fiktivni rast prihoda, te da novca, ustvari, nema dovoljno. </p><p>- Za višak prihoda potrebna vam je pozitivna ekonomska aktivnost, dodatna vrijednost, povećanje proizvodnje, rast izvoza, a mi to nemamo. Kod nas se to smanjuje. Ovo je samo fiktivni rast, koji se “utopi” u inflaciju. Imamo privid da se više para “vrti”, a u suštini smo sve siromašniji i kvalitet života je bitno lošiji – dodaje Karamujić. </p><h2>Pogubne posljedice </h2><p>Posljedice ekonomskog pada i nedostatka sredstava vlasti pokušavaju nadomjestiti skupim kreditima, stvarajući još veći problem, koji na kraju uvijek dođe na naplatu građanima.</p><p>- Sistem ne može da izdrži taj javašluk, kojeg je do sada izdržavao. Zato je neophodno zakonom zabraniti svaki oblik neinvesticionog zaduživanja, osim u situacijama prirodne nepogode. Ovo ovako ne može dalje, jer zaduže se, bacaju maglu u oči, a to će neko drugi da vraća i tu nema kraja.</p><p>Karamujić smatra da će nas ovakva vlasti neminovno dovesti do pobune, jer ljudi ne mogu živjeti od trave ili have. Ovaj sistem proizvodi sve lošiji rezultat. Poput starog auta koje će stati, ili ćemo morati promijeniti vozača i početi voditi računa o autu, ističe Karamujić.   </p><p>Podsjeća da su komparativne prednosti BiH snalažljivost i dijaspora, te se moraju pronaći ljudi koji će ponuditi konkretne programe i početi da štite narod.</p>

Ovdje će se na kraju desiti pobuna, kaže profesor Muharem Karamujić

rana: Rast prihoda debelo kaska za rastom cijena hrane

Poreski prihodi porasli za više od 2 milijarde KM u pet godina: Budžeti sve deblji, novčanici građana sve tanji

<p>Nezakoniti progon zastava s ljiljanima, kao legalnog državnog obilježja u trenutku prijema BiH u UN, pokušava se legalizovati kroz izmjene Krivičnog zakona Republike Srpske, koja pokušava njihovo isticanje kazniti zatvorom. Ne prave zakonodavci RS-a razliku između zastave Armije RBiH i ustaškog "ušatog U". Policija RS-a je do sada, bez ikakvog zakonskog osnova, prekršajno kažnjavala i oduzimala obilježja istaknuta na automobilima i privatnim kućama.</p><p>Vlada RS-a jučer je utvrdila Prijedlog izmjena zakona, kojima će se javno isticanje simbola Armije Republike BiH tretirati kao krivično djelo, a prekršioce ovog zakona namjerava poslati u zatvor i do pet godina, ako djelo uzrokuje  nerede, nasilje, uznemiravanje javnosti ili druge teške posljedice. </p><p>Istim zakonom se pokušavaju ovi simboli strpati u koš s veličanjem ustaštva i ideologije fašističke Nezavisne države Hrvatske. Četnički pokret, kao saradnik okupatora u Drugom svjetskom ratu ne spominje se u prijedlogu, kao ni zastava i simboli pod kojim su tokom agresije na BiH izvršeni najstravičniji ratni zločini, formirani koncentracioni logori, te počinjen genocid u Srebrenici.</p><h2>Zamjena teza</h2><p>Nisu Armija RBiH i njeno političko vodstvo pravosnažno presuđeni za udruženi zločinački poduhvat i genocid pod svojim obilježjima, već su za to pravosnažno presuđeni vojno i političko vodstvo pobunjenih bosanskih Srba, podsjeća zastupnik u NSRS-a Ramiz Salkić.</p><p>- Iskoristit ćemo sve mehanizme koji nam stoje na raspolaganju kako bismo se suprotstavili nastojanjima da zavedu strah i uspostave nasilnu poslušnost. Pozivam sve zdrave, državotvorne i probosanske snage da se zajednički suprotstavimo narastajućoj radikalizaciji i sistemskom pritisku na Bošnjake u entitetu RS – poručio je.</p><p>Sve koji su doživjeli nezakonitu represiju od policije pozvao je da svoja prava traže pred sudovima i da o represiji javno govore.</p><p>- Događaji i postupci u Doboju, Novom Goraždu, Zvorniku i Bratuncu ukazuju na dodatnu nervozu i radikalizaciju u ovom entitetu, što zahtijeva pojačanu aktivnost nadležnih sigurnosnih agencija BiH, kao i EUFOR-a. Ovakva postupanja dodatno potvrđuju potrebu za temeljnom reformom entitetske policije, koja mora postati policija svih građana, u skladu s Ustavom, a ne policija koja će slijediti ideologiju onih koji provode sistemsku diskriminaciju Bošnjaka, negiraju genocid i veličaju ratne zločince – naglašava Salkić.</p><h2>Pravni mehanizmi</h2><p>Pravni ekspert Nurko Pobrić naglašava da je riječ o legalnim obilježjima, koja se nose na rukavima pripadnika OS BiH i mogu se bez posljedica isticati na objektima i drugim mjestima. </p><p>- To ne pije vode i na Ustavnom sudu BiH, ako dođe do suda, neće proći. Prijedlog sada treba proći NSRS, Vijeće naroda, a onda će na raspolaganju biti podnošenje apelacije Ustavnom sudu. Zanimljivo je da ovo radi vlast u RS-u, koja je nastala od jednog nelegalnog ustaničkog pokreta, koji je naknadno legaliziran čak i od vlasti RBiH. Po međunarodnom pravu oni su mogli biti tretirani samo kao ustanici i pobunjenici i mogli su pregovarati samo o razmjeni zarobljenika, vojnim pitanjima i amnestiji, a ne o državnom uređenju BiH, koju su napali – kaže Pobrić.</p>

Režim želi poslati u zatvor one koji slave simbole Armije RBiH

Zakonodavni progon ljiljana iz entiteta: RS pokušava kriminalizirati ljiljane uz ustaške simbole

<p>Šest lokalnih zajednica širom Bosne i Hercegovine 9. juna je potpisalo ugovore o dodjeli grant sredstava u okviru projekta „EU za zajedničko djelovanje za energetsku tranziciju“ (EU4CAET), čime su pokrenute inicijative koje će podržati tranziciju zemlje ka održivijem, sigurnijem i na građane usmjerenom energetskom sistemu. Projekti u Kaknju, Zenici, Modriči, Sokocu, Srpcu i Trebinju pokazuju kako lokalne zajednice mogu doprinijeti energetskoj tranziciji kroz proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, mjere energetske efikasnosti i inovativne modele uključivanja građana.</p><p>- Kroz ulaganja u obnovljive izvore energije, energetsku efikasnost i rješenja koja pokreću same zajednice, općine i gradovi širom Bosne i Hercegovine ostvaruju konkretne koristi za građane, istovremeno doprinoseći održivijoj i otpornijoj energetskoj budućnosti. Evropska unija i njene države članice ostaju posvećene podršci ovoj transformaciji i lokalnim partnerstvima koja je omogućavaju -izjavio je Solomon Ioannou, programski menadžer u Delegaciji Evropske unije u Bosni i Hercegovini.</p>

<p>Tri podržane inicijative usmjerene su na uspostavljanje zajednica obnovljive energije (Renewable Energy Communities – REC), modela koji promoviše evropska energetska politika i koji omogućava lokalnim vlastima, javnim institucijama, kompanijama i građanima da zajednički proizvode, koriste i dijele energiju iz obnovljivih izvora.</p><p>- Svaki od ovih šest projekata dokaz je da lokalne zajednice u Bosni i Hercegovini mogu predvoditi energetsku tranziciju. Posebno me raduje što među njima imamo prve zajednice obnovljive energije u Federaciji BiH i Republici Srpskoj, modele koje i druge lokalne zajednice mogu i trebaju slijediti - izjavila je Mareike Hahr, menadžerica projekta EU4CAET.</p><h2>Solarne elektrane</h2><p>Kakanj je nedavno od Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije dobio status prve zajednice obnovljive energije u Bosni i Hercegovini. Općina čiji je identitet decenijama bio vezan za eksploataciju uglja sada gradi solarnu elektranu snage 103 kW na krovu zgrade općine, koja će godišnje proizvoditi približno 111.678 kWh čiste električne energije i smanjiti emisije CO2 za 83,2 tone.</p>

<p>- Zajednica obnovljive energije nije samo energetski projekt, već razvojni model koji okuplja javne institucije, lokalne privrednike i građane oko zajedničkog cilja - rekao je načelnik Općine Kakanj Mirnes Bajtarević.</p><p>U Modriči se uspostavlja prva registrovana zajednica obnovljive energije u Republici Srpskoj kroz izgradnju solarne elektrane snage 157,67 kW na sportskom kompleksu Gradski bazen. Sistem će godišnje proizvoditi gotovo 158.100 kWh električne energije i smanjiti emisije CO2 za 136,56 tona, uz smanjenje potrošnje električne energije za približno 25 posto.</p><p>- Posebno mi je važno što ovaj projekt doprinosi i uključivanju djece i mladih s invaliditetom. Izgradnja fotonaponske elektrane potvrđuje da Modriča ide putem obnovljive energije i da to nije samo ambicija, već dio razvojne strategije naše općine - izjavio je načelnik Općine Modriča Jovica Radulović.</p><p>U Sokocu se osniva zajednica obnovljive energije kroz postavljanje solarne elektrane snage 71,4 kWp na lokalnoj sportskoj dvorani. Ovaj sistem pokrivat će oko 90 posto godišnjih energetskih potreba objekta i smanjiti emisije za 58,45 tona CO2 godišnje, dok će ostvarene uštede biti reinvestirane u javne i socijalne usluge.</p><h2>Toplotne pumpe</h2><p>Općina Srbac uvodi pametni adaptivni LED sistem javne rasvjete, čime će unaprijediti sigurnost u urbanim i prigradskim područjima. Projekt će koristiti za gotovo 8.200 stanovnika, smanjiti godišnju potrošnju električne energije za 323.330 kWh i emisije CO2 za 240,75 tona, a ostvarene uštede bit će ponovo uložene u lokalnu zajednicu.</p><p>U Zenici će Sportska arena biti opremljena sistemom toplotnih pumpi snage 300 kilovata, što će značajno povećati energetsku efikasnost, smanjiti operativne troškove i emisije u jednom od najkorištenijih sportskih objekata u regiji.</p><p>U Trebinju će sportska dvorana zamijeniti zastarjeli kotao na ugalj visokoefikasnim kotlom na pelet, čime će se poboljšati kvalitet zraka i smanjiti troškovi grijanja za svakodnevne korisnike, uključujući djecu i sportske klubove.</p><p>Projekt „EU za zajedničko djelovanje za energetsku tranziciju“ sufinansiraju Evropska unija i Njemačko savezno ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ), a provodi ga GIZ.</p>

Prve zajednice obnovljive energije u Federaciji BiH i Republici Srpskoj su modeli koje i druge lokalne zajednice mogu i trebaju slijediti

Solarni paneli jedno od ekoloških rješenja

Novi održivi sistem koji podržava okoliš: Lokalne zajednice u BiH predvode energetsku tranziciju

<p>U eri kada energija postaje jedan od najvažnijih resursa na globalnom planu, a domaći kapaciteti posrću pod teretom godina, dotrajalosti i karbonske takse, potencijal sunca i vjetra otvara mogućnost da sačuvamo energetsku stabilnost. Svaka kuća u BiH potencijalna je solarna elektrana, cijene postrojenja neuporedivo su niže, a još uvijek komplicirane i dugotrajne procedure sada su puno lakše.</p><p>Poduzetnik Azem Bujak prvi je investitor u ovoj oblasti u BPK Goražde i među prva tri u FBiH. Prije 14 godina izgradio je postrojenje u rodnom selu Bujaci, a zatim mnogo veće u Rešetnici kod Goražda. Danas kod Vogošće privodi gradnju najveće solarne elektrane u KS, instalirane snage 1.35 megavata.</p>

<p>- Danas je to puno jeftinije i sve više ljudi radi na svojim kućama. Ako imaju viška, ako uspiju dobiti papire, onda proizvedenu struju mogu kompenzirati, odnosno naplatiti. I ja planiram projekat na svojoj kući, a to nakon svih do sada neće biti veća investicija. Potrebna snaga i vrijednost ulaganja zavisi od potrošnje. Ja trošim puno struje, moji računi su 200 – 250 KM mjesečno, pa će mi se to sigurno isplatiti. Prije desetak godina radio sam projekat koji bi me tada koštao oko 25.000, a sad ne bi koštalo više od 10.000 KM. Cijene opreme su drastično pale u svijetu. Za pripremu dokumentacije za prvu trebalo mi je šest godina, a za ovu posljednju šest mjeseci, tako da se i to mijenja – kaže Bujak.</p><p>Nusmir Mekić, inžinjer elektrotehnike s iskustvom u kompaniji iz ovog sektora, pojašnjava da troškovi gradnje solarnih elektrana na kućama iznose 1.200 do 1.500 KM po kilovatu, a uložena sredstva se otplaćuju za 5 do 7 godina.</p><p>- Za jedno prosječno domaćinstvo obično je potrebno 6 do 8 kilovata. Pošto danas imamo veliki broj ljudi koji se griju i hlade na električnu energiju, korištenjem toplotnih pumpi, klima i slično, tu je nešto veća potrošnja i neophodno je 10 do 12 kilovata. Cijene su danas značajno niže i period otplate investicije kraći – kaže Mekić.</p><p>Iako ima još puno prostora za pojednostavljenje i skraćenje procedura, Mekić kao dodatnu prednost navodi odredbu po kojoj za elektrane na krovovima objekata nisu potrebne građevinska i dozvola.</p>

<p>- Elektroprivrede su nadležne za svu dokumentaciju i za prosumere se ona vremenom pokušava pojednostaviti. Procedura sada već nije previše strašna i komplikovana, jer se to sad već malo uhodalo na tržištu. Cijene koje sam naveo odnose se na projekte „ključ u ruke“, pa izvođač preuzima na sebe ishodovanje te dokumentacije. Može se još olakšati, pogotovo za elektrane male snage – ističe Mekić.</p><p>Azem Bujak ukazuje na problem koji onemogućava daljnji razvoj i rast proizvodnje u ovom sektoru. Kaže da zbog stanja elektroenergetske mreže BPK Goražde više nema mogućnosti za priključak novih postrojenja, a isti odgovor je dobio i za dvije planirane solarne elektrane na Bradini kod Konjica.</p><p>Profesor na Fakultetu elektrotehnike Univerziteta u Tuzli i predsjednik Skupštine Centra za održivu energetsku tranziciju – ReSET, Mirza Kušljugić naglašava da je modernizacija elektrodistributivne mreže preduvjet za razvoj prosumera.</p><p>- Proizvodnja električne energije iz krovnih solarnih fotonaponskih elektrana za vlastitu potrošnju u prosumerskim postrojenjima predstavlja jedan od ključnih stubova energetske tranzicije u razvijenim zemljama. Ovakav koncept omogućava građanima i kompanijama da istovremeno budu proizvođači i potrošači (prosumeri), čime se povećava energetska nezavisnost, smanjuju gubici u prijenosnoj i distributivnoj mreži i stvara nova vrijednost u lokalnoj zajednici – pojašnjava profesor Kušljugić.</p><p>Dodaje da iskustva evropskih zemalja ukazuju na snažan rast ovog segmenta decentralizirane energetske tranzicije. Primjera radi, u Holandiji su solarni krovni sistemi instalirani na više od 3 miliona objekata, ili više od 35 posto domaćinstava. U Rumuniji je zabilježen ubrzan razvoj sa gotovo 322.000 prosumera, od čega preko 90 posto domaćinstava.</p><p>- U BiH ovaj vid proizvodnje električne energije u domaćinstvima je u početnim fazama razvoja, premda su značajni kapaciteti, više od 200 MW, instalirani u elektranama za vlastitu potrošnju u malim i srednjim preduzećima. Masovnija integracija prosumera donosi i značajne tehničke izazove. Postojeće niskonaponske distributivne mreže, na koje se uglavnom priključuju prosumeri, nisu projektovane za dvosmjerni tok energije koji uzrokuju prosumerska postrojenja. Problemi poput porasta napona, zagušenja mreže i preopterećenja transformatora postaju sve izraženiji, naročito u zonama s velikom koncentracijom solarnih elektrana. Zbog toga je neophodna modernizacija elektrodistributivnih sistema, uz snažan fokus na digitalizaciju – ističe Kušljugić.</p>

<p>Primjena naprednih mjernih sistema, digitalnog monitoringa i upravljanja zasnovanog na konceptu pametnih mreža omogućava efikasnu integraciju prosumera, kao i optimizaciju rada mreže, navodi Kušljugić. Poseban izazov, ali i priliku predstavljaju kombinacije prosumerskih elektrana s punjačima električnih vozila i sistemima za skladištenje energije, poput električnih baterija, što dodatno može povećati fleksibilnost sistema.</p><p>- U Elektroprivredi BiH u toku je realizacija projekta Digital DSO, koji koordinira RESET Centar, uz podršku Fondacije za otvoreno društvo BiH. Ovaj projekt ima za cilj unapređenje digitalnih kapaciteta Elektrodistribucije BiH i stvaranje preduslova za integraciju većeg broja prosumera. Dalji razvoj prosumerskog modela zahtijeva koordinirano djelovanje regulatora, operatora sistema - elektrodistribucija i krajnjih korisnika, uz kontinuirana ulaganja u mrežnu infrastrukturu i digitalna rješenja – zaključuje profesor Mirza Kušljugić.</p>

Cijene opreme niže, a procedure kraće nego prije; Modernizacija elektrodistributivne mreže preduvjet za razvoj prosumera, kaže Kušljugić

Solarna elektrana Azema Bujaka u selu Bujaci kod Goražda

Solarna elektrana na kući za 7.200 do 9.000 KM, otplata investicije za 5 do 7 godina

<p>Za samo sedam dana, u dvije odvojene akcije na području općina Novo Sarajevo i Ilidža, Služba za poslove sa strancima BiH otkrila je više od 60 stranih državljana, koji su boravili u objektima ilegalnog smještaja. </p><p>U Novom Sarajevu u utorak je locirano 19 državljana Bangladeša, Pakistana i Gane koji nisu ispunjavali uvjete za zakonit boravak u Bosni i Hercegovini, koji su upućeni u Privremeni prihvatni centar Blažuj, radi daljeg postupanja, dok su vlasniku objekta izrečene prekršajne sankcije. Na Ilidži su, 23. juna, otkrivena 42 migranta iz Bangladeša, Pakistana i Nepala. </p><h2>Tuđa nesreća</h2><p>Dvije osobe iz Pakistana osumnjičene su za učešće u krijumčarenju migranata, a državljanin Sudana povezuje se s prekograničnim kriminalnim aktivnostima koje predstavljaju prijetnju javnoj sigurnosti BiH, te mu je izrečena mjera protjerivanja iz BiH. Akcije Službe, organizirane u saradnji s drugim policijskim agencijama u BiH, pokazuju da “divlji hoteli” za migrante postaju itekako unosna grana kriminala, a slučajevi iz KS sigurno nisu usamljeni pokušaji ostvarivanje zarade na račun tuđe nesreće. </p><p>Iz SPS-a BiH pojašnjavaju za “Avaz” da se za ilegalni smještaj migranata najčešće koriste napušteni stambeni objekti, koje migranti ili organizirane kriminalne grupe privremeno pretvaraju u mjesta za boravak. Protiv vlasnika objekta se poduzimaju zakonom propisane mjere, uključujući prekršajne sankcije i novčane kazne.</p>

<p>- Međutim, postoje i slučajevi u kojima vlasnici objekata ne borave u BiH ili duže vrijeme ne koriste svoje nekretnine. Tada nepoznata ili posrednička lica nezakonito ustupaju ili iznajmljuju objekte migrantima. Nerijetko organizatori krijumčarenja migranata uzimaju takve objekte u podzakup, opremaju ih improvizovanim ležajevima i koriste kao ilegalne smještajne kapacitete, pri čemu migranti plaćaju boravak u tim objektima – kaže direktor Žarko Laketa.</p><h2>Broj korisnika</h2><p>Nakon otkrivanja i zatvaranja ilegalnog smještaja, migranti se premještaju u Privremene prihvatne centre ili u Imigracioni centar. Da se radi o profitabilnom “poslu”, potvrđuje i broj korisnika takvih smještaja.</p><p>- Korisnici ovih objekata vrlo često se smjenjuju. Migranti u njima borave svega nekoliko dana, do organizovanja pokušaja ilegalnog prelaska granice prema EU. Nakon njihovog odlaska na iste lokacije dolaze novi migranti, zbog čega je fluktuacija korisnika ovih objekata izrazito velika i kontinuirana. Ilegalni smještajni objekti najčešće se nalaze u urbanim sredinama, gdje je zbog veće gustine naseljenosti lakše prikriti njihove aktivnosti – ističe Laketa.</p><h2>Strani državljani</h2><p>U organiziranju i održavanju ilegalnih smještaja učestvuju i strani i bh. državljani, a među migrantskom populacijom postoji razvijena neformalna mreža putem koje se razmjenjuju informacije o rutama kretanja, krijumčarskim kanalima i lokacijama ilegalnih smještajnih objekata.</p><p>SPS BiH apelira na građane da, ako primijete objekte za koje postoji sumnja da se koriste kao ilegalni smještaji ili uoče druge oblike nezakonitih aktivnosti u vezi s migracijama, bez odgađanja obavijeste najbliži Terenski centar SPS-a BiH.</p>

Nerijetko organizatori krijumčarenja migranata uzimaju objekte u podzakup, gdje migranti plaćaju boravak, kaže Laketa

Novi unosan “biznis” pokrenut tokom migrantske krize: 'Divlji hoteli' za migrante skriveni najčešće u gradovima

<p>U zgradi OHR-a obavljena je primopredaja dužnosti između bivšeg visokog predstavnika Kristijana Šmita (Christian Schmidt) i Luisa Krišoka (Louis Crishock), koji je odlukom Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC) imenovan za vršioca dužnosti. </p><p>Krišok će dužnost obavljati do imenovanja novog visokog predstavnika, ali dogovora hoće li to biti italijanski diplomata Antonio Zanardi Landi ili njegov francuski kolega Rene Trokaz (Troccaz) na posljednje dvije sjednice PIC-a nije bilo. &nbsp;</p><h2>Postoji problem</h2><p>Historičar i bivši bh. diplomata Slobodan Šoja smatra da ne postoji problem za BiH što se, prvi put otkad postoji OHR, “odvija velika i skoro začuđujuća borba između Vašingtona i Brisela”. </p><p>- Po starom običaju Amerikanci kažu svoje i čekaju kad će ostali kapitulirati, ali ovaj put očito nije tako, mada sumnjam da će Brisel uspjeti nametnuti svoj stav. Ovaj hladni rat između Vašingtona i Brisela manje ima veze s nama, jer je posrijedi odluka Brisela da okrene novu stranicu i ne kapitulira na neviđeno. Pročitao sam teorije da je za našu zemlju bolje da pobijedi Vašington, drugi vjeruju da je bolje da pobijedi Brisel, ali niko, ni Brisel ni Vašington, ne gleda naše interese već svoje. Mi ćemo biti poraženi kao država, jer smo ponovo objekat, a nikako da postanemo subjekat svjetske geopolitike – kazao je Šoja za “Avaz”. </p><p>On ne sumnja da će i u ovom slučaju SAD biti pobjednik, ali i da će odluka biti gotovo jednoglasna.</p><p>- Za razliku od nas, velike zemlje se svađaju izvan domašaja kamera, a kad se one upale, oni su jedinstveni. Već dugo, dugo OHR ne opstaje u BiH da bi pomogao našoj državi da riješi brojne probleme. OHR postoji da bi oni koji ga finansiraju vratili ono što su u njega uložili, a sve preko naših leđa. Što se mene tiče, otkad znam da OHR postoji principijelno sam za hitno zatvaranje te nepotrebne organizacije koja nas dodatno dijeli – ističe Šoja.</p><h2>Evropski spavači</h2><p>Komentirajući posjetu visoke predstavnica EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Kaje Kalas (Kallas), Šoja kaže da ovakve posjete služe da bi se saopćilo nešto važno bez posrednika. Nada se da je Kalas “bar malo uzdrmala naše evropske spavače, koji umjesto da nas približavaju EU rade suprotno”.</p><p>- Svi uzroci našeg zaostajanja svode se na jedan - oni koji nas vode ne žele nas odvesti pravom linijom do odredišta. Poput rđavih taksista, vozaju nas okolnim stazama i gudurama koje nigdje ne vode osim u provaliju. Nije problem što mi nećemo nikad ući u EU, a to je moje duboko ubjeđenje koje me nimalo ne veseli, već što ćemo u ovom procesu opasnog političkog vrenja u svijetu i u Evropi, ostati još više podvojeni, s različitim pogledima na budućnost zemlje. Najvažniji proces koji se mora graditi je proces stvaranja jedinstva zemlje. Ako postignemo jedinstvo a ne uđemo u EU - nema veze. Nama treba više jedinstvo nego EU. Bilo bi dobro da postignemo i jedno i drugo – naglašava Šoja.</p><h2>Politička reprezentacija</h2><p>Na pitanje možemo li se u skoroj budućnosti, po uzoru na Zmajeve, nadati da nas neka politička reprezentacija povede i prema političkim, ekonomskim i drugim uspjesima, Šoja odgovara da bi već tokom dana mogao napraviti odličnu političku reprezentaciju, koja bi od BiH napravila čudo, ali da osobe na koje misli niko neće staviti na izborne liste.</p><p>- Dosegli smo strašan istorijski trenutak gdje vlast ne želi povjeriti boljima od sebe proces spašavanja zemlje. Voditi zemlju je jednostavno, dovoljno je biti kompetentan, odgovoran patriota koji djelom a ne riječima dokazuje svoj patriotizam. Kod nas od 1990. godine prevladava verbalni, lažni patriotizam pomiješan s neznanjem, neodgovornošću i kriminalom. Svakom od nas je valjda jasno da neodgovorne neznalice, pa čak i neodgovorni stručnjaci, koji u sebi imaju kriminogene crte, ne možemo zvati patriotama. Oni tako zovu sami sebe, a narod im vjeruje. Sve dok ogroman procent naroda vjeruje u laži mi ćemo svaki dan sve više propadati – poručuje Šoja.</p>

Ako postignemo jedinstvo, a ne uđemo u Evropsku uniju - nema veze, kaže Šoja

Bivši bh. diplomata Slobodan Šoja za “Avaz”: Vlast ne želi boljima od sebe povjeriti proces spašavanja zemlje 

<p>Uprkos odlukama sudova, prema kojima ovo obilježje nije zakonom zabranjeno i ne predstavlja nikakvu ratnu zastavu, policija RS i pojedina boračka udruženja zastavu s ljiljanima uporno nastoje protjerati iz ovog entiteta. Posljednji slučaj desio se u Doboju, gdje je policija oduzela zastavu navijaču BiH iz Tešnja, te mu izrekla kaznu od 100 KM. </p><h2>Drugi gradovi</h2><p>Udruženje veterana „Garda Panteri“ prije nekoliko dana NSRS-u i Vladi RS-a predalo je&nbsp;inicijativu o “trajnoj zabrani” zastave s ljiljanima u ovom entitetu. Bivši pripadnici jedinice, koja se dovodi u vezu s ratnim zločinima i etničkim čišćenjem Bijeljine i drugih gradova, navode da je “ratna zastava Republike BiH s ljiljanima” korištena u ratu i da su pod njom počinjeni zločini. </p><p>Stav pravnih eksperata o ovom pitanju je jasan. Univerzitetski profesor Dževad Drino naglašava da nema nikakvih zakonskih smetnji da građani istaknu zastave BiH s ljiljanima, a da je tokom državničkih i protokolarnih susreta, gdje se istupa u ime države, obavezna upotreba važećih obilježja BiH.&nbsp; &nbsp;</p><p>&nbsp;</p>

<p>- Pravni osnov stoji u Dejtonskom sporazumu, jer je država BiH pravni sljednik nekadašnje RBiH, pa i njenih osnovnih insignija kao što su grb i zastava. Zabrane kao samostalan pravni institut su same po sebi uvijek kontraproduktivne, pogotovo na Balkanu. Rješenje je u informisanju i obrazovanju, tako da zloupotreba povlači osudu šire zajednice – kaže prof. dr. Drino.</p><h2>Potezi ekstremista</h2><p>Postupci policije RS-a izazivaju revolt, a sa zabranama i represijom broj zastava s ljiljanima raste i na tribinama stadiona, i na ulicama. Stručnjak za sigurnost Ahmed Kico ovakve aktivnosti policije ocjenjuje skandaloznim, te navodi da je riječ o smišljenim potezima ekstremista iz SNSD-a, a dijelom i HDZ-a. Podsjeća da je zastava s ljiljanima bila zvanično državno obilježje do februara 1998. godine, da predstavlja simbol državnosti ove zemlje, koja je s njom primljena u članstvo UN-a.</p>

<p>- To je zastava države BiH i svih njenih građana. Nasilje prema ljudima koji nose to znakovlje može izazvati incidente, pa i nemire širih razmjera. To može imati sigurnosne implikacije i taj momenat mora biti u fokusu interesovanja državnih agencija za provedbu zakona, a Boga mi i entitetskih i kantonalnih. Da se suzbije svako nasilje prema ljudima koji koriste takva obilježja, jer ono može eskalirati – ističe Kico.&nbsp; &nbsp;</p>

Nasilje prema ljudima koji nose to znakovlje može izazvati incidente, pa i nemire širih razmjera, smatra stručnjak za sigurnost, Ahmed Kico

Koordinirane nezakonite aktivnosti policije u RS-u: Zastavu s ljiljanima žele protjerati iz entiteta

<p>U Singapuru je otvoren prvi počasni konzulat BiH u jugoistočnoj Aziji, a za počasnog konzula imenovan je Danijel Čih (Daniel Cheah), singapurski biznismen. Tokom svečane ceremonije naglašena je zajednička posvećenost jačanju bilateralne saradnje u diplomatiji, trgovini, kulturi i međuljudskim odnosima između BiH i Singapura, dvije zemlje koje dijele zajedničke vrijednosti, prvenstveno multikulturalizam i vjersku raznolikost. Iduće godine bit će obilježena 35. godišnjica singapurskog priznanja Bosne i Hercegovine.</p><p>Ceremoniji su prisustvovali predstavnici Vlade Singapura, članovi diplomatskog kora, predstavnici bh. zajednice i drugi gosti. </p><p>Lou Hov Mun (Low Hon Mun), generalni direktor za Evropu u Ministarstvu vanjskih poslova Singapura, izrazio je nadu da će novo konzularno predstavništvo omogućiti produbljivanje saradnje između dvije zemlje u oblastima od obostranog interesa. Nerezidentni ambasador BiH Armin Limo otvaranje počasnog konzulata vidi kao značajnu prekretnicu u bilateralnim odnosima, naglasivši kako postoji značajan potencijal za unaprjeđenje ekonomske saradnje između dvije zemlje. On je odao priznanje bosanskoj zajednici u Singapuru, koje smatra pravim ambasadorima BiH, izdvojivši profesora Emira Hrnjića s Nacionalnog univerziteta u Singapuru.</p>

Dvije zemlje dijele zajedničke vrijednosti, prvenstveno multikulturalizam i vjersku raznolikost

BiH u Singapuru otvorila prvi počasni konzulat u jugoistočnoj Aziji: Značajan potencijal za unaprjeđenje ekonomske saradnje

<p>Bakljadom i korteom navijača od Trga branilaca do Zmajevog gnijezda ispred Sportske dvorane "Mirsad Hurić" veliki broj Goraždana potvrdio je da ni stanovnici grada na Drini večeras neće spavati.&nbsp;</p><p>U fan zoni početak utakmice nestrpljivo očekuju navijači svih generacija. Ovo je samo djelić atmosfere.</p>

U fan zoni početak utakmice nestrpljivo očekuju navijači svih generacija

Video / Fenomenalna atmosfera pred početak historijskog meča Zmajeva: Pjesma navijača odjekuje Goraždem

<p>Navijačka groznica večeras trese i Goražde koje, uprkos nadama i velikim očekivanjima od večerašnje utakmice sa SAD, jednim od domaćina Svjetskog prvenstva, reprezentativce BiH već slavi kao pobjednike, bez obzira na konačan rezultat.</p><p>U organizaciji Streljačkog kluba Alfa na strelištu iznad Goražda par sati prije prvog sudijskog zvižduka upriličena je bakljada. Pogledajte kako je to izgledalo.&nbsp;</p>

Navijačka groznica večeras trese i Goražde

Video / Bakljada iznad Goražda uoči historijskog meča Zmajeva

<p>Na kolektivnoj dženazi 11. jula ove godine u Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari bit će ukopani posmrtni ostaci deset žrtava genocida zaštićene zone UN-a iz jula 1995. godine. Prema informacijama iz Instituta za nestale osobe BiH, među njima su i tri mladića koja su u trenutku smrti bila u svojim dvadesetim godinama i koji će tek sada naći svoj konačan smiraj. Riječ je o nevinim ljudima koji su ubijeni na području Vlasenice, Zvornika, Bratunca i Srebrenice, a čiji su posmrtni ostaci ekshumirani godinama kasnije iz različitih masovnih grobnica.</p><p>Posmrtnii ostaci dvije žrtve pronađeni su i ekshumirani još 1997. godine, dok su posmrtni ostaci ostalih žrtava ekshumirani u periodu od 2001. do 2022. godine na lokalitetima Kamenica, Jelovačka česma, Budak, Glogova ...</p><p>Najmlađa žrtva koja će ove godine biti ukopana je Senad (Zaim) Jusić, rođen 1975. godine, koji je u trenutku smrti imao svega 20 godina. Nestao je u julu 1995. na području Bratunca, a njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su 2022. godine na lokalitetu Kameničko brdo. Najstarija žrtva je Ramo (Mustafa) Dautović, rođen 1939. godine. Ramo je rođen u Srebrenici, nestao je na području Zvornika, a njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su 2001. godine nakon otkrivanja masovne grobnice Kamenica – Čančari.</p><p>INO BiH je objavio spisak deset žrtava koje će biti ukopane 11. jula u Potočarima: </p><p>Jusić (Zaim) Senad (rođen 1975. godine, imao 20 godina kada je ubijen) – nestao u julu 1995. na području Bratunca, njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su 2022. godine na lokalitetu Kameničko brdo. </p><p>Baraković (Ramiz) Muriz (rođen 1973. godine, imao 22 godine kada je ubijen) – nestao na lokalitetu Zeleni Jadar u ljeto 1995., njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su 2005. godine na lokalitetu Budak. </p><p>Musić (Edhem) Hamed (rođen 1973. godine, imao 22 godine kada je ubijen) – ubijen u ljeto 1995. na području Baljkovice, njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su 1997. godine na lokalitetu Rahunići (Bratunac). </p><p>Alić (Šemso) Ramo (rođen 1965. godine, imao 30 godina kada je ubijen) – ubijen u Bratuncu 1995., njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su u masovnoj grobnici Glogova 2001. godine. </p><p>Osmanović (Osman) Muhidin (rođen 1963. godine, imao 32 godine kada je ubijen) – nestao u Vlasenici u ljeto 1995., njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su na lokalitetu Most na rijeci 2008. godine. </p><p>Ćerimović (Rahman) Huso (rođen 1963. godine, imao 32 godine kada je ubijen) – nestao na području Zvornika u ljeto 1995., njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su u Kamenici 2008. godine. </p><p>Nukić (Suljo) Nuko (rođen 1957. godine, imao 38 godina kada je ubijen) – nestao u Vlasenici u ljeto 1995., njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su na lokalitetu Jelovačka česma 2002. godine. Bit će ukopan uz svoja četiri amidžića. </p><p>Gušter (Alija) Ahmet (rođen 1954. godine, imao 41 godinu kada je ubijen) – nestao na području Vlasenice, njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su 1997. godine na lokalitetu Turalići (Vlasenica). </p><p>Kunić (Omer) Asim (rođen 1953. godine, imao 42 godine kada je ubijen) – ubijen na području Zvornika, njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su 2006. godine iz masovne grobnice Kamenica – Čančari. </p><p>Dautović (Mustafa) Ramo (rođen 1939. godine, imao 56 godina kada je ubijen) – nestao na području Zvornika, njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su 2001. godine iz masovne grobnice Kamenica – Čančari. </p><p>- U Podrinje identifikacionom projektu nalaze se posmrtni ostaci još deset identifikovanih žrtava za koje porodice još nisu dale saglasnost za ukop, kao i tijela 36 žrtava koje su zvanično identifikovane DNK metodom ali porodice još uvijek nisu pristupile onoj zvaničnoj identifikaciji. Razlog zbog kojeg se porodice još uvijek ne odlučuju na zvaničnu identifikaciju i ukop je uglavnom nekompletnost skeleta žrtava koje su pronađene i identifikovane. Mnogi od njih biraju čekati otvaranje novih grobnica, u bolnoj nadi da će pronaći barem još jednu kost i ukopati kompletnija tijela svojih najmilijih – saopćeno je iz INO BiH.</p><p>Institut za nestale osobe Bosne i Hercegovine nastavlja potragu za 900 žrtava genocida, te ukupno 7.566 žrtava u cijeloj BiH čiji posmrtni ostaci do danas nisu pronađeni.</p>

Riječ je o nevinim ljudima koji su ubijeni na području Vlasenice, Zvornika, Bratunca i Srebrenice, a čiji su posmrtni ostaci ekshumirani godinama kasnije iz različitih masovnih grobnica

Na kolektivnoj dženazi 11. jula bit će ukopano 10 žrtava genocida, najmlađa žrtva imala je 20 godina

<p>Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH jučer se nije izjasnio o prijedlogu dopuna Krivičnog zakona BiH, kojima bi se korištenje slogana „Za dom spremni“ kaznilo zatvorom od tri mjeseca do tri godine, dok bi se upotreba simbola Nezavisne države Hrvatske sankcionirala zatvorskom kaznom od šest mjeseci do tri godine. Ko slogan ili simbole NDH učini dostupnim drugima u bilo kom obliku, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do tri godine i novčanom kaznom, navodi se u prijedlogu zastupnika Branislava Borenovića.</p><h2>Dnevni red</h2><p>Prijedlog je u prvom čitanju usvojen na prethodnoj sjednici Zastupničkog doma, ali se o njemu 24 sata prije jučerašnje sjednice nije izjasnila Ustavnopravna komisija, pa će se on najvjerovatnije naći na dnevnom redu naredne sjednice.</p>

<p>Prijedlog da se konačno u BiH počnu sankcionirati sljedbenici fašističkih ideologija i promocija saradnika Hitlerovih nacista naišao je na podršku većeg dijela javnosti, ali je prva reakcija na ovakav prijedlog bila – šta ćemo s četnicima i ostalim domaćim izdajnicima?! Pitali smo i Borenovića zašto ih je zaobišao.</p><p>- NDH je na ovim prostorima bila jedina zvanična državna nacističko-fašistička tvorevina i to je poznata istorijska činjenica. Zato sam predložio amandman da dodamo riječi: “ … i ostale nacističko fašističke tvorevine, pokrete i ideologije”. Bez nabrajanja, jer su tumačenja oko drugih pokreta dosta kontadiktorna i u njihovom odnosu prema saveznicima iz Drugog svjetskog rata. Kod NDH sve je jasno – kazao nam je Borenović.</p><h2>Selektivan pristup</h2><p>Ipak, selektivan pristup teško će biti jasan njegovim kolegama iz parlamentarnih klupa, te se očekuje niz amandmana. Istovremeno, Savez antifašista i boraca NOR-a BiH nema dilema kada je riječ o tumačenju historijskih činjenica.</p>

<p>- Odnos prema svim kolaboracionistima iz Drugog svjetskog rata, ali i današnjim fašistima mora biti isti. U suprotnom, idemo u nove podjele, sukobe i pokušaje redefinisanja istorijskih činjenica. Sjajna izreka iz Hercegovine iz Drugog svjetskog rata kaže: “Četnik je četnik, ali je ustaša četnik i po”. Međutim, i jedni, i drugi su isto zlo. Svi koji su pucali na Titove partizane, koji su bili dio svjetske antifašističke koalicije, na strani su fašista. Svijet je priznao pet vođa – Staljina, De Gola, Čerčila, Ruzvelta i Tita. Tu je tačka. Sve drugo što je pucalo na njih je isto što i Hitler, Musolini i da ne nabrajam dalje – kazao nam je predsjednik SABNOR-a Sead Đulić.</p><h2>Upotreba slogana</h2><p>Zastupnik SDP-a Jasmin Imamović predložio je amandman kojim bi se krivičnim djelom smatrala i upotreba slogana, pozdrava, zastava i drugih obilježja svih fašističkih pokreta – NDH i ustaškog pokreta, četničkog pokreta, uključujući Ravnogorski pokret i sve njegove varijante, formacije Waffen-SS, uključujući Handžar diviziju i drugih kvinsliških vojnih i političkih organizacija.</p>

<p>&nbsp;Amandman je jučer usvojila Ustavnopravna komisija, pa bi na narednoj sjednici Zastupničkog doma trebalo biti jasnije jesu li ovakvi prijedlozi izraz istinskog antifašizma ili politikantstvo.&nbsp;</p>

Video / Hiljade građana u Maršu mira u Beču: Odata počast žrtvama genocida u Srebrenici

Duel EU i SAD-a preko leđa BiH

Vrtoglav rast cijena hrane: Sve veća borba za potrošačku korpu

Monsinjor Franjo Topić: BiH je potreban švicarski model

Poreski prihodi porasli za više od 2 milijarde KM u pet godina: Budžeti sve deblji, novčanici građana sve tanji

Zakonodavni progon ljiljana iz entiteta: RS pokušava kriminalizirati ljiljane uz ustaške simbole

Novi održivi sistem koji podržava okoliš: Lokalne zajednice u BiH predvode energetsku tranziciju

Solarna elektrana na kući za 7.200 do 9.000 KM, otplata investicije za 5 do 7 godina

Novi unosan “biznis” pokrenut tokom migrantske krize: 'Divlji hoteli' za migrante skriveni najčešće u gradovima

Bivši bh. diplomata Slobodan Šoja za “Avaz”: Vlast ne želi boljima od sebe povjeriti proces spašavanja zemlje

Koordinirane nezakonite aktivnosti policije u RS-u: Zastavu s ljiljanima žele protjerati iz entiteta

BiH u Singapuru otvorila prvi počasni konzulat u jugoistočnoj Aziji: Značajan potencijal za unaprjeđenje ekonomske saradnje

Video / Fenomenalna atmosfera pred početak historijskog meča Zmajeva: Pjesma navijača odjekuje Goraždem

Video / Bakljada iznad Goražda uoči historijskog meča Zmajeva

Na kolektivnoj dženazi 11. jula bit će ukopano 10 žrtava genocida, najmlađa žrtva imala je 20 godina

Borenovićevi amandmani na dopunu Krivičnog zakona: Da li će uz ustaše biti zabrenjeni i četnici

Video / Hiljade građana u Maršu mira u Beču: Odata počast žrtvama genocida u Srebrenici

Duel EU i SAD-a preko leđa BiH

Vrtoglav rast cijena hrane: Sve veća borba za potrošačku korpu

Monsinjor Franjo Topić: BiH je potreban švicarski model

Poreski prihodi porasli za više od 2 milijarde KM u pet godina: Budžeti sve deblji, novčanici građana sve tanji

Zakonodavni progon ljiljana iz entiteta: RS pokušava kriminalizirati ljiljane uz ustaške simbole

Novi održivi sistem koji podržava okoliš: Lokalne zajednice u BiH predvode energetsku tranziciju

Solarna elektrana na kući za 7.200 do 9.000 KM, otplata investicije za 5 do 7 godina

Novi unosan “biznis” pokrenut tokom migrantske krize: 'Divlji hoteli' za migrante skriveni najčešće u gradovima

Bivši bh. diplomata Slobodan Šoja za “Avaz”: Vlast ne želi boljima od sebe povjeriti proces spašavanja zemlje

Koordinirane nezakonite aktivnosti policije u RS-u: Zastavu s ljiljanima žele protjerati iz entiteta

BiH u Singapuru otvorila prvi počasni konzulat u jugoistočnoj Aziji: Značajan potencijal za unaprjeđenje ekonomske saradnje

Video / Fenomenalna atmosfera pred početak historijskog meča Zmajeva: Pjesma navijača odjekuje Goraždem

Video / Bakljada iznad Goražda uoči historijskog meča Zmajeva

Na kolektivnoj dženazi 11. jula bit će ukopano 10 žrtava genocida, najmlađa žrtva imala je 20 godina

Borenovićevi amandmani na dopunu Krivičnog zakona: Da li će uz ustaše biti zabrenjeni i četnici